Legendarni HIR 3 i skiper Saša Fegić vratili su se sa svoje najveće ekspedicije – dvogodišnjeg putovanja jedrilicom oko svijeta. Zahtjevna sportska ruta vodila ih je od zapada prema istoku, oko tri znamenita rta na jugu kontinenata: rta Dobre nade, rta Leeuwin i zloglasnog rta Horn, piše Otvoreno more. Ukupno 39.000 milja prevalili su Fegić i HIR 3 u 28 mjeseci, te se upisali u nautičarsku povijest Hrvatske: Fegić kao prvi Hrvat koji je pod našom zastavom oplovio svijet tom najzahtjevnijom rutom, a HIR 3 kao jedina hrvatska jedrilica koja je puni krug oko svijeta napravila čak dvaput.
U Malom Lošinju dočekala ih je obitelj, brojni prijatelji te ljubitelji jedrenja koji ovo putovanje aktivno prate putem društvenih mreža.
Finale je to pustolovine koja je započela 17. lipnja 2018. isplovljavanjem peteročlane posade iz Malog Lošinja. Skiper Saša Fegić kontinuirano je na brodu, dok su se 9 članova posade izmjenjivalo po etapama. Ipak, tijekom 90% putovanja uz skipera je na brodu bio samo jedan član posade. Najdulje se na brodu zadržao prijatelj Nebojša Petrović, taksist i učitelj joge porijeklom iz Zemuna, koji je na HIR-u proveo 15 mjeseci, oplovio tri znamenita rta i prevalio oko 18.000 milja.
Marina Đukanović, marketinška konzultantica iz Malog Lošinja, provela je na HIR-u ukupno 13 mjeseci i 21.000 milja, pri čemu je čak tri puta preplovila Atlantik sa svojim partnerom.
Ostali članovi posade koji su sudjelovali na kraćim etapama su Andrej Prpić iz Poreča, Ante Bučević iz Zagreba, Branislav Bojić iz Kragujevca, Ivana Kordić iz Zagreba, Zorislav Kiš iz Zagreba, Nelson Rabak iz Pule i Tihomir Mlinar iz Melbournea.
Desetmetarska crvena jedrilica HIR 3 znana je kao brod Mladena Šuteja koji je njome najprije preplovio Atlantik 1982., a potom i oplovio rt Horn s Ozrenom Bakračem 1989. godine. Legendarni je status ova sportska jedrilica stekla u kultnoj dokumentarnoj seriji “Jedrima oko svijeta” Maria Saletta koji je dokumentirao putovanje jedrilice oko svijeta. Stradala tijekom bombardiranja Dubrovnika 1991., spašena je i popravljena, te je prodana u Istru. Tu nažalost biva zanemarena i godinama propada, da bi ju 2014. Saša Fegić prepoznao, otkupio u derutnom stanju i kroz četiri godine potpuno obnovio.
Nakon punog kruga oko svijeta, i brod i posada iscrpljeni su i čeznu za odmorom i oporavkom.
– Ni jedno putovanje nije bez problema i prepreka, izazov je svladati ih sve hladne glave i vratiti se kući, vratiti i brod i posadu. Izazov je bio četrdesetogodišnjom jedrilicom oploviti rt Horn, najnepristupačniji rt na svijetu i popiti pivo u Yacht clubu Micalvi, najudaljenijem baru na svijetu. Sve je to iza nas, pa može se reći da smo uspjeli, skroman je Saša Fegić.
Pred skiperom je novi izazov: ponovna obnova legendarne jedrilice kako bi nastavila ploviti i možda jednog dana postati ploveći spomenik maritimne baštine Hrvatske. Za početak, novi dom HIR 3 je pronašao na otoku vitalnosti – u Malom Lošinju, svojoj novoj matičnoj luci.
Pri kraju smo završnih razgovora za dolazak prvih kruzera već početkom iduće godine – otkrio je ove subote gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.
