Broj stranih turista kojima je potrebna pomoć spasilaca na planinama i moru u Crnoj Gori raste iz godine u godinu. Iako je spašavanje trenutno zakonom definisano kao besplatna i javna usluga, državu ovakve akcije koštaju desetine hiljada eura godišnje, pa nadležne institucije razmatraju modele da se dio troškova prenese na same turiste – najčešće kroz obavezno osiguranje, piše Portal RTCG.
Prema podacima Direktorata za zaštitu i spašavanje MUP-a, u periodu od 2021. do 2025. koordinisano je 242 akcija na planinama, tokom kojih je spašeno 406 osoba – od čega 328 stranih državljana.
Direktor Direktorata, Miodrag Bešović, navodi da su troškovi posebno visoki kada se angažuje Avio-helikopterska jedinica, jer jedan sat leta košta nekoliko hiljada eura.
„Prosječna cijena složenijih akcija, poput onih na Durmitoru, iznosi između 5.000 i 10.000 eura. Riječ je o angažovanju velikog broja službi – od Gorske službe i Helikopterske jedinice, do hitne pomoći i lokalnih struktura bezbjednosti“, objašnjava Bešović.
Iako potpuna naplata spašavanja, kako kaže, nije opcija jer bi narušila imidž Crne Gore kao turističke destinacije, razmatra se uvođenje obaveznog osiguranja za aktivnosti sa povećanim rizikom – poput planinarenja, raftinga ili paraglajdinga.
„Na taj način bi se rasteretio budžet, a turisti imali sigurnost da će u slučaju nezgode biti spašeni bez dodatnih komplikacija“, ističe Bešović.
Slične modele već primjenjuju Austrija, Italija, Švajcarska i Slovačka, gdje se troškovi spasilačkih intervencija pokrivaju iz osiguranja ili se naplaćuju direktno u slučajevima nepažnje i kršenja pravila.
Načelnik Gorske službe spašavanja Crne Gore (GSSCG), Željko Loncović, podsjeća da je GSS volonterska i humanitarna organizacija, te da oni sami ne mogu naplaćivati usluge. Ipak, i on smatra da bi osiguranje ili djelimična naplata bila fer rješenje.
„Francuska nudi osiguranje za planinske aktivnosti u trajanju od pet, 10 ili 15 dana. Ako turista ima polisu, spašavanje je besplatno, a ako nema – plaća punu cijenu akcije“, pojašnjava Loncović.
Kada je riječ o moru, Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama godišnje ima 35 do 40 akcija spašavanja, većinom u periodu od aprila do novembra.
Načelnik Sektora za traganje i spašavanje, Žarko Lukšić, naglašava da sadašnji zakon ne dozvoljava naplatu spašavanja od neodgovornih skipera ili vlasnika jahti, ali se u novom Zakonu o sigurnosti pomorske plovidbe razmatraju kaznene mjere.
„U Italiji obalska straža spašava ljude, ali ne i imovinu – tegljenje plovila se posebno naplaćuje. Hrvatska ima privatne kompanije za takve slučajeve. Crna Gora mora da pronađe kompromis – da zaštiti turiste, ali i da racionalno koristi državne resurse“, zaključuje Lukšić.
Prijepodne postepeno naoblačenje, poslijepodne a naročito tokom noći, kiša, pljuskovi i grmljavina.
U južnim i centralnim predjelima mjestimično umjerene do obilne padavine.
Vjetar umjeren do jak, južni jugoistočni. Jutarnja temperatura vazduha od 0 do 12, najviša dnevna od 7 do 21 stepen.
Nakon juga u ponedjeljak, očekuje nas bura koja će “rastjerati” kišu. Najniža jutarnja temperatura zraka oko 15 °C, a najviša dnevna oko 20 °C.”
Ponedjeljak:
U južnim i centralnim predjelima promjenljivo oblačno, ujutru ili prijepodne ponegdje moguća kratkotrajna kiša. Na sjeveru pretežno oblačno i svježije, povremeno sa slabom kišom, u planinama i susnježicom. Vjetar umjeren do jak, ponegdje na udare i veoma jak, sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura vazduha od 0 do 15, najviša dnevna od 2 do 19 stepeni.
