Članovi i prijatelji Rotari kluba Kotor, danas su, u skladu sa dugogodišnjom praksom, uručili donaciju u vrijednosti od oko 3.500 eura ZU Specijalnoj bolnici za psihijatriju u Kotoru, saopšteno je danas iz tog kluba.
Kako se navodi u sapštenju, ovogodišnja donacija prikupljena je na osnovu iskazanih potreba ustanove.
“Donacija je obuhvatila medicinsku opremu i materijal, posteljinu i peškire, sredstva za održavanje higijene, kao i različite odjevne predmete za pacijente. Uručeni su aparati za mjerenje krvnog pritiska i šećera u krvi, veće količine posteljine i peškira, zaštitne i nepromočive navlake za krevete, dodatna garderoba i obuća, kao i televizor i druge potrepštine koje doprinose kvalitetnijem boravku pacijenata”, navode u saopštenju.
Iz Rotari kluba su dodali da je koordinatorka akcije bila je Ranka Krivokapić.
“Klub zahvaljuje svim članovima i donatorima koji su svojim ličnim doprinosom omogućili realizaciju još jedne uspješne humanitarne aktivnosti. Humanost i solidarnost ostaju osnovne vrijednosti Rotari kluba Kotor, koji će i u narednom periodu nastaviti da podržava ustanove i zajednicu kroz slične projekte i inicijative”, piše u saopštenju.
Knjiga “Pine” tivatske arhitektice Marije Nikolić predstavljena je široj čitalačkoj publici juče u Multimedijalnoj sali Opštine Tivat. Veče je otvorila direktorica Gradske biblioteke Vesna Barbić, čiji je ovo izdavački poduhvat, a o knjizi su, osim autorice, govorili recezenti Neven Staničić iz Tivta i Slobodan Bobo Mitrović iz Budve, dok je pročitan dio iz recenzije Maje Marović.
“Napokon se srećemo sa onim što je centar grada, naše Pine, riva, centar gradskog sjedišta. Naravno da su se u učmali ruralni život Tivta najdramaticni dogadjaji desili dolaskom Austrije, izgradnjom austrijske baze u Tivtu 1888. Ko je godinu dana ranije dojavio Staničićima da će se to desiti ne znamo. Braća Tripo i Krsto su na ovom neatraktivnom prostoru kupili zemljište od konte Ivanovića i tu stvorili svoju bazu, svoje sjedište. Oni su vidjeli tu poslovnu šansu. Činjenica je da su oni od tog mandraća kojeg su kupili sagradili kuće. Tako se razvila riva i mulo, centralni gradski trg. I to je interesantna teza da se Tivat razvio od mandraća 1888. do marine 2006. godine. Tu je izgradjena prva kuća Staničića koja stoji i dan danas. Kuće Staničića su tu bile jedine do 30-ih godina prošlog vijeka. Govorimo o nekih pet kuća Staničića, računajući i Franovu Kanzermu koja je godinama bila najveća i najreprezentativnija kuća. Sve te kuće, interesantno, imale su u prizemlju poslovne prostore, kazao je Neven Staničić.
Pine izgradnja pristaništa – foto arhiv Boka News
On je poručio da je trebalo prepoznati u tom periodu mogućnosti tih poslovnih prostora u tom periodu.
“Poslovne prostore koji su prizivali ekonomiju, prizivali rad. U ovoj knjizi sve je detaljno i precizno napisano. Marija je to uradila na način na koji joj i pripada, i uz svu ljubav prema Tivtu. Zašto se taj dio nije nazvao Staničići, ne znamo. Jer imamo Tripoviće, Mariće, Petkoviće, Sindike. U kući Staničića dešavale su se mnoge stvari, od kafane, prodavnice do gradske biblioteke. Očigledno je da su ti ljudi prepoznali šta znaci biti uz more i docekivati ljude koji su ti samo morem i mogli doći. I tako dobili smo mulo Stanicića, pa Pine i na kraju zvanično Obalu Maršala Tita. I ko nije bio na Pine ni u Tivat nije svraćao” – kazao je Neven Staničić.
Promocija knjige Pine
Knjiga Pine autorke Marije Nikolić otkriva urbano arhitektonske i kulturološke ljepote djela Tivta, pored kojih svakodnevno prolazimo a da ih nismo ni svjesni. Šetamo, gustiramo, uzivamo u lijepom pogledu, vizurama, plavetnilu, susretima, a da li se zapitamo ko je i kada bio tako kreativan da tivatskoj rivi daruje originalan i skladan ambijent koji oplemenjuje osjećanja dostojanstva mještana i gostiju.
