Novi gradski park Kotor - Foto Komunalno preduzeće
1 od 7
Novi gradski park
Novi gradski park
Novi gradski park
Novi gradski park
Novi gradski park
Novi gradski park
Novi gradski park
Ususret uskrsnim blagdanima DOO Komunalno Kotor nastavilo je uređivati novi Gradski park, Livničke, s posebnim naglaskom na radost naših najmlađih sugrađana.
Pozivamo sve građane da tokom predstojećih praznika uživaju u uređenom parku, poručuju iz Komunalnog Kotor.
Novouređena zelena površina namijenjena za rekraciju i odmor građana a koju je izgradila Opština Kotor, prostire se na skoro 12.000 metara kvadratnih na nekada zapuštenom prostoru napuštene stare kotorske livnice.
Novi gradski park
Novi kotorski gradski park sastoji se od šest različitih funkcionalnih cjelina, od savremenog dječijeg igrališta do zone za kućne ljubimce, kao i amfiteatra na otvorenom i kupole za održavanje različitih kulturnih i zabavnih događaja.
Cijene nafte na svjetskim berzama su naglo pale od objave američkog predsjednika Donalda Trampa o prekidu vatre s Iranom. Sada se trguju znatno ispod 100 dolara po barelu.
Cijena referentne Brent sirove nafte pala je za oko 13 odsto na 94,80 dolara po barelu, dok je nafta kojom se trguje na američkoj berzi bila niža za više od 15 odsto na 95,75 dolara, prenosi Klix.
Ali cijene nafte i dalje su više nego prije početka sukoba 28. februara. U to vrijeme, trgovala se po cijeni od oko 70 dolara po barelu.
“Trgovci su izuzetno pažljivo pratili ovaj trenutak tražeći konkretnu obavezu da se ponovo otvori Hormuški moreuz”, rekla je za BBC Ye Lin iz konsultantske kompanije Rystad Energy.
Rekla je da se veliki dio nedavnog porasta cijena nafte, uzrokovanog rizicima za brodarstvo u Zalivu, skoro momentalno srušio nakon Trampove objave.
“Svaki naslov u narednih 48 sati o tome da li je prvi tanker sigurno prošao kroz moreuz utic će na cijene”, dodala je Ye.
No, smatra da će trebati vremena da vozači osjete olakšanje na benzinskim pumpama.
Ye je napomenula da ne prilagođavaju sve zemlje cijene benzina svakodnevno, tako da će brzina pada cijena nafte uveliko zavisiti od toga koliko će se nafte iz Meksičkog zaljeva osloboditi kako se brodarstvo bude nastavljalo.
Foto: Genbu je prvi brod kojem je ClassNK dodijelio oznaku autonomne navigacije za srednje i duge obalne rute (The Nippon Foundation)
Japan i Južna Koreja napravile su važan iskorak u razvoju autonomne navigacije za komercijalne brodove, s fokusom na sigurnost plovidbe i smanjenje opterećenja posade. Novi projekti pokazuju da tehnologija više nije samo eksperiment, već ulazi u fazu konkretne primjene na trgovačkoj floti.
U Japanu, zaklada The Nippon Foundation već nekoliko godina vodi niz projekata usmjerenih na razvoj autonomnih sustava. Cilj je smanjiti ljudske pogreške i unaprijediti uvjete rada pomoraca, što je posebno važno u kontekstu starenja radne snage i manjka kadra.
Najnoviji korak napravljen je kroz program MEGURI2040, gdje je kontejnerski brod Genbu (5.374 dwt) dobio punu oznaku autonomne navigacije od klasifikacijskog društva ClassNK. Riječ je o prvom slučaju da je takva oznaka dodijeljena brodu koji plovi na srednjim i dužim obalnim rutama, navodi The Maritime Executive.
