SO Tivat – bivši DPS gradski čelnici negiraju odgovornost za milionske iznose izgubljenog i olako potrošenog novca

0
SO Tivat

Nakon petočasovne rasprave, Skupština Opštine Tivat danas je većinom glasova, usvojila odluku o rebalansku budžeta Opštine za 2020, odnosno odluku o budžetu za narednu godinu.

Pored odbornika vladajue kolalicije NP-BF-GB i SDP koji ima daje podršku u parlamentu, za donošenje ovih odluka glasale su i opozicione HGI i SD, dok je devet odbornika DPS u oba slučaja bilo protiv.

Rebalansom je budžet za ovu godinu sa probitno planiranih 23,6 , smanjen na 19,05 miliona eura a kako je objasnio sekretar za finaskie Jovn Brinić (NP) uzrok za to je nerealizacija kapitalne donacije od 4 miliona eura koju je bivša lokalna vlast DPS-SD-HGI očekivala da će dobiti od bivše Vlade premijera Duška Markovića (DPS) za gradnju bulevara kroz Tivat, lošije punjenje budžeta, te istovremeno povećani neki troškovi zbog ekonomske i kovid krize.

Odbornik DPS i bivši gradonačelnik Siniša Kusovac zatražio je podatke o prihodima budžeta od 16.oktobra kada je smijenjen sa te funkcije do danas, smatrajući da su oni bili dovoljni za podmirenje dospjelih obaveza Opštine koje je bivša, ostavila novoj vlasti.

„Nisu tačne vaše tvrdnje o „sprženoj zemlji“ koju smo vam navodno ostavili. Opština je u septembru isplatila oko 2 miliona eura svojih obeveza i ostalo je još oko 3,5 miliona što bi se u najvećoj mjeri, isplatilo redovnim prihodima do kraja godine jer je u zadnjem kvartalu najbolji prihod od naplate poreza i taksi“- istakao je Kusovac na što mu je Brinić odgovirio da je nova vlast zatekla 3,5 miliona eura obaveza i da je Kusovčeva administracuija nemilice trošila novac iz gradske kase znajući da se u uslovima kovid i ekonomske krize ni izbliza neće ostvariti njene provobitne projekcije o budžetskim prihodima.

„Vi ste ti koji su trebali da smanje apetite kada se vidjelo da para nema niti će ih u ovako vanrednoj situaciji, biti toliko koliko ste planirali. Doveli ste nas u situaciju da mi najviše vremena trošimo na pregovore sa izvršiteljima da nam ne blokiraju račun Opštine zbog dospjelih dugova i da „prikrpimo“ ovaj minimum dovoljan tek toliko da se provučemo kroz ovu godinu. Mi sada plaćamo to što ste vi mislili da je moguće, a u suštini je bilo totalno nerealno“- istakao je Brinić. Odgovarajuli na optužbe Ivana Novosela (DPS) da je rebalans pripremljen mimo zakona i da ne sadrži podatjke o ostvarenju budžeta za devet mjeseci kao reper na osnovu kojega je urašen, on je istakao da je bivša vlast 30.septembra „falsifikovala sve finansijske izvještaje prema Ministarstvu finansija jer u njih nije uvela brojne do tada prispjele obaveze i lažno je prikazala da je Opština likvidna i da nema većih obaveza“.

„Kako smo mogli da vam sa ovim prezentujemo taj vaš izvjeptaj o ostvarenju budžeta za devet mjeseci kada je on lažan? Krili ste neplaćene račune i pravili izvještaje koji nisu objektivno prikazivali pravo stanje. To su teška krivična djela zloupotrebe službenog položaja i davanja lažnih finasijskih iskaza“- poručio je Brinić Kusovcu i Novoselu      . Dejan Risančić (NP) je DPS čelnicima bivše gradske uprave poručio da treba da ih bude sramota kakvo su devastirali gradske finansije raznim štetnim postupcima, partijskim zapošljevanjem i bjesomučnim trošenjem novca građana.

