Vlada Republike Hrvatske je danas objavila koje će mjere popustiti od 1. februara. Među popuštanjima, uprkos očekivanjima ugostitelja, ne nalaze se mjere za restorane i kafiće.
Neće biti otvorene terase, a ne omogućuje se ni opcija prodaje kave za van. Iz Nacionalne udruge ugostitelja odmah su reagirali na ovu odluku Vlade, javlja N1.
“Stožer je donio takvu odluku jer smatra da to nije epidemiološki ispravno, zbog toga što potiče okupljanje i zadržavanje. Nadalje, zaključeno je da zbog činjenice što nismo uspjeli stvoriti kolektivnu svijest o poštivanju mjera ugostitelji ne mogu raditi jer njihov posao nije čista prodaja asortimana nego i osobna sreća i zadovoljstvo pojedinca.
Smatramo da Stožer nema stvarnu sliku stanja na terenu i zatražili smo hitni sastanak u vezi s tim. Držimo da ova odluka nije osobito mudra, ali svatko bira svoj put u smjeru borbe protiv pandemije. Poštujemo odluke, ali dok u isto vrijeme nemamo adekvatno provedivu financijsku pomoć, nije očekivano da ćemo se prestati boriti za pravedni balans između poštivanja epidemioloških mjera i financijske štete koju ono nosi”, stoji u saopštenju.
Hrvoje Bujas iz Udruge Glas poduzetnika kaže da je ova odluka katastrofalna.
“Razočaravajuća odluka vlade… zapravo katastrofalna. Čak ni coffee2go (a pekare, dućani… svi mogu prodavati kavu), ni teretane, ništa. Diskriminatorna odluka. Dajte nam da radimo”, napisao je na Twitteru.
Bujas je i na Facebook stranici Udruge Glas poduzetnika ponovio kako se radi o katastrofalnoj i diskriminatornoj odluci Vlade.
“Čekali smo i dočekali odluku Vlade o popuštanju Mjera, tresla se brda, a rodilo se jedno veliko ništa! Sama odluka je katastrofalna i diskriminatorna, pa tako jedni mogu prodavati kavu (pekare npr.), a drugi koji imaju MTU, i potrebne dozvole – ne mogu! UGP će se konzultirati sa svim neovisnim Udrugama koje podržavaju naš rad, neovisnim Inicijativama, kao i sa svima vama, našim članovima, gledamo se danas u liveu u 17h, također imamo dosta opcija djelovanja od tužbi do građanskog neposluha, i sve su opcije otvorene. #ZelimRaditi”, napisao je Bujas.
Tivat Radovi na priključenju opštine Herceg Novi na sistem regionalnog vodovoda
Izgradnjom trase cjevovoda Tivat – Opatovo na spajanu opštine Herceg Novi zaokružuje se prva faza izgradnje Regionalnog vodovoda, saopšteno je iz ove kompanije.
Pet opština na Crnogorskom primorju pridružiće se i opština Herceg Novi koja će od ovog projekta imati veoma opipljive i konkretne benefite. Podsjećanja radi, za potrebe priključenja opštine Herceg Novi na regionalni vodovodni sistem projektom je predviđena izgradnja 3,2 km cjevovoda prečnika 500 mm na potezu od prekidne komore Tivat do Opatova.
Po izgradnji ove sekcije cjevovoda, građani Herceg Novog koji žive na rivijeri od Svete Neđelje do Zelenike će dobiti 130 litara u sekundi vode za piće iz sistema regionalnog vodovoda za Crnogorsko primorje.
Za hercegnovski dio poluostrva Luštica opredjeljeno je 70 litara u sekundi, čime će se dodatno unaprijediti ambijent za realizaciju turističkih i drugih projekata na ovom veoma atraktivnom dijelu opštine Herceg Novi, čiju je realizaciju u velikoj mjeri ograničavao nedostatak vode za piće.
Ukupna stopa realizacije radova je 97 %, kazali su iz Regionalnog vodovoda.
