Kotor – Više autobusa nego mjesta za parking

0

U Kotor dnevno dođe oko 200 autobusa, a broj javnih mjesta rezervisanih za njihov parking je samo 20



Brojni turistički autobusi/minibusi svih vrsta koji dolaze u Kotor imaju obavezu da se prethodno “onlajn” najave i da unaprijed plate parking. Zadržavanje na obilaznici Benovo ograničeno im je do 20 minuta, nakon čega po uputstvima službenika DOO “Komunalno” odlaze na  neki od javnih parkinga –  “Puč” ili “Autoboka”. Neki od lokalnih vodiča upućuju vozače autobusa i na parking Žičare Kotor u Dubu. Ovim režimom su uveliko smanjene ranije gužve u tom dijelu grada.

Ovih dana primjećujemo da “Puč” nije pretrpan, ali je privatni parking u zoni Morskog dobra ispod KBC Kotor pun kampera i autobusa. Objašnjenje leži u cijenama koje su ovdje niže za 10 odsto. Zbog toga vozači autobusa radije parkiraju na ovom, jeftinijem parkingu, iako on nije asfaltiran i sa njega se diže prašina, pa ih moraju ponovo prati, negoli na onima javnim parkinzima, koji su uređeniji, ali skuplji.

Čak i da su cijene u redu, kapacitet parkinga za autobuse je premali, smatraju lokalni vodiči izletničkih tura. Kažu da dnevno u Kotor dođe oko 200 autobusa,  a broj mjesta rezervisanih za parking autobusa je samo 20.

Na Puč, plaćanje samo kešom

Prema evidenciji službe za naplatu na parking-pultu Komunalnog preduzeća na Benovu dnevni prosjek bude oko 100 autobusa, ali ne računajući broj autobusa koji u Luci Kotor, po proceduri uvedenoj 1. avgusta, vrše ukrcaj-iskrcaj putnika sa kruzera (prije toga su to radili na Benovu).

Parking služba je prešla na “online” najavu, čime su uveliko smanjene gužve.

-Po sistemu koji je uveden prošle godine, svaki autoprevoznik koji želi da iskrca putnike u Opštini Kotor, dužan je da na sajtu najavi vrijeme dolaska i plati taksu za iskrcaj i ukrcaj, u zavisnosti od tipa vozila sa kojim dolazi. Naš posao od prvog avgusta je samo da čekiramo sve najavljene i naplaćene, a za one koji nisu najavljeni i naplaćeni, dužni smo da zovnemo Komunalnu policiju koja dalje postupa u skladu sa zakonom. Kazne za nepoštovanje “timeslota“ i za nenajavljivanje su od 500 eura pa nadalje, objašnjava nam Vasilije Marković, inkasant i regulator autobuskog saobraćaja, koji čekira i prijavljuje autobuse, provjeravajući da li je najavljen ili nije.

Od marta prošle godine taksa za autobuse od 23 i više sjedišta je 50 eura, za sprintere i tip vozila od 9 do 23 sjedišta – 40 eura, parking za vozila tipa 8 plus 1 je 20 eura i za tipove 4 plus 1 i 5 plus 1 – 15 eura.

-Prosječno u sezoni dnevno se u Kotoru parkira oko 100 autobusa svih tipova, od 4 plus 1 tipa vozila, čiji se parking naplaćuje 15 eura po satu, pa do velikih autobusa, koji plaćaju 50 eura. Ja sam prošle godine u smjeni naplatio parking za njih 126, što je neki rekord. A sad, od kada su prešli na online sistem plaćanja, nemamo više uvid u dnevni dolazak autobusa, otprilike možemo da znamo, jer zapisujemo, kaže Marković, koji je do 12 sati, kada smo razgovarali, čekirao 50-ak autobusa, kombija.

Sa uplatom parkinga vozači autobusa stiču i dozvolu da uđu na Benovo, s obzirom da je ovo jedino legalno mjesto za iskrcaj putnika u Opštini Kotor.

-Na osnovu uvedenih “tajm- slotova” dozvoljeno im je zadržavanje do 20 minuta, s tim da autoprevoznici moraju najaviti tačno vrijeme dolaska i vrijeme odlaska grupe. Uglavnom, gdje god da idu na parking, na teritoriji cijele opštine Kotor, čak i u Perastu, oni su dužni da plate taksu za ukrcaj-iskrcaj, da se najave sa tačnim vremenskim intervalom dolaska, odlaska i da plate taksu u zavisnosti od tipa vozila kojima dolaze, kaže Vasilije.