„Ja ne znam kako vi uopšte nakon svega toga, imate smjelosti da bilo što komenarišete o našem predlogu rebalansa i budžetu za narednu godinu kojim pokušavamo da spasimo ovaj grad. Brzo će ipak, doći vrijeme pravde, pa ćete onda imati prilike da na drugom mjestu komenatrišete ove podatke o budžetu“- rekao je on Kusovcu, dok je Miomir Abović (NP) istakao da za „Kusovca nema spasa, jer je on veleizdajnik ovog grada sa višemilionskom štetom koju mu je pričinio.“

Odbornici vladajuće koalicije nabrojali su niz kontroverznih okolnosti u kojima je po njima, Kusovac kao gradonačelnik u proteklom peruiou nanio štetu gradu, prozivajući ga za nezakonita zapošljavanja u Optini, sklapanje fiktivnih ugovora za poslove koji nikada nisu obavljeni, štetan ugovor sa Telekomom po kome u njegovi bivši saradnici uzeli skupe nove mobilne telefone koje otplaćuje Optna, izgubljenih 2 miliona eura u Atlas banci, nenamjenski potrošenih preko 900 hijada eura dobijenih od Vlade za gradnju MR2 pristupnog puta za Luštica Bay, uzimanje 2 miliona eura kratkoročnog kredita za tekuću potrošnju bez odluke parlamenta, stotine hiljada eura štete za nepotrebne sudske sporove, nezakonito isplaćivanje varijabila i pekovremenih sati saradnicima…

„Nevjerovatno odakle Kusovcu hrabrost da kao neko ko je do sada najviše u istoriji Tivta, devastirao njegov budžet, ima smjelosti da bilo što o tom danas ovdje progovori. Dijelom vaših „rezultata“ danima se već prikupljanjem dokumentacije u Opštini, bavi specijalno policijsko odjeljenje pri Specijalnom državnom tužilaštvu. Fascinantna je vaša „moralna hrabrost“ da nešto pričate nakon svega ovoga“- kazao je bivpem gradonačelniku potpredsjednik Opštine Goran Božović (GB).

Kusovac je pored ostaloga, kazao da je preko 900 hihada eura uplaćenih Opštini iz državnog trezora za gradnju MR 2 „vrlo lako nadoknaditi u roku od mjesec dana“  i podvukao da je njegova amdinistracija ove godine imala preko 3 miliona eura neplaniranih troškova prvenstveno zbog pandemije krone. Pozvao je novu vlast da protiv njega podnesu prijave za sve što smatraju da treba i dodao da će, „međutim, i Kusovac da podnosi prijave, a ima i zašto“.

„Degutantno je kada o budžetu priča čovjek koji je o trošku Opštine, više puta riješavao svoje stambeno pitanje. Ja ratu za moj novi mobilni telefon plaćam 64 eura, a Kusovac ratu za stan uzet opštinksim kreditom, plaća samo 60,66 eura mjesečno. Ko to drugi od građana Crne Gore može sebi da dopusti“-zapitao se Andrija Petković (BF) dodajući da „ne zna ko je danas imao degutantniji nastup – Kusovac ili Novosel koji su zajedno Tivat finasijski zavili u crno“.

Predsjednik SO Tivat Andrija Petković

„Ispred vas je vrijeme, pa ćemo se poslije pogledati da vidimo ko je što uradio.“- odgovorio je Kusovac, a u pomoć mu je pritekla i Renata Brergam Grandis (DPS) pozvajući odbornike nove vlasti da  „imaju obzira prema nama jer se ništa neće učiniti ako se ide u ove prepirke“.

„Nećemo da se svađamo oko novca, postoje advokatui i sve to. Nemojmo puno da time zamaramo građanstvo. Kriza jeste, ali će proći.“- kazala je Bergam-Grandis na što je Ivan Starčević iz NVO Matica Boke koji je koristio institut slobodne stolice, kazao da je neprihvatljivo da odbornici koji su za to plaćeni, ovako ležerno prelaze preko najkrupnijih pitanja za građane kakvo je i budžet Opštine.

