Učenici tivatskih osnovnih škola nakratko su predsjedavali Skupštinom opštine Tivat, učestvujući u manifestaciji “Đački parlament”, koja je i ove godine realizovana u sklopu “Novembarskih dana”. U radu lokalne Skupštine učestvovali su učenici OŠ “Drago Milović” i OŠ “Branko Brinić”, a na njihova pitanja odgovarali su predsjednik Skupštine opštine Miljan Marković, koji je ujedno bio i domaćin događaja, predsjednik opštine Željko Komnenović i potpredsjednik opštine Jovan Brinić.
Čelni ljudi grada odgovarali su na pitanja učenika u vezi sa novim sadržajima za djecu i mlade, ekološkim aktivnostima, planiranju novih kulturnih i zabavnih događaja, ali i o njihovim iskustvima i sjećanjima na školske dane.
Đački parlament
Ovaj susret učenicima je bio prilika da se bliže upoznaju sa radom lokalne uprave, te da kroz otvoreni dijalog izraze svoje mišljenje, sugestije i ideje. Jedan od ciljeva događaja jeste podsticanje građanske svijesti među mladima i djecom njihovo aktivno uključivanje u proces donošenja odluka na lokalnom nivou.
Đački parlament
Za sve učesnike Đačkog parlamenta priređen je i prigodan koktel u holu Opštine. Radu Đačkog parlamenta prisustvovali su direktorica OŠ “Drago Milović” Slavka Mirković, direktor OŠ “Branko Brinić” Ivica Tošev i sekretarka Sekretarijata za društvene djelatnosti Olivera Mišković Vidojević.
Lokalni parlament otvoren za najmlađe
Posjeta vrtića Bambi
Skupštinu opštine Tivat ranije danas posjetila su djeca iz tivatskog vrtića “Bambi”. Oni su imali prilike upoznati se sa radom Opštine i Skupštine opštine Tivat, susresti se sa predsjednikom SO Tivat Miljanom Markovićem, postaviti mu pitanja i uručiti prigodne poklone.
Svečano su otvorena vrata novog šoping mola “MEGA MALL“ u Dubovici – Budva, ekskluzivnog objekta koji je nastao kao plod uspješne poslovne, ali i prijateljske saradnje dvije budvanske kompanije „Megapromet“ i V&V Investment.
Riječ je o projektu koji je realizovan za manje od dvije godine, a vrijedan je 14 miliona eura.
MEGA MALL se prostire na više od 14.000 m2 na 3 nivoa (garaža, prizemlje i sprat), ima više ulaza i pristupačan je sa svih strana. Na prizemlju se nalaze Mega hipermarket, drogerija Dama, Pekara Davidović, Moja apoteka, knjižara Svicomm, Avanglion optika, Zoran frizerski salon, SBbet kladionica i nekoliko pultova sa izuzetno atraktivnim ponudama, dok su na prvom spartu: New Yorker, Multicom, Đak sport, Gradska knjižara, Fashion land, igraonica i rođendaonica Twins land, Tobbaco S Press, GameS, Top Shop, Bata i Funky Chunky.
Novi shopping mall u Budvi raspolaže sa 240 parking mjesta (119 u garaži i 121 ispred samog objekta). Parking u garaži se naplaćuje po cjenovniku Parking servisa, dok je parking ispred samog objekta besplatan tokom prva dva sata.
“Poklonili smo Budvi mjesto koje će zauvijek promijeniti ritam grada. Turistička vrijednost Budve je podignuta na viši nivo, ali nam je, prije svega, važno da Mega Mall pozitivno utiče na svakodnevni život naših sugrađana i da postane mjesto njihovog okupljanja i stvaranja lijepih uspomena. Preko čitave godine planiramo niz raznih dešavanja koja će udahnuti život, ne samo našem centru, već čitavom gradu, ali i crnogorskom primorju, jer je ovo najveći šoping mol u ovom dijelu Crne Gore” istakla je Tijana Kotarac, PR Mega Mall-a.
“Mega Mall” je svečano otvoren prvo za odabrani broj zvanica, predstavnika javnog i političkog života, privrednika, predstavnika budvanskih institucija.
Prisutnima se na početku događaja obratio izvršni direktor kompanije “Mega Promet”, Balša Mitrović koji je zahvalio kolegama iz kompanije V&V Investment, kao i drugim partnerima zahvaljujući čijoj podršci je realizovan ovaj projekat.
