Kotorski „Muzeji” organizuju I Međunarodni festival čipke u Kotoru od 27-29. marta 2026. godine.
Na press konferenciji koja će biti održana u ponedjeljak 23. marta 2026. godine u 11 sati u Kreativnom habu u Starom gradu biće predstavljeni program Festivala, učesnici/e i značaj ove međunarodne manifestacije, koja po prvi put u Crnoj Gori okuplja istaknute tradicije čipke na iglu iz Italije, Hrvatske, Južne Koreje i Crne Gore.
Poseban akcenat biće stavljen na dobrotsku čipku i vještinu njene izrade kao autentičan izraz nematerijalnog kulturnog nasljeđa koji se ovom manifestacijom prvi put kod nas predstavlja u kontekstu svjetskih tradicija čipkarstva. Festival će obuhvatiti međunarodne izložbe, radionice, demonstracije izrade čipke na iglu i panel-diskusije, čime Kotor postaje mjesto susreta tradicije, umjetnosti i savremenog kulturnog dijaloga.
Podsjećamo, država je prepoznala Dobrotsku čipku i zaštitila je kao nematerijalnu kulturnu baštinu 2013.god.
Pokrovitelj Festivala je predsjednik Opštine Kotor, a glavni sponzor „Luka Kotor” a.d.
Evropski savez Kotor danas je predao Skupštini opštine predlog o pokretanju procedura za ukidanje odluke iz 2021. godine o nazivu zatvorenog bazena „Zoran Džimi Gopčević“.
Ovu inicijativu pokrećemo odgovorno i sa punom sviješću o osjetljivosti teme.
Crna Gora se nalazi pred istorijskom šansom, da u bliskoj budućnosti postane 28. članica Evropske unije. Taj put nije samo tehnički proces zatvaranja poglavlja. To je proces sazrijevanja društva. Proces u kojem pokazujemo da smo sposobni da rješavamo osjetljiva pitanja dijalogom, institucionalno i bez podjela.
Kotor je grad pod zaštitom UNESCO-a, grad kulture, suživota i evropske tradicije. Naša lokalna politika mora odražavati evropske vrijednosti, odgovornost, stabilnost i poštovanje različitosti.
Vrijeme je pokazalo da je odluka o nazivu bazena proizvela društvene tenzije koje prevazilaze lokalni okvir i koje imaju odjeka i van granica Crne Gore. Smatramo da nijedan javni objekat, a posebno onaj koji pripada svim građanima, ne smije biti izvor podjela niti potencijalni teret za međunarodni ugled grada i države.
Vaterpolo klub „Primorac“ je evropski šampion i simbol Kotora i Crne Gore. On je naš sportski ambasador. Ne smijemo dozvoliti da sport postane kolateralna šteta političkih odluka. Želimo da Primorac igra na svom bazenu, pred punim tribinama, bez opterećenja i bez sporova koji nadilaze sport.
Ovim predlogom ne umanjujemo sportski doprinos Zorana Džimija Gopčevića. Njegovi rezultati ostaju dio sportske istorije. Međutim, javni objekti finansirani sredstvima građana Kotora i države moraju nositi ime koje okuplja, a ne dijeli.
Bazen – Kotor
Evropski savez smatra da naziv „Gradski bazen Kotor“ predstavlja neutralno i inkluzivno rješenje, ime koje pripada svim građanima i koje vraća fokus na sport, djecu i evropsku budućnost.
U vremenu kada Crna Gora želi da bude dio evropske porodice naroda, naša je obaveza da pokažemo političku zrelost i sposobnost da donosimo odluke koje doprinose stabilnosti, dobrosusjedskim odnosima i međunarodnom ugledu.
Kotor može i mora biti primjer takve politike, saopšteno je iz Evropskog saveza Kotor.
Predstava za djecu “Cvrčak i Mrav”, u koprodukciji Gradskog pozorišta iz Podgorice, Teatra mladih iz Cetinja, Kulturnog centra ˝Nikola Đurković˝ iz Kotora, Herceg Fest-a, i Grada teatra iz Budve, biće izvedena u Velikoj sali Centra za kulturu Tivat u ponedjeljak, 23. marta u 13 časova.