-Dogovaramo se s Viking Cruises da Dubrovnik bude homeport. Radilo bi se isključivo o lukama, Dubrovnik, Split, Zadar, Šibenik s povratkom u Dubrovnik. Kapacitet bi bio 900 ljudi i to bi Dubrovnik dovelo u jednu bolju situaciju što se tiče turizma, ali bi i svijetu pokazalo da se i cruise turizam može odraditi uz visoki standard zdravstvene sigurnosti. Viking je prva kompanija koja je uvela i laboratorij na svoj brod te će svakodnevno testirati sve svoje putnike i cijelu posadu. Radi se o dobroj priči i vjerujemo da ćemo u ovome uspjeti – rekao je gradonačelnik Franković dodavši kako sve ponovno ovisi o epidemiološkoj situaciji i zdravstvenom standardu u Hrvatskoj.
-Vidimo da brojka zaraženih svakodnevno raste. To nam ne ide u prilog, ali nadamo se da će se to do januara poboljšati. Nadamo se cjepivu, ali vidimo na primjeru Istre da se koronavirus može držati pod kontrolom kada se ljudi ponašaju odgovorno, nose maske i paze na socijalnu distancu.
Škole i ugostiteljski objekti u Budvi od ponedjeljka 19. oktobra će biti zatvoreni zbog pogoršanja epidemiološke situacije. Prvi čovjek Budve Marko Bato Carević nije zadovoljan odlukom Instuituta za javno zdravlje, dok budvanski ugostitelji smatraju da se o pooštravanju mjera trebalo misliti mnogo ranije. A osim Budve narednih četrnaest dana neće raditi škole i ugostiteljski objekti u Ulcinju, Cetinju, Kolašinu i na Žabljaku.
“Nijesam srećan sa tim i mislim da je to još jedna u nizu po meni odluka koje nijesu onako kako bi trebalo iz prostog razloga što je NKT pokazao još jednom da zaista nisu dorasli u rešavanju ovakvih problema. Mislim da je ovakva odluka potpuno pogrešna, neracionalna i da je to nešto što je neprihvatljivo” kaže Carević.
Budvanski ugostitelji smatraju da se sa pooštravanjem mjera zakasnilo, te da je to sada bespotrebno.
Prvo zatvoriti jednu opštinu, a ne drugu ili treću i ne bih želio da neko ovo pogrešno shvati, da sam ljubomoran na neku opštinu što je otvorenam, a mi zatvoreni, ali jednostavno trebao se naći sistem ili svi ili niko.
Sada zamislite zatvore Budvu, zatvore moj restoran, a ja pođem u Kotorsku opštinu i idem na ručak ili obratno. Daj Bože da ima narod para da pođe , no sve je manje para za to, kaže ugostitelj Krsto Niklanović.
Prvi čovjek Budve Marko Bato Carević poručio je da će opština pokušati da pomogne ugostiteljima onoliko koliko bude mogla.
Ova opština je svim dešavanjima u proteklih 10 godina opterećena i drugim hipotekama i kovid joj najlakše padne, mogućnosti su jako male ekonomske ali evo trudićemo se da u narednom periodu zajedno sa turističkom privredom ali svakako ta pomoc nije ni priblizno onoj pomoci koja bi zaista trebala.
Narednih 14 dana škole i ugostiteljski objekti neće raditi u Ulcinju, Cetinju, Kolašinu i na Žabljaku, a biće zabranjena i okupljanja u objektima stanovanja licima koja nijesu članovi zajedničkog porodičnog domaćinstva. A od sutra će roditelji djece mlađe od 11 godina ponovo moći na plaćeno odsustvo, saopšteno je iz Vlade, nakon dogovora koji su na zahtjev NKT-a postigli ministarstva prosvjete, ekonomije i Ombudsman.
U Evropi je s današnjim danom od koronavirusa preminulo više od 250.000 ljudi, piše AFP.
