Radulović druga na “2220international on line music festival” u Ukrajini

0
V. Radulović

Na nedavno održanom „2220 international on line music festival” u Ukrajini, naša dvanaestogodišnja sugrađanka Vjera Radulović osvojila je drugu nagradu u junior-srednjoj kategoriji u pjevanju.

Učestvovali su predstavnici iz 14 zemalja (uzrasta od 6 do 17 godina): Crna Gora, Hrvatska, Ukrajna, Kazastan, Slovenija, Albanija, Uzbekistan, Moldavija, Bjelorusija, Gruzija, Turska, Azerbejdžan, Letonija i Rumunija.

Od ukupno prijavljenih 548 učesnika u finale je izabrano 87, dok je za superfinale odabrano 35 takmičara. Takmičari su bili raspoređeni po starosnim kategorijama i Vjera se plasirala kao finalista, a potom superfinalista. U svojoj junior-srednjoj kategoriji osvojila je drugu nagradu.

Predstavnik Crne Gore u žiriju je bio Momčilo Zeković Zeko, a predsjednica žirija je bila istaknuta ukrajinska umjetnica Ruslana, pobjednica Evrovizije 2004. godine.

„2220 international Music Festival” je osnovao STUDIORAR uz podršku Udruženja za razvoj međunarodnih odnosa ADRUM-Association for the Development of International Relations. Festival je organizovan radi stvaranja i jačanja međunarodnih veza, promocije mladih talenata i razvijanja kulturne diplomatije. Festival je podržalo Ministarstvo spoljašnjih poslova Ukrajine.

Ove godine festival je održan on lajn , a dobitnici su obezbijedili učešće na Međunarodnim festivalima u Sloveniji i Crnoj Gori.

Vjera je do sada učestvovala na brojnim festivala na kojima je postigla odlične rezultate u susjednim drzavama. Ima pet svojih autorskih pjesama. Ove godine je uspjela da osvoji tri nagrade,na festivalu “Razigrane note” osvojila je 2. mjesto, festival “Dmoll”- osvojila je treću nagradu u polufinalu i na ukrajinskom festivalu iz pripala joj je 2. nagrada. Sljedeći festival na kojem će se Vjera takmičiti je festival “Zlatna Pahulja”u Rožajama. Festival će se održati 26. i 27. februara 2021.

Skupština TO H.Novi: Početi pripreme za narednu sezonu

0
Skupština TO HN

Na Skupštine TO Herceg Novi održane krajem prošle sedmice postignuto je saglasje da se za sledeću sezonu treba spremati kao da će biti najbolja, te u tom smislu već početkom naredne godine će inicirati marketinške kampanje, po modelu već postojeće “Herceg Novi te zove”, i to prvenstveno prema tržištima Srbije i Bosne i Hercegovine.

U narednom periodu će biti potrebno sagledati sve moguće modalitete kako bi Herceg Novi bio promovisan kao „sigurna destinacija“, a gostima našeg grada omogućiti besplatnu hitnu zdravstvenu zaštitu, čulo se na Skupštini.

Takođe, iskazana je zabrinutost zbog kompanije „Vektra Boka“ i preduzeća „Morsko dobro“ i njihovog poslovanja u Herceg Novom, a što će u predstojećem periodu lokalna uprava nastojati da ispravi u koordinaciji sa Vladom Crne Gore.

Nizozemska ulazi u karantin, Češka vraća mjere

0
Amsterdam – foto EPA

Nizozemski premijer Mark Rutte objavio je u ponedjeljak navečer novi niz mjera borbe protiv covida-19, najstrožih od početka krize, i precizirao da ovog tjedna na snagu stupa petotjedna karantena, dok Češka vraća epidemiološke mjere ukinute prije dvije sedmice.
“Nizozemska će se zatvoriti na pet tjedana”, rekao je Rutte u tv-govoru iz sjedišta vlade u Den Haagu, pred kojim su bili okupljeni prosvjednici.