“Ova dramatizacija Ezopove basne koju je napisala Milena Depolo je za djecu koja su u današnje vrijeme zatrpana obavezama i ne stižu da se igraju, za stariju djecu koja su na pragu odrastanja i počinju da se bune protiv svojih autoriteta i za sve autoritete ovog svijeta (roditelje, nastavnike, direktore, političare…) da shvate da je potrebno, dobro i zdravo buniti se protiv autoriteta. Cvrčak je umjetnik, a to zanimanje nije baš popularno, bar kod nas. Ako slučajno u životu odlučiš da budeš cvrčak, sve će biti protiv tebe, osim tebe. Možda će ti biti teško, ali umjetnost će ti olakšati. Daće ti snagu da izdržiš, daće ti slobodu da kažeš, daće ti širinu da razumiješ i daće ti zadovoljstvo da uživaš”, kazao je Branko Ilić, reditelj i scenograf predstave.
U predstavi igraju Branka Femić Šćekić, Katarina Krek, Goran Slavić i Branko Ilić, a muziku je komponovala grupa Who See.
Ulaznice se mogu kupiti online putem sajta Centra za kulturu Tivat, na blagajni od 10 do 14 časova, i dva sata prije početka predstave.
Sigurnosna kriza u području Hormuškog tjesnaca dovela je do velikog zastoja u pomorskom prometu, pri čemu se tisuće trgovačkih brodova trenutno nalaze na čekanju zapadno od ovog strateški važnog prolaza. Prema procjenama Međunarodne pomorske organizacije (IMO), riječ je o oko 3.200 brodova na kojima se nalazi približno 20.000 pomoraca.
Za većinu tih brodova tranzit kroz Hormuz trenutačno predstavlja previsok rizik. Napadi dronovima, projektilima i brzim plovilima postali su realna prijetnja u ovom području. Zbog toga brodari i operateri igraju na sigurno – radije čekaju nego riskiraju prolazak. Rezultat je velika “kolona” brodova koja se stvara zapadno od Hormuza, jednog od najvažnijih pomorskih pravaca za transport nafte i plina.
Prvi ozbiljniji incidenti zabilježeni su početkom ožujka, kada su potvrđeni napadi na više trgovačkih brodova, uz ljudske žrtve među pomorcima i lučkim radnicima. Od tada se situacija dodatno pogoršala, a napetosti u regiji izravno se prelijevaju na pomorski sektor.
Hormuški tjesnac jedan je od najvažnijih svjetskih pomorskih pravaca, posebno za transport nafte i plina. Svaki zastoj na toj ruti odmah se osjeti na globalnom tržištu, a trenutačna situacija već utječe na raspored plovidbi, cijene prijevoza i dostupnost energenata.
Za posade na brodovima ovo je posebno zahtjevno razdoblje. Dugotrajno čekanje na sidru uz stalnu prijetnju sigurnosnih incidenata, stvara dodatni pritisak na pomorce. Uz operativne izazove, sve je izraženija potreba za stabilnom komunikacijom s kopnom, redovitom opskrbom i psihološkom podrškom posadama.
IMO je u više navrata pozvao na smirivanje situacije i zaštitu pomoraca, naglašavajući kako civilni brodovi i njihove posade ne smiju biti kolateralne žrtve sukoba. Organizacija u suradnji s državama, brodarima i međunarodnim institucijama prati razvoj situacije i pokušava koordinirati odgovor na krizu.
Za 18. i 19. ožujka zakazana je izvanredna sjednica IMO-a na kojoj će se raspravljati o daljnjim koracima. Među opcijama su i organizirane pratnje brodova kako bi se osigurao sigurniji prolaz.
Kako se kriza razvija, sve je jasnije da će njezin utjecaj na globalni pomorski promet potrajati, a sigurnost pomoraca ostaje u središtu svih daljnjih odluka.
Bulevar Tivat–Jaz, najveći aktuelni drumski projekat u Crnoj Gori, u fokusu je ovogodišnjeg investicionog ciklusa Uprave za saobraćaj. Uz očekivanje da ova dionica do početka ljetnje turističke sezone bude pod asfaltom i doprinese rasterećenju saobraćaja na Primorju, paralelno se širom države realizuju i brojni drugi projekti ukupne vrijednosti veće od 150 miliona eura.