Mega Mall
“Pun emocija i ponosa predstavljam vam savremeno izgrađen i opremljen Mega Mall koji će promijeniti sliku ovog dijela grad, proširiti turističku ponudu Budve, a našim građanima siguran sam postati novo mjesto za okupljanje, šoping i druženje. Posebno bih želio da zahvalim svim zakupcima poslovnih prostora na ukazanom povjerenju da budu dio ove priče koja sada postaje naša zajednička priča jer smo sada jedan tim koji će našim sugrađanima pružiti ugodan ambijent za kupovinu, odmor i druženje. Svjedočite ideji koja je pretvorena u stvarnost zahvaljujući viziji i profesionalnom odnosu dvije kompanije, a potencijal ove ideje prepoznali su i drugi, pa je njegov uspješan završetak u mnogome doprinijela i podrška CKB i Erste banke, a svakako i Opštine Budva čija su preduzeća i sekretarijati, a posebno čelni ljudi prepoznali značaj projekta i na njega pozitivno uticali svojim pravovremenim odlukama i rješenjima,” poručio je Mitrović.
Svečano otvaranju je prisustvovao Dragan Krapović, ministar odbrane u Vladi Crne Gore, kao i veliki broj predstavnika državnih i opštinskih javnih preduzeća, ustanova i institucija, privrednika i zvanica iz javnog života Crne Gore. Potpredsjednica Opštine Budva, Jasna Dokić istakla je velike koristi koje će grad Budva imati od otvaranja Mega Mall-a.
Mega Mall
“Ako prije svega skrenem pažnju da mol donosi 240 parking mjesta, znajući koliko je Budvi svako parking mjesto potrebno onda smo unaprijed svjesnih svih koristi koje ćemo kao grad imat uz sve pogodnosti koje se ovdje nude za djecu i ljude koji će ovdje da pronađu svoje zaposlenje, za sugrađane koji će na jednom mjestu imati mogućnosti da u toku dana ispune potrebu za različitim djelatnostima. Ovo je sve što je Budvi trebalo, riječ je o sadržaju koji će oplemeniti ponudu grada, ne samo za sugrađane, već i za turiste,” kazala je Dokić.
Veliki potencijal Mega Mall-a da unaprijedi turističku ponudu u Budvi istakla je i direktorica marketinga i PR HG “Budvanska rivijera” Jelena Kaluđerović.
“Moja očekivanja su premašena i mislim da je ovo za grad Budvu jako bitna investicija, da će ovo biti novo mjesto okupljanja i da će svakako učiniti Budvu cjelogodišnjom turističkom destinacijom,” istakla je Kaluđerović.
Mega Promet je tokom svečanosti još jednom pokazao da je društveno odgovorna kompanija te donirao materijalne donacije u iznosu od 20.000 eura JU Dnevni centar Biseri, Crvenom krstu Budva i Domu zdravlja Budva.
Nakon svečanosti upriličene za zvanice, Mega Mall je svečano otvoren i za sve građane. U sklopu mola je otvoren i hipermarket Mega.
Mega Mall
“Ovo je poseban dan i za našu porodičnu kompaniju jer u sklopu ovog šoping mola otvaramo svoj najveći i najsavremeniji hipermarket na preko 2.500 metara kvadratni, svojevrsnu krunu poslovanja naše kompanije koja postoji na budvanskoj rivijeri preko 20 godina. Sve vrijeme postojanja ulažemo maksimalan trud da budemo prepoznati po kvalitetnoj ponudi, ugodnom ambijentu, ljubaznoj usluzi, te da budemo dobar komšija svojim potrošačima i pouzdan partner našim dobavljačima,” poručio je izvršni direktor kompanije Mega Promet, Balša Mitrović.
Mega Promet je povodom otvaranja odlučio da sa 1.000 poklona nagradi prvih 1.000 kupaca u novom hipermarketu u Mega Mall-u. Od danas je krenula i specijalna akcija u ovom objektu koja će trajati sve do kraja sedmice.
Zadovoljstvo zbog otvaranja Mega Mall-a i svih povoljnosti i ponude koju on donosi istakli su i posjetioci.
“Prelijepo je! Ovo je odličan potez koji su napravili jer ovo je bilo potrebno cijelom primorju i gradu Budvi. Ovo je pravo mjesto da se svi tokom zime družimo i obilazimo prodavnice,” kazala je jedna od posjetiteljki.
“Ovo je sjajan šoping mol, jako mi se sviđa. Budvi je bio potreban šoping mol kao ovaj. Živim u blizini tako da ću stalno obavljati nabavku ovdje,” kazao je posjetilac iz Turske koji se nedavno doselio u Budvu.
“Mega je jedna jedina. Najbolji su i uvijek samo kupujemo u njihovim marketima. Najveće poštovanje imamo za njih,” kazala je jedna građanka.
Klupa izrađena od 12.000 plastičnih čepova, prikupljenih tokom akcije “Odvoji, recikliraj, osvoji!”, sada krasi dvorište OŠ “Drago Milović” u Tivtu. Klupu je izradila “3D soba”. Ovo je rezultat eko inicijative koja je u septembru ove godine organizovana u Tivtu od strane Zelenog talasa/NVO Gnijezdo i opštinskog Sekretarijata za saobraćaj i stambeno-komunalne djelatnosti. Događaj je podržalo Komunalno preduzeće Tivat.
