Suvomeđa - Kamena čipka - foto Anton Gula Marković
1 od 14
Suvomeđe - foto Anton Gula Marković
Suvomeđe - foto Anton Gula Marković
Suvomeđe - foto Anton Gula Marković
Suvomeđe - foto Anton Gula Marković
Suvomeđe - foto Anton Gula Marković
Suvomeđe - foto Anton Gula Marković
Suvomeđe - foto Anton Gula Marković
Suvomeđe - foto Anton Gula Marković
Suvomeđe - foto Anton Gula Marković
Suvomeđe - foto Anton Gula Marković
Suvomeđe - foto Anton Gula Marković
Suvomeđe - foto Anton Gula Marković
Suvomeđe - foto Anton Gula Marković
Suvomeđa, kako često možemo čuti, kamena čipka, predstavlja otisak identiteta naših predaka, fascinantni simbol ljudske marljivosti i umjeća gradnje, kojom odiše krajolik Boke Kotorske i Mediterana.
Ovaj dio naše graditeljske baštine, kao vjekovni pratilac kulturnog pejzaža bilo bi značajno sačuvati za buduće generacije. Nažalost još uvijek je nedovoljna pažnja koju nadležne institucije poklanjaju ovoj tematici koju je svijet odavno prepoznao i zaštitio.
Osim što je prepušten zubu vremena, ovaj dio baštine često je na meti kradljivaca koji na taj način urušavaju nešto što je ljudska ruka stvarala kroz generacije, iz potrebe. Danas se suhozidi nažalost učestalo ruše, ili koriste kao atraktivni materijal za izgradnju vikendica, apartmana, kuća.
Imamo i udruge koje organizuju radionice gradnje suhozida i zalažu se za očuvanje ovog značajnog kulturnog pejzaža, ali to nije dovoljno.
Suvomeđe – foto Anton Gula Marković
Vještina gradnje na suvo je zvanično upisana u UNESCO-vu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.
“Vještina gradnje u tehnici na suvo podrazumijeva obradu i slaganje kamena jedan na drugi bez upotrebe vezivnog materijala. Stabilnost strukture osigurava se pažljivim izborom i slaganjem kamena, a gradnjom na suvo su oblikovani različiti kulturni pejzaži od praistorije do danas. Suvomeđe su uvijek napravljene u harmoniji sa okruženjem, a tehnika gradnje pojačava vezu čovjeka i prirode. Vještina se prvenstveno prenosi sa koljena na koljeno, u zavisnosti od terena na kojem se gradi…“, piše između ostalog u obrazloženju na UNESCO-voj listi.
Često nismo ni svjesni kakvim bogatstvom u Boki Kotorskoj i zaleđu raspolažemo koje bi mogli u turističke svrhe valorizovati, brendirati kroz storytelling turističku destinaciju
Nadajmo se da će svijest o kamenoj čipki i njenom značaju opstati i biti vrednovana na pravi način te priznata kao neizostavni dio kulturne baštine Boke Kotorske i Mediterana.
Suvomeđe – foto Anton Gula Marković
U Gonjoj Lastvi u zaleđu Tivta svjedočimo kakvu su kamenu čipku vezle žuljevite ruke naših predaka, kako bi oteli, sačuvali komad zemlje koja ih je hranila…
* Tivatski brevijar – “Kamena čipka – graditeljska baština koju smo zapostavili…” dio je projekta “Tivatski brevijar” koji je finasirala kroz NVO sektor Opština Tivat
Povodom Dana bibliotekara Crne Gore i 68. rođendana Udruženja bibliotekara Crne Gore koji se obilježava 27. 12, predsjednica Udruženja bibliotekara Crne Gore Jasmina Bajo se obratila koleginicama, kolegama i javnosti:
“Drage i poštovane koleginice i kolege, Biblioteke su, najbolje to znamo, važan činilac društvenog života i stubovi kulture jednog društva, što se i pokazalo u ovim teškim i kriznim vremenima, kada je postalo jasno da kultura i knjiga nisu samo izraz i stvar elitizma, već nasušna duhovna potreba, gotovo neophodna za očuvanje mentalnog zdravlja pojedinca.