Ono što je bilo nezvanično najavljeno, dobilo je zvaničnu potvrdu. Pretposljednja trka Brdskog šampionata Crne Gore u automobilizmu MBAT Podi 2025, koja je po Kalendaru Auto i karting saveza Crne Gore trebala da se vozi 4. i 5. oktobra, neće se održati.
Organizator, AMSK Podi, saopštio je da su razlozi otkazivanja trke bezbjednosne prirode, pošto je staza znatno oštećena i trenutno ne ispunjava bezbjednosne standarde potrebne za održavanje trke.
„Staza na kojoj treba da se vozi trka je u nekim djelovima potpuno propala. Iako je bilo nekih obećanja, nijesu nam sanirali tu dionicu staze, koja zbog toga nije bezbjedna, kako za učesnika trke, tako i za gledaoce. Iz tih razloga smo na Skupštini kluba donijeli odluku da se trka ne održi, iako bi joj ovo bilo jubilarno, deseto izdanje. Naš prioritet je bezbjednost svih takmičara i posjetilaca. Svjesni smo da ovo izaziva razočaranje, ali smatramo da je odgovorno da zdravlje i sigurnost stavimo na prvo mjesto. Zahvaljujemo na razumijevanju i podršci i radujemo se ponovnom susretu kada uslovi budu bezbjedni za sve“, saopštio je AMSK Podi.
Trka MBAT Podi je prepoznata kao jedno od najatraktivnijih i najzahtjevnijih trka u zemlji, koja je svake godine okupljala brojne domaće i strane vozače. Njeno izostajanje predstavlja razočaranje za ljubitelje automobilizma.
Završna trka Brdskog šampionata Crne Gore održaće se u Dubrovniku od 10. do 12. oktobra, u organizaciji Grada Dubrovnika, Turističke organizacije grada i Auto kluba Dubrovnik Racing.
Poslanik Socijaldemokrata i predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, Boris Mugoša, predložio je saslušanje nadležnih oko prodaje brodova Crnogorske plovidbe i revizorskog nalaza Državne revizorske institucije (DRI).
On je na društvenoj mreži X naveo da se prvo saslušanje koje je predložio odnosi na “problematičnu prodaju brodova Crnogorske plovidbe”, a na osnovu inicijative Udruženja pomorskih kapetana Crne Gore.
Kako je dodao, drugo saslušanje je predložio povodom revizorskog nalaza DRI.
“Koji je pokazao neefikasno sprovođenje optimizacije javne uprave gdje je umjesto racionalizacije došlo do značajnog porasta broj zaposlenih u javnoj upravi”, naveo je Mugoša.
Suvomeđa - kulturna baština u službi ekosistema - foto Prirodnjački muzej
1 od 4
Suvomeđa - kulturna baština u službi ekosistema
Suvomeđa - kulturna baština u službi ekosistema
Suvomeđa - kulturna baština u službi ekosistema
Suvomeđa - kulturna baština u službi ekosistema
U okviru Dana evropske baštine, na temu “Arhitektonska baština: prozor u prošlost,vrata za udućnost” u Prirodnjačkom muzeju Crne Gore upriličena je svečanost otvaranja izložbe “Suvomeđa – kulturna baština u službi ekosistema”, uz realizaciju radionice o istorijatu i procesu nastanka suvogradnje.
Autori postavke su kustos MSc Aleksa Popović, i muzejski savjetnici dr Lidija Leković, dr Nada Bubanja i dr Marko Karaman.
Ovaj događaj organizovan je u saradnji sa Parkom prirode Orjen i stručnjakom za kulturnu baštinu Željkom Starčevićem, uz finansijsku podršku Ministarstva kulture i medija Crnr Gore.
Suvomeđa – kulturna baština u službi ekosistema
Posjetioci su imali priliku da saznaju više o:
tradiciji i tehnikama suvogradnje,
istorijskom značaju suvomeđa u lokalnom pejzažu,
ulozi ovih zdanja u očuvanju biodiverziteta i prirodnih ekosistema.
Ugostili smo takođe i studente druge godine Prirodno-matematičkog fakulteta sa odsjeka Biologija, zajedno sa Prof. dr Danijelom Stešević, koji su aktivno učestvovali i diskutovali o ovoj temi u okviru praktične nastave predmeta Sistematika i filogenija necvjetnica, saošteno je iz Prirodnjačkog muzea CG.
