Nacrt novog Zakona o lukama, koji je Ministarstvo pomorstva uputilo na javnu raspravu, donosi najznačajnije izmjene u posljednjih petnaest godina – jačanje inspekcijskog nadzora i uvođenje reda u lukama, redefinisanje nadležnosti Lučke uprave, kao i povećanje finansijske autonomije kroz sigurnije i jasnije izvore prihoda.
Predložena rješenja predviđaju da Lučka uprava dobije veći stepen samostalnosti u donošenju odluka i investiranju u infrastrukturu, dok se paralelno uspostavlja model javno-privatnog partnerstva koji bi trebalo da privuče ulaganja i poveća konkurentnost crnogorskih luka na međunarodnom tržištu.
Ministarstvo pomorstva uputilo je na javnu raspravu Nacrt Zakona o lukama, dokument koji bi trebalo da odredi budućnost crnogorskih luka i njihov položaj na regionalnoj i međunarodnoj sceni. Javna rasprava traje 20 dana, dok će se 8. septembra u Privrednoj komori održati okrugli sto. Iako se važeći zakon primjenjuje od 2008. godine i mijenjan je 2013. i 2019, praksa je pokazala niz nedostataka – od finansijske nemoći Lučke uprave da ulaže u infrastrukturu, preko nejasnoća u nadležnostima, do neusaglašenosti sa evropskim standardima. Zbog toga se sada ide u donošenje potpuno novog okvira.
Primjenom postojećeg Zakona o lukama, kako navode u resornom ministartsvu, konstatovano je da postoje određeni problemi koji se odnose na red u lukama, naročito u dijelu inspekcijskog nadzora koji će novim zakonskim rješenjem biti dodatno ojačan, a što će uticati na povećanje broja inspektora koji će češće intervenisati i nadzirati red u lukama i na lučkom području.
Luka kao razvojni resurs
Značajna novina Nacrta zakona o lukama je oslonjenost na Zakon o javno-privatnom partnerstvu, i podjeli prava, obaveza i rizika radi korišćenja luke ili dijela luke, lučke infrastrukture i suprastrukture, pružanja lučkih usluga i obavljanja ostalih djelatnosti u luci koje su sa tim uslugama u privrednoj, saobraćajnoj ili tehnološkoj vezi.
Nacrtom zakona uređenje Lučke uprave i njeno postojanje biće usmjereno na povećanje ulaganja u osnovnu lučku infrastrukturu čime će se obezbijediti adekvatna konkurentnost naših luka na međunarodnom tržištu, a što će uticati na infrastrukturni razvoj luka od nacionalnog značaja.
Novim zakonskim rješenjem predloženo je da Lučka uprava upravlja lučkim uslugama i u lukama od lokalnog značaja osim vezivanjem i putničkim uslugama kojim će upravljati Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore.
EU standardi – ulaznica za međunarodnu konkurenciju
Novi zakon predviđa usklađivanje sa više evropskih propisa, kojima se uvode pravila finansijske transparentnosti i liberalizuje pristup tržištu lučkih usluga, stvarajući povoljnije okruženje za ulaganja.
U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 25 saobraćajnih nezgoda u kojima je sedam osoba teže a četiri lakše povrijeđene.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da su u Podgorici i Budvi evidentirane po četiri a u Herceg Novom, Kotoru i Bijelom Polju po tri saobraćajne nezgode.
U Baru, Nikšiću i na Cetinju evidentirane su po dvije saobraćajne nezgode, a u Plavu i Šavniku po jedna.
Izdata su 533 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto je 59 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela osam pari registarskih tablica.
Nagrada Grand Prix festivala – Velika zlatna mimoza 38. Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro Film Festival dodijeljena je filmu „DJ Ahmet“ reditelja Georgija Unkovskog zbog, kako je saopšteno, njegove sposobnosti da unese novu vitalnost i emociju u narativ o odrastanju.
