U Dubrovniku otvorena izložba o kupanju i kupalištima do Drugog svjetskog rata

0
Izložba DU – foto Hina

Izložba Državnog arhiva u Dubrovniku (DAD) “Kupanje i kupališta u Dubrovniku do početka II. svjetskog rata” otvorena je u utorak navečer u atriju dubrovačke palače Sponza.

Ravnateljica DAD-a Nikolina Pozniak rekla je da je izložba nastavak djelovanja Arhiva u lokalnoj zajednici pa je i izbor teme Dubrovčanima vrlo blizak, a nastajala je kroz duže vrijeme, koristeći arhivske materijale.

Građa za izložbu po riječima suautorice izložbe Sanje Curić korištena je najviše iz bogatog fonda starih fotografija.

“Htjeli smo obraditi temu blisku Dubrovčanima, a istodobno otvoriti im Arhiv i predstaviti što imamo”, kazala je Curić, napominjući da su izložili fotografije, tiskovine i građevinsku dokumentaciju.

Organizirano kupanje u Dubrovniku krajem 19. stoljeća pokrenula je austro-ugarska vojska, dok je za kupališni red bila zadužena Općina, no zabilježena su brojna kršenja.

“Početkom 20. stoljeća zabilježena je pojava nudizma, koja je sablaznila Dubrovčane, a za sve je bila kriva jedna strankinja na kupalištu Danče”, rekla je Curić.

Uz to, bilo je zabranjeno miješanje spolova, kao i kupanje pasa, no nečistoća je bila česta pa jedan članak iz tog vremena govori o kupanju žena u moru kod Komarde, gdje je bila klaonica, s komadima sitne stoke, crijevima i nožicama.

Suautorica izložbe Tanja Ladišić izjavila je kako su u prvom planu izložbe kupači, kako bi se prenijela atmosfera kupališta i oduševljeno raspoloženje na njihovim licima.

Izložba DU – foto Hina

“Veliki dio tih fotografija pronašli smo u fondu obiteljskih fotografija i albuma te time želimo promovirati i takve fondove, odnosno ideju pohranjivanja osobnih i obiteljskih zbirki koje čuvaju povijest Dubrovnika”, rekla je Ladišić.

Suautor izložbe Nikša Selmani podsjetio je kako su u arhivu pronađeni prvi slučajevi kupanja u Dubrovniku već 1691. godine, a potom i 1702. godine, što je suprotno ustaljenoj tezi da su se ljudi nekad bojali mora.

“U Dubrovniku je kupanje bilo užanca, a izvori već početkom 18. stoljeća govore kako se djeca kupaju na prvom dubrovačkom kupalištu Banje. Bilo je to vojno kupalište te, uz Šulić, najvažnije privatno dubrovačko kupalište. Ta dva su se prva počela uređivati, a ostala su dugo bila zapostavljena“, objasnio je Selmani.

S razvojem ljetnog turizma, istaknuo je Selmani, Općina je počela uređivati i javna kupališta pa su ona do sredine 30-ih godina prošlog stoljeća također bila uređena te su se dijelila najčešće po spolu.

“Za Dubrovnik je specifično što nije važno iz kojeg si dijela grada, već s kojeg si kupališta. Organizirale su se ‘Republike’ i ‘Kraljevstva’, što je bio posljednji ostatak onog vremena kad smo imali more samo za nas, dokaz neovisnosti i slobode pristupa moru. Te klape su čuvale kupališni red, ali su u njima generacije dobivale značajan dio odgoja i naslijeđa. Danas su se očuvale republike Danče i Porporela”, rekao je Selmani.

Australija: Skoro 200 mrtvih kitova nasukalo se u Tasmaniji

0
Tasmanija kiovi foto police

Oko 200 sisara nalazilo se na peščanom sprudu blizu rampe za brodove, a 30 je pronađeno nekoliko stotina metara daleko. Još 30 je otkriveno dalje u unutrašnjosti ostrva.

U australijskoj državi Tasmaniji zabeležen je najvećih pomora kitova u novijoj istoriji, pošto je drugi dan zaredom pronađen veliki broj nasukanih na plažama.

Od ponedeljka je ukupno pronađeno oko 470 kitova nasukanih na obalu, od toga ih je oko 200 pronađeno u sredu, a najveći deo je uginuo

Lokalne vlasti saopštile su da su spasioci sada u trci sa vremenom da pronađu žive kitove koji su još u plitkim vodama.