 Smatra da je ranije do zakrčenja u saobraćaju dolazilo uglavnom zbog autobusa sa kruzera – agencije su zahtijevale da dođu na Rivu u 8 sati, jednako sa dolazkom kruzera, ali dok svi izađu sa kruzera i dok dođu tu, autobusi bi više od sat vremena tu stajali.

-A sad ne, sad je sve u vremenskom intervalu koji je najavljen na sajtu. Komunalna policija preko tableta jednostavnom pretragom po registarskim oznakama može da vidi je li parking plaćen ili nije, ocjenjuje Marković.

Ovaj sistem sa najavom dolaska autobusa će, kažu, biti aktivan tokom cijele godine. Kad prođe septembar, smanjuje se i broj izletničkih autobusa, pa je tada i saobraćaj kroz Kotor opušteniji.

Ljetnja tarifa duplo veća od zimske

Odlukom Opštine Kotor, od avgusta je na snazi cjenovnik za javne parkinge sa povišenim cijenama i to u dvije tarife.

Parking Riva za putnička vozila u ljetnjoj tarifi nudi cijenu po satu od 4,80 eura, po zimskoj 2,40 eura. Za putničko vozilo 7+ sjedišta – 15 eura, a za vozila za prevoz turista (tricikli, kvadovi) 15 eura po obje tarife. Parking Benovo – za putnička vozila po ljetnjoj tarifi 1,90, a po zimskoj 1,10 EUR. Cijene pretplatnih kartica nijesu mijenjane. Parkinzi Autoboka i Puč povećali su cijene za parkiranje putničkih vozila sa 0,60 na 0,90 eura i za autobuse – dnevna sa 60 na 75 eura, dok je cijena po satu povećana sa 10 na 15 eura.

Građani Kotora imaće povoljnosti na parkingu Riva –  popust od 50 posto za prvi sat. Takođe, kako je najavljeno iz DOO Komunalno Kotor, roditelji koji dovode djecu u OŠ “Njegoš” na Benovu, između sedam i osam sati ujutro imaće obezbijeđena mjesta tokom 15 prvih minuta parkiranja.

/M.D.P./

Perast: Balast ili blagoslov?

Perast: Balast ili blagoslov?
Perast – foto Boka News

Godine prolaze, decenije se nižu, mijenjaju se vlasti, partije, ideologije i slogani — ali jedna stvar ostaje kao kamen u cipeli: maćehinski odnos Opštine Kotor i države Crne Gore prema starom gradu Perastu.

Ovaj očuvani barokni dragulj, ušuškan u nestvarnom pejzažu, jedna je od najblistavijih tačaka crnogorske turističke ponude. Na tu ljepotu rado se oslone političari i državne strukture kad treba uljepšati predizborni spot ili reklamni film o turizmu, ili kad se na brzinu treba pohvaliti pred stranim gostima. A čim reflektori i kamere utihnu, interesovanje za ovo čarobno mjesto – nestaje.

Kao pastorak prepušten sam sebi, Perast u 21. vijeku čezne za osnovnim civilizacijskim potrebama:

kanalizacijom, stabilnom strujom i vodom, parkingom, funkcionalnim šetalištem, urednim zelenilom, elementarnom čistoćom i sigurnošću.

Svakodnevica “baroknog dragulja“

Posjetilac u Perastu najprije doživi „parking avanturu“. Pošto postojeći kapaciteti ne pokrivaju ni desetinu potreba, vozila se ređaju uz magistralni put, kršeći propise i rizikujući živote dok pješke dolaze do grada. Ako neko i pronađe legalno mjesto, naići će na lokalne „čuvare“ koji parkiranje uslovljavaju kupovinom njihovih usluga. Nesaradnja se, kako svjedoče gosti, ponekad završava i batinama. A da bude živopisnije — parking nema ogradu, pa vozila znaju da završe u moru.

Perast – foto arhiv Boka News

Sljedeći utisak — smještaj. Hotelska soba ili apartman koji, tokom jula i avgusta, može biti bez struje i/ili vode danima. Zamislite da gosta na 40 stepeni uvodite u prostoriju bez klime, bez svjetla, bez vode.