Dužnost i obaveza nas bibliotekara bila je da nakon prestanka uobičajenog rada sa korisnicima nastojimo da nađemo moduse za nastavak komunikacije s njima. Svjedoci smo različitih pozitivnih primjera organizacije rada biblioteka u ovim kriznim vremenima, koji su svojim korisnicima predložili različite kvalitetne usluge prelazeći na virtuelni način komunikacije sa svojim članovima i javnošću, koristeći digitalne medije, društvene mreže, onlajn platforme.
Jasmina Bajo
Uspostavljajući digitalnu vezu sa korisnicima, bibliotekari su uspješno odgovorili na iznenadne izazove vremena, pokazujući svoju imaginativnost, viziju, kreativnost…
Stoga nastavimo našu misiju i u doba tranzicije, ekonomske i zdravstvene krize, očuvajmo dostojanstvo profesije i ostanimo nezaobilazno utočište i podrška onima koji su u stalnoj i neiscrpnoj potrazi za znanjem, kulturom, obrazovanjem, naukom, kreativnošću i umjetnošću. Niko se osim nas neće boriti za nas i za bolju poziciju naše struke u društvu! Zato pokažimo korisnicima da smo tu za njih i da smo zajedno u svemu ovome!
Želeći Vam mnogo produktivne inspiracije, uspjeha i novih kreativnih izazova u godini koja je pred nama, čestitam vam Dan bibliotekara Crne Gore!
Predsjednik opštine Kotor Vladimir Jokić kazao je Radio Kotoru da je, pored osjećaja zabrinutosti zbog efekata pandemije korona virusa, istovremeno i veliki optimista kada je riječ o srednjoročnom i dugoročnom razvoju grada.
„Na današnji dan imamo Prostorno urbanistički plan (PUP) sa „zelenim svjetlom“ od strane UNESCO-a, koji je regulisao kako će se ovaj grad razvijati, a da ne ugrožava ono što je jedinstvena univerzalna vrijednost ovog prodručja. Imamo i dvije HIA studije (Procjene uticaja na kulturno dobro (HIA – Heritage Impact Assesment)) odobrene od strane UNESCO-a. HIA studiju za hotel na lokalitetu URC iz lanca Meriot i HIA studiju odobrenu za lokalitet hotela Teuta“, kazao je Jokić.
On je rekao i da je od investitora informisan da bi već od proljeća trebalo da se krene sa gradnjom, odnosno rekonstrukcijom, kao i da bi u naredne dvije godine ovi hotelski kapaciteti mogli biti u funkciji.
Vladimir Jokić
„Optimista sam i zbog toga što postoji interesovanje različitih vrsta investitora da se na teritoriji opštine ulaže i da se na taj način stvaraju nove vrijednost, otvaraju nova radna mjesta i prihodi opštini i građanima Kotora“, kazao je Jokić.
Kao dodatni podstrek razvoju grada naveo je i završetak moratorijuma na gradnju, uvedenog 2017. godine.
„Kroz razgovore sa predstavnicima UNESCO-a, sa nadležnim ministarstvima i drugim državnim institucijama, uvjeran sam da ćemo u narednoj godinu moći da razvijamo i grad i da se krene konačno sa gradnjom“, kazao je Jokić.
Periska – Foto: Aquarium Pula / Centar za istraživanje mora – Rovinj
Aquarium Pula objavio je na svojoj Facebook stranici da su u njihovu ustanovu pristigle ličinke periski sakupljene u Nacionalnom parku Brijuni.
Objavu prenosimo u cijelosti:
Jučer su u naš akvarij pristigle ličinke plemenite periske (Pinna nobilis) veličine 1.5 cm s NP Brijuni. Smjestili smo ih u poseban bazen s 1 μm filtriranom morskom vodom te ih odmah nahranili. Ličinke su sakupljene s kolektora (3 vertikale s 5 vreća) postavljeni u uvali Javorike na Velikom Brijunu na dubini od 2, 4, 6, 8 i 10 m te s kolektora (3 vertikale s po 2 vreće) iz uvale Pisak na Malom Brijunu postavljeni na 2 i 4 m dubine. Sveukupno se očekuje cca desetak ličinki od kojih je zasada većina s Malog Brijuna.
Ovu akciju provodi izv. prof. dr. sc. Tatjana Bakran-Petricioli s Biološkog odsjeka PMF-a i njezini suradnici u sklopu “PinnAdriaNet” projekta te uz pomoć donacije od 10.000 kuna koju je PMF dobio od Grada Crikvenice za akciju “Spasimo plemenitu perisku od izumiranja”; prenosi Otvoreno more.