“Cijelokupna akcija ostala je upamćena po izuzetnom odzivu naših sugrađana, posebno mlađih generacija. Za sedam dana prikupljeno je 35.000 komada plastične ambalaže i limenki. Pružićemo podršku ovom i sličnim događajima, jer su oni dobar način da podignemo svijest građana o značaju i svim benefitima separacije i recikliranja otpada” – istakla je sekretarka za saobraćaj i stambeno-komunalne djelatnosti Opštine Tivat Mirela Jarić.
Tržište narkotika u Sarajevu, Bosni i Hercegovini preplavili su amfetamini, psihostimulans koji je zastupljen među mlađom i maloljetnom populacijom koja sve više eksperimentiše sa drogama, što predstavlja jedan od najvažnijih izazova za javno zdravlje i bezbjednost zajednice.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo će u srijedu predstaviti Kampanju za prevenciju i suzbijanje zloupotrebe droga u Kantonu Sarajevo, koja ima za cilj podizanje svijesti o štetnosti droge, značaju prevencije, te edukaciju mladih i šire javnosti o posljedicama zloupotrebe droga.
– Ovisnička scena se značajno promijenila –
Rasema Okić, subspecijalista za bolesti ovisnosti i direktorica Zavoda za bolesti ovisnosti Kantona Sarajevo u razgovoru za agenciju Anadolu ističe da je situacija, kada je u pitanju ovisnost o drogama među djecom i maloljetnicima, drugačija u odnosu na poslijeratni period.
“Poslije rata, ovisničkom scenom su zapravo dominirali ovisnici o heroinu. U bivšoj državi to je bilo tabu, u pojedinim sredinama na prstima su mogli prebrojati takve. Onda se, poslije rata, dogodila ekspanzija. Danas je scena potpuno drugačija. Ovisnika o heroinu gotovo da nema. Odnosno, ne srećemo se sa novim ovisnicima posljednjih pet do deset godina. Oni s kojima mi danas radimo su na neki način bivši ovisnici, odnosno pacijenti koji su na opijatskoj substitucionoj terapiji, u procesu rehabilitacije, resocijalizacije, solidno stabilizirani. Naravno, i ta velika brojka koja je bila godinama pada, s obzirom na to da ljudi odlaze u inostranstvo, umiru, budući da među njima ima i starijih, prijeratnih ovisnika”, kazala je Okić.
Istakla je da su tržište narkotika u Sarajevu, ali i u širem regionu i Evropi preplavili amfetamini, sintetička droga, koji su sve više zastupljeni među mlađom populacijom.
“To je potpuno drugačija vrsta droge u odnosu na heroin. Oni su vrlo zastupljeni na tržištu, a mladima jako interesantni. Mogu biti u obliku praha, u obliku tableta… i izazivaju različite tjelesne, ali i psihičke promjene kod mladih. Mladi ih uzimaju da bi postigli zadovoljstvo, sreću, ushićenost, postali vrlo raspoloženi, euforični, omnipotentni… Ne spavaju, ne jedu dan, dva, tri… dok se potpuno ne potroše u tom psihomotornom nemiru, odnosno ekscitaciji koju je uslovio amfetamin”, pojašnjava Okić.
Dodaje da se često događa da mladi konzumiraju amfetamine čiji sastav ne poznaju te nerijetko traže hitnu pomoć zbog ozbiljnih fizičkih reakcija, poput tahikardije, jakog lupanja srca, nedostatka zraka i uznemirenosti. Upozorava i da se u paketićima s amfetaminima mogu naći i druge supstance, uključujući one koje nisu nužno psihoaktivne.
– Mladi amfetamin ne smatraju drogom –
Ističe da je osnovni problem u tome što mladi amfetamin ne smatraju drogom i vjeruju da je to sredstvo popravljanja raspoloženja, te da nemaju potrebu da se liječe.
“Oni u početku uzimaju amfetamin, a kasnije droga uzme njih. Svi mi mislimo da možemo nešto kontrolirati. Međutim, otmemo se kontroli”, kazala je Okić.
– Faktori rizika –
Prema njenim riječima, faktori rizika za konzumaciju droge mogu se sagledati kroz tri ključna aspekta – ponudu droge, ličnost i uticaj sredine.
“Ponuda postoji i ona je ozbiljan posao i biznis. Ne samo u Sarajevskom Kantonu, u BiH, već i u Evropi i svijetu. Na drugoj strani je samo dijete, mlada osoba i njegova osobnost. Neko ima kapacitete da razluči. Imate fenomen mudrog djeteta – zna šta treba, šta ne treba, šta se smije, šta se ne smije. Neka djeca već maštaju da budu nešto što je daleko od rizika i rizičnih situacija. Znači, faktor je i struktura ličnosti. Gotovo da ne postoji jedan student ili srednjoškolac kojem nije ponuđena neka droga. I mnogi su probali”, kazala je Okić.