“Pine su prostor koji voli život. U svakoj fazi proteklih 135 godina Pine su vezivno tkivo grada i to autorka do najsitnijih detalja dokumentuje i dokazuje. Ovom knjigom Marija je zaokružila svoj angažovani urbani odnos prema biću Tivta. Ona je tivatski obalni urbanizam smjestila u apoteozu mediteranskog urbanizma” – rekao je Slobodan Bobo Mitrović.
“Danas pisati o baštini je jedini sigurni vid njegove zaštite, tako čuvamo činjenicu i memoriju o njezinom postojanju. I to je povod pisanja ove knjige, knjige o Pinima, srcu Tivta i najljepšoj rivi. poručila je Nikolić.
Ova knjiga je priča o stoljetnoj transformaciji pitome prirodne obale u urbano središte grada. Ovo je priča o preobražaju jedne posve ruralne sredine u razvijen industrijski grad. Ovo je priča i o pojavi jednog novog drustvenog staleža, gradjanskog sloja u do tada ruralnoj sredini. Ovo je prica o kućama, obalnom frontu Pina, o novim gradskim funkcijama i za vrijeme kada su kuće gradjene u modernoj ahtitekturi i o ljudima koji su ih gradili.
Promocija knjige Pine
Bilježimo i prvi urbanistički plan Tivta, Hofmanov plan iz 1936. Tek osamdesetih godina 20. stoljeća Tivat će dobiti prvu generaciju savremenih urbanističkih planova, a njegov Centar je tada već završen prema postavkama Hofmanovog plana” – rekla je Marija Nikolić.
Ova knjiga je finansirana sredstvima Opštine Tivat, preko konkursa za izdavačku djelatnost.
Na XIII Međunarodnom naučno-stručnom skupu “Sistem kvaliteta – uslov za uspješno poslovanje i konkurentnost”, održanom u Kuršumlijskoj Banji u organizaciji Asocijacije za kvalitet i standardizaciju Srbije (AQSS), doc. dr Pavle Popović je, predstavljajući kompaniju Luka Kotor A.D. i Fakultet za mediteranske poslovne studije Tivat, prezentovao naučni rad pod nazivom “Integrated Approaches to Training and Evaluation of Port Security Procedures: Complementarity of ISO Standards and ISPS Code”.
Učešće dr Popovića izazvalo je posebno interesovanje stručne javnosti, a organizatori skupa su ga zvanično proglasili istaknutim predavačem. Potvrda tog priznanja objavljena je i na zvaničnoj stranici AQSS-a, na linku: https://aqss.rs/prvi-poziv-2025/istaknuti-predavaci/
Otvaranje skupa – doc. dr Pavle Popović
Ovaj izbor predstavlja značajno međunarodno priznanje za doprinos razvoju integrisanih bezbjednosnih i kvalitativnih sistema u pomorskoj industriji. Istaknuto predavanje doc. dr Pavla Popovića posebno je valorizovano zbog naučne relevantnosti, praktične primjenljivosti i inovativnog pristupa usklađivanju ISO standarda sa zahtjevima ISPS Code-a u savremenim lučkim operacijama.
Doc. dr Pavle Popović
Navedeni nastup dodatno potvrđuje poziciju dr Popovića kao jednog od vodećih regionalnih stručnjaka u oblasti integrisanih menadžment sistema, bezbjednosti luka i standardizacije, te doprinosi afirmaciji kako akademske zajednice, tako i kompanije Luka Kotor A.D. na međunarodnoj sceni.
Otac i sin, B. V. (52) i L. V. (21), uhapšeni su zbog sumnje da su pretukli jednog Kotoranina i tom prilikom mu polomili dva rebra.
Kotorska policija ih je uhapsila po nalogu tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u tom gradu, koji se izjasnio da se u radnjama njih dvojice stiču elementi krivičnog djela teška tjelesna povreda u sticaju sa krivičnim djelom nasilničko ponašanje
Uprava policije je saopštila kako se sumnja da su B. V. i L. V., dok su bili na terasi jednog ugostiteljskog objekta u Radanovićima, nakon kraće verbalne prepirke, fizički napali oštećenog, zadajući mu više udaraca po glavi i tijelu.
“Na taj način su mu nanijeli teške tjelesne povrede u vidu frakture dva rebra, što je konstatovano u izvještaju ljekara specijaliste”, piše u saopštenju.
Uz krivičnu prijavu su privedeni postupajućem osnovnom državnom tužiocu u zakonskom roku.