Komnenović: Djelovi magistrale na kojima je posao navodno završen, su bukvalno uništeni…
Sa press konferencije – Opstina Tivat
Na press konferenciji održanoj u utorak predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović, na pitanje novinara što su preduzeli na spriječavanju dalje devastacije zemljišta nekadašnjeg poljoprivrednog dobra kod tivatskog aerodroma iskopima i šutom sa gradilišta nedostajućeg kraja Regionalnog vodovoda (RV) kroz Tivat za priključenje na taj sistem opštine Herceg Novi na Opatovu, je kazao:
„Vidite i sami da su do sada probili najmanje tri roka za koja su nam prethodno čvrsto obećali da će radovi koji već mjesecima prave probem Tivćanima, biti završeni. Kraj tih radova se ne nazire, magistrala je i dalje prekopana a njeni djelovi na kojima je posao navodno završen, su bukvalno uništeni jer je statika puta poremećena njegovim kopanjem radi polaganja vodovodnih cijevi. Povrh svega toga, napravili su pravi užas i grozotu na poljoprovrednom dobru gdje im je neko iz bivše lokalne uprave Tivta navodno, dozvolio da odlažu građevinski šut i iskope. Devastirali su nekoliko hilljada kvadrata zemlje koju koristi državna firma Montepranzo u stečaju, a iz koje niko zbog toga nije ni reagovao, i čak privatnog zemljišta koje podliježe restituciji i koje mi želimo da vratimo pravim vlasnicima i ponovno ga koristimo za poljoprivrednu proizvodnju. To što je napravljeno na nekadašnjem poljoprivrednom dobru čiji dio koristi i naše Komunalno preduzeće je bukvalno užasno i to je nedopustivo ružna slika koju iz aviona vide svi putnici što Tivat dolaze preko našeg aerodoroma. Regionalnom vodovodu i izvođačima je jasno stavljeno do znanja da će morati da uklone svaki kubik tog materijala kojeg su tamo na divlje i mimo zakona odložili, kao i da će odgovarati svako ko im je u ime bivše lokalne uprave, uprave Komunalnog i kod njih samih, dozvolio ili aminovao da se ovako neprimjereno i protivzakonito ponašaju prema prostoru i životnoj sredini Tivta. Oni o svim trošku moraju sanirati tu divlju deponiju, a budite sigurni da ćemo kroz buduća kadrovska riješenja u Komunalnom, doći do toga ko im je omogućio da naprave ovakav užas“- istakao je Komnenović.
Wizz Air je najavio da će u okviru putnog putovanja svojim putnicima ponuditi pokriće za Covid-19, dostupno na site-u Wizzair.com, a kroz partnerstvo sa osiguravajućim društvom Chubb.
Wizz Airovi putnici mogu kupiti putno osiguranje koje sada pokriva otkazivanja i troškove liječenja vezana za Covid-19 pri putovanju u inozemstvo. Na primjer, ako se zarazite Covidom-19 na putovanju u inozemstvu i napravite dodatne troškove zbog produženog boravka ili medicinskih troškova liječenja tijekom bolesti, Wizz Air putno osiguranje će to pokriti (uz važeći maksimalni iznos). Ili ste možda morali da otkažete putovanje jer ste se zarazili Covidom-19 prije polaska? Wizz Air putno osiguranje je tu da vas zaštiti.
Wizz Airovo putno osiguranje također pokriva izgubljenu, ukradenu ili oštećenu prtljagu, kao i propušten polazak, uz primjenu važećih pravila, uvjeta i izuzetaka.
Pored putnog osiguranja, Wizz Air nudi pojedinačno pokriće za otkazivanje u određenim zemljama. I pokriće za otkazivanje i putno osiguranje se mogu kupiti ili tijekom procesa kupovine avionskih karata na Wizz Airovom site-u ili putem aplikacije – vrijede za karte u jednom smjeru i za povratne karte. Sva pravila i uvjeti se mogu naći ovdje.
