Čim se začuju decembarska zvona, Tivat polako kreće da oblači svoje zimsko odijelo i da pruža prazničnu idilu i neopisiv ugođaj. Na Gradskoj rivi Pine se veselo postavljaju kućice sa bogatom gastronomskom ponudom i najboljim odabirom muzike lokalnih izvođača, kao i Dj nastupima.
Okićena riva obećava predivna jutra, dane i sjajne večeri i poziva posjetioce da za stanicu za ulazak u Novu godinu odaberu upravo Tivat. U svoje kofere spakujte samo osmjehe i dobro raspoloženje, a Turistička organizacija Tivat će se pobrinuti da se vaše želje ostvare uz najbolji muzički program.
Tivat – Pine-kućice – arhiva
Ne kaže se uzalud ,,Ko pjeva zlo ne misli“, zato smo odlučili samo pjevati uz jaka imena zvijezda iz regiona i pjevajući ostaviti staru i uploviti u Novu godinu.
Dođite da se zajedno veselimo uz odabrane note i vatromete emocija na Gradskoj rivi Pine u Tivtu.
Ove godine očekuje vas:
KONCERTI:
15.12.2024. – Fankulo bend
21.12.2024. – Doris Deković
22.12.2024. – Isidora Nikolić
30.12.2024. – Crveno i Crno, Saša Kovačević
31.12.2024. – Akademia band, Zdravko Čolić
01.01.2025. – Mike i bend (dnevna svirka)
01.01.2025. – Ansambl Toć, Jelena Rozga
04.01.2025. – Dora Štampić, Andrej Pajković
05.01.2025. – Dejan Drašković
13.01.2025. – Jelena Tomašević
DJEČIJI PROGRAM:
21.12.2024. – Dječija Božićna žurka
29.12.2024. – Zabava za najmlađe
30.12.2024. – Leontina sa horom iz Muzičke škole Tivat
04.01.2025. – Dječja Božićna žurka
Lokacija: Riva Pine, Tivat
Ulaz slobodan
Očekujemo vas na najboljem dočeku Nove godine i praznične sezone!
Tivat Pine – kućice – Foto TO Tivat
Za dobar provod, od 15. decembra do 15. januara pobrinuće se i lokalni bendovi i izvođači grada Tivta, koji će najvjernije gostima dočarati mediteranske zvuke i mediteranski duh. Cjelokupan ugođaj biće ušuškan između novogodišnjih kućica koje će imati bogatu ponudu hrane i pića.
Turistička organizacija Tivat uvijek njeguje i dječije korake, te je za mališane ove godine organizovan program koji će trajati 4 dana. Uoči dva Božića ( 21. decembra i 05.januara) biće upriličen program za djecu u duhu ovog praznika. Zatim, 29. decembra i 30. decembra organozovan je Doček dječije Nove godine, kada će uz mnoštvo animacija, zabave, muzike, poklona, dječica uploviti u Novu dječiju najradosniju godinu.
Dobrodošli u Tivat, grad koji zna da ugodi, poručuju iz TO Tivat.
Singapurska-luka-buducnosti-zainteresovana-za-saradnju-sa-Lukom-Bar- foto Vlada
Singapurska luka zainteresovana je za saradnju sa Lukom Bar.
“Tek nekoliko stotina radnika na 1,34 hiljade hektara površine, brine se za milione kontejnera i stotine brodova – to je luka budućnosti koju u Singapuru već žive”, navodi se u saopštenju iz Kabineta predsjednika Vlade, Milojka Spajića, koji boravi u radnoj posjeti Singapuru.
Na djelu je, naizgled jednostavan, a u stvari vrlo kompleksan automatizovani proces, vidio i Spajić, koji je nakon sastanka sa ministarkom za trgovinske odnose Singapura, Grejs Fu, posjetio luku Tuas.
Ambiciozan projekat za cilj ima da kroz više faza Tuas postane najveća automatizovana luka na svijetu, a samo za godinu uvećali su kapacitete 40 odsto. Uz to su smanjili emisiju štetnih gasova, jer se za većinu poslova koristi energija iz obnovljivih izvora – do 2050. žele da luka bude karbonski neutralna.