Regata Dan Tivta u organizaciji JK Delfin, a u okviru programa Novembarskihdana Opštine Tivat, ove godine nije imala sreće sa vremenskim uslovima, ali nas to nije omelo da u društvu takmičara iz svih bokeljskih klubova provedemo divan vikend, pun smijeha i odlične energije, poručuju iz kluba.
U subotu nije bilo nade da će zapuhati, a u nedjelju je flota dala sve od sebe u pokušajima da uhvati male refule koji su u popodnevnim satima malo uskomešali atmosferu oko ostrva Sveti Marko.
Regata Dan Tivta
Uzalud, ali je akcija dobro došla kao priprema za feštu koja je uslijedila u našem jedriličarskom domu. Roštilj i palačinke, koje su pripremali drugari iz partnerskog biciklističkog kluba iz Risna, jedva su dočekani od naših malih morskih vukova.
“Zahvaljujemo svim učenicima i gostima. Znamo- jedriti se mora! U nadi da su pred nama dobri vjetrovi, srdačan morski pozdrav iz Delfina,” poručuju iz klubazahvaljujući Opštine Tivat koja tradicionaono podržava organizaciju regate gradu u čast.
JUče je u Budvi u tehničkoj organizaciji KSR „Širun“ Budva održan 10. Kup Crne Gore u sportskom ribolovu na kojem je učestvavalo deset tročlanih ekipa. Svaku ekipu sačinjavali su dva seniora i jedan junior U21, koje su se takmičile u najstarijom disciplini sportskog ribolova na moru – ribolov tunjom iz usidrene barke.
Prvo mjesto osvojila je ekipa „Ama“ Kostanjica (Predrag Tasić, Milan Bubanja i junior Nikola Ružić) sa 298 bodova. Drugi je bila ekipa „Ribar“ Baošići (Marko Vujisić, Krsto Dragojlović i Damir Papračanin – junior) sa 270, a treća ekipa „Bokeška jedra“ Đenovići (Mladen Rostović, Predrag Stanišić i Marko Škero – junior) sa 180 bodova.
Mada je ovo bilo poslednje takmičenje iz bogatog kalendara takmičenja za 2025. godinu, za rukovodstvo Saveza ovo nije kraja ovogodišnjih aktivnosti, jer odmah počinju pripreme za organizaciju 18. Svjetskog klupskog prvenstva u ribolovu iz broda koje će se održati početkom maja iduće godine u Igalu.
Izložba „Kult Blažene Ozane Kotorke“ koju je priredila Matica crnogorska biće otvorena u srijedu, 3. decembra u 18 sati u prostorijama Matice crnogorske u Herceg Novom (Njegoševa 47).
Izložbu će otvoriti predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović, a o kultu crnogorske svetice govoriće i istoričarka umjetnosti Radojka Abramović, koautorka kataloga.
U muzičkom dijelu programa će nastupiti klarinetistkinja prof. Lara Bubanja i pijanista prof. Đuro Poznanović koji će izvesti dvije ranobarokne kompozicije.
Izložba „Kult Blažene Ozane Kotorke“ na crnogorskom i engleskom jeziku, na 23 ilustrovana panoa dimenzija 70 x 100 cm, prikazuje život i duhovnu izuzetnost crnogorske čudotvorke i svetice Blažene Ozane rodom iz Lješanske nahije. Katarina Kosić (prema nekim predanjima Jovana Đujović), rođena 25. novembra 1493. godine, u svojoj 14. godini dolazi u Kotor gdje počinje da služi u kući kotorskog plemića, vijećnika i sudije Aleksandra Buće i njegove žene Marine (rođene Bizanti).
Blažena Ozana – Kotor 27. april 2019. foto Boka News
Nakon sedam godina, 1515, prišla je trećem redu svetog Dominika kad je i položila zavjet siromaštva, čistote i poslušnosti i promijenila svoje kršteno ime u Ozana. Plemenitosti i posvećenosti Blažene Ozane Kotorke koja je brinula o siromašnima, vremenom su dodata i brojna čudotvorstva. Provela je pedeset i dvije godine stroge pokore, a preminula je 1565. godine u 72. godini života. Papa Pije XI je 1927. godine dozvolio javno i crkveno poštovanje Blažene Ozane Kotorke, čime je ova crnogorska pastirica, kotorska služavka i dominikanska trećoretkinja, postala prva katolička južnoslovenska blaženica.