U intervjuu za Pobjedu, direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović govori o dinamici radova, prioritetnim saobraćajnicama, ulaganjima u bezbjednost puteva i ključnim ciljevima kada je riječ o modernizaciji crnogorske putne mreže.
Koji su trenutno najvažniji infrastrukturni projekti koje realizuje Uprava za saobraćaj u ovoj godini?
VUKSANOVIĆ: Vrijednost infrastrukturnih radova koje trenutno realizuje Uprava za saobraćaj veća je od 150 miliona eura i obuhvata izgradnju i rekonstrukciju magistralnih i regionalnih puteva, sanaciju mostova i klizišta, kao i projekte usmjerene na povećanje bezbjednosti saobraćaja širom zemlje.
Među najznačajnijim projektima izdvajaju se izgradnja Bulevara Tivat-Jaz, Bulevara Vojislavljevića u Podgorici, rekonstrukcija mosta na Đurđevića Tari, kao i rekonstrukcija puta Kamenički most-Krute. Takođe, realizuju se radovi na važnim dionicama poput Zaborje-Jasenovo Polje na putnom pravcu od Nikšića prema Plužinama, te Veruša-Lopate i Petnjica-Bioče, koje imaju značaj za unapređenje regionalne povezanosti i sigurnosti saobraćaja.
Krajem prošle godine započeti su i radovi na adaptaciji puta Bijele Poljane-Riđani, dionica Čevo-Ubli, kao i sanacija mosta Kruče na putu Bar-Ulcinj. Uporedo se sprovode i projekti sanacije klizišta i unapređenja bezbjednosti na više lokacija širom Crne Gore.
Cilj svih tih projekata je unapređenje putne infrastrukture, veća bezbjednost saobraćaja, ali i bolja povezanost sjevera i juga zemlje.
U kojoj su fazi radovi na prioritetnim dionicama puteva i da li postoje kašnjenja u odnosu na planirane rokove?
VUKSANOVIĆ: Radovi na gotovo svim projektima odvijaju se u skladu sa planiranom dinamikom, dok je izmijenjena dinamika radova na izgradnji Bulevara Tivat-Jaz, koji trenutno predstavlja najveći infrastrukturni projekat u oblasti drumskog saobraćaja u Crnoj Gori.
Riječ je o veoma kompleksnom projektu koji, pored rekonstrukcije i proširenja postojeće saobraćajnice, obuhvata i izmještanje velikog broja komunalnih instalacija, kao i ugradnju novih cijevi Regionalnog vodovoda.
Zbog kompleksnosti projekta rok za završetak radova je produžen, a naš cilj je da glavni radovi budu završeni do početka ljetnje turističke sezone, odnosno da kompletna dionica bude pod asfaltom, čime će se značajno rasteretiti saobraćaj između Budve, Kotora i Tivta.
Kolika su ukupna sredstva opredijeljena za putnu infrastrukturu u ovoj godini i kako su raspoređena po projektima?
VUKSANOVIĆ: Za projekte koje realizuje Uprava za saobraćaj u ovoj godini opredijeljeno je oko 60 miliona eura. Ova sredstva namijenjena su za izgradnju novih saobraćajnica, rekonstrukciju magistralnih i regionalnih puteva, sanaciju klizišta i mostova, kao i projekte unapređenja bezbjednosti saobraćaja. Dinamika realizacije i isplate sredstava zavisi, prije svega, od faze u kojoj se projekti nalaze, odnosno od obima izvedenih radova i ugovorenih obaveza prema projektantima, revidentima, izvođačima i nadzoru.
Radomir Vuksanović, FOTO: Svetlana Milović
Koliko su regionalni i magistralni putevi spremni za povećan saobraćaj tokom turističke sezone?
VUKSANOVIĆ: Uprava za saobraćaj kontinuirano radi na unapređenju i održavanju magistralne i regionalne putne mreže kako bi ona bila spremna za povećan intenzitet saobraćaja tokom turističke sezone.
