Vaterpolisti Primorca i treći put u sezoni poraženi su od Radničkog iz Kragujevca – nakon dva neuspjeha u Regionalnoj ligi, Kotorani ni večeras nisu mogli da pariraju favorizovanom rivalu koji je na bazenu Zoran Gopčević slavio 14:10 u prvom susretu četvrtfinala Evrokupa.
Vaterpolisti Primorca su sve četiri četvrtine minimalno izgubili (2:3, 2:3, 4:5, 2:3).
Najefikasniji sa tri gola kod crnogorskog predstavnika bio je Savo Ćetković, dok je Marko Mršić dodao dva. Po jednom su precizni bili Brguljan, Jusuke Inaba, Balša Vučković, Nemanja Vico i Đuro Radović.
Dimitrije Rističević upisao je 10 odbrana.
U gostujućem timu trostruki strijelci bili su Duško Pijetlović, Nikola Dedović i Angelos Vlahopulos.
NVO Green life, saopštila je da je danas organizovana konferenciju pod nazivom “Vrijeme je za manje plastičnih kesa” sa ciljem otvaranja diskusije na temu dosadašnjih rezultata kada je riječ o primjeni Zakona o upravljanju otpadom ali i daljih koraka koje je neophodno preduzeti kako bi se smanjila upotreba plastičnih kesa u našoj državi.
Kako se navodi u saopštenju, konferencija je održana sa ciljem otvaranja diskusije na temu dosadašnjih rezultata kada je riječ o primjeni Zakona o upravljanju otpadom ali i daljih koraka koje je neophodno preduzeti kako bi se smanjila upotreba plastičnih kesa u našoj državi.
“Konferenciji su prisustvovali predstavnici Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Agencije za zaštitu životne sredine, Fonda za životnu sredinu – Eko fonda, lokalnih komunalnih preduzeća i civilnog sektora”, kazali su.
Podsjećaju da je poznato da je Zakon o upravljanju otpadom usvojen u aprilu 2024. a primjena odredbi koje se odnose na plastiku za jednokratnu upotrebu je započela u oktobru 2024. godine.
“Nakon više od godinu dana od primjene ovih odredbi jasno je da su u opticaju kese različitih oblika i dimenzija i da ih građani i dalje masovno koriste. Na konferenciji je zaključeno da je potreban značajan napor kako bi se implementirale odredbe postojećeg zakona koje se odnose na zabranu upotrebe plastičnih kesa određenog promjera, ali i u dijelu naplate takse za kese koje su zakonom dozvoljene i koje se i dalje nalaze na tržištu”, ukazuju.
U ovom cilju, kako dodaju, neophodna je bolja komunikacija i saradnja institucija koje imaju svoje nadležnosti u ovom poslu kao što su resorno Ministartvo, Agencija za zaštitu životne sredine, Tržišna inspekcija, lokalne samouprave itd.
“Neophodno je značajo raditi na jačanju kapaciteta ovih institucija, kako bi mogle adekvatnije da odgovore zadatku na terenu. Sa druge strane, potrebno je uložiti značajan napor da bi se podigla javna svijest o neophodnosti smanjenja upotrebe plastičnih kesa iz razloga što su iste štetne po životnu sredinu i po zdravlje ljudi, te da je naplata naknade trebala da bude destimulišući faktor za građane, a ne dodatni namet na njihove budžete”, jasni su oni.
Kako se zaključuje, konferencija je organizovana u okviru projekta “Radijska kampanja o podizanju svijesti o štetnosti plastičnih kesa za životnu sredinu” koji ima za cilj jačanje svijesti i javnog informisanja o štetnosti plastičnih kesa za životnu sredinu a koji je podržan od strane Fonda za životnu sredinu – Eko fonda.
Nikola Merdović, jedn od osnivača Budva Wine Fest-a
Budva će 20. i 21. marta biti domaćin prvog Budva Wine Festa, koji će se održati u hotelu Avala, okupljajući brojne vinarije, destilerije i proizvođače autentičnih crnogorskih proizvoda. Festival predstavlja značajan iskorak za turističku i ugostiteljsku ponudu grada, s ciljem jačanja veza između HoReCa sektora i proizvođača, kao i promocije vinske kulture u Crnoj Gori.