Kako je saopšteno na zatvaranju Filmskog festivala u Herceg Novom, žiri u sastavu Predrag Perišić – predsjednik, i članovi Esra Demirkiran, Maja Bogojević, Nataša Ninković i Gorčin Stojanović, prepoznali su film „DJ Ahmet“ zbog iskrenog istraživanja prve ljubavi i tereta tradicije.
„Georgi M. Unkovski donosi priču koja je duboko usađena u kulturu, a istovremeno univerzalno odzvanja. Glavni junak (15-ogodišnji Ahmet) ulaže napore da pomiri tradiciju i moderno, da ispuni očeve, ali i sopstvene snove – donoseći nam duboko lični diskurs o pronalaženju vlastitog glasa u svijetu koji ga pokušava utišati. Ovaj film nagrađujemo zbog njegove sposobnosti da unese novu vitalnost i emociju u narativ o odrastanju“, kaže se u odluci žirija.
Grand Prix nagradu reditelju Georgiju M. Unkovskom uručio je Stevan Koprivica, profesor, dramski pisac, scenarista i umjetnički direktor FFHN.
Georgi M. Unkovski je rekao: „Ovo je moj prvi film, nadam se da nije i poslednji. Nastavićemo da pravimo filmove čak i kada se to čini nemoguće.“
Zlatna mimoza za najbolju režiju dodijeljena je reditelju Nikoli Ležaiću, zbog, kako je saopšteno, vrhunske režije filma „Kako je ovdje tako zeleno?“.
„Svaka scena filma vjerno odražava lična iskustva reditelja. Film je duboko ukorijenjen u njegovom životu i emocijama, prikazujući i izgovorene i neizgovorene trenutke sa izvanrednom suptilnošću. Njegova autentičnost i poetsko pripovijedanje čine ga duboko dirljivom refleksijom o sjećanju, porodici i domu“, kaže se u odluci žirija.
Reditelj Nikola Ležaić, koji se publici obratio preko video-poruke, rekao je: „Nagradu za režiju uvijek prije shvatam kao nagradu cijelom kolektivu, a ne jednoj osobi, tako da hvala mojoj ekipi i divnim glumcima, hvala mojoj familiji i svim mamama i tatama koji stoje uz svoju djecu i ohrabruju ih.“
Zlatna mimoza za najbolji scenario dodijeljena je Stefanu Boškoviću za film „Vidra“ zbog, kako je saopšteno, nježnog i inteligentnog prikaza Haninog puta odrastanja.
„Scenario pažljivo prepliće tugu, prvu ljubav, ljubomoru i skrivene tenzije u bogatu i zanimljivu priču. Kroz lijepo napisan i slojevit scenario, film sa izuzetnom dubinom dočarava emotivnu složenost adolescencije“, navodi se u odluci žirija koju je pročitala Nataša Ninković.
38. Filmski festival Herceg Novi
Zlatna mimoza za najbolju mušku ulogu otišla je u ruke Andrije Kuzmanovića za, kako je saopšteno, briljantnu ulogu u filmu „Yugo Florida“.
„On tumači složeno putovanje Zorana, prikazujući i ranjivost i otpornost. Njegova interpretacija sina koji se suočava sa porodičnim izazovima i ličnim rastom čini film duboko potresnim“, navela je Nataša Ninković čitajući obrazloženje žirija, a nakon toga uručila nagradu Kuzmanoviću.
Andrija Kuzmanović je rekao: „Ovo je jako bitna nagrada za mene. Cijeli život sam rastao u Boki, ovo je nagrada koju sam želio cijeli život“, a nagradu je posvetio Nikoli Pejakoviću i Vladi Tadiću.
Zlatna mimoza za najbolju žensku ulogu dodijeljena je ravnopravno – Ex Aequo – Anici Dobroj i Lei Cok, za uloge Dade i Bronje u filmu „Belo se pere na 90“.
38. Filmski festival Herceg Novi
„One prikazuju hrabrost, humor i optimizam suočavajući se sa bolešću i porodičnim izazovima. Njihove nijansirane izvedbe donose srce i autentičnost ovoj dirljivoj priči“, pojašnjava se u obrazloženju.