Ruski razarač klase Udaloy I “Viceadmiral Kulakov” kod Danske, 31. kolovoza Foto: Jacob Gronholt-Pedersen / Reuters
Ruski ratni brodovi iznova su plovili pravcem sudara, usmjeravali oružje prema danskim mornaričkim plovilima i ometali navigacijske sustave u danskim tjesnacima koji povezuju Baltičko i Sjeverno more, rekla je danska obrambena obavještajna služba u petak.
Takvi incidenti riskiraju nenamjernu eskalaciju, navodi se. Baltička regija na visokoj je razini pripravnosti nakon incidenata s podvodnim kablovima, prekidom opskrbe plina, upadima u zračni prostor i pojavom dronova otkad je započela ruska invazija Ukrajine, koja je povećala tenzije između Moskve i Zapada.
Danska, koja nepokolebljivo podržava Ukrajinu u njezinu ratu s Rusijom, povećala je svoj vojni proračun i obvezala se na nabavku oružja dalekog dometa, sposobnog gađati ciljeve unutar Rusije.
– Vidjeli smo nekoliko incidenata u danskim tjesnacima, kad su helikopteri danskih zračnih snaga i mornarička plovila ciljani radarima i kad je prema njima usmjeravano oružje ruskih ratnih brodova, rekao je na konferenciji za medije direktor danske obrambene obavještajne službe Thomas Ahrenkiel.
Rekao je da su ruski ratni brodovi plovili pravcem kolizije s danskim brodovima tijekom njihove plovidbe tjesnacem.
Ahrenkiel je rekao da je ruski ratni brod usidren u danskim vodama duže od tjedan dana, što ukazuje na moguću intervenciju Moskve ako bi Danska pokušala obuzdati kretnje ruske “flote iz sjene” tankera koji se koriste za zaobilaženje zapadnih sankcija u kontekstu prodaje nafte. U svibnju, tenzije su eskalirale u Baltičkom moru kad je Rusija poslala borbeni zrakoplov u trenutku kad je Estonija presrela ruski tanker za koji se sumnjalo da je dio flote iz sjene.
Danska obavještajna služba procjenjuje da Rusija provodi hibridni rat protiv Danske i šireg Zapada.
– Rusija koristi vojna sredstva, uključujući i agresivna, kako bi na nas izvršila pritisak bez prelaska linije oružanog sukoba u tradicionalnom smislu, rekao je Ahrenkiel. Moskva iznova niječe odgovornost za hibridne napade u Europi. Predsjednik Vladimir Putin u četvrtak se šalio da više neće slati dronove iznad Danske te je ideju da bi njegova zemlja potencijalno ciljala NATO članicu nazvao “glupošću”.
SAD: Prijetnje shvaćamo ozbiljno
Bijela kuća rekla je u petak da su ruske pomorske provokacije protiv Danske ozbiljna stvar.
– To je nešto što ova administracija shvaća ozbiljno i konstantno nadziremo situaciju. Nacionalno Sigurnosno vijeće ovdje u Bijeloj kući u stalnoj je prepisci s našim NATO saveznicima, a predsjednik također razgovara s mnogima od njih, rekla je glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt tijekom brifinga s novinarima.
Unatoč incidentima, obrambena obavještajna služba naglasila je da nije bilo izravne prijetnje protiv Danske. Međutim, premijerka Mette Frederiksen prošli tjedan je upade dronom iznad danskih zračnih luka i vojnih instalacija opisala “hibridnim napadom” na zemlju. Ministar obrane Troels Lund Poulsen rekao je da traju istrage incidenata, bez zaključaka o identitetima počinitelja.
Boracay, tanker povezan s ruskim interesima, postao je u središtu europskog sigurnosnog skandala nakon što su ga francuske specijalne snage zaplijenile kod Bresta. Analiza AIS podataka Daily Telegrapha pokazuje da je plovilo bilo u blizini čak devet incidenata s dronovima u sjevernoj Europi, uključujući Kopenhagen, Kiel i danske aerodrome, gdje su krajem rujna zabilježena prisilna zatvaranja zbog misterioznih letjelica.