Naime, dr. sc. Tatjana Bakran-Petricioli i dr. sc. Silvija Kipson 2017. godine su u okviru projekta MERCES (Marine Ecosystem Restoration in Changing European Seas), čiji je glavni cilj obnova degradiranih morskih staništa, uspješno provele transplataciju periski iz pulske luke u NP Brijuni te su spoznale da je pod određenim uvjetima i na područjima koja su zahvaćena masovnim pomorima još neko vrijeme moguće prikupiti ličinke plemenite periske.
Stoga su pokrenule inicijativu postavljanja kolektora za mlađ, “PinnAdriaNet“ kojoj su se pridružile kolege iz više akademskih institucija, istraživačkih instituta, javnih ustanova i nevladinih udruga diljem Hrvatske.
Air Serbia objavila je da će imajući u vidu novonastale okolnosti i obustavu saobraćaja Montenegro Airlinesa nastaviti da obezbeđuje snažnu vazdušnu vezu između gradova u regionu, Evropi i Mediteranu, kao i Severnoj Americi, preko svoje matične luke u Beogradu.
“Srpska nacionalna avio-kompanija pažljivo će pratiti eventualne promene u tražnji tokom narednog perioda i svoje kapacitete i frekvenciju letova prilagođavati tim promenama”, navodi se u saopštenju Air Serbije.
Rad Učiteljske škole (Preparandije) koja je u Herceg Novom počela da radi prije 95 godine bio je buran i težak. Arhivistkinja mr Marija Crnić Pejović ističe da je nad njom stalno lebdjela odluka o ukidanju. “Bezbroj telegram, akata, usmenih molbi, upućivano je svake godine na sve strane da bi se otvorio pojedini razred i da bi škola opstala”.
Škola je počela da radi u oktobru 1925 godine kada je otvoren samo prvi razred u koji je upisano 19 djevojčica i 20 dječaka. Opštinska uprava obezbijedila je prostor i opremila školu u depadansu bivšeg hotela Boka. Poslije pet godina škola je počela da radi u zgradi sadašnje Muzičke škole u Starom gradu. Prirđen je i svečani objed. No već u ljeto 1926 godine stiže vijest o ukidanju škole. Tadašnji narodni poslanik Mirko Komnenović upućuje telegram ministru prosvjete podsjećajući ga na obećanje da se škola neće ukidati . “Istovremeno mu javlja da se kod kralja i predsjednika Vlade Nikole Pašića “sprema delegacija ogorčenog naroda, protestvujući protiv ovog atentata ničim zaduženim za Boku Kotorsku”, navodi mr Pejović u njenom radu “Pedeset godina od osnivanja Učiteljske škole u Herceg Novom”. Škola je nastavila sa radom, ali već naredne -1927 godine ukida se prvi razred. Uprkos angažovanju narodnog poslanika Mirka Komnenovića i spremnosti da “građanstvo i Opština snose troškove za tu školsku godinu”, đaci poslije samo dva mjeseca nastave moraju kućama. Mnogi su ponovo sjeli u školske klupe tek poslije dvije godine, kada je 1929 godine ponovo otvoren prvi razred.
“Od te školske godine do školske 1933/34 škola je imala normalan rad. Te godine ponovo se ne otvara prvi razred, da bi školske 1935/36 godine bio ponovo otvoren.
Đaci škole 1947 godine
Učiteljska škola se ukida 1937. godine, odnosno od školske 1938/39 Državna realno gimnazija i Državna mješovita učiteljska škola rade zajedno, a da bi školske 1939/40 godine Učiteljska škola ponovo samostalno počela sa radom. Ovo ponovno rođenje škole bilo je kratkog vijeka, jer već krajem iduće školske godine počeo Drugi svjetski rat.
U toku 15 godina postojanja škole, od oktobra 1925. do proljeća 1941. godine, ni jedne školske godine škola nije radila sa svim razredima.
Kroz učionice škole u tom periodu prošlo je oko 700 đaka. Djeca državnih činovnika činila su najveći broj đaka. Bilo je to i očekivano ako se zna da je veliki broj vojnih lica ( oni su se ubrajali u državne činovnike) živjelo u Boki. Druga po brojnosti bila su djeca zemljoradnika, a potom trgovaca. U istom periodu u školi je radilo 17 redovnih i 32 honorarna nastavnika koji su sa puno ljubavi i požrtvovanja učili i vaspitavali mlade iz Boke.