Jedan od osnivača festivala, Nikola Merdović, istakao je važnost pokretanja ovakve manifestacije:
„Veoma nam je drago što možemo praktično da proglasimo otvaranje Budva Wine Festa, prvog koji se održava u hotelu Avala 20. i 21. marta. Ovo je manifestacija koju Budva zaslužuje već dugi niz godina, kao centar turizma u Crnoj Gori“, kazao je Merdović.
Festival će oba dana trajati od 15 do 20 časova, a publici će se predstaviti 40 vinarija i 10 destilerija. Posjetioci će imati priliku da, pored degustacija, uživaju i u prezentacijama domaćih proizvođača sireva i maslinovog ulja, uz poseban fokus na promociju autentičnih crnogorskih proizvoda i očuvanje vinske tradicije.
Edukativni segment festivala biće u fokusu kroz niz pažljivo osmišljenih radionica i masterklasova. Prvog dana planirana je radionica posvećena degustaciji i tradiciji proizvodnje maslinovog ulja u Crnoj Gori, kao i prezentacija destilerije Tok i porodice Urošević o proizvodnji rakije i regionalnim brendovima šljivovice. Drugog dana program obuhvata radionicu o vinskoj tradiciji i porijeklu sorte Vranac u Godinju, koju će predstaviti porodica Leković iz vinarije Garnet, kao i promociju Leksikona vinogradarstva i vinarstva Crne Gore autorke Vesne Maraš.
Merdović naglašava i značaj festivala za ugostiteljski sektor:
„Cilj manifestacije je povezivanje HoReCa sektora sa proizvođačima i razmjena znanja. Ovo je prilika da ugostitelji i hotelijeri pred sezonu upoznaju nove etikete i trendove. Vinari će imati mogućnost da predstave svoje proizvode u pravom trenutku, kada se formiraju vinske karte.“
Veliko interesovanje izlagača potvrđuje potrebu za ovakvim događajem na crnogorskom tržištu.
„Imamo veliki broj zainteresovanih izlagača, ali smo ove godine ograničeni prostorom. Nažalost, morali smo da odbijemo dio prijava. Ipak, to pokazuje koliko je ovakav festival bio potreban i koliko interesovanje postoji“, dodao je Merdović.
Organizatori festivala su kompanija Montefino wine iz Bara i tim koji već godinama radi na realizaciji ove ideje, dok realizaciju događaja podržava veliki broj partnera i sponzora.
Na kraju, organizatori upućuju posebnu zahvalnost svima koji su podržali realizaciju festivala: Hotelu Avala, G3 Spirit, Epic Event, Dandur, Vibacom i Aqua Bianca.
Crnogorska granična policija juče je, u vremenskom periodu od 07.00 do 23.00 časa, realizovala akciju „Stranac“, usmjerenu na pojačanu kontrolu kretanja, boravka i rada stranih državljana.
“Tom prilikom preduzeto je 145 represivnih mjera prema stranim državljanima, i to: protjeran je jedan strani državljanin; prinudno su udaljena, otkazan je boravak za 22 stranca; iniciran je prestanak privremenog boravka za devet stranih državljana; donijeto je 20 rješenja o povratku osoba i izdat je 91 prekršajni nalog stranim državljanima”, saopštila je Uprava policije (UP).
Takođe, u jučerašnjoj akciji je podnijeta i krivična prijava protiv stranog državljanina zbog sumnje da je izvršio krivično djelo falsifikovanje isprave.
“Od početka 2026. godine, u okviru akcije „Stranac“, donijeto je preko 3.000 represivnih mjera, čime se kontinuirano doprinosi unapređenju kontrole zakonitosti boravka i rada stranih državljana, sprečavanju zloupotreba sistema, kao i jačanju ukupne bezbjednosti u Crnoj Gori”, zaključuju iz policije.
Sankcionisani ruski tanker, natovaren tečnim prirodnim gasom, pluta Sredozemnim morem izvan kontrole, bez posade i s velikom rupom sa jedne strane, što upozorava na ozbiljan ekološki rizik.
Zvaničnik iz Italije, jedne od devet zemalja Evropske unije (EU) koje su Evropskoj komisiji uputile zajedničko pismo pozivajući na hitnu akciju, opisao je Arktik Metagas kao ‘ekološku bombu’ spremnu da eksplodira.