Anica Dobra je u video-poruci rekla: „Kao da nije bilo dovoljno što ste nas u Herceg Novom na otvaranju primili kao svoje i razumjeli našu priču kao svoju, kao da nije bilo dovoljno što ste najbolja publika na svijetu, na sve to ja dobijam nagradu. Mnogo vam hvala na tome što nas puštate da pričamo priče, da ostavljamo tragove, jer važno je da se ne izbrišu, važno je to da ne postoje tabu teme. Hvala što niste ćutali, hvala vam što postojite, hvala svim bakama na ovom svijetu što postoje.“
Lea Cok se zahvalila žiriju koji je prepoznao njenu glumu i istakla da joj je velika čast „što ovu nagradu dijelim sa Anicom, i zahvaljujem se našem domaćinu“.
Specijalno priznanje žirija 38. Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro Film Festival dodijeljeno je filmu „15 i po“ zbog, kako je saopšteno, kreativnog i introspektivnog pristupa pripovijedanju. Film prati Nika dok okreće objektiv ka svom životu, nudeći promišljeno i zanimljivo istraživanje njegove potrage za slobodom i izbora koji je oblikuju.
Reditelj i scenarista filma Mišo Obradović rekao je: „Mi smo jedan mali film koji tek počinje svoj festivalski život, zahvaljujem svim mojim saradnicima koji su bili ispred i iza kamere.“
Nagrada „Živko Nikolić“ – za specijalni doprinos filmskom izrazu dodijeljena je reditelju Ivanu Salatiću za film „Otapanje vladara“.
„Filozofsko-vizuelnoj poemi koja prikazuje najviše estetske kvalitete, podsjećajući na filmski izraz Živka Nikolića. Film ističe najdublje brige i metafizičke borbe čovjeka, pjesnika i vladara, koje odjekuju univerzalno“, rekla je Nataša Ninković čitajući obrazloženje žirija.
Primajući nagradu, reditelj Ivan Salatić se zahvalio svojoj ekipi na „čitavom nizu godina koje su trebale da se napravi ovaj film“.
Plaketa „Zoran Živković“ – za najbolji film dodijeljena je filmu „Obraz“ reditelja Nikole Vukčevića.
„Žiri dodjeljuje plaketu ‘Zoran Živković’ filmu ‘Obraz’ Nikole Vukčevića zbog izuzetnog kvaliteta produkcije i izvanredne filmske kreacije. Istorijsko okruženje, sugestivna atmosfera i humanistička poruka čine ovaj film upečatljivim i nezaboravnim filmskim ostvarenjem“, kaže se u obrazloženju.
Milorad Radenović, producent i direktor filma, prilikom preuzimanja nagrade rekao je: „Dugih osam godina smo radili na ovom filmu. Ovu nagradu posvećujemo onima koji nijesu sa nama – scenografu Stanislavu Nikićeviću, rekviziteru Goranu Živkoviću, glumcu Batu Dedivanoviću, garderoberki Mili Čelebić i rasvjetljivaču Marku Kovačeviću.“
Nagrada FEDEORA žirija u sastavu: Stefan Dobriou, Natascha Drubek-Meyer i Stojan Stamenić dodijeljena je filmu „Dobre djevojke / Little Trouble Girls“.
„Nježna, duboko humana priča odrastanja ‘Dobre djevojke / Little Trouble Girls’ režiserke Urške Đukić nam takođe pruža i lekciju za sve generacije. A to je, da ništa i nikad nije konačno, da smo svi na neki način ‘radovi u toku’ i nedovršeni. Bez obzira na to koliko smo stari. Dopali su nam se i impresionirali nas glumački performansi, izuzetna ekonomičnost scenarija, ali i – suštinski – zaista svi ostali filmski elementi. Uključujući i najmoćniju poruku filma: niko i nikad nema pravo da vas ućutkuje, da vam glas utiša“, navodi se u odluci žirija.
Takmičarska selekcija dokumentarnog filma
Nagrada Zlatna mimoza za najbolji dokumentarni film 38. Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro Film Festival dodijeljena je filmu „Vibracije iz Gaze“.