Posebna pažnja posvećuje se putnim pravcima koji vode ka graničnim prelazima, jer oni tokom ljeta bilježe najveći intenzitet saobraćaja. U tom kontekstu planirana je i realizacija nekoliko važnih infrastrukturnih projekata, među kojima su rekonstrukcija puta Berane-Rožaje, kao i rekonstrukcija magistralnog puta Bijelo Polje-Dobrakovo, koji predstavljaju jedan od ključnih ulaznih pravaca u Crnu Goru iz pravca Srbije.
Pored toga, planirani su i radovi na drugim važnim pravcima, poput rekonstrukcije dionice Pljevlja-Dajevića Han, Bar-Ulcinj (Vladimir-Ostros), kao i započinjanje radova na Zapadnoj obilaznici i rekonstrukciji puta Danilovgrad-Markovina.
Rekonstrukcija magistralnog puta Virpazar-kružni tok-Obilaznica Golubovci jedan je od strateški najvažnijih infrastrukturnih projekata u narednom periodu, jer povezuje primorsku i centralnu regiju. Ova dionica ima izuzetan značaj za razvoj turizma, transport robe, poljoprivredu i svakodnevni život lokalnog stanovništva.
Koje mjere Uprava za saobraćaj preduzima kako bi se povećala bezbjednost na magistralnim putevima?
VUKSANOVIĆ: Povećanje bezbjednosti saobraćaja jedan je od ključnih prioriteta Uprave za saobraćaj. U toku su brojni projekti koji se odnose na unapređenje horizontalne i vertikalne signalizacije, zaštitne opreme na putevima, kao i modernizaciju infrastrukture na najfrekventnijim saobraćajnicama.
Poseban fokus stavljen je i na unapređenje bezbjednosti u zonama škola, kroz postavljanje dodatne signalizacije, usporivača saobraćaja i drugih mjera koje imaju za cilj zaštitu najmlađih učesnika u saobraćaju.
Želim da napomenem da smo u prošloj godini obnovili put preko Trešnjevika, rekonstruisali magistralni put kroz Rožaje, adaptirali put od mosta Dubočica do Trlice u Pljevljima, a sve u cilju stvaranja modernije, bezbjednije i funkcionalnije saobraćajne mreže državnih puteva.
Da li planirate dodatna ulaganja u sanaciju kritičnih tačaka i opasnih dionica?
VUKSANOVIĆ: Uprava za saobraćaj u kontinuitetu radi na projektima sanacije kritičnih tačaka i opasnih dionica. Poseban fokus trenutno je na sanaciji kritične tačke Sokolovina, koja predstavlja jednu od zahtjevnijih dionica u pogledu bezbjednosti saobraćaja.
Tokom prethodnog perioda sanirano je i više klizišta na važnim putnim pravcima, među kojima su Provalija, Dobrakovo, Polica i Lepenac, čime je uklonjen višegodišnji rizik po učesnike u saobraćaju.
U prethodnom periodu unaprijeđena je i bezbjednost u tunelima, pa su tunel Mogren kod Budve i tunel Ključ kod Kolašina dobili rasvjetu, čime su značajno poboljšani uslovi vožnje.
Nastavićemo i u narednom periodu sa sanacijom klizišta i nestabilnih dionica na svim lokacijama na kojima se ukaže potreba, kako bi se dodatno unaprijedila bezbjednost putne infrastrukture.
Koji su ključni ciljevi Uprave za saobraćaj u naredne tri do pet godina?
VUKSANOVIĆ: U narednom periodu prioriteti Uprave za saobraćaj biće modernizacija magistralne i regionalne putne mreže, izgradnja novih puteva i bulevara, kao i unapređenje bezbjednosti saobraćaja.
Poseban fokus biće na projektima koji doprinose boljoj povezanosti sjevera i juga Crne Gore, ali i na infrastrukturnim projektima koji rasterećuju gradske saobraćajnice, poput Zapadne obilaznice Podgorice i novih bulevara u većim urbanim sredinama.
Cilj je da se kroz kontinuirana ulaganja stvori savremena i bezbjedna saobraćajna mreža koja će podržati razvoj turizma, privrede i regionalne mobilnosti.
Koliko je crnogorska putna infrastruktura spremna za standarde Evropske unije?