Konkretno, preminulo je 250.030 osoba, a zabilježeno je 7.366.020 slučajeva. Pet najpogođenijih zemalja koronavirusom bilježi dvije trećine smrtnih slučajeva u cijeloj Europi.
U Evropi raste broj slučajeva, a Guardian dodaje kako se trećina svih infekcija zabilježenih u svijetu bilježi u zapadnoeuropskim zemljama. Europa sada bilježi više slučajeva od Indije, Brazila i SAD-a, javljaju.
Posljednja europska zemlja koja je najavila mjere u nedjelju Švicarska, relativno pošteđena u prvom valu u proljeće, sada je suočena s eksponencijalnim rastom slučajeva i od ponedjeljka uvodi obvezu nošenja maski u zatvorenim javnim prostorima, kolodvorima, zračnim lukama, autobusnim i tramvajskim postajama, ograničava skupove i preporučuje rad od kuće.
Uz 1822 umrlih od covida-19 na svojih 8,6 milijuna stanovnika, Švicarska je europska zemlja u kojoj je bolest najbrže napredovala prošlog tjedna (+146%), prema podacima agencije France presse.
U Izraelu, nakon mjesec dana mjera, jaslice, vrtići, nacionalni parkovi, plaže i tvrtke se otvaraju i sada se Izraelci mogu udaljiti više od jednog kilometra od svoje kuće. Skupovi ipak ostaju ograničeni.
U proljeće je Izrael brzo ukinuo mjere ograničenja u želji pokretanja gospodarstva. Ali zemlja s 9 milijuna stanovnika je u rujnu zabilježila jednu od najjačih stopa zaraza na svijetu, koja se od tada četiri puta umanjila.
Tamo je prema podacima vlasti zabilježeno više od 302.800 oboljelih, od kojih je oko 2200 umrlo.
U Australiji je za pet milijuna stanovnika Melbournea, drugog grada zemlje, ograničeno kretanje već više od 100 dana, a od nedjelje mogu izaći na dulje od dva sata dnevno i udaljiti se najviše 25 km. Od početka epidemije Australija (25 milijuna stanovnika) je imala oko 27.000 slučajeva i 904 umrlih.
U svijetu je umrlo najmanje 1.111.152 ljudi i više od 39,7 milijuna je zaraženo od početka pandemije, prema podacima agencije France presse u nedjelju. U subotu je umrlo najmanje 5302 ljudi i zabilježeno 372.882 novooboljelih.
Diljem kontinenta uvode se strože mjere. Francuska koja je u subotu zabilježila rekordnih više od 32.000 novih slučajeva uvela je redarstveni sat od 21 do 6 ujutro u najmanje deset velikih gradova, među kojima je i Pariz s predgrađima. Ukupno je tom mjerom zahvaćeno 20 milijuna ljudi, gotovo trećina stanovništva zemlje.
Velika Britanija, najpogođenija zemlja Europe s najmanje 43.579 umrlih, također je u subotu postrožila mjere. U Londonu i drugim područjima, ili za 11 milijuna osoba, zabranjeni su skupovi u zatvorenom između rođaka i prijatelja iz različitih domaćinstava.
U Njemačkoj, koja bilježi dnevne rekorde novooboljelih, kancelarka Angela Merkel je u subotu tražila od stanovnika da maksimalno smanje druženja i da ostanu doma.
Slovačka planira testirati na koronavirus sve svoje stanovnike starije od deset godina, objavio je u subotu na konferenciji za medije slovački premijer Igor Matovič, izvijestila je agencija TASR.
Zbog velikog broja novih zaraza koji iz dana u dan raste slovenski epidemiolozi od subote više ne traže kontakte osoba kod kojih je testiranje dalo pozitivan rezultat jer su preopterećeni i potkapacitirani za to u ovoj fazi epidemije.
Italija imala preko 10.000 slučajeva
U Poljskoj Varšava i drugi veliki gradovi zatvorili su srednje škole, zabranili vjenčanja i ograničili broj ljudi u dućanima, javnom prijevozu, a restorani rade do 21 sat.
