3 C
Kotor

Slušaj online radio

Teatar 303 nezadovoljan – Komisija za raspodjelu sredstava NVO odbila projekat

0
Teatar 303 nezadovoljan – Komisija za raspodjelu sredstava NVO odbila projekat
Teatar 303 – Oprosti Druže stari kraj

Kotor – U Teatru 303 nezadovoljni su odgovorom opštinske Komisije za raspodjelu sredstava nevladinim organizacijama koja je, kako navode u ovom amaterskom pozorištu, odbila finansiranje projekta “U susret mjesnim zajednicama”.

U dopisu Sekretarijatu za kulturu, sport i društvene djelatnosti naveli su da su u Teatru 303 “sa oduševljenjem primili obavještenje da projekat  “U susret mjesnim zajednicama”  na konkursu za finansiranje nevladinih organizacija u 2025 godini nije prošao”.

“S obzirom da četiri godine nismo od vas ništa ni uzeli ni tražili to nam je ovaj rezultat vaše komisije procenitelja lakše pao. Odavno je nama  jasno  da Sekretarijat za kulturu ne prepoznaje pozorišni amaterizam, a još manje ima želju da se kroz ovakve i slične projekte ožive domovi kulture. Bilo bi pristojno da ste nam u istom pismu napisali koje nevladine organizacije su prošle na konkursu, sa kojim bodovima i sa kojim sredstvima. Ovako, po starom običaju nema transparentnosti vašeg rada sa nevladinim sektorom, a kamoli godišnjeg izvještaja sa svim pokazateljima trošenja para građana.

U prilog tome napomenućemo da smo projekat “U susret mijesnim zajednicama” sami pokrenuli i dvije godine ga finansirali.  Nakon toga je 2020. godine Sekretarijat za kulturu prepoznao ovaj  naš projekat i tada ga pomogao sa 4.345 €. Zato nam je sada pogotovo čudno da u godini, kad se dijeli preko 100.000 € za kotorski amaterizam, ovaj nastavak projekta Teatra 303 nije prošao na konkursu.

Vi niste ponizili  kvalitet Teatra 303, vi ste samo potvrdili da i dalje ne vidite, ili ne želite da vidite naš rad i prepoznate  naš doprinos pozorišnom stvaralaštvu u našem gradu. Istovremeno niste ni prepoznali želju domova kulture (čitaj građana) da se ovaj projekat nastavi.

Teatar 303 – Buki

Kad svemu ovome dodamo i činjenicu da ste i naš projekat “Smijehom u srijedu”, koji je u saradnji sa vašim Sekretarijatom za kulturu pokrenut 2017. nakon četiri  uspješne godine ukinuli jednostrano, ne cijeneći  naš doprinos kulturnoj sceni Kotora i pozicioniranju Teatra 303 i grada Kotora, kao jednog od osnivača “stand-up” scene u regionu, suvišno je sa vama gubiti dragocjeno vrijeme.

Nadam se da ćete Gradu lako objasniti  koliko ste para sa vašim komisijama podijelili kotorskom amaterizmu za ove četiri godine”, saopštili su iz Teatra 303.

U pregledu nastupa stoji: 46 nastupa 2022. godine, 38 u 2023. godini, 36 u 2024. godini, 27 nastupa 2025. godine, što je ukupno 147 nastupa.

“Sve smo to uradilii sa 700 €, koje nam je nedavno uplatio predsjednik opštine g-din Jokić Vladimir  kako bi pokrili obaveze prema saradnicima, jer nismo mogli dobiti termin u Centru za kulturu  za igranje nove predstave od aprila do septembra kako bi sami podmirili obaveze.

S  obzirom da ne pratite naš rad, evo vam prilike da se upoznate i vi i Komisija što smo sve uradili i gdje smo sve prezentovali Teatar 303,  grad Kotor i Crnu Goru”, stoji u saopštenju direktora Teatra 303, Dragana Buzdovana, koji podsjeća da ovaj pozorišni ansambl postoji 44 godine i da još nema svoj prostor.