„Mi u WIZZ-u smo posvećeni optimizaciji iskustva putovanja, bilo da je u pitanju proces kupovine karata, usluga tijekom leta ili dodatna ponuda koja putovanje čini udobnijim i jednostavnijim. Zahvaljujući našem proširenom paketu putnog osiguranja, putnici mogu biti sigurni da su pripremljeni i pokriveni u slučaju da Covid-19 poremeti njihovo putovanje”, izjavio je Andras Rado, viši menadžer za korporativne komunikacije.
Vlada Crne Gore je prihvatila zahtjev kineske Exim banke za izmirenje dospjelih obaveza po osnovu izdatih garancija brodarskim kompanijama, u iznosu od 4,64 miliona USD, uvećanih za dodatne troškove kamate koji će se naknadno obračunati od dana dospjeća do dana plaćanja, u eurskoj protivvrijednosti.
“Vlada je usvojila zahtjev Exim banke, za izmirenje dospjelih obaveza po osnovu državnih garancija izdatih za kreditne aranžmane između Crnogorske plovidbe Kotor i Exim banke, kao i Barske plovidbe i Exim banke”, kaže se u saopštenju.
“Takođe, Vlada je zadužila Ministarstvo finansija i socijalnog staranja da nakon plaćanja garantovanog iznosa dostavi potrebnu dokumentaciju Zaštitniku imovinsko-pravnih interesa Crne Gore” navodi se u saopštenju.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su od poslednjeg presjeka završile analize i Institutu dostavile rezultate za 1665 uzoraka na novi koronavirus među kojima je ukupno registrovano 463 novopozitivnih slučajeva infekcije sa SARS-CoV-2. Od jučerašnjeg presjeka Institutu je prijavljeno sedam smrtnih ishoda.
Novootkriveni su iz sledećih opština:
opština
oboljeli
Podgorica
172
Nikšić
65
Budva
38
Bijelo Polje
35
Bar
21
Herceg Novi
20
Cetinje
19
Pljevlja
17
Tivat
16
Kotor
15
Danilovgrad
14
Berane
11
Rožaje
6
Ulcinj
5
Plav
5
Tuzi
2
Žabljak
1
Andrijevica
1
Od jučerašnjeg presjeka Institutu je prijavljeno sedam smrtnih ishoda povezanih sa COVID-19 i to kod pacijenata iz Bijelog Polja (2), Bara, Nikšića, Podgorice, Danilovgrada i Tivta od kojih je najmlađi imao 39 (rođen 1981 godine) a najstariji 91 godinu starosti.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom od početka juna 2020 iznosi 781 a od početka pandemije 790.
Do 17 sati prijavljen je oporavak kod 567 pacijenta.
Bemaxov kamion vozi građevinski otpad iz Porta u Racicu
Komunalna inspkecija i Komujnalna policija Optine Tivat intenzivirale su kontrole kamiona na Jadranskoj magistrali kroz taj grad i lokalnom putu za Krtole, kako bi osujetili u proteklom peridu veoma izraženu pojavu divljeg deponovanja građevinskog otpada, šuta i iskopa na istočnom i južnom dijelu teritorije ove opštine.
Tako je juče, nakon akcije inspektora, kompanija Bemax koja izvodi građevinske radove u Porto Montenegru, kažnjenja novčanom kaznom u iznosu od 1.500 eura, a odgovorno lice u toj kompaniji kaznom od 500 eura zbog nelegalnog odlaganja šuta i iskopa sa gradilišta u Portu, na prostoru nekadašnje fabrike „Račica“ i zelenoj površini između „Račice“ i zaštićenog rezervata prirode Solila. Protekih nekoliko dana kamioni Bemaxa intenzivno su vozili šut i iskope da gradilišta novog poslovno-stambenog kompleksa Boka Place u Porto Monteneru na ove dvije lokacije gdje je do jedne čak u te svrhe, probijen i novi manji put od ceste Tivat-Radovići do mjesta gdje je ovaj materijal istovaran.