„Mi smo mala zemlja i imamo ograničeno domaće tržište, ali smo kombinacijom luke i aerodroma, osigurali dolazak ogromnog broja velikih kompanija iz inostranstva, jer možemo da izađemo u susret gotovo svim zahtjevima. Postali smo čvorište, a povezanost nam je omogućila da razvijemo ekonomiju. Sada to nastavljamo upotrebom modernih tehnologija, kao što je to slučaj u luci Tuas“, istakla je Fu, koja je u singapurskoj Vladi zadužena još za održivost i životnu sredinu.
Luka Singapur posluje u 45 zemalja, na 179 lokacija i ima 66 terminala.
Tu ne žele da se zaustave, kazao je u razgovoru sa Spajićem izvršni direktor PSA internationala, Ong Kim Pong.
Zainteresovani su i za saradnju sa Lukom Bar, koja bi mogla biti slično čvorište za Balkan i šire.
„Luka u Baru nije valorizovana na adekvatan način, a ima veliki potencijal. Željeznicom postoji konekcija sa zemljama Evropske unije (EU), a ulazimo u rekonstrukciju te infrastrukture uz finansijsku podršku EU. Izgradnjom auto-puteva dodatno ćemo unaprijediti povezanost i time omogućiti da se iskoristi puni potencijal barske luke“, naglasio je Spajić.
Luka u Singapuru i danas privlači veliki broj direktnih stranih investicija, a Fu je objasnila i zbog čega kompanije vole da posluju u njihovoj zemlji.
„Kompanije imaju povjerenje u sistem Singapura, da se ovdje sve radi po pravilima, da nema korupcije i to je naša najveća prednost. Recimo, ako želite da radite posao u jugoistočnoj Aziji, ovdje ćete dobiti znanje i upustva kako da to počnete, zato dosta velikih poslova regiona kreće baš iz Singapura“, naglasila je Fu.
Spajić je zaključio da i Crna Gora, zbog malog domaćeg tržišta, mora povećati broj eksternih zahtjeva, a jačanje vladavine prava promijeniće sliku države u očima kredibilnih multinacionalnih kompanija.
U Kući maslina u Starom Baru, prvi put u Crnoj Gori, obilježen je Međunarodni dan masline.
Sinoćnja manifestacija pod zvaničnim nazivom „Ukusi kulture“, bila je ujedno i prilika da se oda dostojno priznanje pokojnoj dr Kseniji Miranović, naučnici svjetskog renomea, ustanovljenjem nagrade koja nosi njeno ime, a koju će ubuduće dobijati najistaknutiji maslinari.
-Ovo je dan kada se zahvaljujemo našoj zaštitnici, onoj koja krasi ime našeg grada, onoj koja nas okuplja, udružuje i osnažuje.
Danas odajemo posebno poštovanje našoj Staroj maslini na Mirovici, koja će naredne godine oduvati 2250 svjećica na torti života.
Po ugledu na vodeće maslinarske zemlje svijeta, prvi put Crna Gora obilježava Međunarodni dan masline, ujedno i 67. rođendan od kada je naša Stara Maslina zaštićena tadašnjim Zakonom o zaštiti spomenika kulture i prirodnih rijetkosti Narodne republike Crne Gore-poručila je sinoć brojnim poštovaocima kulture života sa maslinom dr Marija Markoč, direktorica Kuće Maslina, na čiju je inicijativu i ustanovljena nagrada.
-Savršena je prilika da se zahvalimo onima koji, nažalost, nijesu više sa nama, a postavili su temelje crnogorskog maslinarstva i dali nemjerljiv značaj u razvoju ovog sektora, te postigli stručne rezultate na svjetskom nivou.
Prva među njima, karijatida crnogorskog maslinarstva je dr Ksenija Miranović.
Hvala Odboru direktora DOO Kuća Maslina Bar koji je prepoznao značaj ustanovljenja nagrade Kuće maslina koja nosi naziv po ovoj heroini mediteranske poljoprivrede.