U Češkoj koja ima najvišu stopu zaraza i umrlih na 100.000 stanovnika na kontinentu vlada je tražila od vojske da izgradi poljsku bolnicu s 500 kreveta izvan Praga.
U Italiji, koja je već u proljeće teško pogođena, u petak je bilo 10.010 novih slučajeva, što je njihov apsolutni dnevni rekord. Od subote se kafići i restorani zatvaraju u ponoć u najpogođenijoj regiji Lombardiji. Talijanska vlada je u nedjelju odlučila uložiti dodatnih 39 milijarda eura u gospodarstvo.
U borbi protiv pandemije najbitnije je često pranje ruku, od početka ističe Svjetska zdravstvena organizacija, a novo japansko istraživanje otkriva da koronavirus preživljava na koži devet sati, pet puta dulje od virusa gripe.
Vaterpolisti Jadrana osvojili su Kup Crne Gore za sezonu 2020/21. Oni su nakon pobjede u prvom meču od 12:6, savladali u revanšu na Škveru kotorski Primorac 8:6, i tako odbranili trofej u ovom takmičenju.
Tim Petra Radanovića je rano poveo 3:0, kasnije imao i pet golova prednosti, pa su Kotorani samo do kraja uspjeli da ublaže poraz.
Đuro Radović je sa tri pogotka bio najefikasniji u Jadranu, po dva su postigli Danilo Radović i Kanstantin Averka, a jedan Uroš Vučurović.
Strijelci za Primorac su bili Dušan Matković, Đorđe Stanojević, Vuk Drašković, Uglješa Vukasović, Ešvort Molten i Miroslav Perković.
To je Jadranu 12. trofej Kupa Crne Gore, a osim posljednjih deset, pobjednik nacionalnog Kupa bio je i 2006. i 2007. godine.
Ima i dva trofeja Kupa bivše Državne zajednice 2004. i 2005. godine.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje i privatne laboratorije u državi, koje se bave PCR dijagnostikom novog koronavirusa, su od posljednjeg presjeka završile PCR analizu 463 uzorka na novi koronavirus, među kojima je ukupno registrovano 86 novopozitivnih slučajeva infekcije.
Iz Njemačke je ukupno pristiglo 212 rezultata, među kojima su otkrivena 102 novopozitivna slučaja. Od jučerašnjeg presjeka Institutu je prijavljeno pet smrtnih ishoda povezanih sa Kovidom-19 i to kod pacijenata iz Kolašina, Berana, Ulcinja (2) i Bara, rođenih 1939, 1943, 1942, 1949. i 1944. godine. koje su prijavili OB Bar (3), OB Berane i KCCG.
Novopozitivni rezultati, registrovani u Crnoj Gori, upućeni su iz sljedećih opština:
opština
oboljeli
Podgorica
69
Bar
5
Danilovgrad
3
Rožaje
3
Bijelo Polje
2
Cetinje
1
Nikšić
1
Pljevlja
1
Ulcinj
1
U poslednja 24 sata prijavljen je oporavak 226 pacijenta.
Tokom dana završena je i statistička obrada poslednje grupe rezultata uzoraka koji su poslati na laboratorijsku obradu u Njemačku. Ukupno je pristiglo 212 rezultata među kojima su otkrivena 102 novopozitivna slučaja koji su uzorkovani 12, 13 i 14 oktobra te će se voditi kao novooboljeli u ovim danima i to:
Datum
Broj oboljelih
12. oktobar
27
13. oktobar
49
14. oktobar
26
Posmatrano po opštinama oboljeli koji su laboratorijski dokazani u Njemačkoj su iz sljedećih opština:
opština
oboljeli
Ulcinj
29
Kotor
20
Žabljak
16
Pljevlja
13
Podgorica
12
Rožaje
10
Cetinje
1
Bar
1
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih u protekla 24 časa, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva Kovid19 u Crnoj Gori iznosi 4.385.
Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 15.615.
Ukupan broj preminulih povezanih sa Kovid-19 infekcijom od početka juna iznosi 227, a od početka godine 236.
Članovi Udruženja ugostitelja Budve, njih više od 40 vlasnika restorana, kafea, i ostalih ugostiteljskih objekata, pozvali su Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti i Vladu da preispitaju odluku o zatvaranju ugostiteljskih objekata.
Oni su dali rok od 48 sati, smatrajući da oni nijesu jedini krivci zbog loše epidemiološke situacije, navodeći da će zatvaranjem lokala oko dvije hiljade ljudi ostati bez posla.
Ugostitelji, okupljeni na protestu na trgu ispred Staroga grada, tvrde da nisu tačni podaci na osnovu kojih se Budva našla u “grupi tri” kada je u pitanju uvođenje restriktivnih mjera, a država je pozvana da ukoliko “prepisuje odluke iz inostranstva”, da to učini i kada su riječ subvencije i odmah isplati ugostiteljima kako bi radnicima mogli dati plate.
Institut za javno zdravlje sinoć je saopštio da je stopa obolijevanja od koronavirusa u Budvi, Ulcinju, Cetinju, Kolašinu i Žabljaku iznad 800 na 100.000 stanovnika čime automatski prelaze u “grupu tri” opština u kojima će se od ponedjeljka i u narednih 14 dana primjenjivati pooštrene protivepidemijske mjere i to:
– Zabrana rada ugostiteljskih objekata (restorani, kafane, kafeterije, hotelski restorani osim za goste hotela)
– Zabrana okupljanja u objektima stanovanja licima koja nijesu članovi zajedničkog porodičnog domaćinstva
Predsjednik Udruženja, Vido Markićević, kazao je da nijesu saglasni sa zatvaranjem ugostiteljskih objekata.
“Postoje druge branše koje su dozvoljene, ne znam zbog čega ne možemo raditi. Žao nam je što je epidemiološka situacija u Budvi takva kakva jeste, ali mi smo se od prvoga dana pridržavali svih mjera NKT-a. Nijedan naš kolega, niti jedan zaposleni nije bio zaražen koronavirusom. Ova mjera će nam dodatno usložiti naše poslovanje. Bez subvencija, koje treba Vlada da da i to ne u iznosu od 50 odsto, već 100 odsto. Bojimo smo da ćemo se da ovo što smo prethodnih šest, sedam mjeseci trpjeli ekonomski udar, bili odgovorni, držali radnike, da nećemo moći izdržati ovu mjeru. Mnogi ugostitelji se neće moći oporaviti i nastaviti da rade. Bojim se da će doći do velikih protesta naših radnika, jer nećemo moći isplatiti plate”, poručio je Markićević.
Studija zaštite kuturne baštine u specijalnom rezervatu Tivatska Solila u opštini Tivat
Solila - foto Boka News
Solila - foto Boka News
Solila - budući centar
Tivatska Solila
Solila foto Anđelko Stjepčević
Studija zaštite kuturne baštine u specijalnom rezervatu Tivatska Solila u opštini Tivat
Solila Izvor - Tivat
Rezervat prirode Solila proteklih dana je bio u žiži interesovanja medija. Na online konferenciji “Global Green Destination Days 2020” Tivat je proglašen jednom od Top 100 Zelenih destinacija, između ostalog i na osnovu uspješnog upravljanja Rezervatom prirode Solila koje je nominovano kao “Good Practice Story”.
Druga vijest koja je izazvala veliko interesovanje javnosti je činjenica da smo dočekali povratak najeminentnijih gostiju među pticama močvaricama, nakon više od 10 godina na Solila su ponovo stigli flamingosi!
“Prisustvo flamingosa predstavlja simboliku i potvrdu zalaganja za zaštitu ugroženih i rijetkih močvarnih staništa, a mi se nadamo da će oni biti redovni gosti”, poručili su iz Rezervat prirode Solila.