Film „Vibracije iz Gaze“ pruža potresan uvid u svakodnevni život gluvonijeme djece iz Palestine, rođene i odrasle pod opsadom Izraela, preispitujući da li je njihovo oštećenje sluha posljedica upotrebe zvučnog oružja. U trenutku kada dobar dio svijeta ćuti pred genocidom u Gazi, rediteljka Rehab Nazal izvlači mnogo iz posnog materijala, unoseći nemir u stomak i uzbuđujući savjest gledalaca. Rezultat je film koji potresa do temelja i dokazuje da se ono što se trenutno događa u Palestini tiče svih nas – i da je sramota cijelog čovječanstva“, kaže se u odluci žirija.
Rehab Nazal, rediteljka filma „Vibracije iz Gaze“, uputila je video-poruku u kojoj zahvaljuje žiriju na časti da dobije ovu nagradu.
„Ovo je nagrada za djecu iz Gaze, za svu djecu iz Palestine koja doživljavaju nezapamćen genocid u poslednjih 22 mjeseca. Vrijeme je za sve nas – umjetnike, filmmejkere – da djelujemo. Pozivam vas da ne budete tihi, ustanite prije nego što bude kasno“, poručila je Nazal.
Božidar Kalezić, predsjednik žirija, uručio je nagradu ambasadoru Palestine u Crnoj Gori Rabii Alhantouliju uz riječi: „Živjela zlatna sloboda.“
Žiri su činili: Božidar Kalezić – predsjednik, i članovi Barbara Orlič-Sčipula, Marija Ivanović-Nikičević, Ajzak Najt Vošborn, Raco Nikolić i Valentina Jusuphodžaeva.
U ovoj selekciji dodijeljene su i dvije specijalne nagrade – prva za film „Ljupki duet“, a druga za film „Autobiografija mog dijabetesa“.
Takmičarska selekcija studentskog filma
Zlatna mimoza za najbolji studentski film 38. Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro Film Festival dodijeljena je filmu „Sretno, Saro“ Akademije scenskih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu.
„Film ‘Sretno, Saro!’, rediteljke i scenaristkinje Isidore Ratković, snažna je, a istovremeno suptilna priča o odlasku. Kroz intimnu dramu mlade Sare, koja se pred polazak u Australiju oprašta od ljudi koje voli, stvari koje joj znače i grada u kojem živi, film na zreo i autentičan način progovara o problemu odlaska mladih sa Balkana. Minuciozno režiran i potpomognut izuzetnim glumačkim ostvarenjima, ‘Sretno, Saro!’ govori o duboko traumatičnom iskustvu urušavanja intimnih svjetova, ali i društva u cjelini. U isto vrijeme, film je krik jedne generacije prinuđene da potragu za normalnim životom započne daleko od mjesta gdje je rođena i odrasla“, navodi se u obrazloženju.
Rediteljka Isidora Ratković, koja je primila nagradu, rekla je: „Jako sam srećna što sam ovdje treći put sa svojim filmom. Prvi put dobijam nagradu, koju zaista nijesam očekivala jer je konkurencija u selekciji studentskog filma bila odlična. Nadam se da ću nastaviti da dolazim u Herceg Novi.“
Žiri Takmičarskog programa studentskog filma u sastavu Maja Volk – predsjednica, i članovi Aleksandar Radunović i Hazim Begagić, odlučio je da dodijeli i dvije specijalne nagrade, kako bi istakao autorsku hrabrost, inovativne pristupe i svježinu filmskog izraza mladih stvaralaca u regionu. Specijalne nagrade pripale su filmovima „Carpe diem“ i „Sve zbog jednog bika“.
Producent filma „Sve zbog jednog bika“ Sead Smajović rekao je da je ova nagrada „ispunjenje dječačkih snova da naš film bude nagrađivan. Hvala ovom divnom festivalu i vama, draga publiko“, zaključio je on.