Komisija za raspodjelu sredstava nevladinim organizacijama je 20.08.2025. godine raspisala Javni konkurs za raspodjelu budžetskih sredstava namijenjenih finansiranju nevladinih organizacija u opštini Kotor za 2025. godinu, zaveden pod brojem: 07-056/25-17310. 

U odogovoru Teatru 303, u koji je Radio Kotor imao uvid, stoji da je “u skladu sa naprijed navedenim, naslovljena nevladina organizacija podnijela prijavu dana 19.9.2025. godine zavedenu pod brojem 07-056/25-3145 uz koju je dostavljen Projektni prijedlog sa pratećom dokumentacijom.

Postupajući shodno odredbi čl. 26b i 26c Odluke o visini, kriterijumima, načinu i postupku raspodjele sredstava nevladinim organizacijama (“Službeni list Crne Gore – opštinski propisi”, br. 039/17 od 11.09.2017, 036/19 od 30.08.2019, 054/19 od 30.12.2019, 011/20 od 19.03.2020), odabrani nezavisni procjenjivači su izvršili bodovanje Projektnog prijedloga i nadležnoj Komisiji dostavili bodovnu listu radi sačinjavanja Rang liste i donošenja Odluke o raspodjeli sredstava nevladinim organizacijama. Predmetni Projektni prijedlog je ocijenjen sa 42.5 bodova shodno dostavljenim bodovnim listama nezavisnih procjenjivača. S tim u vezi, a shodno odredbi čl. 111 Zakona o upravnom postupku (“Službeni list Crne Gore”, br. 056/14 od 24.12.2014, 020/15 od 24.04.2015, 040/16 od 30.06.2016, 037/17 od 14.06.2017), obavještavamo Vas o rezultatima ispitnog postupka. U toku ispitnog postupka izvedeni su sljedeći dokazi: Projektni prijedlog “U susret mjesnim zajednicama” (UP-07-056/25-3145, 19.09.2025.godine); Bodovna lista nezavisnog procjenjivača Martine Vučković Bjeletić; – Bodovna lista nezavisnog procjenjivača Maje Subotić Medenica. Uvidom u Projektni prijedlog “U susret mjesnim zajednicama” podnijetim od strane nevladine organizacije Eksperimentalna scena Teatar 303, proizilazi da je njegov glavni cilj omogućavanje najstarijoj populaciji i stanovnicima okolnih sela (invalidnih lica) i ljudi svih godina života, svih rodnih grupa i etničkih zajednica da, na lagan način, bez fizičkog truda i finansijskih odricanja, provedu u društvu mladih glumaca entuzijasta prijatno veče uz smijeh, angdote, satiru, film i muziku. Predviđeni budžet imenovanog projekta za koji se konkuriše iznosi 5.690,00 eura. Komisija je, na osnovu ocjena i komentara nezavisnih procjenjivača, utvrdila da projekat ne može biti finansiran, jer je ukupno ocijenjen sa 42,5 bodova. Ostvareni broj bodova je manji od 50% od ukupnog broja propisanih bodova, čime su ispunjeni uslovi iz člana 26c Odluke o visini, kriterijumima, načinu i postupku raspodjele sredstava nevladinim organizacijama, koji propisuje da se na rang listu projekata ne uvrštavaju projekti: „…koji su bodovani brojem bodova koji je manji od 50% od ukupnog broja propisanih bodova na osnovu kriterijuma iz člana 26a; koji su, na osnovu bodovanja kriterijuma iz člana 26a stav 1 tačka 1, bodovani brojem bodova koji je manji od 50% od propisanog maksimalnog broja bodova za taj kriterijum. “Shodno navedenom, komisija konstatuje da projekat ne ispunjava minimalni uslov za dalje razmatranje i ne može biti predmet finansiranja u ovom konkursnom postupku. Molimo da se, u roku od 3 dana, od dana prijema ovog obavještenja, izjasnite o istom. Uvid u spise predmeta možete ostvariti u službenim prostorijama Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti svakog radnog dana u 10 h na adresi u Kotoru, Stari grad 317. Ukoliko se ne izjasnite o rezultatima ispitnog postupka, Odluka u ovom postupku biće donesena bez Vašeg izjašnjenja. S poštovanjem”, stoji u odgovoru koji potpisuje predsjednik Komisije Igor Kumburović.