Spasioci su u utorak uspeli da vrate u vodu grupu od 25 kitova.

„Veoma smo razočarani zbog povećanja broja kitova koji su uginuli”, rekao je Nik Deka, predstavnik lokalnih vlasti.

On je dodao da se nada da će spasioci u sredu uspeti da vrate još preživelih kitova u vodu.

Gde su kitovi?

Spasioci iz Tasmanijskog programa za očuvanje okeanskog sveta stigli su kasno u ponedeljak i pronašli tri grupe kitova širom Makeri Hedsa – udaljenog ostrva do kojeg je teško stići, kako vodom tako i putem.

Oko 200 sisara nalazilo se na peščanom sprudu blizu rampe za brodove, a 30 je pronađeno nekoliko stotina metara daleko. Još 30 je otkriveno dalje u unutrašnjosti ostrva.

Ove lokacije su gotovo nepristupačne, pa su veliki izazov za spasioce.

Kako se kitovi spasavaju?

Tim od 40 obučenih spasioca započeo je „rasplivavanje” malog broja kitova u utorak ujutru – koristeći opremu da izgura životinje sa peščanog spruda u dublju vodu.

„Obično imamo problem sa životinjama koje se nađu na suvom. Ovo je drugačije. Sada imamo životinje koje poluplutaju, tako da rasplivavanje neće dugo trajati – samo će biti potrebno malo ubeđivanja”, kaže biolog doktor Kris Karlion.

Ako kitovima bude dobro u vodi, sledeći korak je da ih odvedemo dalje, dodaje.

Doktor Karlion rekao je reporterima da će ovo biti izazov zbog jakih struja i da će možda zbog toga biti potrebno uključiti i brodove u spasilačku misiju.

On kaže da je većina životinja jednostavno prevelika ili se nalazi na nepristupačnoj lokaciji. Kitovi piloti mogu da narastu do sedam metara i da teže i do tri tone.

„Pokrenućemo životinje s kojima imamo najviše šansi”, rekao je doktor Karlion.

Dodao je da spasioci znaju iz prethodne misije da kitovi piloti mogu da prežive i tri ili četiri dana na plaži na suvom, a mnogi u ovoj grupi se nalaze u dobrim „vlažnim i hladnim” uslovima.

Spasioci će završiti zadatak kasnije u utorak. Zvaničnici su zamolili ljude da ne prilaze tom mestu i saopštili su da imaju dovoljno spasilaca.

Zašto se kitovi nasukavaju na obalu?

Razlog je obično nepoznat, kažu naučnici.

Širom Australije i Novog Zelanda različite vrste kitova idu u sezonske migracije svake godine.

Istraživači kažu da kitovi prate vođu i da njihova jaka društvena veza može da dovede celu grupu do obale.

„Možda je u pitanju jedna nesreća, jednog ili dva kita i zato što su kitovi piloti takve društvene vrste koje mogu da povuku i druge za sobom”, kaže doktor Karlion.

Na Novom Zelandu 2018. godine, više od 200 kitova pilota je uginulo zbog nasukavanja na istočnoj obali.

Koji kitovi se nasukavaju?

Vrsta malih kitova je među onima koje se često nasukavaju.

Mogu da narastu do sedam metara i da teže do tri tone.

Iz Australijske antarktičke divizije kažu da proveravaju da li je ovo najveće nasukavanje do sada zabeleženo.

„Rekao bih da je najveće…Ne mogu da zamislim da ih bude više od ovoga”, rekao je profesor Piter Harison, iz Istraživačke grupe za kitove za BBC.

Prethodno najveće nasukavanje sisara bilo je 1935. godine, kada je 294 kitova pilota završilo na plaži.

Poslednji put, 2009. godine, na plažu se nasukalo 200 kitova pilota.

Više od 80 odsto australijskih kitova nasukava se na plažama Tasmanije.

Tivat sinoć zahvatilo veliko nevrijeme

1
foto SZP Tivat

Tivat je sinoć zahvatilo veliko nevrijeme koje se ne pamti, navode u Službi zaštite i spašavanja toga grada.

“Jak vjetar praćen velikom kišom i snažnim udarima južnog vjetara potopili su grad”, ističu iz Službe.

Vatrogasci su bili cijelu noć na terenu i uz krajnje napore uspjeli su da spasu objekte i odgovore na preko 200 poziva.