Izgrađen 2007., Boracay je u samo tri godine promijenio četiri vlasnika, pet imena i sedam zastava, što je klasičan obrazac „shadow“ flote koja služi prikrivanju stvarnih operacija. Francusko tužiteljstvo objavilo je da će kapetan stati pred sud u veljači u Brestu, optužen za odbijanje suradnje i nemogućnost dokazivanja nacionalnosti broda. Prijeti mu kazna do godinu dana zatvora i novčana globa od 150 tisuća eura, piše Splash247.
Upozorenja da Rusija koristi tankere kako bi upravljala dronovima nad europskim gradovima prvi je iznio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. Njegove riječi dobivaju sve veću težinu dok se incidenti nastavljaju.
🇫🇷⚔🇷🇺
Footage of the capture of an oil tanker allegedly from the “Russian shadow fleet” by French special forces.
▪️The French Navy detained the tanker Boracay off the country’s coast on Tuesday, allegedly from the so-called Russian “shadow fleet.” The vessel is under… pic.twitter.com/Z36LaUMbxp
Ruski predsjednik Vladimir Putin odgovorio je na optužbe podsmijehom tijekom govora na Valdai klubu u Sočiju, prozvavši francusku akciju piratstvom: „Tanker je zaplijenjen u neutralnim vodama. S piratima se zna što treba učiniti.“
S druge strane, europski čelnici sve češće govore o hibridnom ratu. Poljski premijer Donald Tusk poručio je: „Ne radi se o iluzijama. Ovo je rat, nova vrsta rata.“ Poljska je već oborila dronove iznad vlastitog teritorija, a gotovo svakodnevno bilježi incidente oko energetske infrastrukture. Dodatno uznemirenje izazvao je slučaj kada je poljska obalna straža otjerala ruski ribarski brod koji je kružio samo 300 metara od plinovoda na Baltiku.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron naglasio je da „30 do 40 posto“ ruskog ratnog financiranja dolazi upravo iz operacija shadow flote. Njegova poruka bila je jasna: presijecanje tih tokova nije opcija, već nužnost.
Slučaj Boracay otvorio je pitanje do koje mjere pomorski promet i „siva ekonomija“ tankerske flote mogu postati oružje u modernom ratu – ne samo na moru, nego i u zraku iznad europskih gradova.
Turistička zajednica grada Dubrovnika najavljuje novo izdanje Good Food Festivala, manifestacije koja već niz godina okuplja ljubitelje dobre hrane, vina i autentičnih gastronomskih doživljaja. Od 6. do 19. oktobra, Dubrovnik će ponovno biti u znaku gastronomije – s bogatim programom, brojnim događanjima i prigodnom jesenskom atmosferom.
Program Festivala uključuje brojne atraktivne sadržaje: gastronomske ture, radionice kuhanja, tematske večere, zabavni Dub Pub gastro kviz, te ekskluzivne večere s poznatim chefovima, među kojima su Ivan Pažanin, David Skoko, Marijo Curić i Mario Mandarić. Tokom dva tjedna Festivala, u brojnim dubrovačkim restoranima bit će dostupna posebna ponuda promotivnih menija, osmišljenih upravo za ovu priliku, kako bi svi posjetitelji mogli kušati raznovrsna jela po pristupačnim cijenama. Plakat
Umjetnica nas potsjeća da treba u tome uživati, treba to iskoristiti i da je, možda jedini način da fenomen “Zlatnog sata” ostane zabilježen, onaj kroz crtež ili sliku.
Fantastični fenomen “Zlatni sat” prepoznatljiv je u Zalivu Boke kotorske, gdje se prilikom zalaska Sunca u moru reflektuje odraz okolnih planina. Očarana ovom prirodnom pojavom, vizuelna umjetnica Teodora Rakidžić iz Beograda istraživala je koliko “Zlatni sat” traje u Kotorskom zalivu na dan 2. oktobra, kada je otvorena njena izložba u Gradskoj galeriji, prva njena izložba u Crnoj Gori, a 14. samostalna uopšte. U postavci koju je nazvala “34 zlatne minute” predstavila je oko dvadeset radova u raznim tehnikama – ulje na platnu, kombinovana tehnika na papiru – suvi pastel i ugljen. Formati dosta variraju, a dominiraju crteži velikih formata.