I da mu onda objašnjavate kako nije do vas, već do „anahrone javne infrastrukture koja ne prati turisticki razvoj“. Koliko naplatiti ovakav „autentični doživljaj“? I kako nadoknaditi finansijske i reputacione gubitke koje svakodnevno trpimo?

Ni gastronomija nije sigurna karta. Restoran u kojem ste rezervisali sto, možda neće moći da vas usluži — ponovo zbog nestanka struje ili vode. Ono što je, ipak, zagarantovano je miris fekalnih voda koje i dalje nemaju nikakvog kanalizacionog tretmana.

Za kraj, šetnja: oronulo šetalište puno rupa, smeća i zapuštenog zelenila. Romantika „starog Mediterana“ na crnogorski način.

Boka Kotorska – Perast – foto Boka News

Grijeh zapostavljanja

Perast je toliko neodoljiv da ga ni ove mane ne mogu izbrisati sa turističke mape. Ali je grijeh — ekonomski i kulturološki — držati ga na nivou primitivne balkanske kasabe. U rukama jedne Italije ili Njemačke, ova destinacija bi mogla ostvarivati tri puta veće prihode, uz tri puta zadovoljnije goste.

Dok god ga gledamo kao teret, a ne kao blagoslov, Perast će živjeti u kontradikciji: svjetski potencijal, lokalna zapuštenost. I to je, nažalost, jedan od najskupljih nacionalnih luksuza koji sebi možemo priuštiti.

/Darko Kasalica/
/Generalni menadžer hotela Conte/

U Kotoru 8,06 hiljada gostiju

0
U Kotoru 8,06 hiljada gostiju
Kotor – foto Boka News

U Kotoru trenutno boravi 8,06 hiljada gostiju, saopšteno je iz Turističke organizacije tog grada.

Od toga, najveći broj čine gosti u privatnom smještaju, njih 6,05 hiljada, a među njima su najbrojniji državljani Srbije, Rusije, Turske, Velike Britanije i Njemačke, prenosi Radio Kotor.

U hotelskom smještaju boravi 1,78 hiljada gostiju, od kojih su najzastupljeniji turisti iz Velike Britanije, SAD, Rusije, Francuske, Njemačke i Izraela.

U hostelima borave 183 gosta, dok je u kampovima smješteno njih 50.

Tokom protekle sedmice, grad je obišlo ukupno 18,42 hiljade izletnika, a najbrojnije su bile grupe iz Turske, SAD, Velike Britanije i Rusije.

Festival etnološkog filma biće otvoren 31. avgusta u Risnu – “Graditi, ostaviti ljudski trag”

0
Festival etnološkog filma

Na temu “Graditi, ostaviti ljudski trag”, kroz projekcije 13 kratkometražnih filmova i kroz razgovore sa autorima, četvrto izdanje Festivala istražuje veze između arhitekture, prostora i kulturnog pamćenja.

Ljubitelji dokumentarnih filmova koji promišljaju očuvanje tradicije i kulturnog identiteta. Imaju priliku da od 31. avgusta do 3. septembra uživaju u programu četvrtog izdanja Festivala etnološkog filma u Risnu. Festival će biti otvoren 31. avgusta u 20 časova na platou palate Ivelić projekcijom iranskog filma Isatis. Projekcije se nastavljaju do 3. septembra sa početkom u 20.30 časova, dok se za 1. septembar izdvaja premijera dječjih filmova nastalih u okviru filmske radionice „Kultura u kadru – objektivom kroz nasljeđe“.

Kreatori filmskog programa kroz temu „Graditi, ostaviti ljudski trag“ pozivaju na razmišljanje o važnosti očuvanja i interpretacije graditeljskog naslijeđa kao temelja zajedničke istorije i identiteta. Ističu da je festivalska platforma odlična prilika da se suočimo sa pitanjem šta ostavljamo budućim generacijama, kao i da ukažemo na važnost očuvanja graditeljskog i arheološkog nasljeđa Risna.

 U centralnom dijelu programa su projekcije 13 kratkometražnih filmova i razgovore sa autorima iz Crne Gore, Srbije, Italije, Švajcarske, Bosne i Hercegovine, Novog Zelanda, Nepala, Irana i Perua. Posebna vrijednost ovog izdanja je dolazak najvećeg broja reditelja i producenata do sada, što će omogućiti razgovore sa autorima i razmjenu kulturnih iskustava odmah nakon projekcija.