Tivatska solila kroz istoriju – od zrna soli do staništa ptica
Tivatska solila (između aerodroma Tivat i poluostrva Luštica) se nalaze na Jadransko migratornom koridoru i služe kao poslednje odmaralište i hranilište pticama selicama, na njihovom putu ka jugu, a za određen broj ptica predstavljaju i zimovalište.
Prve podatke o slanim bazenima Tivatskih solila nalazimo u srednjovjekovnim spisima, kada se opisuje njen značaj za privredu susjednog Kotora, koji je svoj prosperitet dobrim dijelom temeljio na proizvodnji i prodaji soli. Čak se i Statutom ovog grada regulisala proizvodnja, uvoz, izvoz i prodaja soli. Daleke 1683. godine, kada je ovo područje bilo pod turskom okupacijom, opisuje se da je područje na kome se danas nalaze Solila značajno za proizvodnju soli i da ona predstavlja 81% ukupnog prihoda lokalnog stanovništva.
Solila – Tivat
Prema podacima iz istorijskih arhiva, rad na Solilima se uvijek odvijao pod budnim okom solara (pripremanje podloga, izgradnja nasipa, kanala, propusta), a berba soli, koja se odvijala krajem ljeta, uključivala je lokalno radno sposobno stanovništvo i tegleću stoku.
Prema istorijskim izvorama u 1425 solila je imala 109 parcela, od kojih 24 pripadali su Mitropolitu Zete, 27 – stanovništvu Luštici, 10 – stanovništvu Đuraševići , 32 – Kotoru i 16 – poznatim kotorskim porodicama. Slane močvare konstantno su bile “jabukom razdora” između susjednih zemalja. Kada su slane močvare prestale da se koriste u predviđenu svrhu, ovdje su počele dolaziti ptice.
Prostor Solila se kao solana nalazi na svim istorijskim mapama ovog područja.
Opština Tivat šezdesetih godina prošlog vijeka započela je sa izgradnjom nove solane, na osnovu projekta iz 1956. i 1959. godine. Radova koji su bili izvedeni u dva navrata 1959-1961. i 1963., formirana je nova Solana u kojoj se prema nekim navodima dvije sezone brala so.
Solila foto Anđelko Stjepčević
Prilikom izgradnje nove solane urađena je regulacija Široke rijeke i obodnog kanala, kao i izgradnja glavnog morskog nasipa.
Međutim, kada se krenulo sa uspostavljanjem nove solane na području Solila, na tržište Evrope počela je pristizati so iz sjeverno-afričkih solana, gdje su troškovi proizvodnje soli, zbog povoljnih prirodnih uslova sa puno i vjetra, bili značajnije manji nego na sjevernim obalama Mediterana.
To je prouzrokovalo propadanje oko 200 manjih, tradicionalnih solana na Mediteranu, pa i solane na Solilima.
Solila danas
Riješenjem iz 2007. godine ovo područje zaštićeno je kao poseban, specijalan prirodni rezervat radi očuvanja biljnih i životinjskih vrsta, prevashodno ornitofaune.
Moramo konstatovati da su pojedini neodgovorni građani godinama na Solilima odlagali razni otpad, a krivolovci ubijali sve što leti. Zahvaljujći Javnom preduzeću “Morsko dobro”, upravljaču ovog područja, Opštini Tivat, Turističkoj organizacijiji Tivat i Centra za zaštitu i proučavanje ptica, solila vremenom postaju ekoturistička i birdwatching destinacija, sa info-punktovima, centrom za posjetioce, obnovljenim mostovima, osmatračnicama, mobilijarom, uslugom turističkih vodiča…
Solila – foto Boka News
Na Solilima je registrovano 114 vrsta ptica. No, spisak nije ni približno konačan, jer se svake godine na njima registruje po nekoliko novih za to stanište. S obzirom da je u Evropi do sada registrovano 526 ptičjih vrsta, broj prisutnih ptica na ovoj laguni čini više od 20 odsto ukupnog broja vrsta evropske ornitofaune.