Tanker, deo flote koja transportuje sankcionisanu rusku naftu i gas, teško je oštećen u navodnom napadu drona u vodama Malte ranije ovog meseca.
Ukrajinski zvaničnici se još nisu oglasili povodom izveštaja da je odgovorna za onesposobljavanje broda.
Arktik Metagas sada pluta prema jugu, dalje od italijanskih voda i ostrva Lampeduza ka Libiji, dok italijanski i malteški zvaničnici nastavljaju da prate njen put.
Govoreći za Radio 24, zvaničnik italijanske vlade, Alfredo Mantovano, ocenio je da su rizici od broda „ogromni“ i upozorio da bi mogao da „eksplodira u svakom trenutku“.
Kaže da tanker prevozi „značajne“ količine tečnog prirodnog gasa (LNG), a zvaničnik iz Rima rekao je za BBC da se na brodu nalazi i 450 tona lož-ulja i 250 tona dizela.
U utorak popodne, tanker se nalazio oko 45 nautičkih milja (83 kilometara) od italijanskih teritorijalnih voda i 25 milja od zone za potragu i spasavanje koja pripada Libiji.
Arktik Metagas isplovio je iz Murmanska u februaru.
Početkom marta, kada je izbio požar na brodu, Vladimir Putin je okrivio Ukrajinu za „teroristički napad“.
Ukrajinski zvaničnici smatraju da su takvi ruski tankeri legitimne mete.
Oni često plove s isključenim transponderima kako bi izbegli zapadne sankcije, a novac koji Moskva zarađuje od nafte i gasa pomaže u finansiranju rata protiv Ukrajine.
Rusija je takođe od početka invazije bombardovala civilnu energetsku infrastrukturu Ukrajine, ostavljajući veliki broj ljudi bez tople vode i grejanja usred zime.
U poslednje vreme, broj i obim napada dronovima na ruske tankere raste.
U decembru je obaveštajna služba Ukrajine, SBU, saopštila da je u periodu od dve nedelje onesposobila tri broda u Crnom moru, uz tanker Dašan, koji je pretrpeo „kritična oštećenja“.
Nepune dve nedelje kasnije, u Sredozemnom moru pogođen je naftni tanker Kendil, koji je tada navodno bio prazan.
Prošlo je dve nedelje otkako je Arktik Metagas teško oštećen serijom eksplozija i požara.
Posadu je locirala i spasila libijska obalska straža.
Zvaničnici libijskih luka su isprva saopštili da je tanker potonuo, ali od tada pluta, bez posade i predstavlja ozbiljnu opasnost.
Svetski fond za prirodu je stavio brod pod maksimalni nadzor, upozoravajući da bi potencijalni izlazak nafte mogao izazvati požare i dugotrajno zagađenje u oblasti „izuzetne ekološke vrednosti“, domaćinu brojnih zaštićenih vrsta.
Specijalno državno tužilaštvo (SDT) dostavilo je spise Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) u Herceg Novom ukazujući na nepravilnosti oko ubrzanih radova kompanije “Carine”, koja i pored izrečene zabrane Uprave za zaštitu kulturnih dobara, nasipa more i devastira obalu u srcu Baošića u Boki.
Osnovni državni tužilac u Herceg Novom Nikola Samardžić saopštio je “Vijestima” da je SDT dostavilo spise formirane na osnovu dopisa Zaštitnika imovinsko pravnih interesa Crne Gore, a u kojima se ukazuje na nepravilnosti, koje su već, kako je naveo, predmet provjere u postupku izviđaja tog tužilaštva.
-ODT u Herceg Novom je 18. februara 2026. godine izdalo usmena uputstva Upravi policije OB Herceg Novi za provjeru navoda, koji se tiču nasipanja obale i izgradnje hotela u Baošićima.
Time je započet postupak izviđaja tokom kojeg Uprava policije OB Herceg Novi, po nalogu postupajućeg tužioca, prikuplja dokumentaciju o izvedenim radovima, dokumentaciju na osnovu koje su radovi izvedeni i obavještenja od više lica-piše u odgovoru Samardžića.
Tužilac je pojasnio i da je vrhovni državni tužilac Milorad Marković, dan nakon što je formiran predmet, dostavio ODT-u Herceg Novi medijske objave o izvođenju radova u Baošićima.