Povici i zvižduci su se čuli unutar zgrade, a Rutte je ponovio da se “ne radi o običnoj gripi, kao što to misle ljudi okupljeni vani”. Od utorka će svi dućani osim prehrambenih i ljekarni biti zatvoreni, a od srijede se u školama ne održava nastava.

Nizozemcima se preporučuje da ne izlaze, i da primaju najviše dvije osobe dnevno. Postroženje mjera u Nizozemskoj poklapa se s najavom susjedne Njemačke o djelomičnoj karanteni od srijede.

Češka vlada je objavila uvođenje noćnog policijskog sata, kao i zatvaranje restorana i kafića u zemlji za Božić. Skupovi će biti ograničeni na šest osoba na otvorenom i u zatvorenim prostorima i od 18. prosinca zabranjuje se konzumiranje alkohola vani.

Češka pandemija – Prag – foto EPA

Premijer Andrej Babiš je rekao da je to bila “teška odluka” jer zna koliko će utjecati na živote ljudi. Dodao je da trgovine i uslužne djelatnosti ostaju otvorene.

U Češkoj sa 11 milijuna stanovnika, u jesen je svakodnevno bilo po 15.000 novooboljelih, a posljednjih tjedana po 6000 novih slučajeva dnevno. Ukupno je od ožujka oboljelo više od 580.000 ljudi i umrlo više od 9.600.

Usporavanje epidemije je potaknulo češku vladu na ublaženje mjera početkom prosinca, pa su otvoreni restorani, muzeji i galerije, ali olakšanje je bilo kratkog daha.

Vlada koja predviđa rekordni proračunski deficit od blizu 10 posto BDP-a, najavila je u ponedjeljak program pomoći tvrtkama pogođenima posljedicama pandemije.

Babiš je rekao da krajem mjeseca zemlja očekuje prva cjepiva protiv covida-19.

Hrvatska i Italija zatvaraju Jadran za ribare izvan EU

0
Kočarica - Foto: Boka News
Kočarica – Foto: Boka News

Vlada je na sjednici u ponedjeljak usvojila odluku o proglašenju isključivog gospodarskog pojasa (IGP) što će se formalno dogoditi u januaru nakon trilateralnog ministarskog sastanka sa Slovenijom i Italijom.

Time će se obje strane Jadrana zaštititi u istom režimu, a istodobno će ga zatvoriti za ribarske flote trećih zemalja, onih koje nisu članice EU; piše Večernji List. To će, posljedično, dovesti do boljeg gospodarenja ribljim fondom i više šansi za hrvatske ribare. Hrvatska namjera o proglašenju IGP-a postoji već dulje, no dosad su sve njezine bitne komponente – ona vezana za ribarstvo i za ekologiju – bile sadržane u ZERP-u.

Pojednostavljeno, IGP je u potpunosti sukladan epikontinentskom pojasu koji Hrvatska ima samim time što ima obalu te ZERP-u, i po površini i po korištenju. I do sad je ZERP bio europsko more, tako da je izlov dopušten svim članicama i to se ne mijenja. No sada će i Italija, koja dosad nije ni na koji način štitila dio mora uzduž njezine obale, “izbaciti” flote trećih zemalja, prije svega brojne albanske ribarice, te će se i riblji fond bolje obnavljati, neće biti toliko izlova, a more će biti sigurnije i za hrvatske ribare. Također, kako je zajednička ribarska politika u isključivoj nadležnosti EK, Komisija će odsad i u tom dijelu Jadrana, u dogovoru s članicama, propisivati kvote, upravljati ribljim fondom te, zatreba li, staviti ograničenje na izlov. Hrvatska ribarska flota nije velika za razliku od talijanske, pa će zajedničko upravljanje biti i na korist našim ribarima.