Prema nezvaničnim informacijama, iz Bemaxa je opštinksim vlastima u Tivtu objašnjavano da ni imaju ugovor o privremenom skladištenju tog materijala radi njegove selekcije na prostoru nekadašnje fabrike građevinksog materijala „Račica“, sa vlasnikom te firme, izvjesnim Mrvaljevićem sa Cetinja. Predstavnicima Bemaxa i samom vlasniku „Račice“ koji se u Opštini Tivat pojavio nakon što su kamioni zaustavljeni, iz lokalne uprave je rečeno da se privremeno ili stalno deponovanje inertnog građevinskog otpada ne moše vršiti na taj način. Zakon o upravljanu otpadom naime, predviđa da se inertni građevinski otpad u koje spadaju iskopi i šut, smije odlagati samo na zvanično određenoj deponiju za tu vrstu otpada koja mora imati zvaničnog upravljača, biti ograđena i obezbijeđenja, imati teretnu vagu i brojne druge propisane preduslove, kao i zvanično dobijenu dozvolu za rad od lokalne uprave i resornog ministarstva u Vladi. Trenutno, takav status nema niti jedna lokacija na teritoriji opš
Gradiliste Boka Place
tine Tivat, a koje su proteklih dana i mjeseci brojni nesavjesni građani i firme koristili za divlje deponovanje ove vrste otpada.
Nakon što je njihovoj firmi Sekretarijat za inspekcijski i komunalni nadzor Opštine Tivat „odrezao“ novčane kazne u ukupnom iznosu od 2 hiljade eura, kamioni Bemaxa danas su šut i iskope iz Porto Montenegra počeli voziti na deponiju u Baru.
Osim dvije lokacije kod „Račice“ na kojima je materijal u proteklom peridu prosipao Bemax, na području Tivta trenutno su divljim deponovanjem zemlje i građevinskog šuta posebno ugrožene lokacije južno od trase puta za Radoviće, istočni dio uz nekadašnju i u međuvremenu zatvorenu deponiju smeća na Lovanji, kao i prostora nekadašnjeg poljoprivrednog dobra Montepranzo-Bokaprodukt, preko puta tivatskog aerodroma.
Krtoli – ilustracija – foto Opština Tivat
Lokacije uz put prema Radovćima su u privatnom vlansištvu i one se već duže od godinu dana koriste kao divlje deponije za građevinski otpad. Prethodno DPS-rukovodstvo Komunalne inspekcije i Komunalne policije Opštine Tivat je njihovim vlasnicima tolerisalo da na ovaj način devastiraju svoja imanja ali i prave veći ekološki problem široj zajednici, tvrdeći da oni imaju pravo da „nasipanjem nivelišu svoja imanja sa nivoom puta“. Takva praksa međutim, dovela je do toga da su se stvorili nasipi sa stonama hiljada kubika zemlje i šuta koji su zatrpali zemljište koje se prije nekoliko decenija koristilo za poljoprivredu, ali i potpuno devastirali i poremetili tokove površinskih voda na ovom dijelu Krtoljskog polja zbog čega je sve više problema sa plavljenjem puta Tivat-Radovići i dijela zaštićenog rezervata prirode Solila.
U međuvremenu, nova tivatska lokalna vlast koju čini koalicija građanskih listi NP-BF-GB- intenzivno radi i na internoj istrazi ko je, ispred bivše administracije smijenjenog gradonačelnika Tivta Siniše Kusovca (DPS), dozvolio JP Regionalni vodovod Crnogorsko primorje iz Budve i graditeljima koji za račun te firme već osam mjeseci u Tivtu grade nedostajući krak regionalnog vodovoda prema Hercveg Novog, da sa oko 14 hiljada kubika iskopa i šuta sa tog gradilišta, devastiraju nekoliko hiljada kvadrata nekadašnjkih voćnjaka i oranica bivšeg državnog poljoprivrednog dobra preko puta aerodroma. Iz Opštine su najavili da će Regionalni vodovod i njegov izvođač morati da odavde uklone bukvalno svaki kubik na divlje donešenog i prosutog materijala, jer je namjera tivatske uprave da ovaj priostor vrati poljoprivrednoj namjeni, kao i da veći dio te zemlje koji podliježe restotuciji, vrati njenim pravim vlasnicima – mještanima Tivta i Krtola.