Brod duljine 134 metra i kapaciteta 696 TEU izgrađen je u brodogradilištu Kyokuyo Shipyard, a uspješno je prošao sve testove i certifikacijske procese. Time je potvrđeno da autonomni sustavi mogu funkcionirati i izvan kratkih testnih ruta.
Japanski stručnjaci ističu kako globalni standardi za autonomnu plovidbu još uvijek nisu u potpunosti definirani. Upravo zato razvijaju vlastite smjernice koje pokrivaju operativne procedure i održavanje sustava.
S druge strane, Južna Koreja ubrzava komercijalizaciju ove tehnologije. Tvrtka Avikus, dio HD Hyundai grupe, razvila je sustav HiNAS Control koji je dobio Type Approval od klasifikacijskog društva DNV.
Radi se o prvom autonomnom navigacijskom sustavu koji je razvijen za široku primjenu na različitim tipovima brodova. Za razliku od ranijih rješenja koja su bila vezana uz pojedine projekte ili brodove, HiNAS Control omogućuje ugradnju bez dodatnih verifikacija.
To značajno pojednostavljuje implementaciju i smanjuje troškove za brodare, uz istovremeno povećanje povjerenja u sigurnost sustava.
Ovi projekti pokazuju da autonomna navigacija sve više prelazi iz faze razvoja u operativnu stvarnost, što bi dugoročno moglo promijeniti način upravljanja brodovima i organizaciju posade na moru.
Županijski sud u Dubrovniku odredio je istražni zatvor 47-godišnjem državljaninu Albanije kod kojeg je na graničnom prijelazu Karasovići pronađeno čak 143 hiljada sjemenki kanabisa, izvijestila je u utorak Policijska uprava Dubrovačko-neretvanska.
Osumnjičeni je izlaznoj graničnoj kontroli pristupio u subotu oko 2.25 sati, a zajedničkom akcijom policije i carine u njegovu su automobilu albanskih oznaka pronađene 143 vrećice, od kojih je svaka sadržavala po tisuću sjemenki kanabisa.
Sjemenke su bile sakrivene u prtljažniku unutar pakiranja s domaćim proizvodima. Nakon što je u jednoj od vrećica uočeno sumnjivo pakiranje, zatražen je nalog za pretragu kojim je otkrivena cijela pošiljka, kažu u policiji.
Po dovršetku kriminalističkog istraživanja, 47-godišnjak je kazneno prijavljen za izbjegavanje carinskog nadzora, a sudac istrage Županijskog suda u Dubrovniku prihvatio je prijedlog tužiteljstva i odredio mu istražni zatvor.
Baošići – devastacija obale – foto: Siniša Luković
Zbog devastaciju morske obale u Baošićima
Advokat Veselin D. Radulović podnio je Specijalnom državnom tužilaštvu SDT dopunu krivičnih prijava protiv političke partije Demokrate, više njenih funkcionera i drugih osoba, i tvrdi da postoji osnovana sumnja da je na teritoriji Herceg Novog djelovala organizovana struktura koja je, kroz zloupotrebe službenog položaja i devastaciju prostora u Baošićima, sticala nezakonitu korist na štetu države i životne sredine.
Radulović je dostavio SDT-u dopunu ranije podnesenih krivičnih prijava protiv političke partije Demokrate Demokratska Crna Gora, predsjednika Opštine Herceg Novi Stevana Katića, potpredsjednice Skupštine Crne Gore Zdenke Popović, vlasnika kompanije „Carine“ Čedomira Popovića, nekadašnjeg vršioca dužnosti glavnog državnog arhitekte Siniše Minića, kao i više NN službenika i funkcionera.
U dopuni prijava navodi se da postoji osnovana sumnja da su prijavljeni izvršili krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja, zagađenje i oštećenje životne sredine, kao i uništenje zaštićenog prirodnog dobra.
Radulović tvrdi da je u periodu od 2020. godine do danas formirana organizovana struktura koja je djelovala kroz institucije sistema radi sticanja imovinske i političke koristi.