Bogate i zanimljive vanškolske aktivnosti
Iako je opstanak škole tokom 15 godina postojanja stalno bio upitan, školska uprava je vodila stalnu brigu o nabavci školskih učila. Škola je imala zbirke za geografiju, hemiju, fiziku, pravopis, zatim muzičku, matematičku kao i zbirke za ručni rad i crtanje.
Školska biblioteka je imala do 1.400 knjiga i časopisa, kao i profesorsku biblioteku od oko 500 knjiga. Biblioteka profesora Toma Popovića sa 800 primjeraka, vodila se posebno.
Đaci i profesori bili su aktivni i u vanškolsim aktivnostima. Naročito se isticala literarna družina Vuk Karadžić koja je vodila brigu o biblioteci, a imala je i više sekcija: literarno-pedagošku, radnu, trezvenjački, sportsku, diletantsku, streljačku, foto i aero sekciju.
Održavali su akademije, priredbe iorganizovali humanitarni rad. Vodilo se računa o siromašnim đacima.
Organizovane su i đačke ekskurzije do Kotora, Dubrovnika, ali i višednevne ekskurzije kroz Jugoslaviju (Sarajevo, Kraljevo, Peć, Dečani, Skolje, Beograd, Zagreb i Split). U maju 1937 godine organizovana je ekskurzija za Grčku. “Na Krfu i Solunu izveli su prigodan program odajući poštu palim u Prvom svjetskom ratu. Jedan Englez – putnik na brodu kojim su putovali đaci, oduševljen njihovim ponašanjem i održanim programom na rastanku im je poklonio hiljadu dinara”, zabilježila je Crnić Pejović.
Pored svih nevolja, ukidanja, pa ponovnog otvaranja pojedinih razreda ili čitave škole, pored preseljenja, neuslovnih prostorija, škola je ostavila neizbrisiv trag u školstvu hercegnovskog kraja.
Muzička skola u Starom gradu nekadasnja Preparandija
“Kada je trebalo dokazati opravdanost postojanja škole u Boki udružuju se sve opštine , narod, Bokelji koji žive u Beogradu, preko Udruženja Bokelja, traže se svi mogući i nemogući putevi i načini, a cilj je samo jedan , da škola opstane i radi. Kupuje se zemljište za gradnju nove zgrade. Upornost je pobijedila i izgledalo je da cilj postignut, ali dolazak rata uništava sve nade”, navodi mr Marija Crnić Pejović.
Kratak rad škole poslije drugog svjetskog rata
Učiteljska škola ponovo je otvorena poslije Drugog svjetskog rata, ali je radila samo tri godine od 1945 do 1948 godine, kada je preseljena u Nikšić. Bilo je to vrijeme siromaštva, ali i nade i optimizma o čemu svjedoči Olga (rođena Perović) Kontić, 87 –godišnja učiteljica u penziji.
Uciteljica Olga Perovic Kontić
U Herceg Novi u Učiteljsku školu je došla školske 1947/48 godine.
“To su bile poslijeratne, veoma teške godine. Poslije završene osnovne upisali su me u Učiteljsku školu u Herceg Novom. Tada se nije puno biralo, uglavnom su nas usmjeravali , ali bilo je pitanja da li to želimo ili možda neku drugu školu da pohađamo. Nije bilo puno izbora i prihvatila sam. Te godine u Herceg Novom su bile siromašne, smješteni smo bili u internatu i bilo nas je možda 40 učenika iz raznih krajeva. Nisu baš sjećanja svježa. Davno je to bilo, prije sedam decenija. Pamtim da smo bili više gladni nego siti. Jednom prilikom roditelji su mi poslali džak brašna pa je obližnji pekar svakog jutra pekao hljeb za mene i drugarice.Skupljali smo i rogače i jeli u slast kao najljepšu poslasticu. Pamtim klavir iz Učiteljske koji smo učili da sviramo, a kasnije u Beranama gdje sam nastavila školovanje i harmoniku. U Herceg Novom sam provela godinu, a kasnije su nas sve prebacili u Berane a zatim u Nikšić gdje sam završila Učiteljsku školu”, priča ova krepka starica, koja od 1994. uživa u penziji. Sudbina ili nešto drugo dovela je ponovo u Herceg Novi, u grad u kome je davno, polovinom prošlog vijeka predodređena njena radna biografija i tokom koje je, pune četiri decenije, upisivala i ispraćala brojne generacije.