„Imamo indicija da su nakon Regionalnog vodovoda i njihovih graditelja, ovdje šut, kamenje i ostali sličan građevinski otpad dovozile i odlagale i neke tivatske firme čiji su vlalnsici bliski bivšoj DPS upravi grada, kao i neki privilegovani pojedinci. Sve će se to ispitati i ovakav užasan odnos prema prirodi i prostoru, sigurno neće proći nekažnjeno“- kazao je sagovornik iz lokalne uprave Tivta dodajući da slijede i krivične prijave za sve koji su na bilo koji način, bili uključeni u ovaj nezakonit i iz ugla zaštite životne sredine, devastatorski posao na poljoprivrednom dobru.
Predsjednici lokalnih samouprava Herceg Novog i Tivta, Stevan Katić i Željko Komnenović, održali su juče sastanak sa projektantima u cilju rješavanja pitanja završetka izgradnje saobraćajnice na tivatskom dijelu poluostrva Luštica.
Dogovoreno je da se na dnevnom redu sledeće redovne sjednice Skupštine Opštine Tivat nađe Odluka o proglašenju javnog interesa, čijim se usvajanjem otvaraju vrata ka realizaciji planiranog – izgradnji saobraćajnice u dužini od skoro 10 kilometara.
Prema riječima Komnenovića, Herceg Novi i Tivat su saglasne da je saobraćajna infrastruktura neophodna za razvoj investicija, a planirana saobraćajnica na luštičkom poluostrvu važna za obje opštine. On pojašnjava da je u pređašnoj proceduri zbog dijela sportske infrastrukture “Luštice bay” došlo do izmještanja dijela od 1020 metara puta kroz teritoriju tivatske opštine. Ukupna dužina puta iznosi oko 10 kilometara i zalazi duboko na teritoriju hercegnovske opštine iznad mjesta Klinci.
-Sastanak je bio konstruktivan i dogovor je da na već sledećoj sjednici SO bude odluka o proglašenju javnog interesa i da se završi projekat kako bi na ubrzan način završili taj dio posla i kako bi mogli da uđemo u drugu fazu, odnosno u samu izgradnju saobraćajnice koja je veoma značajna za razvoj Luštice i koja će imati kasnije veliki značaj za buduću zaobilaznicu za Herceg Novi i Tivat, kazao je Komnenović.
Kako je naglasio predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, lokalna samouprava je uradila veliki posao kada je riječ o izgradnji putne infrastrukture.
-Mi smo pri kraju završetka glavnog projekta oko 8 kilometara puta koji prolazi kroz hercegnovsku teritoriju i očekujemo izdavanje građevinske dozvole. Razgovarali smo o nastavku tog puta ka opštini Tivat, kako bi se ta procedura sprovela do kraja i put bio završen u kompletu, kazao je Katić i dodao da će uz projekat vodosnabdijevanja koji je u završnoj fazi, ova putna infrastruktura značiti kompletnu promjenu načina funkcionisanja na teritoriji Luštice.
Put na poluostrvu će biti dio buduće zaobilaznice, koja će biti od velikog značaja za saobraćaj cijelog zaliva. Katić je naglasio da sa prethodnom tivatskom vlašću nije bilo moguće naći zajednički jezik, izrazivši zadovoljstvo što je u tivatskoj lokalnoj upravi sada pokazano veliko razumijevanje kada je riječ o ovim poslovima.
Vlada Norveške uvela je nove mjere protiv epidemije COVID-19, nakon što su se u nekoliko gradova pojavili slučajevi infekcije sa “britanskom mutacijom ovog virusa”.
“Od 25. januara u ponoć stupile su na snagu nove mjere, i one uveliko podsjećaju na prve mjere Vlade, koje su uvedene nakon prvog talasa COVID-19 u martu 2020. godine, s tim što su sada pooštrene mjere kod ulaska u Norvešku i predviđaju obavezno testiranje za jedan broj državljana stranih država i ulazak sa certifikatom o negativnom COVID nalazu ne starijim od 24 sata prije polaska u Norvešku, odnosno ne kasnijim od 72 sata po ulasku u Norvešku”, napisao je na društvenoj mreži ambasador Bosne i Hercegovine u Norveškoj Nedim Makarević.