Budva – održana osma Srdelada uz poziv mladima da čuvaju tradiciju

0

NVO “Feral” obilježila Dan Mediterana



Budva – na terasi ispred zidina Starog grada u Budvi, u subotu, 29. novembra, održana je osma po redu Srdelada u organizaciji Društva “Feral”. Manifestacija, kojom se obilježio Dan Mediterana, okupila je sugrađane oko centralnog simbola – srdele, koja je predstavljena kroz razna tradicionalna jela.

Cilj Srdelade je afirmacija mediteranske tradicije, lokalnih ukusa i duha zajedništva, kao i njegovanje kulturnog i gastronomskog identiteta regije.

Mićko Vejnović iz NVO “Feral” naglasio je duboki istorijski značaj srdele za primorski kraj, uporedivši je sa picom za Italijane.

Srdelada Foto – NVO Feral

Nakon deset godina rada i realizovanih preko 30 programa, NVO “Feral” gleda ka budućnosti. Vejnović je uputio apel mladima da preuzmu aktivnu ulogu u očuvanju ove tradicije.

“Trebaće nam mladi ljudi, ovo neko treba da naslijedi. Ne moram ja ovo da radim, mogu mladi ljudi da dođu da ovo preuzmu. I mislim da je to poenta priče, da ostavljamo nešto, da neko nastavi ovim putem.”

Srdelada Foto – NVO Feral

Sve posjetioce zabavljala je klapa “Assa Voce”.

Članovi Rotari kluba Kotor uručili donaciju Specijalnoj bolnici za psihijatriju u Kotoru

0
Članovi Rotari kluba Kotor uručili donaciju Specijalnoj bolnici za psihijatriju u Kotoru
Foto Rotari klub Kotor

Članovi i prijatelji Rotari kluba Kotor, danas su, u skladu sa dugogodišnjom praksom, uručili donaciju u vrijednosti od oko 3.500 eura ZU Specijalnoj bolnici za psihijatriju u Kotoru, saopšteno je danas iz tog kluba.

Kako se navodi u sapštenju, ovogodišnja donacija prikupljena je na osnovu iskazanih potreba ustanove.

“Donacija je obuhvatila medicinsku opremu i materijal, posteljinu i peškire, sredstva za održavanje higijene, kao i različite odjevne predmete za pacijente. Uručeni su aparati za mjerenje krvnog pritiska i šećera u krvi, veće količine posteljine i peškira, zaštitne i nepromočive navlake za krevete, dodatna garderoba i obuća, kao i televizor i druge potrepštine koje doprinose kvalitetnijem boravku pacijenata”, navode u saopštenju.
Iz Rotari kluba su dodali da je koordinatorka akcije bila je Ranka Krivokapić.
“Klub zahvaljuje svim članovima i donatorima koji su svojim ličnim doprinosom omogućili realizaciju još jedne uspješne humanitarne aktivnosti. Humanost i solidarnost ostaju osnovne vrijednosti Rotari kluba Kotor, koji će i u narednom periodu nastaviti da podržava ustanove i zajednicu kroz slične projekte i inicijative”, piše u saopštenju.

Knjiga “Pine” novo svjetlo na omiljeno šetalište, kroz pero tivatske arhitektice Marije Nikolić

Knjiga “Pine” novo svjetlo na omiljeno šetalište, kroz pero tivatske arhitektice Marije Nikolić
Promocija knjige Pine

Knjiga “Pine” tivatske arhitektice Marije Nikolić predstavljena je široj čitalačkoj publici juče u Multimedijalnoj sali Opštine Tivat. Veče je otvorila direktorica Gradske biblioteke Vesna Barbić, čiji je ovo izdavački poduhvat, a o knjizi su, osim autorice, govorili recezenti Neven Staničić iz Tivta i Slobodan Bobo Mitrović iz Budve, dok je pročitan dio iz recenzije Maje Marović.