„Oluja koakva se ne pamti, sa jakim vjetrom i ogromnom količinom kiše koja je u nekoliko talasa zahvatala naš grad, dovela je do toga da za relativno kratko vrijeme, dobijemo čak oko 200 poziva u pomoć. Grad je bio poplavljen, a posebno kritično bilo je u Kalimanju.

Poplavljena-magistrala-kod-aerodroma foto SZP Tivat

Voda je prodrla ili prijetila da uđe u mnoge privatne, ali i javne objekte poput Doma zdravlja, hotela „Magnolija“ i „Franca“, a na putevima su se na uobičajenim kritičnim mjestima poput onog u Vrijesu kod benzinske pumpe „Ina“, stvorile bujice koje su preplavile cestu. Poplavljena je rano jutros bila i magistrala u blizini aerodroma Tivat, ali se voda u međuvremenu odatle povukla”, kazao je jutros komandir Službe zaštite i spašavanja Opštine Tivat, Zoran Barbić.

Prodavci ribe nezadovoljni novim tezgama u renoviranoj peškariji

3
Pijaca HN – foto S.K

Otvaranje renovirane peškarije u  okviru hercegnovske  pijace odlaže se još od prvog maja, iako su radovi privedeni kraju. Otvaranje je, porom  bilo najavljivano u julu i avgustu, a sada je ponovo odloženo na neodredjeno vrijeme.

Iz Stambeno komunalnog preduzeća koje gazduje gradskom pijacom i ribarnicom kažu da su odložili otvaranje  zbog zahtjeva nekoliko zakupaca tezgi na zelenoj  pijaci da se renovira i dio pijace .Kako je u septembru turistička posjeta u Herceg Novom bolja nego tokom jula i avgusta, dogovorili su se da radove započnu kada se smanji posao i prodaja na pijaci.

Direktorica Javnog Stambeno kominalnog preduzeća Jasmina Konjević ranije je  kazala da je u ribarnicu ulozeno izmedju 35 i 40  hiljada  eura i da je taj prostor sada funkcionalan i opremljen modernom opremom, u skladu sa propisanim standardima.

Njeno mišljenje, medjutim ne dijele dosadašnji zakupci tezgi , koji su blago rečeno razočarani.

Dugogodišnje prodavačice  ribe nezadovoljne su prvenstveno novim tezgama.

“ Obećano nam je jedno, a dobili smo nešto drugo uz poruku da ko nije zadovoljan može da otvori privatnu ribarnicu “, kaže dugogodišnja prodavačica ribe.

“Umjesto prodajnih dobili smo izložbene vitrine, u koje  može da stane samo po primjerak ili dva jedne vrste ribe. To znači da bi svako malo, dok mušterije čekaju,  trebalo  da idemo u drugu prostoriju do frižidera u kojima će se čuvati riba namijenjena prodaji”, ogorčena je njena koleginica.

One su ovog ljeta ribu prodavale u neuslovnoj prostoriji, bez vode irashladnih vitrina.Ipak su uspijevale da stalnim kupcima omoguće dovoljne količine ribe, a veće potražnje nije ni bilo , jer nije bilo ni turističke sezone.

Novljanka koja je njihova stalna mušterija kaže da ne može da shvati toliko odlaganje otvaranja već završene ribarnice. Ima zamjerke na izgled i funkcionalnost novih tezgi, i  podsjeća na rekonstruisane stare ribarnice u Dubrovniku( izgrađene u 19. Vijeku u starom dubrovačkom portu), Rijeci, Puli…,i na  onu u Barceloni u sklopu poznate tržnice La Boquerija koja je jedan  od simbola grada i najfrekventnijih turističkih punktova.

U prodajnom prostoru rekonstruisane hercegnovske peškarije , koji će imati 8 rashladnih  stolova, zamijenjene su podne I zidne obloge  I instalirani  rashladni uređaji, a adaptiran je  i odgovarajući prostor  za čišćenje ribe. Podsjećamo da je peškarija poslednji put renovirana prije 14 godina.

/S.Kosić/

Spašena jedrilica “Sea Angel” sa dva člana posade

0
pozicija jedrilice

Večerašnje nevrijeme sa jakom kišom i snažnim udarima južnog vjetra u Bok dovelo je i do akcije spašavanja na moru u Kumborskom tjesnacu.