Kako je kazao, na svim graničnim prelazima uvedene su baze podataka za svako lice koje uđe u Norvešku.
“Novim mjerama zatvoreni su svi tržni centri, izuzev prodavnica hrane, lijekova i benzinskih pumpi, odložena sva okupljanja i javne manifestacije, zatvorene su većine škola. U regionima od povećanog rizika sve škole su zatvorene, a sve državne i opštinske institucije su prešle na ‘online’. Gradske vlasti su obavijestile da je predgrađe Osla Nordre Follo i njemu susjedne opštine posebno rizično jer se u tom distriktu pojavio ‘britanski soj’ virusa”, istakao je Makarević.
Nakon toga, podsjetio je, virus se proširio i u susjedne opštine, pa je najrestriktivnijim mjerama obuhvaćeno 10 opština koje graniče sa ovim distriktom.
“Inače sve ove restriktivne mjere su uvedene zbog straha da bi se virus iz ovog distrikta, koji je na obodu Osla mogao proširiti na region Osla koji broji oko jedan milion stanovnika. Ove mjere ostaju na snazi do 31. januara, nakon čega će se ponovo razmatrati”, pojasnio je Makarević.
Inače, posljednjih dana infekcija koronavirusom u Norveškoj je bila u blagom opadanju i na dnevnom nivou ispod 400 pozitivnih slučajeva.
Prema izvještaju Instituta za zdravlje Norveške, do sada je u Oslu zabilježeno 19 slučajeva mutiranog virusa COVID-19.
“Što se tiče građana BiH oni i dalje ne mogu putovati u Norvešku. Izuzetak su građani BiH koji imaju legalan boravak i bliža rodbina građana sa legalnim boravkom, koji uz obavezan negativan certifikat moraju ići u desetodnevni karantin. U Norveškoj za sada nema zahtjeva građana BiH za organizovan prevoz do BiH”, kazao je Makarević.
Dodao je da je avionska linija Oslo – Beograd i dalje u funkciji pa bh. građani najčešće koriste ovu liniju za putovanje u BiH i iz BiH.
Preko 300 čelnika pomorske industrije i boraca za ljudska prava potpisalo je novi „globalni zavjet“ pozivajući na odgovornost brodsku industriju i konačno okončavajući sve dublju krizu smjene posade.
Potpisnici Neptunove deklaracije obećali su da će preuzeti zajedničku odgovornost za rješavanje krize zbog koje su stotine tisuća svjetskih pomoraca primorani na prisilni rad, piše Offshore Energy.
Generalni tajnik ITF-a Stephen Cotton na početku je pozdravio svih 327 tvrtki i organizacija koje su potpisale Neptunovu deklaraciju, inicijativu koju je vodio Global Maritime Forum.
“S porastom novih sojeva Covida, nažalost vidimo kako vlade uvode nova ograničenja. Trenutno je vrijeme da svaki izvršni direktor, svaki član uprave svake tvrtke koja se oslanja na globalni brodarski promet zahtijeva da vlade ne zaborave ključne radnike koji upravljaju njihovim gospodarstvima i odblokiraju svoje granice pomorcima prije nego što se ova kriza pogorša.”
Potpisnici Neptunove deklaracije obvezali su se djelovati, uključujući i pozivanje kolega iz industrije i vlada da:
prepoznaju pomorce kao ključne radnike i daju im prioritetni pristup cjepivima Covid-19
uspostave i implementiraju zlatne standarde zdravstvenih protokola na temelju postojeće najbolje prakse
povećaju suradnju između brodskih operatera i čartera kako bi se olakšale smjene posade
osiguraju zračnu povezanost između ključnih pomorskih čvorišta za pomorce
“U ime A.P. Mollera – Maerska potpisao sam Neptunovu deklaraciju o dobrobiti pomoraca i smjeni posade. Naši su pomorci tijekom pandemije podnijeli velike osobne žrtve da bi održali globalnu trgovinu i moraju biti prepoznati kao ključni radnici u svim zemljama. Sigurnost naših ljudi naš je glavni prioritet. Njihova dobrobit i sposobnost prelaska granica ključni su za kontinuiranu isporuku kritičnih zaliha i globalnu trgovinu u vrijeme krize. Imamo zajedničku odgovornost da zajedno radimo na rješavanju ovoga za naše neopjevane heroje” – rekao je Soren Skou, izvršni direktor tvrtke A.P. Moler / Maersk.