“Napokon se srećemo sa onim što je centar grada, naše Pine, riva, centar gradskog sjedišta. Naravno da su se u učmali ruralni život Tivta najdramaticni dogadjaji desili dolaskom Austrije, izgradnjom austrijske baze u Tivtu 1888. Ko je godinu dana ranije dojavio Staničićima da će se to desiti ne znamo. Braća Tripo i Krsto su na ovom neatraktivnom prostoru kupili zemljište od konte Ivanovića i tu stvorili svoju bazu, svoje sjedište. Oni su vidjeli tu poslovnu šansu. Činjenica je da su oni od tog mandraća kojeg su kupili sagradili kuće. Tako se razvila riva i mulo, centralni gradski trg. I to je interesantna teza da se Tivat razvio od mandraća 1888. do marine 2006. godine. Tu je izgradjena prva kuća Staničića koja stoji i dan danas. Kuće Staničića su tu bile jedine do 30-ih godina prošlog vijeka. Govorimo o nekih pet kuća Staničića, računajući i Franovu Kanzermu koja je godinama bila najveća i najreprezentativnija kuća. Sve te kuće, interesantno, imale su u prizemlju poslovne prostore, kazao je Neven Staničić.

Pine izgradnja pristaništa – foto arhiv Boka News

On je poručio da je trebalo prepoznati u tom periodu mogućnosti tih poslovnih prostora u tom periodu.

“Poslovne prostore koji su prizivali ekonomiju, prizivali rad. U ovoj knjizi sve je detaljno i precizno napisano. Marija je to uradila na način na koji joj i pripada, i uz svu ljubav prema Tivtu. Zašto se taj dio nije nazvao Staničići, ne znamo. Jer imamo Tripoviće, Mariće, Petkoviće, Sindike. U kući Staničića dešavale su se mnoge stvari, od kafane, prodavnice do gradske biblioteke. Očigledno je da su ti ljudi prepoznali šta znaci biti uz more i docekivati ljude koji su ti samo morem i mogli doći. I tako dobili smo mulo Stanicića, pa Pine i na kraju zvanično Obalu Maršala Tita. I ko nije bio na Pine ni u Tivat nije svraćao” – kazao je Neven Staničić.

Promocija knjige Pine

Knjiga Pine autorke Marije Nikolić otkriva urbano arhitektonske i kulturološke ljepote djela Tivta, pored kojih svakodnevno prolazimo a da ih nismo ni svjesni. Šetamo, gustiramo, uzivamo u lijepom pogledu, vizurama, plavetnilu, susretima, a da li se zapitamo ko je i kada bio tako kreativan da tivatskoj rivi daruje originalan i skladan ambijent koji oplemenjuje osjećanja dostojanstva mještana i gostiju.

“Pine su prostor koji voli život. U svakoj fazi proteklih 135 godina Pine su vezivno tkivo grada i to autorka do najsitnijih detalja dokumentuje i dokazuje. Ovom knjigom Marija je zaokružila svoj angažovani urbani odnos prema biću Tivta. Ona je tivatski obalni urbanizam smjestila u apoteozu mediteranskog urbanizma” – rekao je Slobodan Bobo Mitrović.

“Danas pisati o baštini je jedini sigurni vid njegove zaštite, tako čuvamo činjenicu i memoriju o njezinom postojanju. I to je povod pisanja ove knjige, knjige o Pinima, srcu Tivta i najljepšoj rivi. poručila je Nikolić.

Ova knjiga je priča o stoljetnoj transformaciji pitome prirodne obale u urbano središte grada. Ovo je priča o preobražaju jedne posve ruralne sredine u razvijen industrijski grad. Ovo je priča i o pojavi jednog novog drustvenog staleža, gradjanskog sloja u do tada ruralnoj sredini. Ovo je prica o kućama, obalnom frontu Pina, o novim gradskim funkcijama i za vrijeme kada su kuće gradjene u modernoj ahtitekturi i o ljudima koji su ih gradili.