Dodala je da sredina u kojoj mlada osoba odrasta igra ključnu ulogu u oblikovanju njenog ponašanja i sklonosti prema drogama, a ta sredina su prvo porodica, a onda i škola.
– Savjetovalište za maloljetnike –
U okviru Strategije za borbu protiv zloupotrebe droga u Kantonu Sarajevo 2024-2028. godine planirana je mjera kojom će se sistemski pristupiti pitanju tretmana maloljetnih osoba koje dolaze u dodir sa drogama.
S obzirom na to da nezvanični podaci pokazuju da sve više maloljetnika eksperimentiše sa drogama, tim koji je radio na izradi ove Strategije, kao i tim koji prati njenu implementaciju, ozbiljno su se posvetili provođenju te mjere, te je do sada održan niz sastanaka na ovu temu.
Tim za nadzor nad provedbom strategije sastao se sa ministrom unutrašnjih poslova Admirom Katicom i ministrom zdravstva Kantona Sarajevo Enisom Hasanovićem, a sve kako bi se razmotrile mogućnosti za institucionalnu podršku maloljetnicima. Prvobitno je planirano pokretanje dnevne bolnice za maloljetnike pri Zavodu za bolesti ovisnosti KS-a, no kako sami pojam bolnice dovodi do određene vrste stigmatiziranja, zaključeno je da će se problemima maloljetnika baviti Savjetovalište za maloljetnike koje će raditi svakodnevno, u dvije smjene.
Svi roditelji koji imaju sumnje ili indicije da su njihova maloljetna djeca došla u dodir s drogama, mogu se obratiti Savjetovalištu za maloljetnike putem telefona 033 257 771 ili direktno na adresi Zavoda za bolesti ovinosti KS-a, ulica Nahorevska 173.
– Promovisanje zdravog stila života –
U sklopu preventivnih programa Okić ističe da kao institucija za bolesti ovisnosti također sarađuju i sa školama u Kantonu Sarajevo.
“Uključili smo osme i devete razrede osnovnih škola i sve razrede u srednjim školama. I to smo već počeli od ove školske godine. Radimo predavanje i edukacije. Dakle, tabu ne postoji. Oni (mladi op.a.) između sebe o tome pričaju, ali možda ne pričaju u svojoj kući ili pred nastavnicima. Mi zapravo njima promoviramo zdrave stilove života. Jer to je najbolji način. Nema osobe, a pogotovo mlade, koja nema nešto pozitivno u sebi. I treba, da kažem, ‘iščačkati’ to što je dobro u njima”, kazala je direktorica Zavoda za bolesti ovisnosti.
Tvrdi da je liječenje ovisnosti dugotrajan proces, jer ulazak u svijet droga nije nešto što se događa preko noći. Samo eksperimentiranje s drogom, odnosno štetna upotreba, već dovodi do određenih negativnih posljedica, kao što su problemi u školi, poteškoće u odnosima s roditeljima, finansijske teškoće i druge posljedice koje narušavaju normalno funkcioniranje osobe.
“Nema ovisnika prije osamnaeste godine. Ovisnost se nije razvila u smislu da on ne može ujutru početi dan bez supstance. Ali je ušao na velika vrata u svijet ovisnosti. I što to duže traje, teže ga je liječiti. Jer to je zapravo promjena načina života, stila življenja i načina razmišljanja”, kazala je Okić.
– Porodica kao stub –
Ističe da je zdrava porodica temelj svakog društva i kao takva ključ za njegovo blagostanje. Roditeljima savjetuje da razmisle koliko vremena provode sa svojom djecom i na koji način razgovaraju s njima.
“Potrebno je da razmisle na koji način ih gledaju, kako ih motiviraju, o čemu s njima razgovaraju, da im se posvete, da prate njihova ponašanja, potrošnju novca, školske uspjehe i sl. Ovo važi za sve roditelje, nezavisno o njihovom statusu, bilo kojem – i za samohrane i razvedene roditelje, jer djeca ipak ostaju njihova, ma u kakvim okolnostima živjeli. Trebaju provoditi vrijeme s djecom, da bar imaju pola sata na kraju dana koji provode zajedno. Znam da smo svi zauzeti, da djeca idu u školu, na sport, roditelji rade u smjenama, ali da bar imaju neki izlet, ručak, praznik zajednički. Dakle, pokazati jedan senzibilitet i popraviti komunikaciju sa djecom”, poručila je Okić.
Više od 30% svih ugrađenih sustava za tretman balastnih voda ne uspijeva zadovoljiti PSC D-2 standarde tijekom inspekcija, iako čak 95% tih sustava prolazi početna testiranja.
Prema izvješću Global TestNeta, koje je predstavljeno Međunarodnoj pomorskoj organizaciji (IMO) na Odboru za zaštitu morskog okoliša (MEPC), između 29% i 44% sustava koji su u funkciji ne uspijeva ukloniti invazivne vrste iz balastnih voda, piše Splash247.com.