Uz kritike opozicije da su previše smanjena izdvajanja za kulturu i sport, te objašnjenja vlastu da se zo moralo uraditi u aktuelnoj finansijskoj i epidemiološkoj sutuaciji koja ne dozvoljava održavanje večine kulturnih događaja, usvojena je odluka o budžetu Optine za 2021., planiranom na iznos od 16,94 miliona eura.

„Budžet nije sanacioni jer za plate trošite isto koliko i ove gidine. Otpuštate ljude u uslovima krize. Budžet nije ni razvojni jer je kapitalni dio manji nego ikada u proteklih10 gidina.“- kritikovao je Ivaan Novosel , na što mu je Andrija Petković odgovorio da je to „politilki promiskuitetna priča“.

„Vi ste, partijski zapošljavajuči i kupujući „sigurne glasove“, navukli 40% zaposlenih u Opštinu koji su klasični tehnološki višak. Mi njima moramo u narednih ghodinu dana davati plate, odnosno otpremnine. To što ste radili je ljudski nemoral i ljudsko dno. Nije vas bilo briga za budžet kada ste se, dan nakon što ste smijenjeni sa mjesta predsjednika SO, pojavili u Opštini i tražili da vam se isplaćuje plata i u narednih godinu dana“- odgovorio je je Petković Novoselu.

Gradonačenik Željko Komnenović (NP) je podvukao da je budžet za 2021. planiran na 16,94 miliona objektivno još manji jer u njega knjigovođstveno, ulazi i 2 miliona eura opštinksog novca kojeg je bivša DPS-SD-HGI vlast „zaboravila“ i izgubila u Atlas banci prije njegnog stečaja.

„Mi sada „krpimo rupe“ koje ste nam ostavili i balansiramo svaki dan da nam neko ne blokira račun Opštine. Biće urađene renzije poslovanja u svim opštinskim organima, lokalnim preduzećima i ustanovama da vidimo objektivno na čemu smo i kako se radilo u proteklom periodu.“- najavio je Komnenović.

Većinom glasova, pet uz izjašnjavanje protiv odbornika DPS-a, SO Tivat je donijela odluku o dugoročnom zaduženju Opštine za prevladavanje problema finansijske solventnosti, u iznosu od 3 miliona eura, sa rokom otplate od šest godina.

Preminule dvije osobe, 435 novoinficiranih, Tivat 16, Kotor 14, H.Novi 10

0
Covid

U posljednja 24 sata u Crnoj Gori je registrovan 435 slučaja koronavirusa. Kako je saopšteno iz Instituta za javno zdravlje (IJZ), prijavljena su dva smrtna ishoda povezana sa Kovid-19 i to kod pacijenata iz Podgorice i Nikšića. Preminuli su imali 66 odnosno 65 godina.

Novootkriveni su iz sljedećih opština:

opština oboljeli
Podgorica 145
Nikšić 89
Bar 56
Budva 51
Tivat 16
Kotor 14
Pljevlja 12
Bijelo Polje 10
Herceg Novi 10
Danilovgrad 7
Cetinje 6
Kolašin 5
Berane 4
Ulcinj 4
Andrijevica 2
Tuzi 1
Mojkovac 1
Petnjica 1
Plužine 1

“Laboratorije Instituta za javno zdravlje, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su od poslednjeg presjeka završile analize i Institutu dostavile rezultate za 1627 uzoraka na novi koronavirus među kojima je ukupno registrovano 435 novopozitivnih”, naveli su iz IJZ.

Do 17:30 sati prijavljen je oporavak 619 pacijenata.

“Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva Kovid-19 u Crnoj Gori iznosi 8.901”, dodaje se.

Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 47.404.

Orkanski vjetar dizao valove i do šest metara na otvorenom moru

0
Olujno jugo u Zadru – foto Hina

Orkanski udari vjetra u ponedjeljak navečer na srednjodalmatinskom su području stvarali valove na otvorenom moru visoke i do šest metara, dok su u priobalju bili između dva i četiri metra, zapljuskujući obalu i rive, doznaje se u Državnom hidrometeorološkom zavodu Split.