Naime, u 21.15 sati Pomorsko operativni centar Uprave pomorske sigurnosti Crne Gore primio je MAY DAY poziv za pomoć od jedrilice ”Sea Angel” sa dva člana posade-ruska državljanina.

Jedrilica se u tom momentu nalazila u Kumborskom tjesnacu i zatražila je asistenciju usijed jakog nevremena. Udari vjetra su bili brzine preko 40 čvorova, pri jakoj kiši.

Jedrilica je plovila prema marini Porto Montenegro u Tivtu, a njena neiskusna i nedovoljno obučena posada se uspaničila jer se nije znala izboriti sa nevremenom, iako se njihov brod nalazio u sred zaliva Boke.

Sea Angel pred Portom

Na njihov poziv u pomoć Pomorski operativni centar je angažovao pilotsku službu kompanije Boka Pilot iz Bijele, koja se sa kapetanom Željkom Malovićem isplovila i asistirala uspaničenoj posadi jedrilice. Istovremeno je koorrdiniran i Porto Montenegro radi prihvata jedrilice u toj marini, a obavještena je i Lučka kapetanija Kotor.

Jedrilica “Sea Angel” je sada pred ulazom u marinu Porto Montenegro te su brod i njegova posada bezbjedni.

Sea Angel na sigurnom 

Akcija spašavanja završena je u 22.45 časova kada je “Sea Angel” uplovio u Porto Montenegro i vezao se uz carinski gat na mulu V te marine.

Napravljeni i prvi side scan sonar snimci olupina “Fresnela” i “Goritie”

Olupina, Foto: SHO ZHMS

Stručnjaci Sektora za hidrografiju Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore (ZHMS), u saradnji sa JU Zavod za geološka istraživanja, završili su batimetrijsko-hidrografski premjer akvatorija Ade Bojane i ulcinjske Velike plaže.

“Posao koji je trajao tri nedjelje obavljen je u skladu sa Zaključkom Vlade Crne Gore od 18. juna, kao i Sporazumom o finansiranju, prikupljanju ulaznih podataka i izradi Studije očuvanja i revitalizacije plaže na Adi Bojani, s prijedlogom rješenja, potpisanim između Ministarstva održivog razvoja i turizma, Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore i JU Zavodom za geološka istraživanja. U cilju prikupljanja postojećih relevantnih ulaznih podataka za potrebe izrade ove Studije, Sektor za hidrografiju ZHMS je izvršio hidrografsko-topografska snimanja obale i morskog dna prostora Velike plaže i ostrva Ada Bojana i to u u periodu od 10. do 31.avgusta. U istom periodu, firma DOO „Đelović“, u saradnji sa DOO „Licenca“, izvršila je geodetsko snimanje same obale.”- kazao je  tim povodom “Vijestima” direktor ZHMS Crne Gore, mr Luka Mitrović.

On je pojasnio das u na taj način obezbijeđeni relevatni hidrografski i geodetski podaci za analizu početnog stanja, “kao i definisanje predloga mjera za programirano očuvanje i revitalizaciju plaže na Adi Bojani, što predstavlja osnovni zadatak Studije.” U mješovito vojno-civilnom hidrografskom timu koji je ovom prilikom premjerio obalni akvatorijum Velike plaže i Ade Bojane učestvovao je magistar hidrografije, kapetan korvete Branislav Gloginja iz Mornarice VCG.

“Osim za potrebe izrade Studije očuvanja i revitalizacije plaže na Adi Bojani, prikupljeni podaci služiče i za ažuriranje pomorskih karata ovog područja, kao i za potrebe Ministarstva odbrane i Mornarice VCG.”- kazao je Gloginja koji je posebno istakao činjenicu da je tokom ovog posla prvi put u istoriji, obavljeno i detaljno snimanje side scan sonarom dviju već odavno poznatih olupina koje se nalaze u pregledanom akvatorijumu – austrougarskog putničkog parobroda “Goritia” i francuske podmornice “Fresnel”.