Promocija knjige Pine

Bilježimo i prvi urbanistički plan Tivta, Hofmanov plan iz 1936. Tek osamdesetih godina 20. stoljeća Tivat će dobiti prvu generaciju savremenih urbanističkih planova, a njegov Centar je tada već završen prema postavkama Hofmanovog plana” – rekla je Marija Nikolić.

Ova knjiga je finansirana sredstvima Opštine Tivat, preko konkursa za izdavačku djelatnost.

Doc. dr Pavle Popović među istaknutim predavačima na međunarodnom naučnom skupu o sistemima kvaliteta

0
Doc. dr Pavle Popović među istaknutim predavačima na međunarodnom naučnom skupu o sistemima kvaliteta
Predsjedavanje doc. dr Pavle Popović

Na XIII Međunarodnom naučno-stručnom skupu “Sistem kvaliteta – uslov za uspješno poslovanje i konkurentnost”, održanom u Kuršumlijskoj Banji u organizaciji Asocijacije za kvalitet i standardizaciju Srbije (AQSS), doc. dr Pavle Popović je, predstavljajući kompaniju Luka Kotor A.D. i Fakultet za mediteranske poslovne studije Tivat, prezentovao naučni rad pod nazivom “Integrated Approaches to Training and Evaluation of Port Security Procedures: Complementarity of ISO Standards and ISPS Code”.

Učešće dr Popovića izazvalo je posebno interesovanje stručne javnosti, a organizatori skupa su ga zvanično proglasili istaknutim predavačem. Potvrda tog priznanja objavljena je i na zvaničnoj stranici AQSS-a, na linku:
https://aqss.rs/prvi-poziv-2025/istaknuti-predavaci/

Otvaranje skupa – doc. dr Pavle Popović

Ovaj izbor predstavlja značajno međunarodno priznanje za doprinos razvoju integrisanih bezbjednosnih i kvalitativnih sistema u pomorskoj industriji. Istaknuto predavanje doc. dr Pavla Popovića posebno je valorizovano zbog naučne relevantnosti, praktične primjenljivosti i inovativnog pristupa usklađivanju ISO standarda sa zahtjevima ISPS Code-a u savremenim lučkim operacijama.

Doc. dr Pavle Popović

Navedeni nastup dodatno potvrđuje poziciju dr Popovića kao jednog od vodećih regionalnih stručnjaka u oblasti integrisanih menadžment sistema, bezbjednosti luka i standardizacije, te doprinosi afirmaciji kako akademske zajednice, tako i kompanije Luka Kotor A.D. na međunarodnoj sceni.

Otac i sin uhapšeni zbog sumnje da su pretukli Kotoranina

0
Otac i sin uhapšeni zbog sumnje da su pretukli Kotoranina
Policija – Kotor – foto Boka News

Otac i sin, B. V. (52) i L. V. (21), uhapšeni su zbog sumnje da su pretukli jednog Kotoranina i tom prilikom mu polomili dva rebra.

Kotorska policija ih je uhapsila po nalogu tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u tom gradu, koji se izjasnio da se u radnjama njih dvojice stiču elementi krivičnog djela teška tjelesna povreda u sticaju sa krivičnim djelom nasilničko ponašanje

Uprava policije je saopštila kako se sumnja da su B. V. i L. V., dok su bili na terasi jednog ugostiteljskog objekta u Radanovićima, nakon kraće verbalne prepirke, fizički napali oštećenog, zadajući mu više udaraca po glavi i tijelu.

“Na taj način su mu nanijeli teške tjelesne povrede u vidu frakture dva rebra, što je konstatovano u izvještaju ljekara specijaliste”, piše u saopštenju.

Uz krivičnu prijavu su privedeni postupajućem osnovnom državnom tužiocu u zakonskom roku.

Regata Dan Tivta se utopila u bonacu

0

 

Regata Dan Tivta se utopila u bonacu
Regata Dan Tivta

Regata Dan Tivta u organizaciji JK Delfin, a u okviru programa Novembarskihdana Opštine Tivat, ove godine nije imala sreće sa vremenskim uslovima, ali nas to nije omelo da u društvu takmičara iz svih bokeljskih klubova provedemo divan vikend, pun smijeha i odlične energije, poručuju iz kluba.