No IGP donosi i neka dodatna prava, kao što je mogućnost gradnje umjetnih otoka i korištenje energije morskih valova i struja. Sad kad je u Italiji sazrela ideja da proglase IGP, što preporučuje i EK, Hrvatska smatra da je u interesu proglasiti pojas i imati institut koji je u potpunosti nazvan kako ga navodi Konvencija UN o pravu mora. O IGP-u se razgovaralo s Talijanima u Zagrebu krajem prošlog mjeseca, a još prije Slovencima je poslana poruka o hrvatskim namjerama u duhu dobrosusjedskih odnosa i nove atmosfere između dvije države.

Od tada su između Slovenije i Hrvatske, ministara te predsjednika Vlade Andreja Plenkovića i Janeza Janše, odrađeni razgori i Sloveniji su dana pojašnjenja da se uvođenjem IGP-a ništa ne mijenja, što je Slovenija prihvatila. Prijašnje rezerve Slovenije oko ZERP-a polazile su od njihove pretpostavke da imaju neka prava, no čak je arbitražna odluka, koju Hrvatska ne priznaje, ali Slovenija priznaje, jasno rekla da Slovenija nema nikakvih prava južno od svoje granice teritorijalnog mora te je čak predvidjela mogućnost da se cijeli Jadran zatvori IGP-ovima, ali ni tada to neće utjecati na razgraničenje.

EK podržava IGP, a često se može čuti da je upravo Komisija navela da Hrvatska dosadašnjim neproglašavanjem IGP-a gubi 140 milijuna eura u izlovu ribe, što je pogrešno. Riječ je o studiji koju je Komisija napravila 2008. s mehaničkim prikazom ribljeg bogatstva u teritorijalnom moru i mogućim gospodarskim pojasevima i vrijednosti ribolova, ali uz napomenu da studiju pišu kao da države nisu članice EU i kao da se ne primjenjuje zajednička ribolovna politika. Kako Hrvatska cijelo vrijeme ima ZERP, i slobodno lovi u tom području, cijelo joj je vrijeme bio na raspolaganju potencijalni izlov u vrijednost 140 milijuna eura.

Hrvatska: Dio hotela ipak organizuje novogodišnja slavlja

0
Šampanjac

Predstojeći blagdani, Božić i Nova godina, noćna su mora svakog epidemiologa. Okupljanje, slavlja, pa još alkohol bez kojeg takvi dani kod nas teško mogu proći, rizična su kombinacija sami po sebi, a ovih su dana neki hotelijeri na epidemiološke muke još malo dosolili.

Bez obzira na velik broj novozaraženih, pojedine hotelske kuće oglašavaju, naime, ponudu za Novu godinu kao da je sve normalno pa potencijalne goste prizivaju bogatim novogodišnjim programom, šampanjcem u ponoć, čak i tamburašima!

Ljudi jesu željniji nego ikad opuštanja, promjene sredine i provoda i hotelski domaćini s time računaju. Trenutačno je od oko 1175 domaćih (Hrvatska) hotelskih objekata otvoren 181 hotel, a broj gostiju penje se do deset hiljadaa. Bitno veće brojke, možda tek za koju tisuću, ne očekuje se ni za Novu godinu, ali interesa ima, a time i mjesta za brigu. Je li hotel s tamburašima u najavi samo izuzetak ili prijeti da sad i hoteli, koji su se ljetos odlično pokazali, postanu rasadište koronavirusa? Za početak, dobra je vijest da je hotel iz Stubaka, koji je planirao svoje novogodišnje goste razveseliti tamburaškim nastupom, odustao od te ideje.

– To s tamburašima bilo je u oktobru, kad je epidemiološka situacija bila puno povoljnija – odgovaraju Večernjem listu u hotelu, ne precizirajući kad su točno odlučili otkazati tamburice, i poručuju da će u novogodišnjoj noći ispoštovati sve propisane mjere.