Sa-premjera-ul-akvatirijumaa

Oba ova plovila ovdje su stradala pod različitim okolnostima tokom Prvog svjetskog rata, a njihovi side scan sonar snimci pružaju do sada možda i najsveobuhvatniju sliku stanja obiju olupina. “Gorita”, parobrod od 3.104 tone dugačak 102 metra, potonuo je nakon eksplozije uzrokovane nailaskom na minu ili pogotkom torpeda sa neprijateljske podmornice, u noći 19.avgusta 1918. između hridi Đeran i ušća Bojane. Prelomljen na dva dijela koja leže na dnu mora, paralelno sa obalom, na međusobnoj udaljenosti od nekoliko desetina metara, parobrod “Goritia” počiva na dubini od 14 do 17 metara i jedna je od najatraktivnijih detinacija za ronilački turizam na jugu Crnogorskog primorja.

Snimci ove olupine koji su sada urađeni side scan sonarom daju sjajan uvid u stanje “Goritie” čak i brojne detalje sa nje, poput brodske ograde koja se još uvijek sačuvala na djelovima njenog trupa. Olupina 51 metar duge francuske podmornice “Fresnel” od 553 tone, nalazi se na nekoliko stotina metara od istočnog ušća Bojane i počiva na dubini od nepuna dva do sedam ipo metara, pri čemu je sami završetak krme ove podmornice zakopan u mulj i pijesak što ga oko nje nanosi struja iz Bojane.

Olupina, Foto: SHO ZHMS

“Fresnel” je ovdje stradala 5.decembra 1915, kada se nasukala u plićaku kod Bojane i ubrzo bila uništena od asutrougarskih ratnih brodova i hidroaviona. Njenu olupinu o kojoj se sve zna skoro 105 godina, prošlog mjeseca “otkrila” je ekipa državne firme Regionalni centar za obuku ronilaca za podmorno deminiranje (RCUD) iz Bijele zajedno sa novinarima državne RTCG koja je trijumfalno izvijestila o “otkriću nepoznatog borbenog plovila” u ulcinjskom podmorju, a što je izazvalo zgražavanje i podsmjeh u krugovima domaće i međunarodne hidroarholeoške struke.

Side scan sonar snimci olupine “Fresnela” , iako rađeni u veoma plitkom moru gdje je teško tegliti podvodnu sondu sonara, jasno pokazuju niz karakterističnih detalja po kojima je veoma lako identifikovati “Fresnel”, poput njena dva tzv. Drzevickijeva spuštajuća lansera za torpeda, na krmenom dijelu podmornice.

IJZ: Osam umrlih, 296 novih slučajeva korone

0
COVID 19 – Crna Gora – foto Boka News

Laboratorije Instituta za javno zdravlje su od posljednjeg presjeka završile PCR analizu 749 uzorka na novi koronavirus.

U laboratorijama Instituta i drugim laboratorijama u državi koje sprovode PCR dijagnostiku na novi korona vurus, ukupno je registrovano 296 novopozitivnih slučajeva infekcije, najviše iz Pogdorice – 82, i Nikšića – 79.

Registrovano je 38 slučajeva u Pljevljima, 22 u Beranama, 20 u Herceg Novom, 11 u Bijelom Polju, 10 na Cetinju, devet u Rožajama, osam u Budvi, sedam u Baru, pet u Andrijevici, dva u Plavu, i po jedan u Kotoru, Mojkovcu i Žabljaku.

“Od poslednjeg presjeka prijavljeno je osam smrtnih ishoda kod COVID19 pozitivnih pacijenata iz Tuzi, Bijelog Polja, Pljevalja, Mojkovca i Nikšića (4), rođenih 1952, 1948, 1935, 1946, 1960, 1965, 1934. i 1944. godine a koji su liječeni u Kliničkom centru Crne Gore (3), OB Berane (1) i OB Nikšić (4). Ukupan broj smrtnih slučajeva povezanih sa COVID-19 infekcijom od početka juna mjeseca iznosi 137 a od početka godine 146”, saopšteno je iz Instituta.

U posljednja 24 sata prijavljen je oporavak kod 119 pacijenata.

Trenutno je 3.448 aktivnih slučajeva infekcije, a od početka godine zaraženo je 9.138 osoba.

U Tivtu je trenutno 20 aktivnih slučajeva obolijevanja od koronavirusa

0
Sa sastanka OTZIS

U Tivtu je trenutno 20 aktivnih slučajeva obolijevanja od koronavirusa, 76 osoba se oporavilo od ove bolesti, dok su 3 osobe preminule, saopšteno je danas sa sastanku Opštinskog tima za zaštitu i spašavanje, kojim je predsjedavao predsjednik Opštine Tivat dr Siniša Kusovac.