Meteorološka postaja na Marjanu evidentirala je orkanski udare na splitskom području tijekom nekoliko sati, rekli su Hini u Hidrometeorološkom zavodu Split.

Valovi su izlijevali more na rivu u Kaštel Gomilici gdje je voda ušla u jednu kuću u istočnom dijelu te rive. Intervenirali su vatrogasci i ispumpavali vodu, izvijestili su iz  DVD-a Kaštel Gomilica.

I splitsku rivu su zapljuskivali snažni valovi, povremeno izlijevajući more. U Operativnom vatrogasnom centru Split su rekli kako je to uobičajeno u ovo doba godine te da nije bilo potrebe za intervencijom vatrogasaca.

Kotor – Deripaska poklonio laboratoriju za PCR dijagnostiku

0
Foto: Fondacija Volnoe delo

U JU Dom zdravlja Kotor stigla je oprema za PCR dijagnostikovanje infekcije koronavirusom. Ova oprema predviđena je za opremanje nove laboratorije koja će u januaru biti otvorena u sklopu Doma zdravlja Kotor, nakon završetka obuke zaposlenih i procesa testiranja opreme.

Osim Instituta za javno zdravlje Crne Gore, Dom zdravlja Kotor će biti prva državna zdravstvena ustanova koja će biti snabdjevena ovom dijagnostikom. U laboratoriji će se besplatno vršiti analize za stanovnike većeg dijela crnogorskog primorja.

“Laboratorijska oprema uključuje aparate za PCR dijagnostikovanje, proizvedene u kompaniji Thermofisher koji omogućavaju analizu prosječno 550 testova na koronavirus dnevno. Laboratorija će organizovati sve potrebne uslove za uzimanje uzoraka od pacijenata. Osim toga, u ovoj laboratoriji biće obrađivani uzorci koji pristignu iz Opšte bolnice Kotor, kao i iz drugih primorskih mjesta”, navodi se u saopštenju moskovske Fondacije Volnoe delo.

Nova PCR laboratorija, kako su kazali, postaće dio Doma zdravlja Kotor i pružaće besplatne usluge stanovnicima većeg dijela crnogorskog primorja, između ostalog opština Herceg-Novi, Tivat, Kotor, Budva i Bar, kao i stranim osiguranicima koji žive u Crnoj Gori.

“Za opremanje centra za PCR dijagnostikovanje bilo je utrošeno oko 340.000 eura. Sredstva je izdvojila dobrotvorna fondacija Olega Deripaske ‘Volnoe delo’. Osim opreme, fondacija je kupila i potrošne materijale neophodne za laboratoriju, specijalna zaštitna sredstva za zaposlene i dezinfikaciona sredstva”, navodi se u saopštenju.

Direktor Doma zdravlja Kotor Igor Kumburović, kaže da je ovakva laboratorija bila neophodna Crnoj Gori.

“Zahvalni smo fondaciji Olega Deripaske ‘Volnoe delo’ za pomoć u ovako teškom trenutku za našu zemlju. Otvaranje moderne laboratorije u sklopu našeg Doma zdravlja omogućiće kvaliteta iskorak u liječenju Kovida-19, zato što sama mogućnost brze dijagnostike i blagovremenog početka primjene terapije ima ogroman značaj u borbi s virusom. Naš Dom zdravlja u zadnje vrijeme značajno ulaže u modernizaciju i proširenje kapaciteta i dijagnostičkih procedura. Tako postajemo ustanova koja može odgovoriti na sve savremene zdravstvene izazove. Veoma mi je drago da su se Crna Gora i Rusija ujedinile u ovoj borbi”, kazao je Kumburović.

Oleg Deripaska (Foto: Fondacija Volnoe delo)

Oleg Deripaska je, kako je saopšteno, ruski industrijalac i filantrop, osnivač kompanija “RUSAL”, “Grupa GAZ” i dobrotvorne fondacije “Volnoe Delo”, koja predstavlja najveću dobrotvornu i organizaciju društvenih projekata u Rusiji.