Najčešći razlozi za neusklađenost uključuju:
Kontaminaciju balastnih tankova zbog miješanja tretiranih i netretiranih voda ili nepravilnog rada ventila,
Ponovni rast organizama zbog nedovoljno čestog i temeljitog čišćenja balastnih tankova,
Ljudske pogreške zbog nedovoljnog poznavanja sustava, lošeg održavanja i manjka obuke posade.
Stručnjaci upozoravaju da je pravilna obuka i održavanje sustava ključ za osiguravanje sukladnosti s IMO-ovim standardima D-2 te za zaštitu morskog okoliša od unosa invazivnih vrsta. Pomorski sektor mora ulagati u bolju edukaciju posade, kao i u redovito čišćenje i održavanje opreme, kako bi se smanjila neusklađenost sustava.
U suorganizaciji JU Muzeji i galerije Budve, JU Narodna biblioteka Budva i Društva za kulturni razvoj „Bauo“ u galeriji „Marko Krstov Gregović“ u Spomen domu „Crvena komuna“ u Petrovcu, u subotu 23.novembra otvorena je dokumentarna izložba pod nazivom „Tragom arhivske građe o Stjepanu Zanoviću“ autorke mr Stanke Janković Pivljanin.
Nakon pozdravne riječi domaćina u ime suorganizatora JU Narodna biblioteka Budva obratio se Đorđe Gregović koji je dao kratak osvrt na značaj projekta i fascinantnu ličnost Stjepana Zanovića. Potom se, u ime Društva za kulturni razvoj „Bauo“ obratio koordinator projekta mr Dušan Medin koji je govorio o procesu realizacije ovog višegodišnjeg i višemedijalnog projekta koji je sastavljen iz nekoliko ključnih segmenata: istoimene dokumentarne izložbe, obimnog pratećeg kataloga i naučne monografije.
Njima su prethodila opsežna istraživanja domaće i strane literature, arhivskih i bibliotečkih fondova u Crnoj Gori i inostranstvu (Amsterdam, Venecija), kao i dostupnih digitalnih/internet kolekcija pisane građe. Predstavio je i biografiju autorke Stanke Janković Pivljanin, mastera filologije i doktorantkinje nauke o književnosti na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu, rođene Kotoranke (Muljanke) i istraživačice širokog interesovanja o temama iz književne i kulturne istoriografije istočne obale Jadrana, naročito srednjovjekovne i novovjekovne Boke Kotorske. Upravo je književno stvaralaštvo Stjepana Zanovića predmet njene doktorske disertacije, koju radi pod mentorstvom prof. dr Snežane Milinković i prof. dr Nenada Nikolića u Beogradu. Naveo je da su, kao producenti projekta, odlučili da pruže doprinos baštitenju i memorijalizaciji sjećanja na jednu krajnje neobičnu ličnost paštrovskog, budvanskog, ali i mnogo šireg prostora, neizostavnog člana „sazvežđa evropskih pustolova“ XVIII stoljeća – pisca, filozofa, političara, falsifikatora i pustolova Stjepana Zanovića (1751–1786). Ali i mnogo više od toga: da se o Zanoviću objedini što je moguće više pisanih izvora, u prvom redu njegovih autografa, ali i pisama koja je primao i onovremenih zapisa o njemu, te prevrednuju njegova zanimljiva biografija, opsežna bibliografija i rukopisna zaostavština. Svijest o značaju projekta o Stjepanu Zanoviću iskazala je i Turistička organizacija Opštine Budva, čija je Komisija odlučila da ga sufinansira posredstvom Javnog poziva za raspodjelu sredstava za realizaciju projekata valorizacije kulturne baštine, koji se odnose na arheološka istraživanja, konzervatorske i restauratorske radove, rekonstrukciju i promociju kulturnih dobara na teritoriji opštine Budva.
Autorka mr Stanka Janković Pivljanin govorila je o toku istraživanja u arhivama u zemlji i inostranstvu, toku projekta i konceptu izložbe. Obimna građa koju je autorka prikupila istražujući u Stjepanovoj rodnoj Budvi, u Kotoru i Amsterdamu otkrila nam je obilje novih informacija o ovom čuvenom budvanskom avanturisti i književniku iz druge polovine XVIII stoljeća, ali i o njegovoj porodici, potvrdila ili dopunila stara saznanja, ali i pružila nove, zanimljive uvide i u njihove privatne živote i u vrijeme i okolnosti u kojima su živjeli i stvarali. Obrada arhivske građe i prepiske podrazumijevala je ne samo raščitavanje i prevod preko 1000 dokumenata već i istraživanje okolnosti i ličnosti koje se u njima pominju, traženje smisla i veza među pojedinim pismima, razumijevanja konteksta i međusobnih odnosa ličnosti o kojima je riječ i ona će svakako trajati još neko vrijeme.