“Pred nama je vrijeme sezonskog gripa, početak školske godine, period koji donosi brojne rizike kada je u pitanja dalje širenje koronavirusa. Zato je važno da inspekcijski organi na opštinskom i državnom nivou inteziviraju svoje aktivnosti, da djeluju preventivno, a kada je to potrebno i represivno, izricanjem kazni i sankcija.” – kazao je Predsjednik Opštine, posebno napominjući važnost koordinacije svih službi i organa.

Službenici Komunalne policije i Uprave za inspekcijske poslove, prema riječima načelniika Novaka Lekovića i direktora Uprave Jovice Stojkovića, svakodnevno sprovode kontrolu mjera koje propisuju nadležni organi i NKT, i zabilježen je visok stepen odgovornosti građana Tivta. “U redovnoj smo komunikaciji sa nadležnim inspekcijskim organima ali i sa Odjeljenjem bezbjednosti Tivat” napomenuo je Stojković naglašavajući dobru saradnju sa svim institucijama.

“Od početka jula pripadnici OB Tivat, izvršili su 64 kontrole samoizolacije, i kontroli je podvrgnuto ukupno 1375 lica. Šest lica je u ovom periodu krivično procesuirano.” – naveo je u ime Odjeljenja bezbjednosti Tivat, komandir Ljubiša Rovčanin.

Sastanku Opštinskog tima prisustvovala je koordinatorka mini-kriznog štaba inspekcijskih organa Uprave za inspekcijske poslove u Tivtu, Dragana Nikolić ističući da je najveći broj nepravilnosti i nepoštovanja propisanih mjera uočen na gradilištima u Tivtu, te da će inspekcija pooštriti aktivnosti u ovoj oblasti.

Opšta ocjena svih prisutnih na sastanku jeste da se mjere u Tivtu poštuju, da su građani Tivta disciplinovani i da je važno održati ovaj stepen odgovornosti. U ime Udruženja ugostitelja Tivta, Tonći Francesković je istakao da se mjere u ugostiteljskim objektima poštuju, da je uspjeh svih to što nema osnova za kažnjavanje, ali da će u ekonomskom smislu uslijediti težak period za sve koji se bave ugostiteljstvom i sve koji su uopšte oslonjeni na turizam.

Komandir opštinske Službe zaštite i spašavanja Zoran Barbić najavio je šesti krug dezinfekcije grada, i očekuje se da ove aktivnosti počnu narednih dana. Sastanku OTZS su prisustvovali i predstavnici Komunalnog preduzeća iz Tivta i tivatskog Vodovoda i kanalizacije.

Obilježeno 150 godina od rođenja znamenitog Novljanina: Spomenik Mirku Komnenoviću putokaz svima koji vode Herceg Novi

1
Foto Opstina HN

Spomenik Mirku Komnenoviću treba da bude putokaz ovoj i svim nastupajućim generacijama koje budu vodile Herceg Novi, da svoja znanja i svoje vizije nesebično stave u službu Herceg Novog, Boke i da čine samo dobro narodu, poručio je sinoć potpredsjednik Opštine Miloš Konjević na svečanosti kojom je u Gradskom muzeju obilježeno 150 godina od rođenja novskog dobrotvora, gradonačelnika i zadužbinara.

Najavljujući da će Opština spomenikom odati dodatnu počast jednoj od najznamenitijih ličnosti u istoriji grada, Konjević je kazao da će Herceg Novi nastaviti u pravcu koji je zacrtao Mirko Komnenović – putem rodoljublja, napretka, borbe za svoj kraj i sve ljude u njemu, sa misijom i vizijom koje traju kroz vijekove.

„Osvrćući se na život i djelo Mirka Komnenovića, mi se osvrćemo na najsvjetlije primjere naše istorije, na svetionike među ljudima koji su kroz burna vremena vodili naš grad i cijelu Boku ka mirnoj i sigurnoj luci“, kazao je Konjević.