„Iz ranije podnesenih krivičnih prijava i njihovih dopuna proizilazi postojanje organizovane strukture koja djeluje kroz institucije sistema u cilju sticanja imovinske i političke koristi“, naglašava Radulović u dopuni prijave.
Prema njegovim tvrdnjama, devastacija prostora u zoni Baošića i izgradnja hotela „Carine“ predstavljaju ključni primjer navodnog nezakonitog djelovanja.
„Iz javno dostupnih informacija proizilazi osnovana sumnja da na teritoriji Opštine Herceg Novi dolazi do ozbiljne devastacije prostora i životne sredine, pri čemu nadležni organi ne preduzimaju zakonom propisane mjere, što ukazuje na svjesno nečinjenje i zloupotrebu službenog položaja“, ističe Radulović.
On ksžr da je Urbanističko-građevinska inspekcija još u oktobru 2024. godine zabranila radove na hotelu u Baošićima, ali da su grubi građevinski radovi praktično završeni uprkos zabrani, te da je gradilište zatvoreno tek 20. marta 2026. godine.
Radulović posebno ukazuje na ulogu pojedinih funkcionera, navodeći da su koristili politički i institucionalni uticaj kako bi spriječili primjenu zakona i omogućili nastavak radova.
„Javni istupi i djelovanje Zdenke Popović ukazuju na postojanje političkog pritiska na nadležne organe da ne postupaju u skladu sa zakonom, čime se direktno podstiče izvršenje krivičnih djela i onemogućava njihovo otkrivanje“, navodi se u prijavi.
On podsjeća i na skupštinsku raspravu iz februara 2026. godine, kada je Popović, kako tvrdi, sa govornice poručila inspektorima da ne obilaze objekte u završnoj fazi izgradnje i ne prijete investitorima obustavom radova.
Baošići – Foto RTHN
Radulović navodi i da su nadležni organi izdavali saglasnosti na projekat hotela uprkos upozorenjima Uprave za zaštitu kulturnih dobara i obavezama koje proizilaze iz zaštite UNESCO područja.
„Sve navedene saglasnosti izdate su uprkos upozorenju Uprave za zaštitu kulturnih dobara da investitor nije primijenio Pojedinačnu procjenu uticaja na baštinu, kojom se ograničavaju kapaciteti hotelskog kompleksa“, piše u dopuni prijave.
On tvrdi i da postoji kontinuitet koruptivnih modela djelovanja, te da su prijavljeni, nakon preuzimanja vlasti, nastavili prakse koje su ranije javno kritikovali.
„Prijavljeni svjesno stvaraju privid borbe protiv korupcije, dok istovremeno prikrivaju sopstveno učešće u koruptivnim poslovima“, ističe Radulović.
U dopuni prijave navodi se i da postoji sumnja da su prijavljeni koristili uticaj na izvršnu vlast i bezbjednosni sektor kako bi spriječili otkrivanje krivičnih djela i zaštitili članove navodne kriminalne organizacije.
Radulović je pozvao Specijalno državno tužilaštvo da hitno postupi po prijavama i ispita ulogu svih nadležnih institucija i funkcionera.
„Prvu krivičnu prijavu protiv ove kriminalne organizacije podnio sam 28. avgusta 2025. godine, a do danas nijesam dobio bilo kakvu informaciju od tužilaštva“, rekao je Radulović.
On je dodao i da je zbog podnošenja prijava bio izložen prijetnjama, uključujući poruke da će „plakati“ i da mu slijedi „šaka u bradu“, zbog čega dodatno apeluje na hitno postupanje nadležnih organa.
Air Montenegro profitabilna je i održiva kompanija i nije na teret, već na korist državi, kazao je premijer Milojko Spajić.
On je na mreži X naveo da Air Montenegro – kompanija u koju je uloženo 30 miliona EUR, sada knjigovodstveno vrijedi 36 miliona EUR, a tržišno značajno više.