TV Niša program serija
Serije koje su bile prikazane u okviru TV Niša nadmetale su se za nagrade Radio-televizije Crne Gore i Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro Film Festival. Žiri je radio u sastavu trojice reditelja: Pjer Žalica, Ivan Marinović i Senad Šahmanović. Nagrade je saopštio i obrazložio Senad Šahmanović, a uručio Ivan Marinović.
Senad Šahmanović je istakao da je ponosan što je dio nove inicijative za razvoj serija.
„Vjerujem da ćemo u narednim godinama biti u prilici da gledamo projekte ovih kvalitetnih ljudi i da će Crna Gora ponosno izaći na tržište, poput ostalih zemalja iz regiona“, rekao je on.
Žiri je dodijelio tri nagrade. Posebno priznanje žirija ide projektu „Četvrto popodne“ Sare Đurović. Druga nagrada ide projektu „Estavela“ reditelja Matije Jovanovića i Mila Vučetića.
Ravnopravno su podijeljene nagrade projektima „Momci“ Stefana Boškovića i Ivana Đurovića, i projektu „Savršeni“ Maje Todorović.
Završni program
Po završetku ceremonije, pred publikom na Kanli kuli prikazan je film van takmičarske konkurencije „Diva Futura“ rediteljke Giulie Louise Steigerwalt.
„Diva Futura“ je svjetsku premijeru imao u okviru glavnog takmičarskog programa festivala u Veneciji, a jednu od glavnih uloga tumači Lidija Kordić, prva crnogorska glumica koja je izabrana za učešće u prestižnom programu „Evropske zvijezde u usponu“ (European Shooting Stars) Filmskog festivala u Berlinu.
Ovo je fiktivni biografski film koji prikazuje početke italijanske industrije za odrasle u osamdesetim i devedesetim godinama. Priča prati zvijezde i producente koji su mijenjali kulturu, otkrivajući životne priče skrivene iza glamura.
Pokrovitelji 38. Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro Film Festival su Ministarstvo kulture i medija Crne Gore i Opština Herceg Novi, sponzor m:tel, a izvršni producent Javna ustanova kulture „Herceg-fest“.
Tokom proteklih sedam dana publika u Herceg Novom uživala je u više od 60 filmova, novim serijama i pratećim programima, na pet lokacija.
Mlada reprezentacija Crne Gore pobjedila je u petak reprezentaciju Srbije na otvaranju međunarodnog turnira u ragbiju 13 , rezultatom 46 :30 .
Juniori Crne Gore odigrali su veoma dobro u napadu i odbrani tokom cijele utakmice ,vodili cijelo vrijeme i na kraju zasluženo slavili protiv domaćina ,ekipe Srbije.
Danas će biti odigrana utakmica sa reprezentacijom Norveške, nakon čega će se znati pobjednik turnira.
Kotoranin Radovan Krivokapić (44), ubijen je večeras u pucnjavi koja se dogodila ispred njegove porodične kuće u naselju Zlatne njive u Kotoru, saopšteno je iz policije.
Prema nezvaničnim informacijama, na Krivokapića je pucano iz vatrenog oružja dok je prilazio ulazu u svoju kuću.
“Večaras, oko 19.40 časova, u naselju Zlatne njive u Kotoru došlo je do upotrebe vatrenog oružja. Tom prilikom povrede je zadobio R.K (44) iz Kotora, koji je usljed zadobijenih povreda preminuo u Opštoj bolnici u Kotoru. Policijski službenici Uprave policije – Regionalnog centra bezbjednosti ‘Jug’, u saradnji sa Sektorom za borbu protiv kriminala i u koordinaciji sa nadležnim državnim tužiocem u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, preduzimaju hitne mjere i radnje radi utvrđivanja svih okolnosti i rasvjetljavanja ovog krivičnog djela”, saopšteno je iz Uprave policije.
Nakon pucnjave policija je obavila uviđaj i blokirala dio naselja.
Istraga je u toku, a motiv napada za sada nije poznat.
Izvršna direktorica NVO „Bijeli štap“ iz Nikšića Slavica Samardžić uputila je javni apel u ime osoba sa urođenim invaliditetom, izražavajući zabrinutost zbog Nacrta zakona o jedinstvenom vještačenju invaliditeta, koji se trenutno nalazi u skupštinskoj proceduri.