“Ove godine na njegovu inicijativu u Rusiji i Ukrajini bilo je izgrađeno osam medicinskih centara za liječenje od infekcije koronavirsom. Fondacija, čiji je Deripaska osnivač, uručila je ruskim zdravstvenim ustanovama vozila hitne pomoći, respiratore i više od milion komada zaštitne opreme”, navodi se u saopštenju Fondacije Volnoe delo.

Koliko je ovakva laboratorija potrebna Crnoj Gori, kako dodaju iz Fondacije, govore i podaci da su 28. decembra laboratorije Instituta za javno zdravlje, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa završile analize za 1.220 uzoraka na novi koronavirus među kojima je ukupno registrovano 275 novopozitivnih] slučajeva infekcije sa SARS-CoV-2.

“Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom od početka juna iznosi 666 a od početka godine 675. Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID19 u Crnoj Gori iznosi 9087”, navodi se u saopštenju Fondacije Volnoe delo.

Ovo su neradni dani za Novu godinu i Božić

0
Kotor foto Boka News

Nova godina se praznuje u petak 1. januara i subotu 2. januara, dok su neradni dani povodom Badnjeg dana i Božića 6, 7. i 8. januara, saopšteno je danas iz Ministarstva ekonomskog razvoja.

Vjernici pravoslavne vjeroispovjesti imaju pravo na plaćeno odsustvo tri dana, radi svetkovanja vjerskog praznika za Badnji dan i Božić (dva dana) i to: srijedu 6. januara (Badnji dan), četvrtak 7. januara (prvi dan Božića) i petak 8. januara (drugi dan Božića).

“Državni organi, organi lokalne samouprave, javne ustanove, javna preduzeća i drugi subjekti koji obavljaju djelatnosti od javnog interesa dužni su da u praznične dane obezbijede vršenje poslova čijim bi prekidom mogle nastupiti štetne posledice po građane ili državu”, naveli su iz Ministarstva.

Promocija monografije „Živa lokalna tradicija“

0
Ziva lokalna tradicija

Promocija monografije četiri autora „Živa lokalna tradicija“, biće predstavljena danas, utorak, 29. decembra će sa početkom u 18 sati putem online (zoom aplikacije) i  putem objava na društvenim mrežama Gradske biblioteke i čitaonice Kotor (JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor), JU Zavičajni muzej Pljevlja, JU Centar za kulturu Kolašin i JU Muzeji i galerije Budve, kao i društvenih mreža izdavača – NVO Društvo za kulturni razvoj „Bauo“ iz Petrovca na Moru i NVO Centar za izučavanje i revitalizaciju tradicionalnih igara i pjesama CIRTIP iz Kolašina, koju su ove godine knjigu i objavili.

Knjiga je nastala u okviru projekta „Identifikacija, istraživanje i objavljivanje elemenata nematerijalne kulturne baštine u Paštrovićima, Budvi i Kolašinu“, podržanom na Javnom konkursu Ministarstva kulture Crne Gore „Podignimo zavjesu nezavisne kulturne scene“ za finansiranje projekata i programa nevladinih organizacija u oblastima umjetnosti i kulture u 2019. godini.

U pitanju je monografska studija „Živa lokalna tradicija: Prilog identifikaciji i evidenciji elemenata nematerijalne kulturne baštine Paštrovića, Starog grada Budve i kolašinskog kraja“, koju potpisuju četiri autora koji dolaze iz različitog profesionalnog konteksta: Davor Sedlarević, spec. vaspitač tradicionalne igre (Kolašin), doc. dr Zlata Marjanović, etnomuzikološkinja (Pančevo), prof. dr. Ljiljana Gavrilović etnološkinja-antropološkinja (Beograd), i doktorand Dušan Medin, arheolog (Petrovac na Moru). Ona predstavlja pokušaj da se, vodeći se teorijskim pretpostavkama UNESCO Konvencije o zaštiti nematerijalne kulturne baštine (Pariz, 2003), a koju je Crna Gora ratifikovala 2009. godine, sagleda obilje nematerijalnog nasljeđa navedena tri crnogorska područja.