Lično, kao dijete iz Polja, osjećala sam moralnu obavezu i odgovornost da ime dr Ksenije Miranović ostane zauvijek utkano u zidine Kuće maslina, koja i postoji zahvaljujući njoj.
Osim prema maslini, dijelile smo još jednu veliku ljubav.
Iako je Ksenija imala ponude za rad i napredak koje su finansijski mogle obezbijediti sve njene potomke, nikada se nije usudila, govoreći – „Ja ne mogu da ostavim moju Crnu Goru“.
Draga Ksenija, večeras tebi Crna Gora pjeva odu zahvalnosti-poručila je Markoč.
Ona je prvo priznanje za zasluge i izvanredne rezultate postignute u oblasti maslinarstva, koje nosi ime dr Ksenije Miranović dodijelila sestriću istaknute maslinarke i naučnice, Igoru Remsu, književniku iz Bara.
Foto Feral.bar
U nastupu za govornicom, ispunjenim neskrivenim emocijama, Rems je predstavio višegodišnje bezuspješne pokušaje porodice da Ksenija u svom Baru dobije više nego zasluženo priznanje, akcentujući nerazumijevanja više predsjednika Opštine “koji su ljubazno saslušali to što smo im govorili, i ništa više od toga”.
Namjera porodice, dodao je, bila je da se napravi spomen-soba Ksenije Miranović “za koju bismo ustupili sve njene naučne radove, istraživanja, radni sto i stolicu, portret, koju bi koristili oni koji su spremni da nastave njen put i rad”.
-A, onda se pojavljuje jedna osoba, puna energije, znanja i poštovanja i predlaže da se ustanovi nagrada. Hvala, Marija!
Hvala i Željku Miloviću i Biljani Lazović na divnim riječima, nadam se da će biti razumijevanja nadležnih da se štampa novo izdanje Ksenijinog kapitalnog djela, monografije „Maslina“ -poručio je Rems.
Životni put svjetski priznate ekspertkinje iz Bara u oblasti maslinarstva predstavio je novinar i publicista Željko Milović, koji je sa njom imao nekoliko intervjua, a uvrstio ju je i u svoju knjigu „(Ne)zaboravljene Baranke XX vijeka“.
On je istakao da je kruna njenog pedesetogodišnjeg rada bila upravo monografija „Maslina“, koja je “postala nezaobilazna literatura profesorima, studentima, proizvođačima maslina i maslinovog ulja, kao i svim ljubiteljima ove biljke”.
Sa posebnim pijetetom o dr Miranović govorila je prof. dr Biljana Lazović sa Biotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore, svojevremeno studentkinja profesorke Miranović “na čiji sam nagovor i upisala magistarske studije posvećene upravo maslini”.
-Pečat koji je Kuća za svega šest mjeseci postojanja maslina snažno ocrtala prepoznat je širom Bara, ali i Crne Gore i naše pregalaštvo uvažio je Međunarodni savjet za maslinu (IOC) krovna institucija maslinarstva sa sjedištem u Madridu.
Njihovi zvaničnici-rukovoditeljka departmana za tehničku saradnju i edukaciju Katarina Bairao Balula i Hristofer Miho, profesor Univerziteta u Kordobi, večeras sa nama u namjeri da podrže naš put u spajanju tradicionalnog sa savremenim, da istrajemo na inovativnom putu, u korist svih maslinara i proizvođača maslinovog ulja Crne Gore-kazala je Markoč.
Poznati fotograf i koautor projekta „Taste Montenegro“ Sergej Zabijako, ovom prilikom dodijelio je nagradu Fahrudinu Haveriću čije je maslinovo ulje „Barski cekin“ pobijedilo u izboru gostiju organizacije „Taste Montenegro“ na degustaciji 28 takmičarskih maslinovih ulja tokom minule Maslinijade.
Sinoćnje veče uveličao je film „Ukusi kulture“ barske „Bubulj podukcije“ koji su realizovali DejanSenić i Aleksandra Ivanović Bojić.
Film je nastao od deset epizoda istoimenog dokumentarnog serijala podržanog na konkursu Opštine Bar za NVO sektor za 2023. godinu.