Širom Evrope zdravstveni djelatnici i pripadnici najrizičnijih skupina poput štićenika domova za starije i nemoćne primit će u nedjelju prve doze vakcina protiv koronavirusa.
Na dan koji su čelnici Evropske unije ovaj put po vakcini nazvali “Dan-V” blok službeno počinje masovno vakcinisanje najranjivijih ljudi.
Prve pošiljke vakcina u evropske zemlje stigle su u subotu, a neke zemlje poput Mađarske ili Slovačke isti su dan vakcinisale neke zdravstvene djelatnike i štićenike domova za starije. Kao znak solidarnosti svaka je zemlja dobila pošiljku od desetak hiljada vakcina.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen taj je početak nazvala “dirljivim trenutkom jedinstva” 450 miliona ljudi koji žive u 27 država članica.
EU je odobrila vakcinu koje su zajednički razvili mala njemačka tvrtka BioNTech i američki farmaceutski div Pfizer, a velika klinička ispitivanja pokazala su da ima 95-postotnu učinkovitost u sprečavanju Covida-19.
Političari i zdravstveni stručnjaci upozorili su da će trebati mjeseci dok vakcina ne bude dovoljno dostupno kako bi se osiguralo cijepljenje svih koji žele biti cijepljeni. EU je osigurao ugovorima s raznim proizvođačima vakcina više od dvije milijarde doza cjepiva i postavio kao cilj vakcinisanje svih odraslih osoba tokom 2021.
S obzirom na razmjere pothvata dio europskih zemalja pozvao je u službu umirovljene liječnike, a drugi su proširili krug osoba koje će smjeti vakcinisati.
Ankete pokazuju da u nekim zemljama poput Francuske ili Poljske veliki broj ljudi oklijeva pa je vodstvo Europske unije uložilo napore kako bi uvjerilo stanovnike da se radi o najboljoj prilici za povratak u normalu.
– Vakcinisanje je trajni put izlaska iz pandemije, tvitala je predsjednica Europske komisije.
Dostava Pfizer-BioNTechova cjepiva izazovna je zbog vrlo niskih temperatura na kojima se čuva, te opasnosti koje predstavljaju kriminalne skupine, na što je upozorila europska policijska agencija Europol, pa su u mnogim zemljama pošiljke imale policijsku i vojnu zaštitu.
Kultruno-zavičajno udruženje (KZU) Napredak Gornja Lastva izdalo je kalendar za 2021. godinu čija je tema Foto-kino i video klub „Mladost“ iz Donje Lastve, koji naredne godine obilježava 60 godina postojanja.
Kalendar i ovaj put ima humanitarni karakter i može se kupiti po cijeni od dva eura. Inače, Foto-kino klub “Mladost” je od sedamdesetih do devedesetih godina zabilježio sva bitna dešavanja u Tivtu, a u klubu postoji bogata arhiva foto i filmskog materijala.
Samostalni Foto kino i video klub „Mladost” osnovan je 1961. i jedan je od najstarijih u Boki Kotorskoj, a njegova foto sekcija radila je još od 1957. godine u okviru foto kluba „1.maj”.
Klub ima i nagradu oslobođenja Tivta, kao i sve tri najznačajnije nagrade u to vrijeme. Najistaknutiji član bio je pokojni Krsto Kiko Tomičić, koji je jedini u Crnoj Gori bio kandidat za majstora amaterskog filma. Pored Tomičića i Anton Marković i Anđelko Stjepčević ostavili su najviši pečat u klubu, a oni su i među njegovim osnivačima.
Uznemirujuće vijesti dolaze iz našeg podmorja. U moru oko Dubrovnika proširila se strana invazivna alga koja prekriva livade posidonije, zaštićene morske cvjetnice.
Otkrili su to znanstvenici splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo istražujući, u sklopu projekta Hrvatske zaklade za znanost, strane vrste u Jadranskome moru, javlja HRT.