-VDT je zatražio obavještenje o radnjama, koje je ovo tužilaštvo preduzelo-navodi tužilac iz Herceg Novog.
Na pitanje “Vijesti” da li je tužilaštvo upoznato i da nadležne institucije – Ministarstvo urbanizma, prostornog planiranja i državnu imovinu, Ministarstvo kulture i medija kao ni opštinske službe, duže vrijeme ne reaguju na brojne dopise, ali i zabranu radova jer se nezakonito devastira obala i to u akvatorijumu, koja je pod UNESCO zaštitom, ODT je odgovorio:
-U ovoj fazi postupka ne možemo se izjašnjavati o postupanju drugih državnih organa i o licima od kojih se prikupljaju obavještenja-.
Kompanija “Carine” duže od mjesec nasipa more u potezu od preko 12.500 kvadrata, što je otprilike površina 12 fudbalskih stadiona, kako bi uredili kupalište ispred budućeg hotela u Baošićima, koji su planirali da otvore pred ljetnju turističku sezonu.
Radovi se izvode uprkos tome što joj je Uprava za zaštitu kulturnih dobara 11. februara ove godine zabranila da kompanija obavlja radove, ali i naložila da “Carine” obalu sa mandraćima i pontama, vrati u prvobitno stanje.
Uprava je obustavu izrekla je sve do izrade konzervatorskog projekta i pribavljanja potrebnih saglasnosti.
Tužilaštvo prikuplja i obavještenja i zbog toga što je kompanija “Carine” na hotelu dogradila dvije etaže za koje nemaju potrebnu dokumenaciju i saglasnost.
Dozvolu za nasipanje mora i betoniranja obale u Baošićima izdala je Opština Herceg Novi, a Agencija za zaštitu prirode Crne Gore je posljednjeg dana 2025. godine aminovala ovaj nevjerovatan primjer devastacije obale i morskog ekosistema, tvrdeći da za njega navodno nije bilo potrebno izraditi Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu.
“Vijesti” su od Vlade i nadležnih ministarstava, u prvom redu Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, na čijem je čelu Slaven Radunović, tražile odgovore zbog čega se “žmuri” na devastaciju obale i zbog čega ne reaguju nakon što je Uprava za zaštitu kulturnih dobara izrekla obustavu radova.
-Vaš upit je proslijeđen Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine na uvid i dalje postupanje-bio je kratak odgovor Vlade, dok ostali nijesu ni odgovorili zbog čega ne postupaju i dozvoljavaju obavljanje radova u Baošićima.
Baosšići nasipanje plaže – Foto: Biznis.me
Tražili da reaguju
Nakon što je Uprava za zaštitu kulturnih dobara izrekla obustavu radova kompaniji “Carine”, oni su pet dana kasnije ponovo obišli gradilište u Baošićima gdje su utvrdili da se ne poštuje zabrana radova, ali inspektori su konstatovali da je linija obale “trajno narušava” ali i da se “nasipanjem zauzima akvatorijum Bokokotorskog zaliva”, zbog čega su tražili i da nadležne inspekcije Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine kao i Ministarstva kulture i medija izvrše inspekcijski nadzor.
Tog dana je kompaniji izdato i rješenje da vrate sve u prvobitno stanje jer se radovima na kupalištu uništava integralni dio zaštićenog dijela obale upisane u Listu svjetske baštine UNESCO-a.
Prema nezvaničnim informacijama “Vijesti”, inspekcijske službe dva ministarstva, ni nakon mjesec nijesu dostavile odgovor Upravi za zaštitu kulturnih dobara da li su izvršili nadzor kao ni podatke kako je, 13. januara ove godine, izdata građevinska dozvola “Carinama” za uređenje kupališta u Baošićima i to bez konzervatorskog projekta.
Da se nešto sumnjivo krije iza cijelog projekta u Baošićima ukazuje i podatak da se od Uprave za zaštitu kulturnih dobara krije konačna projektna dokumentacija, koja im nije dostavljana na uvid i saglasnost.
Iz kabineta ministra Radunovića “Vijestima” nijesu odgovorili da li je reagovala Urbanističko-građevinska inspekcija na zahtjev Uprave za zaštitu kulturnih dobara, kao i šta su notirali tokom inspekcijskog nadzora u Baošićima ako ga je uopšte i bilo nakon brojnih medijskih objava da se u Boki trajno devastira akvatorij, koji je pod UNESCO zaštitom.