Kao i u Falkensteiner resortu Punta Skala, gdje kažu da klasične proslave i dočeka Nove godine na kakav smo navikli neće biti. Tema dočeka je usporavanje, tzv. slowing down, a sve je okrenuto boravku s najbližima i u prirodi pa su tako osmislili cijeli niz aktivnosti u malim grupama i na svježem zraku. I to od jutarnje rekreacije, pečenih kestena i vina na terasi bara do zalogaja na otvorenom uz novogodišnje šlagere iz zvučnika.

U Falkensteineru računaju pretežito na domaće goste, kao, recimo, i u Termama Topusko, gdje dvodnevni novogodišnji aranžman nude za 970 kuna. Zasad, kažu u Topuskom, imaju 14 prijava, ali još dvoje hoće li dočeka na kraju biti s obzirom na to da je moguće i pooštravanje sadašnjih epidemioloških mjera.

– Nešto interesa ima, dnevno primamo tri do pet upita. Novac ne uzimamo unaprijed, jer nema smisla, situacija se mijenja iz dana u dan. Ali u skladu s mjerama osmislili smo i novogodišnju noć, imamo prostorne uvjete za potreban razmak i da u zasebnim prostorima na večeri može biti do 20 ljudi. Bit će to praktički večera kao i svaku drugu večer, samo malo svečanija i obilnija, neće biti ni plesa ni žive glazbe, a u ponoć ćemo našim gostima, s obzirom na zabranu točenja alkohola nakon 22 sata, ponuditi bezalkoholni šampanjac – kazuje Mia Josić, direktorica opatijskog hotela Paris, u kojem zadnjih sedmica u 90 posto slučajeva ugošćuju Zagrepčane, Puljane, Splićane, Velikogoričane, Slavonce…, a vjeruje da će takva struktura biti i za Novu godinu.

Pribojavaju se jedino ograničenja za putovanja između županija. Direktor Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić kaže da bi hotelski vaučer u takvom scenariju vjerojatno bio dovoljan da se dozvole dobije. Ali neki velik broj novogodišnjih gostiju u hotelima ne očekuje.

– Prije bih rekao da novogodišnje goste možemo brojiti u stotinama nego u tisućama, ali vidjet ćemo. Kolege s kojima sam u kontaktu itekako su svjesni situacije i svakako će se pridržavati svih propisanih mjera. Nova godina bit će zapravo dva, tri ili četiri dana odmora, opuštanja u novom ambijentu i bijega od svakodnevice, a nikakav veliki provod. Nemam informacija da se spremaju slavlja i plesovi. Recimo, jedan hotelijer kaže da će gosti biti pozvani da u ponoć iziđu na balkone svojih soba i da svi tako zajednički nazdrave novoj godini. Vjerujem da svi ozbiljni hotelijeri razmišljaju na sličan način. Ali, iskoristit ću priliku da još jednom na sve apeliram i podsjetim koliko je važno držati se svih mjera koje su propisali naši epidemiolozi. Apeliram da razmišljaju unaprijed i da imaju na umu kako je od jednokratnog prihoda važnije ono što nas čeka u nadolazećim mjesecima te da bi svaki ispad štetio ne samo njima nego cijelom sektoru – jasan je direktor HUT-a V. Ostojić.

Iz HUT-a poručuju kolegama, ako imaju nedoumica ili nejasnoća oko epidemioloških mjera, da im se jave, a ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” Zvonimir Šostar ne krije da bi najviše volio da za predstojeće blagdane nitko nigdje niti ide niti putuje.

– Uvijek je teško pomiriti ljudske želje, potrebe gospodarstva i mjere koje nalaže epidemiologija. Teško je naći balans – priznaje Z. Šostar.

– Brojke, nažalost, nisu dobre, a ako se ne budemo pridržavali mjera, situacija će biti još i gora. Istina je, mi liječnici bismo najviše voljeli da u ovakvoj situaciji nitko nikamo ne putuje. Recimo, moja supruga i ja ćemo i Božić i Novu godini provesti sami, u svome domu. Tko ipak odluči putovati, apeliram na maksimalnu pažnju i pridržavanje svih propisanih epidemioloških mjera. Moramo svi skupa biti iznimno oprezni i obzirni za ove blagdane kako bismo dogodine mogli biti opušteniji i na koncu konca iduću Novu godinu slaviti kako smo navikli – poručuje ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”.