Festival ove godine gostuje i u zaleđu Boke Kotorske, pa će se 5. septembra projekcije organizovati u Gornjem Morinju, a 7. u Gornjem Grbalju. Pored ovog, gostovaćemo i u Domu starih ,,Grabovac”. Segmentom ,,Eho festivala” nastojimo proširiti filmske priče van Risna i podijeliti vrijedan sadržaj sa publikom koja često ostaje van glavnih tokova kulturnih događaja.

Festival etnološkog filma biće otvoren 31. avgusta u Risnu – “Graditi, ostaviti ljudski trag”

FEF Risan 2025 organizuje NVO „Medaur“ Risan – Društvo za njegovanje kulturnog nasljeđa Risna, a selektor programa je poznati crnogorski reditelj etnološkog filma Vladimir Perović. Uz njega, organizacioni tim čine Jelena Čečur, direktorica Festivala, Iva Malešević, PR festivala, Radovan Ognjenović, organizator pratećeg programa i grupa mladih volontera iz Risna.

Festival uživa finansijsku podršku Opštine Kotor – Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti, a sufinansijeri su Filmski centar Crne Gore i Ministarstvo turizma. Partneri i prijatelji festivala su: Crnogorska kinoteka, Turistička organizacija Kotor, JU Dom starih “Grabovac” Risan, mjesne zajednice Risan, Morinj i Gornji Grbalj, JU Udruženje žena Risna, d.o.o. Il Lupo.

O obnovi zadužbine Ljubatović  u dvorištu Bjeladinovića

 U okviru pratećeg programa, u subotu u 19 časova u dvorištu Bjeladinovića u Gabeli biće održano predavanje arhitektica Nataše Janković i Bojane Kokotović o obnovi zadužbine Ljubatović. Pored navedenog, risanski festival će okupiti stručnjake na ko-kreativnoj radionici zatvorenog tipa pod nazivom ,,Primorski stil gradnje i pejzaž: tradicija, izazovi i inicijative za očuvanje” s ciljem definisanja prioriteta i strategije za očuvanje prostora uz primjenu tradicionalnih elemenata gradnje s fokusom na risansko graditeljsko nasljeđe.

/M.D.P./

Na 16. Festivalu Gudača Perast nastupili mladi muzicari  i duet Le Duo  

0

U crkvi Sv. Nikola u Perastu, nakon šest dana intenzivnog rada, nastupili su polaznici masterklasa za violinu, violu i violončelo.

Njihovi ovogodišnji mentori su bili istaknuti pedagozi i muzičari, Miroslav Pavlović, koncertmajstor Beogradske filharmonije i profesor violine na Akademiji umjetnosti u Novom Sadu, Miša Berkut, violista i violinista, profesor na Muzičkoj Akademiji na Cetinju, i Atanas Krasev, bugarski violončelista i profesor na Muzičkoj Akademiji Pančo Vladigerov u Sofiji. Mladi muzičari iz Srbije, Bugarske, Grčke i Crne Gora predstavili su svoj talent i kreativnost uz klavirsku saradnju profesora Davora Novaka. Kao gost koncerta nastupio je mladi klavirista, učenik iz Podgorice, Matija Mihaljević, koji se bavi i komponovanjem.

Do sada je komponovao petnasest kompozicija, uglavnom minijatura, za klavir, a na ovom koncertu su izvedena dva preludijuma. Publika je burnim aplauzima nagradila mlade muzičare i nije krila zadovoljstvo izvedenim programom.

Festival gudača Perast 2025.

Naradne večeri na terasi hotela Heritage Grand Perast nastupio je duet pod nazivom Le Duo, koji čine Ljubica Damčević violina i Nikola Vidojević klavir. To je takođe bio jedan veoma interesantan događaj, a naredni koncert, muzičko Prozno veče, pod nazivom Priča kraj mora, održat će se sutra veče, 30. avgusta, u 20 sati na pjaci ispred Crkve Gospe od Karmela u Perastu. Nastupit će Milica Lalošević-Sopran i Biserka Milić u ulozi nar

Institut “Simo Milošević” nakon oporavka: Povratak tržištima i modernizacija

0
Institut “Simo Milošević” nakon oporavka: Povratak tržištima i modernizacija
Institut Igalo – foto Slavica Kosić

Institut „Simo Milošević“ u Igalu bilježi značajan napredak u poslovanju, čime je potvrđen izlazak iz perioda finansijske nestabilnosti. Pozitivni rezultati ostvareni u proteklim mjesecima (dobit od 926 hiljada eura u prvih pola godine 2025.) i najava plana restrukturiranja donijeli su nove šanse za povratak na stara i osvajanje novih tržišta.