-Serijal i film “Ukusi kulture” su odraz naše ljubavi prema Baru, želje da objedinimo sve ono što nas spaja.
Neke tradicionalne poslastice nisu nastajale iz izobilja, već iz potrebe i velikog umijeća da se od malo, za najbliže stvori nešto posebno.
Iako je naš film priča o hrani, u srži se nalaze ljepota, dobrota, emocije, porodica, ljubav, prijatelji, zajednički momenti, solidarnost, zahvalnost, sve ono što, u stvari, hrani dušu-rekla je pored ostalog predstavljajući ovo ostvarenje Ivanović Bojić.
Za kompletan doživljaj sinoćnjeg programa koji je u Kući maslina vodila novinarka Vjera Knežević Vučićević, „Žene Bara“ i učenici Srednje ekonomsko-ugostiteljske škole, pripremili su bogato posluženje.
Primirje na snazi u Libanonu – – foto The Guardian
Prekid vatre između Izraela i libanonske milicije Hezbolah stupio je na snagu rano jutros, ali su mu prethodile snažne eksplozije na području Bejruta sve do početka primirja.
Biden: Nastavit ćemo s naporima da se postigne prekid vatre u Gazi
Američki predsjednik Biden rekao je da se radi o “dobroj vijesti”, ocjenjujući da će sporazum omogućiti “novi početak” za Libanon.
U nadolazećim danima, Sjedinjene Države ponovno će predvoditi napore s Turskom, Egiptom, Katarom, Izraelom i drugim zemljama da se postigne prekid vatre u Gazi, oslobađanje talaca i kraj rata bez Hamasa na vlasti, rekao je Biden.
Teheran je u srijedu pozdravio “zaustavljanje agresije” Izraela u Libanonu gdje Iran financijski i vojno podupire Hezbolah.
Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock pozdravila je sporazum, smatrajući ga “zrakom nade za cijelu regiju”, dok je britanski premijer Keir Starmer kazao da će prekid vatre “donijeti određeno olakšanje civilnom stanovništvu u Libanonu i na sjeveru Izraela koje je trpilo nezamislive posljedice razornog sukoba posljednjih mjeseci”.
Povodom Kampanje 16 dana akcija protiv nasilja nad ženama, obilježavamo 29.novembar Međunarodni dan braniteljki ljudskih prava i značajan datum ex Yu -stvaranje države na antifašističkim osnovama, akcijom u 12 sati na Trgu od oružja, 29 novembra 2024.
U ratovima izmijenjenom kontekstu na međunarodnom nivou, a na nacionalnom- nacionalističkim konfrontacijama, partitokratijom i korupcijom, smo u situaciji da se borimo za pravdu, jednakost i ravnopravnost žena.
Osjećamo odgovornost da pojačamo otpor nasilju koje se svakodnevno obrušava na egzistenciju žena, sistemskom nasilju koje je još uvijek ukorijenjeno u odnosima među polovima, u emocionalnim odnosima, u porodičnom životu, u nejednakosti plata, u eksploataciji ženskog rada, u izostanku adekvatnog i pravednog odgovora pravosuđa, pa sve do ekstremnog porasta femicida. U poslednjih pet godina, u Crnoj Gori je ubijeno 17 žena, dok je u poslednjoj godini ubijeno 5. Lista nije potpuna jer se pretpostavlja da femicidi nisu prepoznati ili prijavljeni.
Na institucionalnom i kulturološkom nivou dominiraju patrijarhalne vrijednosti. Neznanje se ogleda u kreiranju klime koja pogoduje diskriminaciji manjina i jačanjem kleronacionalizacije svakodnevnog života. Velikom brzinom napreduje militarizacija I destrukcija svih dobara. Sve je manje nade za mir.
Oštro osuđujemo politike i ponašanje Vladinih izaslanika koji u kontinuitetu ugrožavaju ljudska prava i ponižavaju građanstvo i doprinose ambijentu konfrontacija i nasilja. Posebno oštro osuđujemo sve vidove nasilja nad ženama.