Obznanjen tajni Protokol o Prevlaci: sve o sporazumu između Hrvatske i bivše Jugoslavije

0
Prevlaka - Ulaz u Boku
Prevlaka – Ulaz u Boku / foto BN

Prije 18 godina (10.12.2002.) su na konavoskom lokalitetu Konfin, tadašnji ministri vanjskih poslova Republike Hrvatske, Tonino Picula i bivše Savezne Republike Jugoslavije Goran Svilanović, potpisali sporazum, nazvan: “Protokol između Vlade Republike Hrvatske i Savezne vlade Savezne Republike Jugoslavije o privremenom režimu uz južnu granicu između dviju država”.

Taj važan međudržavni ugovor, koji se od 2006. godine, primjenjuje u pravnim odnosima između Republike Hrvatske i Republike Crne Gore, nije nikad objavljen u nekom od službenih listova spomenutih država, niti je objelodanjen putem bilo kojeg svjetskog medija!

U oktobru ove godine novinari portala morski.hr su poslali upit Ministarstvu vanjskih poslova da pojasne službeno stajalište Republike Hrvatske oko pomorskog razgraničenja s Crnom Gorom. Naime, nejasni su stavovi oko otočića Mamule, koji se tretira prema trenutnom režimu razgraničenja, uređen Protokolom o privremenom režimu uz južnu granicu iz 2002. godine, koji je u privremenoj primjeni od dana njegova potpisa.

Prema odredbama tog Protokola, otok Mamula (Lastavica) nalazi se unutar crnogorskog dijela Bokokotorskog zaljeva, istočno od crte koja je također na privremenim osnovama u ovom trenutku razgraničenje teritorijalnoga mora RH i CG.

Ekskluzivan dokument koji mu je ustupio dubrovački profesor matematike Igor Legaz, donosi portal Morski.hr .

Pariz: Hiljade protestanata traže otvaranje hotela i restorana

0
Pariz – foto EPA

Hiljade hotelijera i ugostitelja okupile su se u Parizu u ponedjeljak na poziv desetak organizacija tog sektora, kako bi tražili otvaranje njihovih objekata. Ugostitelji, hotelijeri, trgovci na veliko i nekoliko vlasnika diskoteka okupili su se na Place des Invalides, da bi svjedočili o “nevolji cijelog sektora”, objasnio je Herve Becam, potpredsjednik Unije za ugostiteljski obrt i hotelijerstvo, glavnog sindikata hotelijerstva i ugostiteljstva, prenosi agencija France presse.

Prosvjednici su tražili dodatnu pomoć, ali prije svega pravo na nastavak rada, dok je otvaranje restorana i kafića za sada predviđeno tek 20. siječnja u Francuskoj, a za diskoteke se ne zna kada će biti otvorene. “Ne možemo živjeti od subvencija”, inzistirao je ugostitelj Stéphane Manigold, koji vodi skupinu Eclore. “Stvarno imamo utisak da smo žrtvovani”, izjavio je Didier Chenet, predsjednik Nacionalne skupine neovisnih ugostitelja.

Prema anketi koju je u novembru provela njegova organizacija, 30 posto hotela i restorana razmišlja o prijavi stečaja. Dobavljači su također zabrinuti, “Ne prisiljavaju nas na zatvaranje, ali zatvaraju naše klijente”, rekao je Andre Diril, veletrgovac pićima, koji je rekao da je ove godine izgubio 2 milijuna eura.

Zatvorene tvrtke sada mogu birati između mjesečne pomoći do 10.000 eura ili odštete do 20 posto mjesečnog prometa, do 200 tisuća eura.