Na online promociji, naslovljenoj „Živa lokalna tradicija Crne Gore“, jer će se bliže predstaviti nasljeđe Primorja i Sjevera zemlje, govoriće autori. Osim o sadržaju knjige, biće riječi i o konceptu zaštite i očuvanja nematerijalne kulturne baštine uopšte – od najviših instanci (UNESCO), do crnogorskog i lokalnog okvira, a osvrnuće se i na primjere iz prakse.

O monografiji

Početak knjige sadrži opsežniji uvodni tekst, nakon kojeg slijedi centralni segment sačinjen od tri cjeline s popisima elemenata nematerijalne kulturne baštine zajednica koje su autori izvšili tokom terenskog rada: Paštrovića, Starog grada Budve i šire teritorije Kolašina – grada i okolnih seoskih područja. Već iz naziva pobrojanih elemenata ove tri regije jasno se iščitava prisustvo dinarskih, balkanskih, mediteranskih i orijentalnih uticaja,spletenih s tradicijama istočnih i zapadnih carstava i republika koje su stotinama godina gospodarile ovim dijelom svijeta. Nakon pobrojanih elemenata, slijedi spisak korisne naučne, stručne i druge literature koja detaljnije opisuje i objašnjava pobrojane elemente ove tri lokalne zajednice, ali i nematerijalne zaostavštine Crne Gore. Dat je i rezime na engleskom jeziku. U drugom dijelu knjige priložena je UNESCO Konvencija o zaštiti nematerijalne kulturne baštine (2003), kako bi čitaoci imali priliku da integralno pročitaju ovaj dokument, bliže se s njim upoznaju, te preispitaju teorijsko-metodološke postupke autora, a, zašto da ne, i sami pristupe nadgradnji ponuđenih baza podataka. A proces nadgradnje mogu i treba da vrše čitaoci knjige, nosioci, čuvari i poznavaoci nasljeđa ovih regija, tako što će u praznim poljima ispod pobrojanih elemenata nastaviti da dopisuju one za koje smatraju da su važni za zajednicu iz koje dolaze. Poželjno bi bilo da o tome potom i obavijeste autore (adrese e-pošte date su na kraju knjige) i stručnu javnost, kako bi pružili doprinos istraživačima u nastojanju da što cjelovitije identifikuju i evidentiraju nematerijalno nasljeđe Paštrovića, Starog grada Budve i kolašinskog kraja, ne bi li se zabilježio trag o njihovom postojanju.

Recenzentkinje izdanja su prof. dr Dragana Radojičić, etnološkinja-antropološkinja (Beograd – Herceg Novi), prof dr Dragica Panić Kašanski, etnomuzikološkinja (Banja Luka) i dr Mila Medigović Stefanović, prof. književnosti (Beograd – Petrovac na Moru). Knjigu je uredio mr Dušan Medin, u okviru biblioteke „Kulturno nasljeđe Paštrovića“; tehnički urednik je Jasmina Živković, prevod je obavila mr Milica Stanić Radonjić, a lekturu i korekturu mr Milena Davidović. Monografija je A5 formata, obima 108 stranica, štampana u štampariji Opus3 iz Podgorice, u tiražu od 1.000 primjeraka, uokvirena mekim povezom, s crno-bijelom unutrašnjošću. Primjerci knjige besplatno se dijele svima zainteresovanima, kao i institucijama, mogu se preuzeti i na sajtu Društva „Bauo“, Academia.edu, kao i na društvenim mrežama.

O autorima

Knjiga je rezultat interdisciplinarnog pristupa četvoro autora koji profesionalno potiču iz različitih disciplina, značajnih za istraživanje i očuvanje nematerijalne kulturne baštine. Davor Sedlarević (1979), specijalista vaspitač tradicionalne igre, umjetnički rukovodilac KUD-a „Mijat Mašković“ u JU Centar za kulturu Kolašin. Živi u Kolašinu. Zlata Marjanović (1966), doktor etnomuzikologije, docent na Akademiji umetnosti Univerziteta u Banja Luci. Živi u Pančevu. Ljiljana Gavrilović (1953), doktor etnologije i antropologije, naučni savjetnik, redovni profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu u penziji. Živi u Beogradu. Dušan Medin (1990), doktorand arheologije, kustos, saradnik u nastavi Fakulteta za kulturu i turizam Univerziteta Donja Gorica u Podgorici. Živi u Petrovcu na Moru.