Izložbu prati i katalog na 104 strane. Autorke teksta su Radojka Abramović i nedavno preminula predsjednica Ogranka Kotor Matice crnogorske Mileva Pejaković-Vujošević koja je i inicijator ovog projekta. Na realizaciji izložbe „Kult Blažene Ozane Kotorke“ sarađivali su i Jasna Jeknić-Stijović i Slavko Dabinović. Izložbu i katalog grafički je oblikovala Suzana Pajović, profesorica Fakulteta likovnih umjetnosti UCG.
Granična policija Bosne i Hercegovine za sada neće provjeravati jesu li vozila s inozemnim registracijskim oznakama u toj zemlji počinila neki prometni prekršaj jer još nije povezan informacijski sustav koji bi to osigurao a ni zakonska rješenja nisu potpuno jasna, objavili su lokalni mediji.
Direktor Agencije za identifikacijska dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA) Almir Badnjević u studenom je izjavio kako su u toj agenciji kreirali posebnu aplikaciju koja graničnim policajcima omogućava provjeru neplaćenih kazni za prometne prekršaje.
Na taj je način teorijski otvorena mogućnost da graničari vozilima s inozemnim registracijskim oznakama zabrane izlazak iz BiH ukoliko su registrirana kao prekršitelji prometnih propisa a kazna za to im nije naplaćena.
No ispostavilo se kako to uskoro neće postati i praksa jer visoko decentralizirani sustav po kojemu funkcioniraju policijske agencije u BiH komplicira provedbu takve zamisli. Policijskih agencija odnosno MUP-ova koji mogu registrirati prekršaje i naplaćivati kazne u BiH ima čak 13 s različitim bazama podataka.
To su dva entitetska MUP-a, deset MUP-ova u županijama unutar Federacije BiH te policija distrikta Brčko.
“Sustav nije vidljiv Graničnoj policiji Bosne i Hercegovine i ne postoji zakonsko uporište kojim bi se zabranio izlazak iz Bosne i Hercegovine. U ovom trenutku nemamo službene informacije koje bi se odnosile na obuhvat, način primjene ili rokove eventualne implementacije sustava”, saopćili su iz Granične policije BiH kako ih citira javni servis BHT 1.
To je potvrdio i ministar prometa BiH Edin Forto. Pojasnio je kako granični policajci pri provjerama na graničnim prijelazima mogu vidjeti je li za neko vozilo određena a nije plaćena kazna za prometni prekršaj no nemaju ovlasti naplaćivati takve kazne.
Direktor IDDEEA-e kazao je kako su oni obavili svoj dio posla a sada je sve na policijskim agencijama.
“Kada će točno početi primjena i na koji način će oni vršiti sankcioniranje, odnosno naplaćivanje kazni, u principu je već pitanje za Graničnu policiju i nadležne MUP-ove. Ono što smo mi bili dužni da implementiramo s tehničke strane, mi smo to završili”, kazao je Badnjević.
Naplata kazni za prometne prekršaje u BiH je težak posao i kada je riječ o vozilima registriranim u toj zemlji.
Za izdane prometne kazne samo u ovoj godini vozači duguju 26,2 milijuna konvertibilnih maraka odnosno oko 13 milijuna eura. Od toga je 114 tisuća eura kazni za prekršaje vozila s inozemnim registracijama.
Nacionalna garda u Washingtonu Foto: Annabelle Gordon / Reuters
Američke vlasti vjeruju da je afganistanski imigrant optužen za napad na pripadnike Nacionalne garde u Washingtonu radikaliziran tek nakon što je došao u zemlju, kazala je u nedjelju ministrica za domovinsku sigurnost Kristi Noem.
Noem je za televizije NBC i ABC rekla da vlasti misle da je navodni napadač Rahmanullah Lakanwal već živio u Washingtonu kada je radikaliziran. Istražitelji nastoje prikupiti dodatne informacije od članova njegove obitelji i drugih, dodala je Noem.
Vlasti su 29-godišnjeg Lakanwala identificirale kao osumnjičenika u pucnjavi koja se u srijedu dogodila nedaleko od Bijele kuće i u kojoj je poginula jedna pripadnica Nacionalne garde te je kritično ranjen gardist. Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa je nakon pucnjave ukazala na nedostatak provjere Afganistanaca i drugih stranih državljana u mandatu bivšeg predsjednika Joe Bidena iako je Lakanwal dobio azil dok je na vlasti bio Trump.
Trump je novinarima u nedjelju rekao da bi njegova administracija mogla do daljnjega obustaviti dodjelu azila.
– Nema vremenskog roka, no moglo bi dugo potrajati, rekao je Trump novinarima u predsjedničkom zrakoplovu Air Force One. “Imamo dovoljno problema. Ne želimo te ljude”, dodao je.