-U svakom mjestu bilo gdje na Planeti postoji određeno vrijeme trajanja tog “Zlatnog sata” u različito doba godine. Malo sam istražila, Google je bogat informacijama i tim predviđanjima i vidjela sam da “Zlatni sat” 2. oktobra u Kotoru traje 34 minuta. Toliko bi zvanično trajao da je bilo sunce, u stvari nije bilo, jer je bilo oblačno, primijetila je umjetnica u razgovoru za Boka News. Dodaje da su trenuci “Zlatnog sata” jedinstveni, uvijek različiti i vrlo upečatljivi.
-Svaki dan je drugačiji, ali baš zato što sam naglasila minutažu, imam utisak da to podsjeća koliko je ograničeno to vrijeme trajanja, koliko je podsjetnik da je privremeno to koliko traje najljepša sunčeva svjetlost. Potsjeća nas da treba u tome uživati da treba to iskoristiti i da možda je jedini način da ostane zabijleženo kroz crtež ili sliku, bar ja kao umjetnik imam takav utisak, kaže Teodora
Ona je ove zlatne minute, zlatne sate dožiljavala u drugom ambijentu, ali njene impresije prenesene na slike i crteže u mnogome potsjećaju na neke kotorske prilike I motive. Jedan od njih je i motiv sa ornamentima koji liče na gotičke prozore palate Drago. Teodora Rakidžić je u stvari slikala pretežno motive iz Srbije – manastir Studenica, Pećka Petrijaršija, Visoki Dečani, koje je obilazila, a ima i motiva iz Crne Gore.
Sa otvatranja izložbe
Završila je Fakultet likovnih umjetnosti u Beogradu, gdje je trenutno na doktorskim studijama, a usavršavala se u Salzburgu u Austriji i u Düsseldorfu u Njemačkoj. Ta iskustva su bila, kaže, definitivno ključna prekretnica za neki dalji napredak, razvoj, donijevši joj dodatnu motivaciju da nastavi dalje, da stvara kad se vrati u Srbiju.
-Drugačiji je ambijent, scena je drugačija, pristup likovnoj sceni je drugačiji, možda i tretman umjetnika. U suštini se malo više sredstava odvaja za umjetnost generalno i onda su izraženije posjete izložbama. Ulaganje u dovođenje različitih profesora sa različitih strana svijeta na te institucije koje uče umjetnosti, malo je bolje pokriveno. Ali to ne znači da ovi predjeli nemaju šta da ponude, nego u suštini treba vidjeti tu raznolikost kad se negdje ode, kad se mi vratimo sa bogatim iskustvom i imamo šta da prenesemo drugim ljudima koji možda teže da se oprobaju u ovim vodama, objašnjava Taeodora , koja je zaposlena na Akademiji umjetnosti u Novom Sadu na katedri za crtanje-
-Taj posao i pozicija predavača, odnosno nekoga ko može da prenese svoje znanje na mlađe generacije, to je velika privilegija i baš volim što se time bavim i što je i to dio ovoga posla, pored toga da stvaram, ističe Teodora Rakidžić.
Otvaranje izložbe u Kotoru ispratila je i njena sestra bliznakinja, takođe akademska umjetnica, kao i kolege sa Akademije umjetnosti sa Cetinja, sa kojima su zajedno učestvovale na likovnim kolonijama. Jedna Teodorina slika iz ove postavke će za mjesec dana biti izložena u okviru Tivatskog likovnog salona.
BOKS: Slike koje smiruju i uzbuđuju
-Ono što mene posebno dotiče u njenom slikarstvu jeste ta tiha snaga da nas zaustavi, da nas podsjeti kako u običnom pogledu na fasadu, banderu ili obris drveta može postojati poezija. Teodorq nas uči kako da gledamo pažljivije, kako da uočimo ljepotu koja često promiče pred našim očima…Slike Teodore Rakidžić u isto vrijeme smiruju i uzbuđuju, podsjećajući nas da umjetnost nije negdje daleko, već tu, u svakodnevnom životu koji živimo, istakla je akademska umjetnica Radmila Beća Radulović, direktorka KC “Nikola Đurković”, otvarajući izložbu.
Ministar vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman i ministar vanjskih poslova Crne Gore Ervin Ibrahimović sa saradnicima danas su u Morinju položili vijenac ispred spomen-ploče na nekadašnjem logoru Morinj.
Novinarima nije bio dozvoljen ulazak u krug vojnog objekta u Morinju.
Crna Gora ne smije dozvoliti da se zaboravi logor Morinj i sva zla koja su se u njemu dešavala, poručio je ministar Ibrahimović.