„Kako prelazimo u drugu godinu pandemije COVID-19, zdravlje i dobrobit naših pomoraca su nam najbitniji. Hitno olakšavanje repatrijacije pomoraca i smjene posade od vitalnog su značaja” – rekao je Soren Toft, izvršni direktor MSC.
Unatoč svim značajnim naporima brodovlasnika, međunarodnih organizacija i nekih vlada, situacija se samo pogoršava uvođenjem novih zabrana putovanja.
Neki od potpisnika su velike multinacionalne kompanije kao što su BP, Cargill, Rio Tinto i Shell, Maersk, MSC, CMA CGM, COSCO Shipping, Frontline, Euronav, Hapag-Lloyd, MOL, NYK Line, Trafigura i mnoge druge.
Svjetski pokret „Me Too“ protiv seksualnog zlostavljanja i uznemiravanja nije dopro u velikoj mjeri u zemlje na Balkanu (EPA)
Kada je srpska glumica prošle sedmice optužila svog bivšeg profesora glume za silovanje, reakcija je bila lančana – hiljada žena diljem Balkana od tada su u javnost izašle sa svojim svjedočanstvima ujedinjene pod sloganom „Nisi sama“.
Aktivistice se nadaju da će val svjedočanstava trajno promijeniti regiju s dominantno patrijarhalnim ponašanjem do koje svjetski pokret „Me Too“ protiv seksualnog zlostavljanja i uznemiravanja nije dopro u velikoj mjeri, piše agencija France Presse, prenosi Hina.
Velik dio borbe protiv seksualnog nasilja događa se na internetu zahvaljujući Facebook stranici „Nisam tražila“ koju su pokrenule glumice u BiH i već broji gotovo 40 hiljada pratitelja.
„Već godinama skupljam hrabrosti da kažem nekom, da olakšam dušu, da oživim to ubijeno dijete u meni“, napisala je na stranici mlada žena o traumi seksualnog napada koji je doživjela kad joj je bilo 14 godina.
Nju i druge ohrabrila je 25-godišnja Milena Radulović, glumica koja je otvorila branu svojom pričom za Blic 17. januara.
Radulović je optužila slavnog 68-godišnjeg beogradskog pozorišnog profesora i producenta Miroslava Aleksića da je silovao nju i zlostavljao druge studentice u svojoj školi.
Zbog njezinog i svjedočanstva nekoliko drugih žrtava, Aleksić je idući dan uhićen pod optužbom za silovanje i seksualni napad, što on negira.
Radulović, danas u Rusiji, kazala je kako joj je motivacija bila želja da zaštiti druge studentice.
„Osjećam ogromnu odgovornost prema toj djeci, prema društvu, ali i prema sebi. Tome se mora stati na kraj“, rekla je.
Tabu
Istraživanje Organizacije za evropsku sigurnost i suradnju (OESS) iz 2019. pokazalo je kako je 22 posto ispitanih Srpkinja odgovorilo da je od 15 godine doživjelo fizičko ili seksualno nasilje partnera ili nekog drugog.
Više od 41 posto njih bilo je izloženo seksualnom zlostavljanju, što je za 10 postotnih bodova više nego u prosjeku Evropske unije i pokazuje da je prijava zlostavljanja na Balkanu tabu, “jednako kao manjak svijesti što je seksualno zlostavljanje jest“, stoji u izvještaju OSCA-a.