Na ovaj dan, kao braniteljke ljudskih prava izražavamo solidarnost sa ženama u zonama sukoba, sa ženama u regionu i u Crnoj Gori. Za antifašizam, nenasilje i mir!
“Iz bokeške pjatance“ naziv je knjige autora Maša Miška Čekića koja će biti promovisana u četvrtak, 28. novembra u Crkvi Svetog Duha. Početak je u 19 sati.
U programu će, osim autora, učestvovati Dubravka Š. Jovanović, Radmila Beća Radulović i Marija Starčević.
U muzičkom dijelu programa nastupiće Danica i Irina Matanović.
Šetajući stazom u koju je utkano ilirsko, rimsko, tursko i austrougarsko graditeljsko naslijeđe uživali su i djeca i odrasli, članovi i prijatelji PK “Vjeverica”
Pogled na Risanski zaliv sa utvrde Površnica oduševio je grupu ljubitelja prirode iz Boke Kotorske, koji su u nedjelju imali priliku da u organizaciji Planinarskog kluba “Vjeverica” uživaju u čarima kamenite staze, hodom kroz živopisni krajolik prošaran jesenjim bojama. Pejzaž sa odsjajem mora u daljini, gledan kroz krošnju drveća sa rijetkim žutorumenim lišćem zablistao je pred očima svih učesnika ture i na tu ljepotu nisu ostali ravnodušni ni odrasli, a ni djeca, za koju je ova staza kao stvorena.
Čuvenu risansku pjacu, bogatu proizvodima lokalnih proizvođača, obišli su u jednom điru pred polazak, na brzinu, a ponešto su i kupili. Nakon okupljanja na rivi dvadesetdevetoro planinara i planinarki i još šestoro mališana, uz uputstva vodičkinje Anje Plahotnjik, krenulo je u opuštenom raspoloženju uz drevnu Gabelu, kroz mjesni park i dvorište crkve Sv. Petra i Pavla.
Pogled na Risanski zaliv
Stazom poviše gornjih kuća mogli su da bace pogled na rijetka gazdinstva sa očuvanim dolcima u kaskadnim suhomeđama, da u daljini vide nabujali Sopot i da u podnožju čuju huk rijeke Spile, a zatim da na trenutak stanu na stari kameni most i fotografišu se. Preko mosta put vodi ka Gradini, nekadašnjem Teutinom obitavalištu, ali je grupa nastavila desno, puteljkom kroz naselje Mala (Mahala), naviše kroz imanje braće Vidović, u šumarku sa stablima divljeg napuklog nara. Priroda je ovo područje obdarila i vodom, a jedan od brojnih vodotokova je i izvor Smokovac, sa koga su se napojili, a kasnije su isto to ponovili u povratku.
Bogato kulturno, istorijsko i graditeljsko nasleđe Risna moglo se doživjeti i obilaskom crkava Sv. Jovana i Sv. Luke, a zatim i hodanjem po uređenoj stazi uz obod Poljickog kanjona – kanicama kojima se prepliće istorija ilirskog, rimskog, turskog i austrougarskog graditeljskog naslijeđa. Na vrhu još jedan graditeljski biser- bistijerna Površnica i malo dalje ostaci utvrde Greben, sve to na 500 m visinske razlike od Risna. Dok se užinalo i presvlačilo, tu je devetogodišnji Jan za svoje vršnjake održao malu radionicu izrade rukotvorina od papira.
Kanicama ka Površnici – Vjeverice
-Danas je bilo prelijepo i za najmlađe članice “Vjeverice”. Naše sedmogodišnje ćerke, bliznakinje Valerija i Teodora su pokazale da imaju isti cilj kao i mi stariji – želju za druženjem u prirodi. Hvala vam za ovu prelijepu šetnju risanskom stranom i za sve divne ljude koje smo danas upoznali, kaže Kotoranka Karolina Hajduković, koja je na ovu turu krenula porodično, zajedno sa djecom i suprugom Nikolom.
Povratak ukrug asfaltnim putem, koji je pod uticajem podzemnih vodotokova na mnogim mjestima napuknut, oštećen, ulegnut, donio je nove fantastične vidikovce ka Risanskom zalivu obasjanom zalazećim suncem. Dobro raspoloženje među “vjevericama” pokvario pogled na smeće istovareno uz put niz padinu, loša navika pojedinaca koja se teško iskorjenjuje.