Od ukupno registrovanih 342 vrste ptica u Crnoj Gori, 114 vrsta je registrovano na samim Solilima. A čak 109 primjećenih vrsta uživa neki vid zaštite. Sve ovo ukazuje upravo na to kolika je zapravo važnost samih Solila za ornitofaunu Crne Gore. Ovdje često možemo sresti vrste kao što su galebovi, patka zvizdara, divlja patka, siva čaplja, kobac, mali gnjurac i drugi. Najvrednije vrste ptica su – javanski kormoran, šljunak, flamingo, morski jastreb.Ovo je savršeno mjesto za posmatranje ptica. Pored ptica ovdje živi oko 14 vrsta rijetkih vodozemaca i gmizavaca, od kojih 3 vrste preti izumiranje.
Ovih dana u Rezervat prirode Solila izuzetno je živo…
Solila – flamngosi oktobar 2020.- foto Miloš Mitkić
Solila su ugostila, ibise, čaplju kašikaru, rode, flamingose…
Kao kuriozitet ističemo da je na Solilima prošle godine odmaralo osam crnih ibisa (lat. Plegadis falcinellus, engl. Glossy ibis).
“Ove ptice selice, inače poznate iz mitologije Egipta, gnijezde u Evropi i ponegdje na Balkanu, a rasprostranjenje su još i u Africi i Aziji. Ibisi su do prije par decenija bili na ivici opstanka zbog uništavanja njihovih staništa u močvarnim predjelima, međutim, zaštitom močvarnih i vlažnih područja i podizanjem ekološke svijesti danas se može reći da se populacija ibisa oporavila.
U našem rezervatu ugostimo i prekrasnu čaplju kašikaru (lat.Platalea leucorodia, engl. Eurasian spoonbill), koja ima karakterističan kljun u obliku kašike i ćubu na glavi. Tijelo joj je prekriveno bijelim perjem, dok su joj noge i kljun crne boje. Ova čaplja pripada porodici ibisa, i može dostići visinu do 1m i težiti oko 1 kg.
Kašikara foto M. Mitkić
Čaplje kašikare žive u vlažnim područjima gdje se hrane malim ribama, žabama, rakovima, a ponekad i vodenim biljkama. Gnijezde se u šašu, grmlju i u gnijezdima nisko nad vodom, a prema informacijama Centra za zaštitu i proučavanje ptica, u Crnoj Gori se gnijezdi samo na ostrvu Paratuk na rijeci Bojani gdje je registrovano 32 para”, poručuju iz rezervata Solila.
Ovih dana u solilima odmara i patka kašikara (Anas clypeata) koja se razlikuje od ostalih pataka po specifičnom, kašikastom kljunu. Ova, široko rasprostranjena vrsta gnijezdi se u Evropi, Aziji i Sjevernoj Americi, dok zimu provodi u južnijim predjelima. U Rezervatu prirode Solila, 2018. godine zabilježeno je prvo gnjiježđenje i prvo mladunče ove vrste patke.
Baljoška, liska kako je lokalno stanovnoštvo zove, fuliga (Fulica atra) uvijek je među prvim vjesnicima jesenje seobe u rezervatu.
Ove jeseni rode i flamingosi prava su potvrda i nagovještaj da smo na pravom putu očuvanja jednog od bisera Boke Kotorske, Rezervata prirode Solila.
Tivatska solila – od zrna soli do staništa ptica, dio je projekta “Tivatski brevijar” koji je finasirala kroz NVO sektor Opština Tivat
Izgradnja I faze pješačke staze na relaciji Lepetane- Sveti Roko
Morsko dobro je u prošloj godini ostvarilo dobit od 2,54 miliona EUR, što će biti upotrebljeno za realizaciju 13 kapitalnih projekata za koje je to javno preduzeće završilo projektnu dokumentaciju.