„Moramo shvatiti da su te mračne ideologije devedesetih ostavile crnu mrlju i na Crnu Goru. Zato smo spremi i danas da prepoznamo sve što je bilo loše, ali zagledani u budućnost da nastavimo dobru prijateljsku biletaralnu sardanju sa državom Hrvatskom”, kazao je Ervin Ibrahimović.
On je poručio da svi inspiratori zločina i učinioci zločina, moraju biti privedeni pravdi i Crna Gora radi na tome.
“Moramo biti svjesni da te mračne ideologije nisu poražene do kraja. I da danas, nažalost, imamo i u Crnoj Gori i okruženju neke koji i dalje podržavaju ratne zločince i takve ideologije. Poistovećuju se s njima i bore se protiv kulture sjećanja. Crna Gora je posvećena kulturi sjećanja. I Crna Gora shvata da kroz kulturu sjećanja pokazujemo pijetet prema svim onim stradalnicima, ali isto tako solidarno s njihovim porodicama. A s druge strane jasno poručujemo da je Crna Gora kao sljedeća članica EU spremna da dijeli sve one evropske vrijednosti, da je spremna da osudi sve zločine, istakao je Ibrahimović.
On je zahvalio ministru Grlić Radmanu na snažnoj podršci evropskom putu Crne Gore.
“Svake godine njegujemo sjećanje našim dolascima, nismo zaboravili stradalnike logora Morinj, nismo zaboravili zapravo tu zločinačku narav onih koji su dovodili ljude iz Hrvatske, koji su napadali Dubrovnik baš u ovo vrijeme prije 34 godine, bez ikakvog razloga, bez ikakvog povoda. Ovdje su bili zatočeni civili, branitelji, ali i starci i žene”, kazao je hrvatski ministar Grlić Radman.
Poručio je da se moramo boriti protiv mržnje, protiv oblika politika, ideologija, koji ne poštuju vrijednosti, ne poštuju prijateljstvo, ljude, nego bi htjeli i danas nove podjele ili uticali na neke nove tenzije, eskalacije, što nam ne treba.
“Sjećamo se recentne povijesti i znamo da se Hrvatska branila u tom trenutku i da je Hrvatska bila žrtva agresije. Sjetite se Dubrovnika koji je bombardovan, pljačkan, uništavan i njegova okolina. Mi koji smo svjedoci toga, mi znamo što je bilo i kako je bilo. I zato je važno da ustajemo na tome, zajedno sa prijateljskom Crnom Gorom, i da smo i ove godine ovdje zajedno sa predstavnicima županijske vlasti, Dubrovačko-neretvanske županije, sa predstavnicima gradske vlasti, sa udrugom Dubrovačkih logoraša, odnosno upravo evo tu su i trojica logoraša koji najbolje znaju kako je bilo”, naglasio je Grlić Radman.
Morinj 2025. – Foto Roko Stjepčević – Boka News
Grlić Radman je kazao da u Morinj dolazi već četvrtu godinu.
Kultura sjećanja, važna je ne samo za Hrvatsku, za žrtve, nego i za Crnu Goru, za nove naraštaje, nove generacije koje dolaze, kako bi oni spoznali sve mračne trenutke zajedničke istorije i onoga što se dogodilo, pručio je Grlić Radman.
Nismo prepreka CG na putu ka EU
Hrvatski ministar Grlić Radman je istakao da Hrvatska nije prepreka da Crna Gora uđe u EU, već da je podržavala Crnu Goru na evropskom putu, kao što je podržavala na putu prema NATO članstvu.
“Hrvatska je od samih početaka dala i svoju ekspertizu, svoje iskustvo, pomagaće naravno i dalje, ali želimo vidjeti jedinstvo i zalaganje i ustrajnost političke elite ka evropskim vrijednostima – vladavine prava, sloboda, vjerskih, ljudskih prava”, naveo je ministar Grlić Radman.
Istakao je i važnost brige za hrvatsku zajednicu, autohtonu hrvatsku manjinu u Boki Kotorskoj, u Crnoj Gori i zahvalio da se konačno riješilo i pitanje hrvatskog doma „Josip Marković“ u Donjoj Lastvi i da konačno Hrvati Boke Kotorske i Crne Gore mogu raditi u prostorijama zgrade koju su gradili njihovi preci.