Kako navodi, predložene odredbe su diskriminatorne i suprotne Konvenciji Ujedinjenih nacija o pravima osoba sa invaliditetom, a posebno štetne za one čije je zdravstveno stanje trajno i nepromjenljivo.
“Ponovno vještačenje za osobe sa urođenim invaliditetom je suštinski nepotrebno jer je naše stanje trajno i potvrđeno od rođenja. Ova obaveza stvara dodatni stres, administrativne prepreke i može dovesti do gubitka stečenih prava, što je neprihvatljivo“, navodi se u saopštenju .
Organizacija je zatražila da se osobe sa urođenim invaliditetom izuzmu iz obaveze ponovnog vještačenja, kao i da se konačni tekst zakona uskladi sa međunarodnim standardima i principima dostojanstva i ravnopravnosti.
„Naša prava su trajna i nepovrediva. Očekujemo od institucija i poslanika da to prepoznaju i reaguju u interesu pravde“, ističe se u apelu.
Iz organizacije podsjećaju da je od prvog apela prošlo skoro mjesec dana, ali da odgovor nadležnih još uvijek nije stigao. Upozoravaju da će, ukoliko ne dođe do promjena, biti prinuđeni da svoja prava štite i kroz druge mehanizme, što, kako poručuju, „šalje lošu poruku i prema Evropskoj uniji“.
Iz NVO „Bijeli štap“ uputili su zahvalnost medijima, portalima i građanima koji su prepoznali važnost ove inicijative:
„Vaša podrška je od neprocjenjive važnosti za očuvanje naših doživotno stečenih prava. Nadamo se brzoj i konstruktivnoj reakciji institucija.“, poručili su.
Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju (ZHMS) upozorio je na obilne padavine i grmljavinu u subotu.
“Termobarička dolina iz zapadne Evrope se produbljava i približava našim predjelima. Na njenoj prednjoj strani, u jakoj jugozapadnoj struji pristiže vlažan i nestabilan vazduh. Sutra (subota, 30.8.2025. god.) će se dolina premještati preko Crne Gore što će tokom dana usloviti oblačno vrijeme sa povremenom kišom, lokalnim pljuskovima i grmljavinom”, kaže se u saopštenju.
Uglavnom u južnim i centralnim oblastima su ponegdje moguće kratkotrajne grmljavinske nepogode praćene gradom.
“Lokalno se očekuju izraženiji pljuskovi i obilnije količine padavina u kratkom vremenskom periodu. U zoni grmljavinskih oblaka moguć je jak, na udare i veoma jak vjetar. More će biti umjereno talasasto do talasasto.
Usljed ovakve vremenske situacije i kratkotrajno obilnije količine kiše moguće su određene posljedice na terenu”, kaže se u saopštenju.
U Đenovićima je sinoć održana poslednja fešta u okviru Karavana fešti 2025. u organizaciji Turističke organizacije Herceg Novi.
Ovogodišnji ljetnji karavanski put koji je počeo 24. jula upravo iz Đenovića, preko Baošića, Bijele i nazad, sinoć je zvanično stigao na cilj.
Hranu sa Jedrenjaka su pripremale i posluživale članice udruženja “Male sirene” iz Đenovića, dok je ribu “na gradele”pripremao Siniša Đaković uz pomoć ribara sa “Male koče”.
Za muzički program i mediteranske ritmove pobrinuo se lokalni sastav Trio Mare, dok je za dobro raspoloženje kroz moderiranje programa bio zadužen glumac Goran Slavić.
Karavan fešti – Đenovići
I poslednje večeri posjetioci su imali prilike uzeti učešće u takmičenju za najatraktivniji skok u more, a TO Herceg Novi dodijelila je najboljima 5 vaučera u izonosu od po 50 eura.