Radunović nije odgovorio ni da li je Uprava policije od njih tražila obavještenja, kao ni da li je na Nacionalnoj komisiji za UNESCO saopštio da kompanija “Carine” navodno ima urednu građevinsku dozvolu za izvođenje radova u Baošićima.
Iz resora Radunovića nije odgovoreno ni da li su upoznati da je kompanija “Carine” dogradila dvije etaže na hotelu bez odgovarajuće prijave gradnje, ali i bez saglasosti Uprave za zaštitu kulturnih dobara, što je takođe predmet istrage tužilaštva u pretkrivičnom dijelu postupka.
Prikaz budućeg izgleda hotelskog kompleksa u Baošićima. FOTO: eKapija
Ko nije vidio dvije etaže?
Zbog radova na kupalištu u Baošićima, Uprava za zaštitu kulturnih dobara je dostavila inicijativu Kancelariji zaštitnika imovinsko-pravnih intreresa Crne Gore Bojani Ćirović, koja je spise dostavila SDT-u.
SDT je odlučilo da je nadležan za postupanje ODT Herceg Novi, koje od 18. februara ima formiran predmet zbog mogućih nezakonitosti oko uređenja kupališta i dogradnje dvije etaže hotela.
Kompanija “Carine” dogradila je dva sprata na budućem hotelu, a Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine je u oktobru prošle godine tražilo od Uprave za zaštitu kulturnih dobara da izdaju tehničke uslove za potrebe izrade UT uslova za građenje objekta u zaleđu kupališta u Baošićima.
Uprava je odbila takav zahtjev navodeći da konzervatorski uslovi ne predviđaju nastavak dogradnje etaža na hotelu.
Devastiranje obale zbog izgradnje kupališta u Baošićima nedavno je konstatovala i Inspekcija sigurnosti plovidbe koja je notirala da je obalna linija izmijenjena do te mjere da su “postale neažurne važeće pomorske karte za taj dio Boke”, ali i da je obalno pomorsko svjetlo, koje se nalazilo na vrhu sada zatrpanog starog baošićkog pristaništa i mandraća, izgubili funkciju.
Projekat kompanije “Carine” u Baošićima podržao je gradonačelnik Herceg Novog Stevan Katić (Demokrate), a indirektno i Radunović koji je 20. februara na sjednici Nacionalne komisije za UNESCO kazao da je od nadležne inspekcije tražio da se provjeri građevinska dozvola i da je “utvrđeno da je ona ispravna.”
On i Katić su se tada usprotivili zahtjevu predsjednika Komisije, premijera Milojka Spajića da se poništi sporna građevinska dozvola izdata “Carinama”, ističući da je “javni interes” da se napravi novo kupalište za koje po Radunoviću postoji relevantan planski osnov, te su upozorili da bi investitor u slučaju poništenja dozvole, mogao da tuži i traži veliku odštetu od Opštine i države.
Važeća prostorno-planska dokumentacija, kao i važeći Atlas kupališta Morskog dobra, ne daju pravni osnov za planiranje i vršenje ovako drastične intervencije u prostoru kao što je pretvaranje obale u betonsko-šljunčanu površinu od čak 14.500 kvadrata i to nauštrb mora.
Izgradnja betonskih platoa u Crnoj Gori se ne preporučuje planom, jer se oni ne mogu uklopiti u prirodni ambijent obala i sprečavaju očuvanje biodiverziteta u priobalnom pojasu.
Radunović aminovao nove projekte “Carinama”
Istog dana kada je ODT formiralo predmet zbog sumnje u nezakonito postupanje oko dobijanja dozvola za izgradnju kupališta i dogradnje eteža na hotelu u Bašićima, kompanija “Carine” dobila je novu saglasnost za projekte u Boki.
Ministar Slaven Radunović potpisao je 18. februara ove godine saglasnosti za urbanističko-tehničke uslove kompaniji “Carine” Čeda Popovića, da grade stambene komplekse u Đenovićima i Kumboru.
Saglasnosti su izdate na osnovu Prostorno-urbanističkog plana koji je Opština Herceg Novi izmijenila tokom prošle godine.