„Profitabilna je, održiva i nije teret već je na korist državi. Sve to Air Montenegro ostvaruje sa oko 200 radnika, u odnosu na Montenegro Airlines sa skoro 600“, rekao je Spajić.
Kako je kazao, činjenice najzad izlaze na vidjelo i tada uloženih 30 miliona EUR nijesu trošak, nego investicija.
Sat i pol prije isteka ultimatuma koji je dao Irancima, američki predsjednik Donald Trump objavio je privremeni prekid vatre na dva tjedna. Iranski ministar vanjskih poslova objavio je pak da će prolazak Hormuškim tjesnacem biti moguć uz koordinaciju s iranskim oružanim snagama.
Obje su strane prekid vatre proglasile svojom pobjedom. U pregovorima je posredovao Pakistan koji je pozvao SAD i Iran na prvi krug razgovora u petak u Islamabadu. Unatoč primirju u zemljama Perzijskog zaljeva i Izraelu napadi se nastavljaju.
Merz pozdravio primirje SAD-a i Irana: Cilj je trajni kraj rata
Njemački kancelar Friedrich Merz pozdravio je dvotjedno primirje između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, istaknuvši važnost nastavka diplomatskih napora prema trajnom rješenju sukoba.
Posebno je zahvalio Pakistanu na posredničkoj ulozi u pregovorima, koja se posljednjih dana istaknula kao ključna u pokušajima deeskalacije sukoba.
– Zahvaljujemo Pakistanu na posredovanju, dodao je.
– Cilj je sada pregovarati o trajnom okončanju rata. U bliskoj smo koordinaciji s našim partnerima po tom pitanju, poručio je.
Vođa izraelske oporbe: Politička katastrofa bez presedana
Izraelski oporbeni čelnik Yair Lapid oštro je kritizirao vladu Benjamina Netanyahua nakon postizanja dvotjednog primirja između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, ustvrdivši da Izrael nije sudjelovao u donošenju odluka koje izravno utječu na njegovu nacionalnu sigurnost.
– U našoj povijesti nije bilo ovakve političke katastrofe. Izrael nije bio ni blizu stola kada su se donosile odluke koje se tiču same srži naše nacionalne sigurnosti, poručio je Lapid.
Dodao je kako je izraelska vojska ispunila sve zahtjeve koji su joj postavljeni, dok je javnost pokazala, kako kaže, iznimnu otpornost.
– Ali Netanyahu je podbacio politički i strateški. Nije ispunio nijedan cilj koji je sam postavio, rekao je.
– Trebat će nam godine da popravimo političku i stratešku štetu koju je Netanyahu prouzročio zbog oholosti, nemara i nedostatka strateškog planiranja, poručio je.
Iz njegovog ureda najavljeno je kako će tijekom dana biti objavljeno više detalja o njegovim stavovima i daljnjim političkim potezima.
Trump: Pomoći ćemo u pojačanju prometa kroz Hormuški tjesnac
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u srijedu da će Sjedinjene Države pomoći u pojačanju pomorskog prometa kroz Hormuški tjesnac, nakon što je u utorak pristao na dvotjedno primirje s Iranom manje od dva sata prije roka koji je Teheranu dao da ponovno otvori tjesnac ili će se suočiti s napadima na svoju civilnu infrastrukturu.
Trump je rekao da je ovaj dogovor u zadnji čas uvjetovan iranskim pristankom da privremeno zaustavi blokadu opskrbe naftom i plinom kroz tjesnac, kojim se obično odvija oko petina globalnih pošiljki nafte.
– Napunit ćemo se zalihama svih vrsta i tamo bdjeti da vidimo prolazi li sve dobro, rekao je Trump.
– Odradit će se puno toga dobrog! Zaradit će se velik novac. Iran može započeti proces obnove, rekao je također.