VUKSANOVIĆ: Crna Gora kontinuirano radi na unapređenju putne infrastrukture kako bi ona bila usklađena sa standardima Evropske unije. Kroz realizaciju brojnih projekata modernizuju se magistralni i regionalni putevi, unapređuju tehnički standardi i povećava bezbjednost saobraćaja.
Posebna pažnja posvećena je projektima koji doprinose integraciji crnogorske putne mreže u evropske transportne koridore, što je važan segment procesa evropskih integracija.
U tom kontekstu realizuju se projekti koji unapređuju međunarodnu povezanost, posebno na pravcima prema graničnim prelazima i regionalnim transportnim pravcima, čime se dodatno jača regionalna i međunarodna mobilnost ljudi i robe.
Teheran / iransko plinsko polje Južni Pars Foto: Majid Asgaripour/WANA (West Asia News Agency) / REUTERS
Sukob SAD-a, Izraela i Irana dodatno je eskalirao nakon što je Izrael napao veliko iransko plinsko polje Južni Pars, zbog čega su cijene nafte još porasle. Napad je izazvao oštru reakciju Teherana, koji je projektilima gađao Katar i Saudijsku Arabiju te zaprijetio udarima na energetske ciljeve u regiji.
U Kataru je pogođena ključna plinska infrastruktura, a Saudijska Arabija presrela je više raketa. Trump na društvenim mrežama piše da SAD nije unaprijed znao za izraelski napad te da se to više neće ponoviti, ali upozorava da bi Washington mogao snažno odgovoriti ako Iran ponovno napadne, osobito Katar. Istodobno, razmatra se slanje dodatnih američkih vojnika u regiju radi zaštite Hormuškog tjesnaca.
Macron za prekid napada na energetska postrojenja na Bliskom istoku
08:05
Francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao je na obustavu napada na naftna i plinska postrojenja na Bliskom istoku, nakon razgovora s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom i katarskim emirom Tamimom bin Hamadom Al Thanijem o ratu u Iranu.
U našem je zajedničkom interesu da bez odgode provedemo moratorij na napade usmjerene na civilnu infrastrukturu, posebno na energetske i vodoopskrbne objekte, rekao je Macron u objavi na platformi X.
Civilno stanovništvo i njihove osnovne potrebe, kao i sigurnost opskrbe energijom, moraju biti zaštićeni od vojne eskalacije, dodao je.
Macron je rekao da je razgovarao s Al Thanijem i Trumpom nakon napada koji su pogodili postrojenja za proizvodnju plina u Iranu i Kataru u srijedu.
SAD razmatra slanje pojačanja dok rat s Iranom ulazi u novu fazu
07:59
Administracija predsjednika SAD-a Donalda Trumpa razmatra raspoređivanje tisuća američkih vojnika kako bi pojačala svoju operaciju na Bliskom istoku. Američka vojska priprema se za moguće sljedeće korake u svojoj kampanji protiv Irana, rekli su američki dužnosnik i tri osobe upoznate s tim pitanjem.
Raspoređivanje pojačanja moglo bi pomoći Trumpu da dobije dodatne mogućnosti dok razmatra proširenje američkih operacija.
Te mogućnosti uključuju osiguravanje prolaska tankera s naftom kroz Hormuški tjesnac, misiju koja bi se ponajprije ostvarila zračnim i pomorskim snagama, rekli su izvori.
No osiguravanje tjesnaca moglo bi značiti i raspoređivanje američkih trupa na iranskoj obali, navode četiri izvora agencije Reuters, uključujući dva američka dužnosnika, koja Reuters nije imenovao.
Trump kaže da je Izrael napao iransko plinsko polje bez sudjelovanja SAD-a i Katara
07:05
Trump je također rekao da Izrael neće izvoditi daljnje napade na iranske objekte u Južnom Parsu, osim ako Iran ne napadne Katar te upozorio da će i SAD napasti te objekte ako Iran poduzme akcije protiv Dohe.
Izrael nije javno preuzeo odgovornost za napad u Južnom Parsu. Prema Wall Street Journalu i Axiosu, Trump je unaprijed znao za izraelski plan napada na iranski dio najvećeg svjetskog nalazišta prirodnog plina i podržao ga je. Iran dijeli polje Južni Pars s Katarom, bliskim saveznikom SAD-a.