Izvršni direktor dr Zoran Kovačević istakao je da je stabilizacija poslovanja učvrstila poziciju Instituta i povećala broj noćenja za 30%. „Sigurni smo da ćemo, ukoliko zadržimo stabilno poslovanje i sprovedemo planirane investicije, uspjeti da se ponovo uključimo u norveški program od 2027. godine“, poručio je Kovačević.

Institut raspolaže sa oko 800 ležajeva i oko 500 zaposlenih, a plan restrukturiranja predviđa dokapitalizaciju tokom 2025. i investicioni ciklus modernizacije od 2026. do 2028. godine. Cilj je podizanje smještajnih kapaciteta na nivo od četiri zvjezdice i osavremenjivanje terapijske i medicinske opreme.

Specijalista fizikalne medicine dr Marija Obradović naglasila je da je Institut, i u najtežim vremenima, pružao pacijentima punu njegu. “Trenutno se u Institutu nalazi oko 700 pacijenata, što je broj koji se održava već nekoliko mjeseci i koji se očekuje i do kraja godine…Što se tiče zaposlenih, u ovom periodu ih je ukupno oko 500. Polovina je medicinsko osoblje, a među njima je najviše fizioterapeuta – nešto manje od 200 naglašava  doktorka Obradović.

Zaposleni i pacijenti dva su stuba na kojima počiva Institut. Fizioterapeutkinja Vesna Živković, koja u Institutu radi od osnivanja, podsjetila je da se povjerenje koje je nekada davano mladim stručnjacima višestruko isplatilo. „To je bila šansa za nas, a mi smo je vratili tako što smo svoj život i rad posvetili ovom Institutu“, naglasila je ona.

Višegodišnji pacijenti potvrđuju da Institut zaslužuje svijetlu budućnost. Milenko Radević iz Bijelog Polja, pohvalio je stručnost i posvećenost zaposlenih: „Bio sam u mnogo banja, ali ovakvog osoblja nigdje nema. Preporučujem svakome kome je potrebna rehabilitacija da dođe.“

Kombinacija prirodnih resursa i stručnog kadra pozicionira Institut „Simo Milošević“ kao jedan od najkonkurentnijih centara za rehabilitaciju na Jadranu, s ambicijom da postane vodeći turističko-medicinski centar u regionu.

Preporuke za čitanje iz Knjižare So

0
Preporuke za čitanje iz Knjižare So
Knjižara So

U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News godinama uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, popularne književnosti, filozofije, militaristike i knjiga za djecu.

U romanu Noć bez svitanja autorka Dženi Erpenbek nas vodi na putovanje kroz mnoge životne puteve koje bi mogao da sadrži jedan životni vijek, započevši ga u malom galicijskom gradu 1900. godine, a otisnuvši se u Beč, pa u Staljinovu Moskvu, da bi ga okončala u Berlinu današnjeg vremena. U preispitivanju uticaja političkog i ličnog, autorka daje tematski zamah jedinstvenom njemačkom narativu: toj vječito živoj potrebi da se preispituje prošlost i uloga ove nacije u skorašnjoj istoriji. Izdavač je Booka.

Sunce i čelik naziv je romana čuvenog japanskog pisca Jukija Mišime, rođenog u samurajskoj porodici. Mišima je bio prožet  kodeksom potpune odanosti caru. Većina njegovih djela opisuje osionost i pokvarenost militarista iz 30-ih godina 20. vijeka, kao nespojive sa samurajskim kodeksom. Na jednom nivou, Mišimin roman se može čitati kao izvještaj o tome kako je slabašan, knjiški dječak otkrio važnost sopstvenog fizičkog bića. Na drugom nivou, to je rasprava velikog romanopisca o odnosu akcije i umjetnosti. Više lično, to je dirljiv dokument budućeg razvoja jednog od najzanimljivijih romanopisaca modernog doba. Izdavač je Tanesi.