Rođendansko raspoloženje u krugu kluba Vjeverica
Tura je ujedno i rođendanski poklon za Željka Obradovića, člana Kluba. U njegovu čast je, po povratku u Risan, u restoranu u gradskom parku priređeno malo slavlje, uz pjesmu i šalu i uz tortu koju je kreirala i napravila Anja Plahotnjik.
Herceg Novi – Radovi na sanaciji krova Omladinskog centra u Starom gradu biće završeni u narednih nekoliko dana, čime će biti riješen jedan od dugogodišnjih problema i ovaj objekat stavljen u punu funkciju, za potrebe organizacije aktivnosti za djecu i mlade.
Izvođenje radova vrijednih nešto više od 34.000 eura započeto je prije desetak dana, finansira ih Opština Herceg Novi, a izvođač je preduzeće „Mil-mont sistem“, koje je kao najpovoljniji ponuđač izabrano na tenderu.
„Krov je bio u veoma lošem stanju, grede su bile trule i bila je neophodna potpuna sanacija, a to znači da će biti promijenjene sve grede, urađena nova izolacija, postavljeni oluci i novi crijep. Angažovali smo vještaka građevinske struke koji kao stručni nadzor prati realizaciju. Radovi su pri kraju, do danas je urađeno nekih 80 odsto i očekujem da će kompletan posao biti završen do kraja ove sedmice“, kaže Nataša Tatalović iz Sekretarijata za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg Novi.
Ona podsjeća da ova investicija predstavlja nastavak aktivnosti na uređenju Omladinskog centra, kako bi ovaj objekat nakon dugog niza godina bio funkcionalan. Tokom protekle dvije godine u fazama je urađeno: čišćenje prostorija, zamjena stolarije na prozorima i ulaznih vrata, uređenje dvije plesne sale, krečenje objekta i sanacija vodovodnih i kanalizacionih instalacija.
Učenici tivatskih osnovnih škola nakratko su predsjedavali Skupštinom opštine Tivat, učestvujući u manifestaciji “Đački parlament”, koja je i ove godine realizovana u sklopu “Novembarskih dana”. U radu lokalne Skupštine učestvovali su učenici OŠ “Drago Milović” i OŠ “Branko Brinić”, a na njihova pitanja odgovarali su predsjednik Skupštine opštine Miljan Marković, koji je ujedno bio i domaćin događaja, predsjednik opštine Željko Komnenović i potpredsjednik opštine Jovan Brinić.
Čelni ljudi grada odgovarali su na pitanja učenika u vezi sa novim sadržajima za djecu i mlade, ekološkim aktivnostima, planiranju novih kulturnih i zabavnih događaja, ali i o njihovim iskustvima i sjećanjima na školske dane.
Đački parlament
Ovaj susret učenicima je bio prilika da se bliže upoznaju sa radom lokalne uprave, te da kroz otvoreni dijalog izraze svoje mišljenje, sugestije i ideje. Jedan od ciljeva događaja jeste podsticanje građanske svijesti među mladima i djecom njihovo aktivno uključivanje u proces donošenja odluka na lokalnom nivou.
Đački parlament
Za sve učesnike Đačkog parlamenta priređen je i prigodan koktel u holu Opštine. Radu Đačkog parlamenta prisustvovali su direktorica OŠ “Drago Milović” Slavka Mirković, direktor OŠ “Branko Brinić” Ivica Tošev i sekretarka Sekretarijata za društvene djelatnosti Olivera Mišković Vidojević.
Lokalni parlament otvoren za najmlađe
Posjeta vrtića Bambi
Skupštinu opštine Tivat ranije danas posjetila su djeca iz tivatskog vrtića “Bambi”. Oni su imali prilike upoznati se sa radom Opštine i Skupštine opštine Tivat, susresti se sa predsjednikom SO Tivat Miljanom Markovićem, postaviti mu pitanja i uručiti prigodne poklone.