Tvrtke iz sektora turizma, ugostiteljstva, sporta i kulture koje nisu zatvorene, ali su izgubile najmanje 50 posto prometa, mogu dobiti pomoć do 10.000 eura, ili odštetu do 15 posto mjesečnog prometa putem fondova solidarnosti, koji se može povećati do 20 posto mjesečnog prometa za tvrtke koje su izgubile 70 posto prometa.

Muo – obustava saobraćaja utorak 15. decembar

1
Muo – Foto: www. simplesail.com

Potpuna obustava saobraćaja na dijelu lokalnog puta u naselju Muo u utorak 15.decembra u vremenskim intervalima od 10-12 sati i 14-16 sati.

Saobraćaj se obustavlja zbog uklanjanja oštećenog asfaltnog sloja i postavljanja novog. Radove obavlja firma “Asfalt putevi Bar” d.o.o.

Potpuna obustava saobraćaja u naselju Kavač od 15. decembra do 25. decmbra. Radove obavlja firma “Maya Montenegro” d.o.o. Podgorica.

Uklanjanje oštećenog asfaltnog sloja, dana 12.12.2020.god, 13.12.2020.god. i 14.12.2020.god. od 22 sati obavlja firma “ M trans company “ d.o.o. Tivat.

Kotorani najviše kršili mjere u danima vikenda

0
Kotor – korona novembar 2020. foto Boka News

Zbog kršenja mjera za suzbijanje pandemije kovida 19, krivično će odgovarati 18 osoba, saopšteno je iz Uprave policije.

“Policija je u danima vikenda podnijela krivične prijave protiv šest osoba koje su zatečene u kršenju mjera u Kotoru, pet u Ulcinju, tri u Nikšiću, dvije u Podgorici i po jedne u Beranama i Budvi”, navodi se u Twitter objavi policije.

Hrvatska produžila stroge mjere za ulazak u zemlju

0
Karasović GP – foto Boka News

Nacionalni štab civilne zaštite donio je danas odluku kojom je za još mjesec dana produžio stroga pravila za ulazak u Hrvatsku po kojima svi putnici, bez obzira na državljanstvo, moraju da imaju negativan PCR test, osim onih koji dolaze iz takozvanih zelenih područja EU.

Prema odluci o privremenoj zabrani i ograničenju prelaska državne granice koja je produžena do 15. januara, svi putnici koji dolaze u Hrvatsku, bez obzira na državljanstvo, moraju da pokažu negativan PCR test koji nije stariji od 48 sati ili da se testiraju po dolasku u Hrvatsku i da budu u samoizolaciji do negativnog nalaza.

Izuzetak su jedino putnici koji dolaze iz područja koja su na “zelenoj listi” Evropskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti, kojih trenutno gotovo da nema.

Tako]e, izuzeti od odluke su pogranični i zdravstveni radnici, učenici i studenti, pomorci, kao i putnici u tranzitu do 12 časova, ali to moraju da dokažu na graničnom prelazu.

Za državljane takozvanih trećih zemalja (u koje spada i Srbija) koji dolaze iz tih država i dalje važe dodatna ograničenja, odnosno mogu u Hrvatsku samo pod određenim uslovima. Uz negativan PCR test ne stariji od 48 sati ili test u Hrvatskoj i samoizolaciju do negativnog nalaza, njima će se dopustiti ulazak samo ako je riječ o neodložnom ličnom i poslovnom razlogu ili imaju drugi ekonomski interes.

Od odluke su izuzeti i pomorci, zdravstveni radnici, osobe koje putuju radi školovanja, diplomate, osoblje u saobraćajnom sektoru i putnici u tranzitu.

Svim stranim putnicima koji ispunjavanju uslove za ulazak i dalje se savjetuje da svoj dolazak najave putem aplikacije “entercroatia”.

Hrvatska je do kraja novembra imala otvorene granice za sve državljane Evropske unije, dok su restrikcije važile za državljane trećih zemalja.