Tužni tigar je duboko potresno djelo u kom Než Sino sa zapanjujućom iskrenošću progovara o višegodišnjem seksualnom nasilju koje je trpjela kao devojčica. Autorka uranja u vrtloge sjećanja, rasvjetljava slojeve zlostavljanja – svu njegovu monstruoznost i banalnost – i govori o društvenoj ravnodušnosti koja okružuje nasilje. Sino piše s izuzetnom lucidnošću i književnom vještinom, majstorski se krećući kroz moralni prostor između perspektive žrtve i nasilnika. Izdavač romana Tužni tigar je Booka.

Dokle god rastu limunovi Zulfe Katuh je dirljiv, potresan, na trenutke jeziv roman, ali takva je stvarnost u kojoj žive njegovi junaci. Koliko god mračno izgledala Sirija viđena Seliminim očima, autorka nam poručuje kako je nastojala da u svaku stranicu, svaki red, svako slovo utkam po jednu poruku. Ta poruka je nada. Proza Zulfe Katuh dirljivo oslikava portret prve ljubavi ali i cijenu revolucije. Ovo je knjiga godine po ocjeni njujorške Gradske biblioteke. Izdavač je Laguna.

O herojima Tomasa Karlajla knjiga je koja nam donosi autorov pogled na proces istorije. Karlajlova teorija istorije počiva na vjeri u ljude koje je proviđenje poslalo na svijet. Usredsređujući se isključivo na praktično, i skoro bez zanimanja za apstraktno, on ne voli nikakav filozofski sistem. Za njega su istorijske ličnosti smao heroji, oni koji su pozvani da upravljaju svijetom i da ga vode putem napretka. Karlajl ide tako daleko da tvrdi kako bogovi i proroci nisu ništa drugo nego heroji prošlih vremena, a da su heroji njegovog vremena ovaploćeni u pjesnicima, sveštenicima, književnicima i kraljevima. Izdavač je Talija.

U knjizi Vojska bez vojnika autor Pol Šar piše o autonomnom oružju i budućnosti ratovanja. Danas širom planete najmanje trideset država posjeduje oružje koje može samostalno da traga za neprijateljskim metama i da ih uništava. Pol Šar, vodeći stručnjak za ratovanja nove generacije, opisuje te i druge sisteme naoružanja visoke tehnologije – od izraelske bespilotne letilice Harpija do američkog robotskog broda Morski lovac, koji lovi podmornice. Autor razmatra pravila i etička pitanja povezana sa primjenom ovog oružja. Izdavač je Laguna.

Magični svet dečjeg šaha Branislava Francuskog, Milutina Matijaševića i Irene Dubak knjiga je čiji sam naslov govori o dvije najveće ljubavi autora, ljubavi prema djeci i prema šahu. Ulazeći u najsitnije metodološke detalje i bazirajući je na ličnom iskustvu sa predškolcima, autori stalno podsjećaju na razumijevanje, strpljenje i sistematičnost. Pred nama je dragocjen priručnik koja nudi pedagoško znanje, praktično iskustvo i vještinu obučavanja. Izdavač je Čigoja.

Kotor – Policija i dalje traga za ubicom Krivokapića

0
Kotor – Policija i dalje traga za ubicom Krivokapića
Policija

Crnogorska policija i dalje traga za osobom koja je sinoć u naselju Zlatne njive hicima iz vatrenog oružja ubila Kotoranina Radovana Krivokapića (44) ispred njegove porodične kuće.

Prema saopštenju policije, do pucnjave je došlo oko 19.40 časova, nakon čega je Krivokapić zadobio teške povrede. Hitna pomoć ga je transportovala u kotorsku bolnicu, gdje je preminuo uprkos naporima ljekara.

„Policijski službenici Uprave policije – Regionalnog centra bezbjednosti Jug, u saradnji sa Sektorom za borbu protiv kriminala i u koordinaciji sa Višim državnim tužilaštvom u Podgorici, preduzimaju hitne mjere i radnje radi utvrđivanja svih okolnosti i rasvjetljavanja ovog krivičnog djela“, navodi se u zvaničnom saopštenju Uprave policije.