Lakanwal je u SAD ušao 2021. u sklopu masovne evakuacija Afganistanaca koji su pomagali američkim snagama tijekom 20 godina rata u Afganistanu, nakon kojeg su vlast preuzeli talibani. Trumpova administracija mu je dodijelila azil u travnju, prema vladinom dokumentu u koji je uvid imao Reuters.
Komentari ministrice Noem upućuju na to da je Lakanwal, koji je bio dio jedinice koju je u Afganistanu podržavala CIA, možda prihvatio ekstremizam nakon što je došao u SAD.
– Vjerujemo da je bio radikaliziran otkako je ovdje u ovoj zemlji, rekla je Noem za NBC News.
– Vjerujemo da je do toga došlo preko veza u njegovoj zajednici i saveznoj državi te ćemo nastaviti razgovarati s onima koji su bili u kontaktu s njim, članovima njegove obitelji”.
Noem je rekla da su američki dužnosnici od ljudi koji su poznavali Lakanwala uspjeli dobiti “malo suradnje” te upozorili da će SAD procesuirati sve povezane s pucnjavom.
– Svi koji imate informacije o ovome trebate znati da ćemo doći po vas i da ćemo vas privesti pravdi, kazala je Noem.
Nakon napada u srijedu, Trumpova administracija je poduzela korake kako bi djelomično ograničila zakonitu imigraciju, uključujući zamrzavanje procesuiranja svih zahtjeva za azil.
Noem je u nedjelju rekla da će imigracijski dužnosnici razmotriti deportaciju osoba koji čekaju azil ako to bude potrebno.
– Provjeravamo svaku osobu koja je predala zahtjev za azilom, kazala je.
Učesnici sastanka održanog u Herceg Novom ukazali su na potrebu razvoja tematskih partnerstava u oblastima porodičnog nasilja, razvoda, hroničnih oboljenja i invaliditeta
Konsultativni sastanak za NVO Boke pod nazivom „Razvoj saradnje i osnaživanje NVO sektora Boke kroz međusobno umrežavanje“ održan je u Herceg Novom u petak, 28. novembra. Učestvovalo je 20 predstavnika organizacija iz Kotora, Tivta i Herceg Novog. Riječ je o drugom sastanku u okviru projekta „Osnaživanje glasova zajednice: Zalaganje za pravdu i vladavinu prava“, koji realizuju NVO MANS iz Podgorice i Naša akcija iz Kotora, uz finansijsku podršku Evropske unije u Crnoj Gori.
-Cilj skupa bio je jačanje međusobne saradnje i razmjena iskustava među organizacijama i neformalnim grupama iz Boke. Predstavljen je projekat, kao i otvoreni poziv za subgranting. Događaj se organizovao u Regionalni resursni centar za južnu regiju „Novi Horizont“ – Ulcinj i NVO „NADA“ – Herceg Novi. Prezentacije su održale: Marina Vuksanović, koordinatorka lokalne kancelarije NVO NADA, koja je govorila o značaju umrežavanja NVO sektora i Patricia Pobrić, izvršna direktorica NVO Naša akcija, koja je predstavila konkurs za male grantove u sklopu projekta.
Sa sastanka NVO
Tokom diskusije identifikovani su prioritetni pravci zajedničkog djelovanja, među kojima se izdvajaju: uspostavljanje zajedničkog online prostora za vidljivije predstavljanje NVO iz Boke, zajedničko zagovaranje za izmjene Porodičnog zakona, uključivanje manjih i neiskusnih nevladinih organizacija kroz volonterske programe i partnerske inicijative, unapređenje podrške osobama sa invaliditetom i podizanje svijesti kroz javne događaje. Pokrenuta je inicijativa za izradu lokalnog socijalnog kartona, kao i za organizovanje obuka za pisanje projekata. Učesnici su ukazali na potrebu razvoja tematskih partnerstava u oblastima porodičnog nasilja, razvoda, hroničnih oboljenja i invaliditeta.
Organizacije su ohrabrene da se povežu sa Lokalnim resursnim centrom NADA, da razmijene kontakte i započnu planiranje prve zajedničke inicijative Mreže NVO u Boki.
Zaključak sastanka: samo kroz udruženo djelovanje NVO sektor može ostvariti snažniji uticaj — „Zajedno možemo više!“ #nvomans #nvonasaakcija #EU4ME, saopštila je Milica Šuškavčević, asistentkinja na projektu iz NVO “Naša akcija”.