U subotu nije bilo nade da će zapuhati, a u nedjelju je flota dala sve od sebe u pokušajima da uhvati male refule koji su u popodnevnim satima malo uskomešali atmosferu oko ostrva Sveti Marko.

Regata Dan Tivta

Uzalud, ali je akcija dobro došla kao priprema za feštu koja je uslijedila u našem jedriličarskom domu. Roštilj i palačinke, koje su pripremali drugari iz partnerskog biciklističkog kluba iz Risna, jedva su dočekani od naših malih morskih vukova.

“Zahvaljujemo svim učenicima i gostima. Znamo- jedriti se mora! U nadi da su pred nama dobri vjetrovi, srdačan morski pozdrav iz Delfina,” poručuju iz klubazahvaljujući Opštine Tivat koja tradicionaono podržava organizaciju regate gradu u čast.

Ekipa KSR „Ama“ pobjednik Kupa Crne Gore

Ekipa KSR „Ama“ pobjednik Kupa Crne Gore
Najbolji na Kupu CG

JUče je u Budvi u tehničkoj organizaciji KSR „Širun“ Budva održan 10. Kup Crne Gore u sportskom ribolovu na kojem je učestvavalo deset tročlanih ekipa. Svaku ekipu sačinjavali su dva seniora i jedan junior U21, koje su se takmičile u najstarijom disciplini sportskog ribolova na moru – ribolov tunjom iz usidrene barke.

Prvo mjesto osvojila je ekipa „Ama“ Kostanjica (Predrag Tasić, Milan Bubanja i junior Nikola Ružić) sa 298 bodova. Drugi je bila ekipa „Ribar“ Baošići (Marko Vujisić, Krsto Dragojlović i Damir Papračanin – junior) sa 270,  a treća ekipa „Bokeška jedra“ Đenovići (Mladen Rostović, Predrag Stanišić i Marko Škero – junior)  sa  180 bodova.

Mada je ovo bilo poslednje takmičenje iz bogatog kalendara takmičenja za 2025. godinu, za rukovodstvo Saveza ovo nije kraja ovogodišnjih aktivnosti, jer odmah počinju pripreme za organizaciju 18. Svjetskog klupskog prvenstva u ribolovu iz broda koje će se održati početkom maja iduće godine u Igalu.

Matica crnogorska: Izložba “Kult Blažene Ozane Kotorke” 3. decembra u Herceg Novom

0
Matica crnogorska: Izložba “Kult Blažene Ozane Kotorke” 3. decembra u Herceg Novom
Kult Blažene Ozane Kotorke

Izložba „Kult Blažene Ozane Kotorke“ koju je priredila Matica crnogorska biće otvorena u srijedu, 3. decembra u 18 sati u prostorijama Matice crnogorske u Herceg Novom (Njegoševa 47).

Izložbu će otvoriti predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović, a o kultu crnogorske svetice govoriće i istoričarka umjetnosti Radojka Abramović, koautorka kataloga.

U muzičkom dijelu programa će nastupiti klarinetistkinja prof. Lara Bubanja i pijanista prof. Đuro Poznanović koji će izvesti dvije ranobarokne kompozicije.

Izložba „Kult Blažene Ozane Kotorke“ na crnogorskom i engleskom jeziku, na 23 ilustrovana panoa dimenzija 70 x 100 cm, prikazuje život i duhovnu izuzetnost crnogorske čudotvorke i svetice Blažene Ozane rodom iz Lješanske nahije. Katarina Kosić (prema nekim predanjima Jovana Đujović), rođena 25. novembra 1493. godine, u svojoj 14. godini dolazi u Kotor gdje počinje da služi u kući kotorskog plemića, vijećnika i sudije Aleksandra Buće i njegove žene Marine (rođene Bizanti).