Prema nezvaničnim informacijama, napadač je pucao na Krivokapića u trenutku kada je prilazio ulazu u kuću. Policija je odmah nakon incidenta blokirala dio naselja i obavila uviđaj, dok je potraga za izvršiocem u toku.

Motiv napada za sada nije poznat.

Krivokapić je ranije dovođen u vezu sa takozvanim „škaljarskim klanom“.

On je dovođen u vezu sa istragom podmetanja požara u kotorskoj diskoteci Maximus 2016. godine.

Tada je, prema policijskim navodima, pet maskiranih osoba napalo stražara kluba u ranim jutarnjim satima, onesposobilo ga, a zatim zapalilo dio objekta u kojem se održavaju muzički koncerti. Policija je nakon incidenta pretresla više stanova u Kotoru i najavila intenzivan rad na identifikaciji i privođenju napadača.

Ubistvo Krivokapića desilo se istog dana kada je Uprava policije saopštila da je spriječila izvršenje teškog krivičnog djela u Podgorici.

Iz policije su naveli da su od početka godine spriječili ukupno sedam teških krivičnih djela, ali nijesu precizirali koliko je osoba po tom osnovu uhapšeno.

Nekoliko sati prije ubistva, član Odbora za bezbjednost i odbranu Skupštine Crne Gore Boris Bogdanović iz Demokrata javno je čestitao Lazaru Šćepanoviću i službenicima Uprave policije, ističući da su “pokazali kako Crna Gora ima policiju koja štiti građane, a ne kriminalce”.

/A. O. – CdM/

Nevrijeme pogodilo Istru, izdano crveno upozorenje za Dalmaciju

0
Nevrijeme pogodilo Istru, izdano crveno upozorenje za Dalmaciju
Vjetar – nevrijeme – foto Hina

Promjena vremena zahvatila je Hrvatsku. Izdano je najviše upozorenje za cijeli Jadran zbog grmljavinskog nevremena uz moguć jak i olujni vjetar te obilnu kišu koja može dovesti do bujičnih i urbanih poplava. Crveno upozorenje vrijedi za kninsku, splitsku i dubrovačku regiju.

Zbog ponegdje izraženijih pljuskova moguće je zadržavanje veće količine vode na kolniku, a mogući su i odroni, osobito na cestama u gorju i Jadranskoj magistrali pa iz Hrvatskog autokluba vozačima savjetuju da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cesti i upozoravaju na pojačan oprez i držanje sigurnosnog razmaka između vozila.

DHMZ: Promjenjivo oblačno, nestabilno i osjetno svježije, na Jadranu obilna kiša

Masovni ruski napad na Ukrajinu, lansirano 537 dronova i 45 raketa

0
Masovni ruski napad na Ukrajinu, lansirano 537 dronova i 45 raketa
Protuzračna obrana djeluje iznad Kijeva, 21. februar Foto: Gleb Garanich / Reuters

Ukrajina je u noći s petka na subotu pogodila ruske rafinerije u Krasnodaru i Sizranju, prenose ukrajinski i ruski Telegram kanali. Napadi su izvedeni dronovima, a nakon udara u oba postrojenja izbili su veliki požari. Istovremeno, Rusija je nastavila s masovnim napadima na Ukrajinu.

U noći 30. avgusta Rusija je pokrenula masivni udar na teritorij Ukrajine dronovima, krstarećim i balističim raketama.

– Lansirano je 537 jurišnih dronova tipa “Shahed” i dronovi-imitatori različitih vrsta iz pravaca Kurska, Brjanska, Milerova, Orela, Šatalova, i Primorsko-Aktarska, stoji u izvješću Glavnog stožera Oružanih snaga Ukrajine.

– Lansirano je i osam balističkih raketa Iskander-M/KN-23 iz Rostovske oblasti te iz Krasnodarskog kraja, nastavlja se.

– Lansirano je i 37 krstarećih raketa: H-101, Kalibr, Iskander-K i H-59 iz Saratovske oblasti te lansera u Crnom moru, dodaje se.

Prema preliminarnim podacima, protuzračna obrana je oborila/potisnula 548 zračnih ciljeva od čega 510 dronova, šest balističkih raketa Iskander-M/KN-23 te 32 krstareće rakete X-101, Kalibr, Iskander-K i X-59.

Sedam raketa i 27 dronova je probilo protuzračnu obranu.