Fešte koje su tokom ljetnjih večeri slavile mediternski način života – druženje uz muziku, lokalnu kuhinju neodoljivih specijaliteta od ribe , takmičarske igre, škerce i humor, odisale su fenonemalnim raspoloženjem brojnih posjetilaca koji su što je najbitnije za organizatora sa sobom ponijeli širok osmijeh, divne uspomene i želju da opet prisustvuju.
TOHN zahvaljuje se Mjesnim zajednicama Đenovići, Baošići i Bijela, restoraterima, udruženjima i pojedincima koji su bili dio organizacije i realizacije uspješnih karavanskih večeri.
Prenosimo vam dio sinoćnje atmosfere uz obećanje da ćemo i sledećeg ljeta organizovati još bogatiji i sadržajniji vijađ Karavana fešti, poručuju iz TO Herceg Novi.
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom postavilo je tri meteo stanice na plažama Plavi horizont, Utjehi i na Pizani kod budvanskog Starog grada
“Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore nastavlja sa sprovođenjem aktivnosti usmjerenih na očuvanje i održivo upravljanje obalnim područjem, uz aktivno uključivanje naučnih i tehničkih alata za zaštitu morskog dobra. U okviru realizacije IPA projekta ClimBeach u prethodnom periodu izvršilo postavljanje tri meteorološke stanice s ciljem unapređenja monitoringa stanja plaža i klimatskih uslova u priobalnom području. Meteorološke stanice su postavljene na sljedećim lokacijama: Plavi horizonti, Utjeha i plaža Pizana”, naveli su iz Morskog dobra.
Ove stanice će , kako je saopšteno, omogućiti prikupljanje ključnih podataka o vremenskim i klimatskim parametrima.
“To predstavlja važan korak ka jačanju kapaciteta za prilagođavanje klimatskim promjenama u obalnoj zoni. Prikupljeni podaci će se koristiti za analizu dugoročnih trendova, procjenu rizika i planiranje održivog razvoja obale.Projekat ClimBeach se realizuje kroz program prekogranične saradnje Interreg IPA Hrvatska– Bosna i Hercegovina-Crna Gora, 2021-2027, a njegov cilj je poboljšanje otpornosti obalnih područja na klimatske promjene, posebno u kontekstu erozije plaža, porasta nivoa mora i ekstremnih vremenskih uslova. Ukupna vrednost projekta iznosi 1,785,195.60 eura, za pet projektnih partnera, od čega je Javnom preduzeću odobren iznos od 512,076.60 eura. Predviđeno trajanje projekta je 36 mjeseci, čija implementacija je otpočla 1. septembra 2024.”, zaključuje se u saopštenju.
Crnogorski modni dizajner Boris Ćalić, inspirisan destinacijom Luštica Bay, je kreirao kolekciju Sculptured Horizon, koja na svojevrstan način interpretira more i stijene ove destinacije, Siluete su produžene, kao pogled ka pučini. Ramena podignuta, kao gest dostojanstva. Leđa ogoljena, ne kao ranjivost, već kao sloboda. Asimetrija u krojevima odražava nepravilnosti prirode: vjetar ne poznaje simetriju, a stijena ne traži savršenstvo.
Kolekcija gradi kontrast: meke tkanine koje lebde na vjetru i čvrste, oblikovane forme koje prate liniju tijela. U jednoj silueti sreću se prozračnost i stamenost.
Paleta je mediteranska, ali suzdržana: bijela kao sunce u zenitu iznad Luštica Bay-a, bež kao pijesak pod stopalima na jednog od pet plaža destinacije. Braon kao zemlja poluostrva Luštice, svjetlo plava kao more u zoru u akvatorijumu zaliva, teget kao dubina istog zaliva, žuta kao treptaj podneva na promenadi.
Ova kolekcija nije omaž Luštica Bay-u. Ona je njena savremena interpretacija. Kao što vjetar oblikuje obalu, tako i odjeća iz kolekcije prati tijelo: bez težine, ali sa snagom. Bez glasnosti, ali sa stavom, Sculptured Horizons je poziv na unutrašnju tišinu. Na eleganciju koja se ne dokazuje, već jednostavno jeste, ističe modni kreator Boris Ćalić.