(Mila Medin, izvršna direktorica Društva „Bauo“)

Snažan zemljotres u Hrvatskoj, stradalo dijete

0
Petrinja / foto HINA

Snažan zemljotres jačine 6,3 stepeni po Rihteru pogodio je Hrvatsku. Prema prvim informacijama u zemljotresu je počinulo jedno dijete.  Iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore je saopšteno da na osnovu poziva građana ali i jačine zemljotresa zaključuju da se potres osjetio i u nekim djelovima Crne Gore.

Prema Evropskom sejzmološkom zavodu epicentar potresa bio je 46 kilometara jugoistočno od Zagreba, negdje oko Petrinje.

Potres se dogodio uz nešto prije 12 sati i 20 minuta na dubini od 10 kilometara, naveo je Euromediteranski seizmološki centar (EMSC).

Kako penose hrvatski mediji, prve scene iz Petrinje su strašne, puno je ruševina. Čuju se krici, ima povrijeđenih i poginulih.

U Petrinji je poginulo jedno dijete, potvrdio je gradonačelnik Darinko Dumbović za 24 sata.

Dumbović poziva da se hitno u Petrinju pošalje pomoć

Petrinjski gradonačelnik Darinko Dumbović u prvoj izjavi nakon još jednog snažnog potresa magnutude oko 6,2 stepena, koji je oko 12.20 pogodio Petrinju, rekao je kako je pola grada srušeno i zatražio da se u Petrinju hitno pošalje pomoć.

“Izvlačimo ljude iz auta, ne znamo jer imamo mrtvih i ranjenih, čuo sam i da se vrtić srušio no srećom u vrtiću nije bio djece, dok su se iz drugoga djeca uspjela spasiti”, izjavio je Dumbović.

“Opšta je panika, ljudi traže svoje”, dodao je i pozvao sve koji mogu da dođu u pomoć Petrinji, posebno profesionalne vatrogasce i vojsku.

Kako prenose Hrvatski mediji zemljotres se osjetio u cijeloj Hrvatskoj, u Rijeci, Vukovaru, Splitu…

U Zagrebu se takođe osjetio prilično jako. Sve skupa, kako navode, trajalo je oko pola minute.

Kako javlja EMSC, snaga je bila 6.3. Nakon tog potresa osjetio se još jedan manji.

Kako prenose hrvatski mediji, ljudi u Zagrebu su izašli na ulice, a u dijelovima centra grada nema struje.

Zemljotres se osetio i u regionu, prijavljen je u Banjaluci, Zagrebu, Vukovaru i Splitu.

U ovom trenutku nije poznato da li je bilo povrijeđenih i materijalne štete.

Pomijeranje tla snažno se osjetilo i u Beogradu, a pojedini mediji tvrde da se osjetio čak i u Italiji.

Prema podacima Evropskog sejzmološkog zavoda zemljotres jačine 3,1 po Rihteru, nešto kasnije, pogodio je i Sjevernu Makedoniju.

Policija: Izađite i odmaknite se od građevina

Hrvatska policija pozvala je građane da ukoliko su u mogućnosti izađu na otvoreni prostor i odmaknu se od građevina kojima prijeti urušavanje poslije današnjeg snažnog zemljotresa.

“Osobe na višim spratovima neka potraže noseći zid”, navela je policija, a prenosi Index.

Novi snažni zemljotres jačine 6,3 stepena, koji je pogodio Hrvatsku na prostoru Petrinje, osjetio se u cijelom regionu.

Valovi odnijeli Balerinu, zaštitni znak Budve

0
Budva / foto Vuk Lajović

Višednevno nevrijeme u Budvi kulminiralo je sinoć kada je more uslijed orkanskog juga došlo do starogradskih zidina, ali i ušlo u sami Stari grad, gdje su kako sazanjemo poplavili mnogi lokali, poslovni prostori ali i stambene površine.