Iran je prije izjavio da je Izrael u srijedu napao njegova postrojenja u Južnom Parsu, što je dovelo do velike eskalacije američko-izraelskog rata protiv Irana i naglog porasta cijena nafte.
Teheran je uzvratio najavom napada na naftne i plinske ciljeve diljem Zaljeva, ispaljivanjem projektila na Saudijsku Arabiju i udarom na katarski industrijski grad Ras Laffan, središte energetske industrije.
Mirovni pregovori o Ukrajini zaustavljeni Foto: Ilustracija / Shutterstock
Mirovni pregovori između Sjedinjenih Država, Rusije i Ukrajine su na pauzi usred rata s Iranom, izvijestio je list Izvestija, pozivajući se na ruske dužnosnike.
Novine navode da je Kremlj potvrdio pauzu i da bi rat s Iranom mogao gurnuti Kijev prema kompromisu.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da će ruski predsjednički izaslanik Kiril Dmitrijev nastaviti raditi na ulaganjima i gospodarskoj suradnji, ali da su trilateralni pregovori na pauzi.
– Kiril Dmitrijev nastavlja rad. Trilateralna skupina je na pauzi, prenose Izvestija riječi Peskova.
Ugostiteljstvo – Ilustracija Foto Pixabay PrompterMalaya Ai Generated
Prema procjenama iz Hrvatske, u turizmu i ugostiteljstvu biće potrebno oko 70.000 sezonskih radnika, što je oko 5.000 više nego prošle godine.
Najveći broj radnih mjesta je tradicionalno u sektoru ugostiteljstva, gdje poslodavci najčešće traže konobare, kuvare, pomoćne kuvare, pomoćne radnike u kuhinji, kao i higijeničare i sobarice. Pored toga, traže se i animatori, recepcioneri i radnici na održavanju, koji su neophodni za funkcionisanje hotela i turističkih kompleksa.
Kada je riječ o zaradama, konobari mogu očekivati mjesečne plate od oko 1.200 do 1.600 eura, dok barmeni zarađuju između 1.400 i 1.600 eura. Recepcioneri mogu računati na iznose od oko 1.300 do 1.500 eura, dok radnici na održavanju i majstori najčešće zarađuju između 1.100 i 1.300 eura. U turističkim zonama traže se i prodavci, čije plate mogu dostići 1.600 do 1.800 eura.
U kuhinji je i dalje najveća potražnja za kuvarima, čije zarade se kreću u rasponu od 1.800 do 2.500 eura, dok šefovi kuhinja mogu da “dobace” i do 3.000 eura mjesečno. Roštilj majstori mogu očekivati zarade od 1.400 do 1.900 eura, dok su pizza majstori takođe veoma traženi, sa platama između 1.900 i 2.500 eura. Pomoćni kuvari zarađuju između 1.400 i 1.800 eura, a pomoćni radnici u kuhinji od 900 do 1.400 eura.
Podaci Infostuda pokazuju i da se najveći broj prijava bilježi za pozicije recepcionera, sobarica i pomoćnih radnika u kuhinji, dok je manji broj kandidata za kvalifikovanije pozicije poput kuvara, poslastičara, roštilj majstora i pizza majstora.
Ovaj trend dodatno potvrđuje dugogodišnji nedostatak stručne radne snage u turizmu i ugostiteljstvu, koji je prisutan i u našoj zemlji. Privredna komora Crne Gore procjenjuje da će za predstojeću sezonu biti potrebno oko 25.000 sezonskih radnika, a samo u Budvi najmanje 5.000 radnika u turizmu i ugostiteljstvu.
Student Pomorskog fakulteta (19) podlegao je povredama u Kliničkom centru Crne Gore, nakon što je prošle sedmice pao sa četvrtog sprata studentskog doma “Spasić-Mašera” u Kotoru.
Tragedija se desila u petak prošle sedmice, a taj brucoš iz Bileće odmah je prevezen u KCCG, zbog ozbiljnosti povreda.
Iz Uprave policije je tada nezvanično rečeno da se radi o nesrećnom slučaju, a ne o pokušaju samoubistva.