“To je jedan jako dobar znak i dobar početak i za nastavak i rješavanje daljnjih otvorenih pitanja, ali nama je neprihvatljivo da jedna ustanova javna, a to je bazen u Kotoru, nosi ime po zapovjedniku straže u logoru koji je zlostavljao logoraše. Dakle to se treba promijeniti. Tu je naravno i pitanje školskog broda Jadran, to uvijek ističemo kao jedan simbol, ali tu je u svakom slučaju i pitanje vojne sukcesije, granice na moru i o tome takođe razgovaramo. I naravno pitanje i otete imovine Hrvata Boke Kotorske, osobito Tivat i Dobrota. Postoje presude i sad se te presude moraju sprovesti, dakle moraju se uknjižiti vlasnici kojima je oduzeta bila imovina i na tome ćemo ustrajati, jer nitko nema pravo oteti tuđu imovinu”, naglasio je hrvatski ministar.
Morinj 2025. – Foto Roko Stjepčević – Boka News
Grlić Radman: Izjednačavanje Lore i Morinja nije moguće
Na pitanje kako vidi različite stavove predstavnike vlasti u Crnoj Gori i pitanje Lore, Grlić Radman kaže da u slučaju vojnog zatvora Lora, ima dosta nepoznavanja i da se ovdje olako politizira sa tom temom.
„Vojni zatvor Lora je oduvijek bio vojni zatvor i hrvatsko pravosuđe je sprovelo postupke, istrage, i donijelo odgovarajuće presude, odnosno kazne. Tu postoje imena i postoje kazne”, kazao je hrvatski ministar.
Izjednačavanjem ovog vojnog zatvora i logora u Morinju relativiziraju se žrtve u Morinju, kazao je Grlić Radman.
“Možda su političari ovdje u to vrijeme bili mladi, a nažalost niko im mudar i pametan nije prenio to znanje što je bilo i kako je bilo. I zato je dobro suočiti se s prošlošću. Trebamo ići sa argumentima.
Znači nije Hrvatska nikoga napadala. Ko je tada imao nalog, pravo i mandat da napada Dubrovnik? Znači, dolaziti u Dubrovnik, njegovu okolicu, paliti, pljačkati, odvoditi stanovnike, mirne žitelje Konavala. Ne možemo samo tako prijeći preko toga. Svako izjednačavanje nekakve takozvane krivnje, a zapravo neulazak u pravu istinu, ne doprinosi pomirenju ni jačanju dobrosusjedskih i prijateljskih odnosa”, ocijenio je Grlić Radman.
Tokom ceremonije polaganja vijenaca, dvadesetak mještana Morinja prosvjedovalo je tvrdeći da crnogorska vlast služi tuđim interesima. Tvrdili su da natpis na ploči u Morinju ne odražava stvarnu istinu događaja te su zatražili njezino uklanjanje.
U izjavama crnogorskim medijima poručili su da će se ponovno okupiti 10. oktobra te da će, ako do tada ploča ne bude uklonjena, to učiniti sami.
Spomen-ploču u Morinju otkrili su početkom oktobra 2022. godine tadašnji ministri vanjskih poslova i obrane Ranko Krivokapić i Raško Konjević, zajedno s Gordanom Grlićem Radmanom i Tomom Medvedom, ministrom hrvatskih branitelja, u znak sjećanja na to što je u Morinju početkom devedesetih nekoliko mjeseci funkcionirao tzv. sabirni centar za ratne zarobljenike s dubrovačkog ratišta.
Podsjećamo, u opšini Kotor u mjestu Morinj od 3. oktobra 1991. godine do 18. avgusta 1992. godine JNA je organizirala Centar za prihvat zarobljenika iz Hrvatske, poznat kao logor Morinj, u kojem su u nečovječnim uvjetima bile zatvorene 292 osobe iz dubrovačke regije.
U sudskom procesu koji je započeo 2007. godine, a pravomoćno je okončan 2013. godine, četiri pripadnika JNA su osuđena za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika koji su bili zatvoreni u tom logoru. Osim kaznenog postupka, sudovi Crne Gore su u parničnim postupcima donijeli i 154 odluke kojima je dosuđena naknada nematerijalne štete žrtvama.
.jpg){kind=link}