Ono što je sve jutros iznenadilo jeste “nestanak” prepoznatljive budvanske balerine sa stijene koja se nalazi na stazi ka Mogrenu. Čuvenu balerinu su “obalili” jaki valovi.

Na plaži ispod bečićkog hotela “Naftagas” more je jutros izbacilo morsku kornjaču.

Budva / foto Vuk Lajović

Veliki valovi demolirali su ugostiteljske terase na starogradskoj plaži Brijeg od Budve (Ričardova glava). Kompletan inventar je uništen.

Kompletan trg između Avale i Starog grada je prekriven pijeskom koji su valovi izbacili.

Budva pixfoto

Skulptura je djelo beogradskog vajara Gradimira Aleksića.

Maja Mršulja izabrana za predsjednicu SO Kotor

0
Maja Mršulja foto Radio Kotor

Maja Mršulja iz koalicije “Za budućnost Kotora” (DSS), izabrana je danas za novu predsjednicu SO Kotor, sa 17 glasova za, 12 uzdržanih i 2 protiv.

U kinu “Boka” u toku je 4. sjednica SO Kotor na kojoj će odbornici odlučivati i o budžetu Opštine Kotor za 2021. i Izmjeni Odluke o porezu na nepokretnosti.

Budžet za 2021. planiran je na iznos od 16,81 milion eura . To je za 10,45 miliona manje od prvobitnog plana.

Crnogorski parlament izmijenio vjerski zakon po volji SPS-a

0
Crnogorski parlament foto EPA

Nova crnogorska vladajuća parlamentarna većina usvojila je u utorak u dva sata ujutro izmjene zakona o slobodi vjeroispovjesti koje su pripremljene pod utjecajem Srpske pravoslavne crkve, a raspravu su bojkotovali svi opozicioni zastupnici tvrdeći da ne postoji kvorum za održavanje sjednice skupštine Crne Gore.

Usvajanje izmjena zakona popraćeno je pljeskom vladajućih zastupnika dok su opozicioni držali konferenciju za novinare u predvorju crnogorskog parlamenta tvrdeći da je „pogažen“ Ustav Crne Gore te da su odluke parlamenta nelegitimne i nevažeće.

Zakon o slobodi vjeroispovjesti, koji je usvojila prethodna crnogorska vlast predvođena Demokratskom partijom socijalista, tražio je od vjerskih zajednica da dokazuju vlasništvo nad nekretninama.

Odmah po usvajanju usprotivila mu se Srpska pravoslavna crkva koja je u većem dijelu 2020. organizovala masovne proteste tvrdeći  da je cilj zakona „otimanje njezine imovine u Crnoj Gori”.

Upravo su ti protesti, prema ocjeni analitičara, doveli do prvog izbornog poraza Mila Đukanovića i prve smjene vlasti u Crnoj Gori u zadnja tri desetljeća.

Izmjenama zakona ukinula se promjena statusa crkvene imovine što znači da ona ostaje u posjedu Srpske pravoslavne crkve a država, ako želi tu imovinu evidentirati kao svoju, može se obratiti sudu.

Opozicioni zastupnici u utorak rano ujutro ustvrdili su da vladajuća većina nije imala kvorum jer je jedna zastupnica u samoizolaciji zbog koronavirusa i uključila se „on- line“ u raspravu, dok drugoj Državna izborna komisija nije potvrdila zastupnički mandat.

“Skandalozno ponašanje, drastično kršenje Ustava, demokratskih principa i standarda većine”, kazao je zasupnik DPS-a i bivši premijer Duško Marković, istaknuvši da će ukazati međunarodnoj zajednici na takvo ponašanje.

Crnogorski premijer Zdravko Krivokapić, koji je prisustvovao raspravi, rekao je da Demokratska partija socijalista (DPS) političkom korupcijom pokušava promijeniti izbornu volju građana.

“Ovdje se radi o organiziranom kriminalu povezanim sa vrhuškom vlasti i mi ćemo to dokazati u narednom razdoblju”, rekao je Krivokapić.