Pretovar smeća na “Montepranzu”, Foto: Komunalno Tivat
Opština Tivat raspisala je tender za, kako je navedeno, “obezbjeđivanje uslova za obavljanje djelatnosti upravljanja otpadom – čišćenje/utovar i odvoz otpada na deponiju Možura”.
Javna nabavka procijenjene je vrijednosti 200.000 eura sa PDV-om.
Izabrani ponuđač imaće obavezu da u narednih godinu dana sukcesivno – po potrebi naručioca, vrši prevoz mješovitog komunalnog otpada sa privremene prekrcajne stranice Komunalnog preduzeća Tivat na bivšem poljoprivrednom dobru Montepranzo, do regionalne sanitarne deponije Možura kod Bara.
“Usluga se vrši sukcesivno – po kvartalima u navedenom periodu, a na osnovu pojedinačnih zahtjeva naručioca. Ukupna količina iznosi do 10.000 kubika tokom trajanja ugovora. Procijenjena dinamika realizacije predviđa približno 2.500 kubika u prvom kvartalu, dok će se preostale količine realizovati u narednim kvartalima u skladu sa stvarnim potrebama naručioca”, navedeno je u propozicijama tendera na koji se ponude primaju do 25. marta.
To je nastavak vanrednih mjera koje se u Tivtu već mjesecima preduzimaju zbog krize koju taj grad ima sa upravljenjem otpadom, izazvane nepoštovanjem od strane Kotorana važećeg ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji Komunalnog prerduzeća Tivat i Komunalnog preduzeća Kotor.
Komunalno preduzeće Kotor lani je jednostrano prestalo da prima kamione Komunalnog iz Tivta na zvaničnoj pretovarnoj stanici za mješoviti komunalni otpad reciklažnom centru Lovanja.
Reciklažni centar i pretovarna stanica kojom gazduju kotorski komunalci u važećem državnom, odnosno lokalnim planovima gazdovanja otpadom Tivta i Kotora je predviđena i definisana za potrebe obje opštine. Od kada su Kotorani u martu prošle godine prestali da na Lovanji primaju otpad iz Tivta, iako su im redovno plaćane te usluge, a Tivćani čak pristajali i na veće cijene i ograničenja količina smeća koja se mogu dovesti na Lovanju, tivatsko Komunalno preduzeće suočeno je sa nizom problema i povećanih troškova poslovanja, kao i nagomilavanjem privremeno odloženog otpada na prostoru Montepranza odakle se taj materijal sukcesivno odvozi na Možuru.
Komunalno Tivat je već četiri puta u proteklih godinu dana raspisivalo tendere za angažovanje drugih kompanija koje bi svojom operativom i kamionima prevozile ovaj materijal za Bar i tako je pokušavalo da umanji problem sa nagomilavanjem mješovitog komunalnog otpada na Monteprenzu.
Zbog nepoštovanja ugovora o korišćenju reciklažnog centra Lovanja, Komunalno Tivat je krajem novembra prošle godine pred Privrednim sudom tužilo Komunalno Kotor i u parničnom postupku zahtijeva nadoknadu u međuvremenu pričinjene materijalne štete. Od Privrednog suda je traženo da zbog zaštite javnog interesa i zbog mogućeg nastanka nemjerljive nematerijalne štete koja se odnosi na zdravlje i bezbjednost ljudi, izrekne privremenu mjeru kojom bi se Komunalnom Kotor naložilo da ponovno počne da prima otpad. Sud je, međutim, to odbio da uradi.
U međuvremenu se Komunalno Tivat obratilo i Agenciji za zaštitu životne sredine kao nadležnoj za sprovođenje Državnog plana upravljanja otpadom, da se taj državni organ konačno hitno angažuje i obezbijedi poštovanje Zakona o upravljanju otpadom, državnog i lokalnih planova za upravljanje otpadom opština Tivat i Kotor kroz nesmetani i neograničeni rad reciklažnog centra i pretovarne stanice na Lovanji. Međutim, do sada niko od nadležnih organa nije našao za shodno da se na adekvatan način odnese prema ovom problemu koji ugrožava javni interes, potencijalno narušava sigurnost vazdušnog saobraćaja na obližnjem Aerodromu, ima negativan uticaj na životnu sredinu, ali i pričinjava velike direktne dodatne troškove Opštini i Komunalnom preduzeću.