Predavanje o admiralu Maksimilijanu fon Šterneku u JU Muzej i galerija Tivat
Dana 21.03.2026. godine u prostoru JU Muzej i galerija Tivat, sa početkom u 18.00 časova, održaće se predavanje na temu života i značaja za Tivat i njegov razvoj, admirala Maksimilijana fon Šterneka, čovjeka koji je zaslužan za osnivanje Mornaričkog parka i Pomorskog Arsenala u Tivtu.
Na predavanju će govoriti Danijela Đukić, direktorica JU Muzej i galerija Tivat, Siniša Luković, novinar i publicista i Dražen Jovanović, istoričar i kustos.
Globalna distribucija ekskluzivnih festivalskih snimaka u cilju promocije domaćih, regionalnih i međunarodnih umjetnika
Međunarodni festival KotorArt sa zadovoljstvom najavljuje partnerstvo sa Azure Sky Records, novom, inovativnom diskografskom kućom posvećenom savremenom promišljanju klasične i džez muzike za današnju publiku. Ova saradnja označava početak dinamične i dugoročne inicijative snimanja i objavljivanja festivalskih koncerata, čime će izuzetna umjetnička dostignuća sa scene KotorArta biti predstavljena publici širom svijeta.
U okviru sporazuma, KotorArt će snimati odabrane koncerte iz svog festivalskog programa, koji okuplja renomirane međunarodne soliste, istaknute regionalne umjetnike i perspektivne mlade talente. Snimci će biti komercijalno objavljeni u izdanju Azure Sky Records, koji će upravljati njihovom globalnom promocijom, distribucijom i plasiranjem, putem digitalnim vodećih striming platformi i prodajnih kanala.
„Izuzetno nam je zadovoljstvo što započinjemo saradnju sa KotorArtom“, izjavila je Astrid Angvik, osnivačica diskografske kuće Azure Sky Records i dugogodišnja potpredsjednica NAXOS grupe. „Posvećenost festivala umjetničkoj izvrsnosti i slavljenju kulturne raznolikosti u potpunosti se podudara sa našom misijom da publici širom svijeta približimo svježe, inspirativne interpretacije vrhunskih umjetnika.“
„Ova saradnja omogućiće da koncerti KotorArta dopru daleko izvan granica Crne Gore“, dodao je Ratimir Martinović, pijanista, osnivač i direktor festivala KotorArt. „Kreativna vizija i globalna mreža Azure Sky Records pružiće našim umjetnicima vidljivost i priznanje koje njihov umjetnički rad zaslužuje.“
Prvo izdanje u okviru ovog partnerstva biće posvećeno mladoj kineskoj pijanistkinji Jutijen Jang /Yutian Yang/, laureatu Međunarodnog takmičenja „Čajkovski“, čiji je recital na festivalu KotorArt 2024. godine doživio izuzetan prijem kod publike i kritike. Njen nastup, koji spaja lirsku virtuoznost i poetsku izražajnost, otvoriće novu seriju izdanja na globalnim platformama Azure Sky Records. Među narednim izdanjima planiran je i snimak koncerta renomiranog srpskog violončeliste Nemanje Stankovića, kao i snimci pojedinih koncerata iz festivalske sezone tokom jubilarne 2026. godine.
Završeno je asfaltiranje nove saobraćajnice u Bijeloj, koja povezuje Jadransku magistralu sa priobalnim putem u naselju Žager.
Ovim su kompletirani radovi na izgradnji novog puta, u okviru kojih su izvršeni i regulacija korita potoka i izgradnja fekalne kanalizacije. Projekat je obuhvatio i izgradnju pješačke staze, a u narednih desetak dana biće postavljena javna rasvjeta duž nove trase.
„Izgradnjom ove saobraćajnice riješen je dugogodišnji infrastrukturni nedostatak na ovom potezu i unaprijeđena povezanost naselja. Na dionici od Baošića do raskrsnice Panorama, u dužini od oko dva kilometra, do sada nije postojala direktna veza između magistrale i donjeg priobalnog puta. Upravo zbog toga, izgradnja ove saobraćajnice bila je dugogodišnja potreba lokalnog stanovništva, na koju smo ovim projektom odgovorili“, ističe direktor Agencije za izgradnju i razvoj Herceg Novog, Aleksandar Kovačević.