Za ovu priliku javnosti će biti predstavljen jedan dio značajnih dokumenata (Stjepanovih ličnih pisama, stranica iz onovremenih njemačkih, francuskih, italijanskih časopisa i enciklopedija, naslovnica knjiga, arhivskih dokumenata, izvoda iz matičnih knjiga…), koje su prevele Bojana Anđelković (s francuskog jezika) i Stanka Janković Pivljanin (s italijanskog). Izložba i katalog najavljuju monografiju, skrećući pažnju na tematske cjeline koje će u njoj biti podrobnije predstavljene i propraćene originalnim dokumentima, njihovim transkripcijama i prevodima, kao i na nekoliko zanimljivih uvida i zaključaka.Najprije, uporedo sa svjedočanstvima o trgovačkim malverzacijama, neuspjelim poduhvatima i dugovima koji su ga pratili na svakom koraku, gotovo je nevjerovatno u kojim se visokim, tačnije, najvišim evropskim krugovima Stjepan kretao i kakav je utisak ostavljao – bio je prepoznat kao galantan gospodin, rijetkih manira, izuzetno uglađene spoljašnjosti, erudita, čovjek od pera, uomo di spirito, talentovan književnik i dobročinitelj. Taj dio njegove ličnosti do sada je bio manje poznat i potrudićemo se da ga valjano dokumentujemo.S druge strane, tragajući za podacima o Stjepanu, nailazili smo i na detalje o članovima njegove porodice i ispostavilo se da se, odista, ondašnja evropska istorija – ključni istorijski događaji i najvažnije političke i vladarske ličnosti – prelama kroz ovu porodicu: dekadentnost Venecije i njen pad, složene političke okolnosti u Poljskoj i njena podjela, prilike na pruskom i ruskom dvoru, kao i u Ujedinjenim Nizozemskim Provincijama; međunarodni sukobi između Venecije i Holandije i Austrije i Holandije u kojima su bili direktno uključeni, smjene stranih vlasti u Boki, odnosi Budvana i Paštrovića sa susjedima i stranim vladama; bliski kontakti s pruskim prestolonasljednikom i potonjim kraljem Fridrihom Vilhelmom Drugim, Katarinom Velikom, carom Josifom Drugim; grofom od Artoa, potonjim Šarlom X; princem Šarlom de Linjom, austrijskim i počasnim ruskim feldmaršalom i čovjekom od pera; Kazanovom, Mihalom Oginskim, poljskim diplomatom i političarem i mnogim drugim znamenitim ljudima epohe.
Stoga je storija o Zanovićima, na neki način, ne samo storija o jednoj budvanskoj porodici već i o malim ljudima u vrtlozima velikih istorijskih zbivanja koja su zauvijek promijenila sliku dotadašnje Evrope, o usudu prostora koji se nalazi na vjetrometini sfera interesa velikih sila, o dometima ljudskog duha, ali i tragičnim ishodima potrebe da se pređu granice svojih mogućnosti i istinske „mjere sviju stvari“, da se bude, kako je Stjepan pisao ocu, „sve ili ništa“.
Izložbu je zvanično otvorio dr Srđa Zlopaša, psihoanalitičar i psihijatar, s pokušajem rekonstrukcije unutrašnjeg svijeta ove svestrane i zanimljive ličnosti, te njegovog razumijevanja kako u tadašnjem kontekstu tako i u naše doba. Osvrnuo se na nekoliko ključnih aspekata Zanovićeve ličnosti koje se daju rekonstruisati na osnovu dostupne arhivske građe i literature, poput višeslojnosti i složenosti identiteta, ponekad i međusobno kontradiktornih. Govorio je i o njegovom konstantnom životu „na više jezika“, jer je osim maternjeg, bio odličan poznavalac i italijanskog i francuskog, na kojima je čak i pisao. Konačno, istakao je njegovu zavodiničku sposobnost, koja se ne odnosi samo na emotivne relacije, već i na govorničke sposobnosti, pregovaranja, razne oblike ponašanja u složenim situacijama, diplomatiju, malverzacije…
Usporedno s novim izraelskim napadima na uporišta Hezbolaha u južnim predgrađima Beiruta, nastavljaju se mirovni pregovori. Libanonski izvori tvrde da bi američki predsjednik Biden i francuski predsjednik Macron trebali objaviti prekid vatre između Hezbolaha i Izraela u sljedeća 24 sata.
Ured francuskog predsjednika objavio je da su rasprave o prekidu vatre u Libanonu znatno napredovale, a glasnogovornik Bijele kuće poručio da je sporazum o prekidu vatre u Libanonu “blizu”. Oglasio se i američki State Department.
– Ostvarili smo velik napredak, ali još nismo gotovi. Ništa nije konačno dok se ne potpiše sporazum. Nastavljamo raditi na tome i nadamo se pozitivnom ishodu. Obje strane za to moraju dati svoj pristanak, kazao je glasnogovornik State Departmenta Matthew Miller.