Foto Opstina HN

On je podsjetio da je Komnenović je udario temelje modernog razvoja grada i stvorio preduslove da Herceg Novi postane kulturni i privredni centar Boke. Srpski Soko, Srpska kreditna zadruga, hotel Boka i botanička bašta oko hotela, bili su njegov način da svoj grad unaprijedi i oplemeni.  Patriotizam i beskrajnu ljubav prema rodnom kraju Komnenović je demonstrirao svakim svojim dahom i potezom, pa i tako što je Herceg Novom ostavio svoju kuću, čiju baštu su sinoć ispunili građani kako bi prisustvovali okupljanju u njegovu čast.
„Svoju političku karijeru i na lokalnom i na državnom nivou, bilo u unutrašnjoj politici ili diplomatiji shvatao je kao privilegiju i obavezu da poslove obavlja na korist svog naroda. Nakon izborne pobjede rekao bi: „Dužan sam radom da odvratim milo za drago“. Povjerenje naroda za njega je bila svetinja“, istakao je Konjević.

Tokom večeri posvećene jednom od najznačajnijih Novljana i Bokelja između dva svjetska rata promovisano je dopunjeno izdanje knjige „Mirko Komnenović“ novskog publiciste Nebojše Raša.

Uz autora, osvrt na životopis i  značaj djelovanja ovog patriote, dobrotvora, gradonačelnika Herceg Novog, narodnog poslanika i ministra u Vladi Kraljevine Jugoslavije dali su Nenad Šerović iz Javne ustanove „Gradski muzej Mirko Komnenović i galerija Josip Bepo Benković“  i predsjednik „Matice Boke“ Željko Komnenović. Program je organizovan pod pokroviteljstvom Opštine Herceg Novi, a u saradnji Javne ustanove „Gradski muzej Mirko Komnenović i galerija Josip Bepo Benković“ i NVO „Srpski soko“.

Imotski – Na presušenom dnu Modrog jezera odigrana tradicionalna nogometna utakmica

0
Imotski dno jezera Braco Ćosić

Imoćani su u nedjelju priredili svojevrsni spektakl. Iskoristili su presušeno dno svoga prirodnog bisera Modrog jezera te najveće otvorene prirodne p

ozornice na svijetu okružene grandioznim visokim stijenama kako bi organizirali tradicionalnu nogometnu utakmicu.

Protivnici poznati već po petnaesti put. Vilenjaci i Vukodlaci, jedni sa zapadne, drugi s istočne strane jezera. No, ova petnaesta jubilarna utakmica bila je u ambijentu koji ne ostavlja ravnodušnim nikoga. Odigrana je pred do sada i najvećim brojem gledatelja. Njih više od dvije tisuće imali su takvu socijalnu distancu da korona virus nije ima nikakve šanse nekoga zaraziti.

Prostor presušenog jezera uz grandiozne klisure, ogroman sipar dovoljan je bio i za više od sto tisuća gledatelja i svi bi imali pristojnu distancu. Gledatelji i oni od dvije i oni s preko 80 godina uživali su u programu koji su priredili sudionice ove utakmice.

Treba napomenuti da je ovo jedna od rijetkih utakmica koja se održala u rujnu, no zbog iznimno malih količina vode jezero je presušilo još krajem avgusta.

Već od ranog poslijepodneva kolone onih koji su željeli biti dio ovoga spektakla kretao se jezerskim serpentinama prema dnu. Čak i članovi HPO Gradske glazbe Imotski koji su u godini svoga 150-tog rođendana spustili se do dna i svirali marševe.

Imotski dno jezera Braco Ćosić

Nakon himne Lijepa naša i početnog udarca gradonačelnika Ivana Budalića i Velimira Ćosića, sudac Ivica Poštenjak (jedini sudac na svijetu s takvim prezimenom) dao je znak za početak utakmice. Prije nje izmjena darova Vilenjaka i Vukodlaka, specijalna pića, domaći uštipci, cvijeće, zajednički snimci.

Sama utakmica, igrana po specijalnim pravilima koja ne podliježu niti UEFI, niti FIFI, spektakl na presušenom blatu, s dosta pozitivnih tenzija. Koristio se po prvi put i Var, lopte je poslao Hrvatski nogometni savez. I dakako, utakmica je završila neriješeno 2:2.

Interesantno, po petnaesti put se nije znao pobjednik. Na kraju aplauz, zagrljaji, fotografiranje, izjave sudionika za čak pet TV kuća (HTV, Nova TV, N1, HNTV,TV Jadran) i dakako ono najteže, uspon jedan kilometar i par stotina metara uz strminu prepunu stijena i izazova.

No, nikome teško nije to bio jer biti sudionikom imotskog jezerskog spektakla, jedinstven je događaj u životu.