Reakcija na svjedočanstvo Radulović pokazuje da taj tabu slabi, dijelom zahvaljujući i drugim regionalnim pokretima prošlih godina, poput „Pravde za djevojčice“ pokrenute u Hrvatskoj nakon silovanja tinejdžerice i inicijative „Spasi me“ za pomoć žrtvama porodičnog nasilja.
U Srbiji je prva velika „Me Too“ pobjeda bila Marije Lukić, bivše tajnice koja je unatoč osudama javnosti 2018. tužila svog šefa, lokalnog moćnika, za seksualno zlostavljanje i napad. Čelnik općine Brus u julu 2020. osuđen je na tri godine zatvora u kojem je završio ove sedmice.
Bijes žena zbog seksualnog zlostavljanja i njegova neprocesuiranja ključa već neko vrijeme.
„Među ženama je mnogo energije, frustracije i straha i to sad izlazi na vidjelo“, kazala je za francusku agenciju Marinela Matejčić, hrvatska aktivistica iz udruženja PaRiter.
Kolektivni detonator
Telefoni Autonomnog ženskog centra (AŽC) u Beogradu, osnovanog 1993, ovih dana ne prestaju zvoniti.
Ta je organizacija navikla slušati svjedočanstva o fizičkom i psihološkom nasilju, ali sada njene aktivistice primaju više poziva zbog seksualnih napada, rekla je jedna od njih Sanja Pavlović.
Ona je naglasila da je slučaj Radulović poslužio kao „kolektivni detonator“.
„Potaknuo je potrebu ne samo da se nosi s boli, nego i da se zajedno traži neki oblik pravde“.
Dijeljenje svjedočanstva već je pomoglo u otkrivanju potencijalnih serijskih zlostavljača.
Fakulteti u Srbiji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini na svojim su stranicama postavili formulare kojima studenti anonimno mogu prijavljivati zlostavljanje.
Dekanica zagrebačke Akademije dramskih umjetnosti rekla je kako je sveučilište policiji proslijedilo 14 žalbi, većinom bivših studenata, protiv osam aktivnih i šest bivših zaposlenika i suradnika.
Proces je pokrenut i na zagrebačkom Veterinarskom fakultetu gdje je više studentica optužilo profesora za psihičko i seksualno uznemiravanje. Na Filozofskom fakultetu jedan je profesor pred suspenzijom, a o seksualnom nasilju se govori i na zagrebačkoj Likovnoj akademiji, pa i na Hrvatskoj radioteleviziji, prenose mediji.
Hrvatsku potresa i slučaj policajca na graničnoj stanici Gruda koji je udaljen s dužnosti zbog seksualnog uznemiravanja policajki na radnom mjestu.
Poziv na promjene
Aktivisti se nadaju da će pokret potaknuti konkretne promjene.
„Osim poruka podrške i poziva na prijave, htjela bi da naši političari preuzmu inicijativu i promijene zakon“, rekla je Pavlović za francusku agenciju.
Seksualno uznemiravanje kriminalizirano je u Srbiji od 2017, no zakon te države o silovanju i dalje krši Istanbulsku konvenciju protiv nasilja nad ženama koju je Beograd ratificirao još 2013. godine.
Silovanje se u Srbiji i dalje definira kao čin „počinjen prisilom, silom ili prijetnjom“, a ne kao seksualni čin „na koji žrtva nije pristala“, upozorava promatračka skupina Grevio.
Slučaj Aleksić, čija je akademija do daljnjeg zatvorena, naglasio je i potrebu preventivnih mjera u školama.
Peticija kojom se u Srbiji traži obuka u školama za „prepoznavanje, odgovor i metode zaštite protiv seksualnog nasilja“ prikupila je više od 10 hiljada potpisa.
„Spoznaja o onome što se dogodilo pred našim nosevima, u elitnoj beogradskoj školi, probudilo je državu, što se rijetko događa“, rekao je Goran Milovanović, jedan od koautora peticije.
„Sada se moramo promijeniti. Inače se bojim da je samo pitanje vremena kad ćemo se ponovno suočiti s takvim pričama“.