Iz Morskog dobra je saopšteno da je Upravni odbor usvojio odluku o raspodjeli te dobiti, nakon čega je Vlada dala saglasnost.
Jedan od najznačajnijih projekta koji će se finansirati iz tih sredstava realizovaće se u Ulcinju i odnosi se na uređenje Velike skele.
“Projekat, koji je vrijedan 835 hiljada EUR, obuhvata popločavanje velikog trga, u površini od 4,6 hiljada kvadrata, postavljanje javne rasvjete, sadnju zelenog pojasa uz stijene i postavljanje urbanog mobilijara, te organizaciju amfiteatra – prostora za gradske manifestacije”, navodi se u saopštenju.
U Tivtu će 350 hiljada EUR biti uloženo u izgradnju prve faze pješačke staze na relaciji Lepetane-Sveti Roko.
“Novac će biti upotrijebljen i za uređenje šetališta u budvanskom naselju Pržno, i to u iznosu od 208 hiljada EUR, dok će za drugu fazu uređenja trga i šetališta u Sutomoru biti uloženo 200 hiljada EUR, pored već opredijeljenih 425 hiljada EUR za prvu fazu čija je realizacija u toku”, rekli su iz Morskog dobra.
Pržno
Od predviđenog novca biće finansirana i treća faza uređenja gradskog parka u Budvi u iznosu od 75 hiljada EUR, odnosno popločavanje pješačkih staza u samom parku na Slovenskoj obali.
“Za izgradnju druge faze šetališta na Jazu planirano je 240 hiljada EUR, dok je za vanredne i hitne sanacije obale u svim primorskim opštinama opredijeljeno dodatnih 81 hiljada EUR”, dodaje se u saopštenju.
Jaz
Za rekonstrukciju i nadzor objekata obalne infrastrukture od javnog interesa pristaništa i privezišta predviđena su sredstva u iznosu od 180 hiljada EUR.
“Za izvođenje radova na izgradnji i uređenju pješačke staze Albatros – Rt Đerane opredijeljeno 150 hiljada EUR. Takođe, za izvođenje radova na nastavku izgradnje parapetnog zida na lokaciji Borova šuma ispod bivšeg hotela Galeb, izdvojeno je 141 hiljada EUR”, kazali su iz Morskog dobra.
Za izradu administrativnog objekta na desnoj obali rijeke Bojane za potrebe Morskog dobra i ostalih državnih institucija izdvojeno je 170 hiljada EUR.
“Raspodjelom dobiti iz minulog perioda, Morsko dobro nastavlja aktivnosti sa izgradnjom kapitalnih projekata od javnog interesa, koji će trajno unaprijediti sadržaje na obalnoj infrastrukturi u cilju integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore”, zaključuje se u saopštenju.
Ulice Pariza i još osam francuskih gradova u subotu navečer bile su puste nakon što je ponovo uveden policijski sat zbog pandemije koronavirusa.
Oštre mjere i policijski sat uveden je kako bi se lakše suzbio sve veći broje slučajeva zaraze koronavirusom u Francuskoj, državi koja je jedna od žarišta u Europi.
Prema pisanju BBC-ja, nakon ove odluke uslijedile su brojne žalbe vlasnika restorana, čiji vlasnici već osjećaju posljedice nakon dvomjesečne karantene koja se dogodila u proljeće.
Zbog porasta slučajeva zaraze koronavirusom nove mjere bit će uvedene i u Italiji, prvoj evropskoj zemlji koju je COVID-19 značajno pogodio u prvom valu.
Talijanski premijer Giuseppe Conte danas bi trebao objaviti nove mjere. Lokalni mediji rekli su da bi se nova pravila mogla odnositi na teretane, bazene i amaterske sportske događaje.
Policijski sat u Francuskoj traje od 21 do 6 sati svake večeri. No, predsjednik Emmanuel Macron rekao je da je on neophodan kako bi se izbjegao rizik od preopterećenja bolnica.