Borrell pozvao Izrael da prihvati primirje
Visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku pozvao je Izrael da podrži predloženi sporazum o prekidu vatre u Libanonu za koji je rekao da ima sva potrebna sigurnosna jamstva za Izrael.
Govoreći na sastanku ministara vanjskih poslova G7, Josep Borrell rekao je da nema isprike za neprovođenje sporazuma s Hezbollahom koji podržava Iran, dodajući da treba izvršiti pritisak na Izrael da ga danas odobri.
– Čini se da će Izrael u utorak odobriti plan SAD-a za primirje s Hezbollahom, rekao je visoki izraelski dužnosnik.
Povećanje poreza na dodatu vrijednost (PDV) negativno će uticati na crnogorsku turističku ponudu, ocijenio je predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja i suvlasnik kompanije Montenegrostars, Žarko Radulović i dodao da je povećanje cijena veoma rizično.
“Posljedice će biti dramatične. Ova mjera će dodatno proširiti sivu ekonomiju, jer će mnogi pokušati da se snađu kako bi opstali. Povećanje nije linearno, već ogromno – više od 100 odsto. To će rezultirati drastičnim skokom troškova za kompanije, što tržište jednostavno ne može podnijeti”, rekao je Radulović za Dan.
On je naveo da se boji da će to dugoročno smanjiti kvalitet turističke ponude.
Radulović je, odgovarajući na pitanje kako vidi mogućnost povećanja cijena da se kompenzuju novi troškovi, rekao da bi povećanje cijena bilo vrlo rizično.
“Mi već moramo da budemo znatno jeftiniji od destinacija poput Francuske, Španije ili Hrvatske kako bismo ostali konkurentni. Tržište ima svoje granice, a podizanje cijena 17 odsto moglo bi nas ostaviti bez ključnih klijenata. Bez novih proizvoda ili značajnih poboljšanja u ponudi, povećanje cijena nije opravdano”, ocijenio je Radulović.
Na pitanje da li su privrednici imali priliku da izraze zabrinutost zbog takvih mjera, Radulović je odgovorio da su imali sastanke sa predstavnicima Vlade, uključujući premijera i ministra finansija.
“Svi privrednici su jasno ukazali na negativne posljedice tih mjera, ali čini se da su naši argumenti ignorisani. Nažalost, ove odluke pogađaju upravo sektore koji su se jedva oporavili od pandemije, poput turizma”, rekao je Radulović.
On je ocijenio da je turistička sezona bila turbulentna.
“Predsezona je podbacila zbog ukidanja avio-linija, dok je špic trajao svega 30 dana, što je nezapamćeno. Na kraju, postsezona je bila iznenađujuće dobra, pa smo se približili rezultatima iz prošle godine. Generalno gledano, uspjeli smo da izvučemo maksimum u izazovnim okolnostima”, saopštio je Radulović.
Turizam – foto Boka News
Na pitanje kako gleda na činjenicu da će Crna Gora morati da uvede vize mnogim državama, Radulović je odgovorio da vizni režim predstavlja ogroman problem za Crnu Goru, posebno u kontekstu tržišta poput ruskog, koje je tradicionalno značajan izvor turista za nas.
“Ulaskom u EU ili približavanjem evropskim standardima, suočićemo se sa uvođenjem viza za ruske državljane. To bi moglo znatno umanjiti broj njihovih dolazaka, što bi imalo ozbiljne ekonomske posljedice. Ranije su ruski turisti činili jedan od najvećih segmenata naših posjetilaca, a njihovo odsustvo već se osjeća zbog političkih tenzija i ograničenja”, kazao je Radulović.
On je naveo da postoji problem jer se često čuje mantra da EU ne dozvoljava ukidanje viza za određena tržišta, ali to nije tačno.
“Ako dokažemo korist za našu ekonomiju i minimalan rizik za Evropu, EU bi mogla prihvatiti takve izuzetke. Nažalost, mi nemamo stručnjake niti diplomate koji bi adekvatno odbranili naše interese. Ovo pitanje je ključno, jer je rusko tržište godinama donosilo stabilne prihode našem turizmu, a sada se suočavamo s velikim rizikom gubitka tog segmenta bez adekvatnog plana za zamjenu tih gostiju iz drugih izvora”, rekao je Radulović.
On je naveo da, iako je situacija teška, vidi znakove napretka.
“Nova ministarka turizma je pokazala inicijativu i donijela neke kvalitetne ideje, poput naplate tranzitnih taksi za ljetnje gužve. Takve mjere daju nadu da možemo početi da rješavamo probleme na inovativan način”, rekao je Radulović.
Na pitanje šta je ključna poruka za budućnost crnogorskog turizma, Radulović je odgovorio da je potrebno strateško planiranje i kompetentni ljudi na ključnim pozicijama.