Ovo je Acrothamnion preissii, sitna crvena alga, porijeklom vjerojatno iz zapadne Australije. Raširena je u Indijskom oceanu. U Sredozemlju je već pola stoljeća, 12 godina poznata je i u našem moru, no odjednom se – raširila.
– Gotovo da nema stabalca posidonije u širem području Dubrovnika, između 5 i 20 metara dubine koje nije gusto zahvaćen ovom nitastom algom. Ona zapravo zagušuje sve što tamo živi, to područje je prebogato zavičajnim vrstama koje jednostavno na taj način, kad ih ova alga preraste, više ne mogu tamo živjeti – objašnjava dr. sc. Ante Žuljević iz Laboratorija za bentos IZOR u Splitu.
Livade posidonije najvažniji su priobalni ekosustav u Sredozemnom moru. Stanište su 400 biljnih i 1000 životinjskih vrsta. U travkama se razmnožavaju, polažu jajašca i skrivaju: spužve, zvjezdače, brancini, pirke, škarpuni.
– To je jedan organizam koji je izuzetno važan. Prva stvar koja nam pada na pamet je proizvodnja kisika, znamo da 50% kisika dolazi upravo iz mora, a u ovom našem području ono značajno doprinosi proizvodni kisika – kaže dr. sc. Ivan Cvitković iz Laboratorija za bentos IZOR u Splitu.
– Ova kao dlaka tanka alga guši sve pred sobom. Nažalost već 20 godina na cijelom Mediteranu ne postoje podaci ni istraživanja o njezinoj pogubnosti, zna se samo da se lako širi, dodaje.
– Jedan od scenarija je da će se alga i dalje širiti i doći će do drastičnog smanjenja biološke raznolikosti, pogotovo u naseljima posidonije. Činjenica je da smo mi algu pronašli već do razine Mljeta i pronašli smo je na kornatskim otocima – upozorava Žuljević.
Gusta staništa za sada su razvijena samo oko Dubrovnika, kao ovdje oko Lokruma. Postoji nada da će se, kao i neke druge strane vrste, povući kako je i došla. No sve je još velika nepoznanica. Biolozi je mogu samo nadzirati budući da je uklanjanje mikroskopske vrste poput ove – nemoguće, piše HRT.
Uslijed pandemije korona virusa, u Kotoru neće biti tradiconalnog dočeka Nove godine u rock’n’roll stilu na otvorenom, kao ni manifestacije “Od Božića do Božića”, koju je NVU “Karampana”, u saradnji sa TO Kotor i pod pokroviteljstvom Opštine Kotor, realizovala proteklih desetak godina u periodu od 24.decembra do 08. januara.
Po riječima vd direktrice TO Kotor Emilije Radulović kada je riječ turističkom prometu ostvarenom ove godine, finasijski pokazatelji govore o povratku od čak šest godina unazad.
“U Kotoru je do novembra 2020. u primarnim vidovima smještaja boravilo oko 11.000 gostiju, da je ostvareno oko 40.000 noćenja, što je u odnosu na rekorde iz prethodne godine manje za 81,5 %. Broj noćenja je manji za 75 % u odnosu na isti period prošle godine”, kazala je vd direktrica TO Kotor Emilija Radulović.
Kotor – foto Boka News
U dogovoru sa Opštom bolnicom Kotor, dječijim odjeljenjem, TO Kotor će organizovati dodijelu novogodišnjih paketića svoj djeci koja zbog narušenog zdravlja neće biti u mogućnosti da doček slave u svojim domovima.
Tokom naredne sezone u TO Kotor će biti usmjereni najvećim dijelom na digitalni marketing i virtuleno predstavljanje.
“U skladu sa preporukama NTO za digitalni marketing Crne Gore kao Passion brenda (Program digitalnog marketinga za period 2021-2023) planiramo unapređenje reprezentativnosti i operativnosti sajta TO Kotor, razvijanje “buyer” persona za emitivna tržišta, razmatranje opcija za “awareness brand” i “micro-niche” kampanja, kreiranje smjernica za razvoj “Hygiene-Hub-Hero” sadržaja, kreiranje smjernica za foto i video produkciju kao i kreiranje smjernica za “copywriting” uz analitiku i izvještavanje o marketinškoj produkciji. Društvene mreže i sajmovi su priroritet kada su u pitanju promocije”, poručila je Radulović.