Blažena Ozana – Kotor 27. april 2019. foto Boka News

Nakon sedam godina, 1515, prišla je trećem redu svetog Dominika kad je i položila zavjet siromaštva, čistote i poslušnosti i promijenila svoje kršteno ime u Ozana. Plemenitosti i posvećenosti Blažene Ozane Kotorke koja je brinula o siromašnima, vremenom su dodata i brojna čudotvorstva. Provela je pedeset i dvije godine stroge pokore, a preminula je 1565. godine u 72. godini života. Papa Pije XI je 1927. godine dozvolio javno i crkveno poštovanje Blažene Ozane Kotorke, čime je ova crnogorska pastirica, kotorska služavka i dominikanska trećoretkinja, postala prva katolička južnoslovenska blaženica.

Izložbu prati i katalog na 104 strane. Autorke teksta su Radojka Abramović i nedavno preminula predsjednica Ogranka Kotor Matice crnogorske Mileva Pejaković-Vujošević koja je i inicijator ovog projekta. Na realizaciji izložbe „Kult Blažene Ozane Kotorke“ sarađivali su i Jasna Jeknić-Stijović i Slavko Dabinović. Izložbu i katalog grafički je oblikovala Suzana Pajović, profesorica Fakulteta likovnih umjetnosti UCG.

U BiH na granicama još uvijek neće naplaćivati prekršaje stranim državljanima

0
U BiH na granicama još uvijek neće naplaćivati prekršaje stranim državljanima
GP Zubci – CG-BiH – foto Boka News

Granična policija Bosne i Hercegovine za sada neće provjeravati jesu li vozila s inozemnim registracijskim oznakama u toj zemlji počinila neki prometni prekršaj jer još nije povezan informacijski sustav koji bi to osigurao a ni zakonska rješenja nisu potpuno jasna, objavili su lokalni mediji.

Direktor Agencije za identifikacijska dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA) Almir Badnjević u studenom je izjavio kako su u toj agenciji kreirali posebnu aplikaciju koja graničnim policajcima omogućava provjeru neplaćenih kazni za prometne prekršaje.

Na taj je način teorijski otvorena mogućnost da graničari vozilima s inozemnim registracijskim oznakama zabrane izlazak iz BiH ukoliko su registrirana kao prekršitelji prometnih propisa a kazna za to im nije naplaćena.

No ispostavilo se kako to uskoro neće postati i praksa jer visoko decentralizirani sustav po kojemu funkcioniraju policijske agencije u BiH komplicira provedbu takve zamisli. Policijskih agencija odnosno MUP-ova koji mogu registrirati prekršaje i naplaćivati kazne u BiH ima čak 13 s različitim bazama podataka.

To su dva entitetska MUP-a, deset MUP-ova u županijama unutar Federacije BiH te policija distrikta Brčko.

“Sustav nije vidljiv Graničnoj policiji Bosne i Hercegovine i ne postoji zakonsko uporište kojim bi se zabranio izlazak iz Bosne i Hercegovine. U ovom trenutku nemamo službene informacije koje bi se odnosile na obuhvat, način primjene ili rokove eventualne implementacije sustava”, saopćili su iz Granične policije BiH kako ih citira javni servis BHT 1.

To je potvrdio i ministar prometa BiH Edin Forto. Pojasnio je kako granični policajci pri provjerama na graničnim prijelazima mogu vidjeti je li za neko vozilo određena a nije plaćena kazna za prometni prekršaj no nemaju ovlasti naplaćivati takve kazne.

Direktor IDDEEA-e kazao je kako su oni obavili svoj dio posla a sada je sve na policijskim agencijama.

“Kada će točno početi primjena i na koji način će oni vršiti sankcioniranje, odnosno naplaćivanje kazni, u principu je već pitanje za Graničnu policiju i nadležne MUP-ove. Ono što smo mi bili dužni da implementiramo s tehničke strane, mi smo to završili”, kazao je Badnjević.

Naplata kazni za prometne prekršaje u BiH je težak posao i kada je riječ o vozilima registriranim u toj zemlji.

Za izdane prometne kazne samo u ovoj godini vozači duguju 26,2 milijuna konvertibilnih maraka odnosno oko 13 milijuna eura. Od toga je 114 tisuća eura kazni za prekršaje vozila s inozemnim registracijama.