“Turizam je osnova naše ekonomije, ali ne možemo očekivati da će opstati bez ulaganja i pametnih mjera. Moramo prestati da donosimo odluke koje su kratkoročne i štetne, jer jedino dugoročni razvoj može osigurati našu budućnost”, zaključio je Radulović.
Dejan Savić novi selektor vaterpolo reprezentacije Crne Gore
Dejan Savić, jedan od najuspješnijih trenera u istoriji svjetskog vaterpola, novi je selektor Crne Gore, saopšteno je iz Vaterpolo plivačkog saveza.
Savić je četvrti crnogorski selektor, nakon Petra Porobića, Ranka Perovića i Vladimira Gojkovića.
On je, kako u igračkoj, tako i u trenerskoj karijeri, napravio impresivne rezultate, kojima se malo ko u profesionalnom sportu može pohvaliti.
Tokom decenije vođenja reprezentacije Srbije, Savić je ostvario impresivne rezultate – dva olimpijska zlata (2012. i 2016.), tri titule evropskog prvaka (2014, 2016. i 2018.) i jedno svjetsko zlato (2015.).
Ukupno, sa selekcijom Srbije, osvojio je 17 medalja u periodu od 2012. do 2022. godine.
Kao klupski trener, predvodio je Crvenu zvezdu do titule šampiona Evrope 2013. godine, dok je kao igrač osvojio čak 13 medalja na najvećim svjetskim takmičenjima.
“Čast nam je što je Savić, kao jedan od najuglednijih svjetskih trenera, prihvatio poziv da preuzme Crnu Goru. On je prepoznat po strastvenom pristupu i sposobnosti da motiviše igrače, što nam je u ovom trenutku od velikog značaja. Osim toga, naša želja je bila da selektor bude neko ko poznaje mentalitet i specifičnosti ovog podneblja, te što ovaj sport znači Crnoj Gori, a Dejan je toga svjestan i tu nema sumnje”, kazao je predsjednik Vaterpolo plivačkog saveza Nikola Milić.
Novi selektor katao je da je poziv iz Crne Gore za njega prije svega čast, koju doživljava i kao veliku priliku da zajednički ostvare značajne rezultate.
“Dugo godina smo bili veliki sportski rivali, ali istovremeno i prijatelji, zbog čega dolazak u Crnu Goru osjećam kao dolazak među prijatelje. Upravo zbog toga, za mene će ovaj izazov biti posebno zadovoljstvo, ali i velika odgovornost kojoj ću se u potpunosti posvetiti”, izjavio je Savić.
Savić je vezan ugovorom sa klubom iz Saudijske Arabije, a tokom razgovora odmah je obavijestio čelnike kluba da ima veliku želiu da preuzme reprezentaciju Crne Gore.
“Zbog korektne saradnje, dogovoreno i prihvaćeno da Savić do juna bude angažovan i u klubu i u našoj selekciji, a da od juna naredne godine počne naša puna saradnja do kraja olimpijskog ciklusa” saopšteno je iz Vaterpolo saveza.
Prvi takmičarski izazov sa Dejanom Savićem na klupi, Crna Gora će imati na kvalifikacionom turniru A divizije Svjetskog kupa koji se igra u Bukureštu od 7. do 12. januara naredne godine.
U okviru programa Četvrte međunarodne konferencije iz oblasti pomorstva (KIMC 2024), u srijedu 27. novembra od 16:30 sati, u organizaciji NVO Alumni klub Pomorskog fakulteta Kotor, biće održan panel pod nazivom „Emisija sa kruzera i njihov uticaj na ambijent (Luka Kotor)“ u amfiteatru ove visokoškolske ustanove.
Panelisti:
– Prof. dr Danilo Nikolić, redovni profesor Pomorskog fakulteta Kotor,
– C/E Dragan Maslovar, direktor novogradnje – O.O.S. International Holandija i alumnista Fakulteta,
– mr Željko Lompar, inspektor PSC Montenegro i alumnista Fakulteta,
– mr Radmila Gagić, saradnik u nastavi na Pomorskom fakultetu Kotor i alumnista Fakulteta.
Moderator: Doc. dr Miroslav Vukičević, predsjednik Alumni kluba
Organizator: NU Alumni klub Pomorskog fakulteta Kotor
Na ovom panelu biće riječi o temi koja ima sve veći značaj za očuvanje životne sredine i zdravlja ljudi u primorskim oblastima. Emisije sa kruzera predstavljaju ozbiljan ekološki izazov, posebno u delikatnim područjima poput zaliva Boke Kotorske, gdje je Luka Kotor destinacija sve većeg broja velikih putničkih brodova. Ova pojava doprinosi turističkom razvoju i ekonomiji, ali nosi i ozbiljne izazove u kontekstu očuvanja kvaliteta vazduha, vode i opšteg ekosistema, navode iz Alumni kluba Pomorskog fakulteta Kotor.