Radove čija ukupna vrijednost iznosi više od 250 hiljada eura finansirala je Opština Herceg Novi – izgradnja puta je investicija od oko 210 hiljada eura, dok je u projekat izgradnje fekalne kanalizacije uloženo više od 40 hiljada eura.
Budući da nije uspio jasno definirati cilj ili strategiju izlaska – i uvjeriti čitavu američku javnost u opravdanost novog rata u Iranu – predsjednik Donald Trump našao se u škripcu, samo nekoliko tjedana nakon početka sukoba i to zbog pogrešne procjene iranskih kapaciteta za široku odmazdu, piše francuska novinska agencija Afp.
Dodatni pritisak stvara i ostavka visokog američkog dužnosnika za borbu protiv terorizma u utorak, koji je javno rekao da Iran ne predstavlja “neposrednu prijetnju našoj naciji” i da ne može “čiste savjesti podržati aktualni rat u Iranu”.
Trump je više puta rekao da je Iran “desetkovan” američkim i izraelskim napadima, sugerirajući da bi mogao proglasiti pobjedu. Ali republikanski čelnik nije otišao tako daleko – i to s dobrim razlogom. Potrebne su obje strane da bi se rat završio, osim ako protivnik ne kapitulira.
Iran, iako je vojno i politički ozbiljno oslabljen nizom zračnih napada koji su počeli 28. veljače, nije izrazio namjeru da će se predati. Premda je Trump rekao da je SAD uništio iransku mornaricu, njihove balističke projektile i velik dio vodstva, američki mediji izvijestili su da nije u potpunosti predvidio preostali iranski kapacitet za široku odmazdu.
Američki predsjednik sada plaća cijenu toga što se pridružio Izraelu bez dogovora i plana ili što se nije konzultirao s Kongresom ili drugim američkim globalnim saveznicima. Europljani i drugi saveznici pristojno su odbili Trumpove zahtjeve za pomoć u Hormuškom tjesnacu, uskom zaljevskom plovnom putu koji je Iran praktički blokirao.
Diplomatski zastoj
Richard Haass, počasni predsjednik Vijeća za vanjske odnose, rekao je u nedavnom biltenu da iako su Sjedinjene Države same pokrenule ovaj sukob, bit će potrebno da i Izrael i Iran potpišu da ga zaustave.
Što dulje ovaj rat traje, to se više ravnoteža između njegovih troškova i koristi pomiče prema prvom, dodao je Haass, bivši američki diplomat u administraciji Georgea W. Busha.
Za Sjedinjene Države, osim slabljenja Irana dugoročno, pobjeda znači nastavak pomorskog prometa u Hormuškom tjesnacu kako bi se obnovile globalne zalihe nafte i kraj iranskim napadima na susjede.
Mnogi promatrači kažu da to neće biti moguće samo vojnom silom.
Spašavanje obraza
Diplomatski put se značajno suzio, ali ostaje opcija i dijelom će ovisiti o dobroj volji Islamske Republike. Ostaje pitanje tko će sjesti za pregovarački stol.
U ovom trenutku nema čistih opcija, samo manje loših, rekao je Sina Toossi, viši suradnik Centra za međunarodnu politiku, za AFP putem e-pošte.
Najrealniji put je pregovaračka deeskalacija koja svim stranama omogućuje da spase obraz. SAD može tvrditi da je smanjio iranske sposobnosti, dok Iran može reći da je izdržao pritisak i pokazao da može uzvratiti, rekao je Toossi.
U širem smislu, dodao je, stabilnost Perzijskog zaljeva u konačnici zahtijeva određeni stupanj prilagodbe Iranu.
Mona Yacoubian, direktorica programa za Bliski istok u Centru za strateške i međunarodne studije, rekla je da regija trenutno proživljava najgori mogući scenarij.
Vlade zaljevskih zemalja morat će pronaći put naprijed koji priznaje trajnu regionalnu prisutnost Irana, rekla je.
Američki saveznici ne kriju frustraciju
Njemački kancelar Friedrich Merz izjavio je u ponedjeljak da američki rat protiv Irana nije stvar NATO-a te da se Berlin neće uključiti u rat niti pomoći u održavanju tranzita u Hormuškom tjesnacu.
Merz je naglasio da razgovori o pronalaženju diplomatskog rješenja ne mogu početi dok Izrael i Sjedinjene Države ne kažu da su postigli svoje vojne ciljeve.