Tivat će od 8. aprila 2026. postati središte fotografije u Crnoj Gori sa trećim izdanjem Tivat Photo Days, jedinog festivala posvećenog umjetničkoj fotografiji u zemlji.
Svečano otvaranje festivala će biti 8. aprila u 19:30h u JU Muzej i Galerija Tivat, a organizator je NVO Fluid Drum iz Tivta, u partnerstvu sa JU Muzej i Galerija Tivat.
Selektorka festivala, profesorica dr. Anka Gardašević, odabrala je deset autora koji će ove godine predstaviti svoja djela na temu “Emocije”, nakon jednogomjesečnog konkursa na kojem se prijavilo dvadeset i pet autora iz Crne Gore.
Festival će svečano otvoriti profesor mr. Janko Ljumović, a tokom ceremonije biće uručena priznanja najboljim autorima: Nagrada – Vojo Radonjić za najbolji rad na festivalu, Najbolja Eko priča i Nagrada publike, koje će dodijeliti direktor i producent festivala Dalibor Ševaljević.
Nakon otvaranja, uslijediće panel diskusija pod nazivom: “Produkcija konteksta ili igra konceptima: savremene umjetničke prakse”, na kojoj će govoriti profesor mr. Janko Ljumović, otvarajući prostor za razgovor o savremenim umjetničkim praksama i kreativnim procesima.
U okviru festivala biće predstavljena i izložba crnogorskog fotografa Radoja Jovanovića, koja će biti otvorena 18. aprila 2026. u JU Muzej i Galerija Tivat. Pored toga, festival organizuje i radionicu za djecu na temu “Ekologija i fotografija”, kao dio svog edukativnog programa.
Sve izložbe festivala biće otvorene za posjetioce do 15. maja 2026. godine, pružajući priliku da se uživa u raznovrsnim vizuelnim pričama i kreativnim pristupima autora iz Crne Gore.
Treći Tivat Photo Days potvrđuje svoj status kao ključna platforma za promociju fotografije, povezivanje umjetnika i publike i stvaranje inspirativnog dijaloga kroz vizuelnu umjetnost.
Sekretarijat za društvene djelatnosti Opštine Tivat donio je Program kulturnih manifestacija koje će biti sufinansirane iz budžeta Opštine Tivat za 2026. godinu. Program je donešen u skladu i na osnovu nove Odluke o manifestacijama i programima iz oblasti kulture koje se sufinansiraju iz budžeta Opštine Tivat, u konsultaciji sa Savjetom za kulturu, a nakon javnog obavještenja koje je objavljeno u februaru ove godine.
Opština Tivat će podržati 15 kulturnih manifestacija sa 124.500€, od 144.000€ ukupno raspoloživih sredstava. Manifestacije koje su dobile finansijsku podršku Opštine su:
Međunarodno takmičenje duvačkih instrumenata Tivat 2026 – JU „Muzička škola“ Tivat – 15.000€;
IV Smotra klapa „Još se digod skupe naši“ – Bokeljska udruga muzičara a capella – 9.000€;
Matine koncerti – Glazbeno prosvjetno društvo Tivat – 3.500€;
dr Aleksandar Joksimović, naučni savjetnik, Institut za biologiju mora, Univerzitet Crne Gore
Najveći biodiverzitet i bogatstvo Jadranskog mora nalaze se u južnom Jadranu ispred obala Crne Gore, ali porast temperature, promjene u cirkulaciji i dolazak 48 novih vrsta riba jasno pokazuju ubrzane promjene ekosistema, pri čemu dalji napredak, uprkos čvrstim temeljima zaštite biodiverziteta koje je Crna Gora postavila, zavisi od dosljedne primjene mjera i jačanja kapaciteta.
To je poručeno sa okruglog stola “Ihtiofauna Jadrana i klimatske promjene”, koji je organizovala Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU).
Akademik Igor Đurović, Crnogorska akademija nauka i umjetnost
Naučni savjetnik u Institutu za biologiju mora Univerziteta Crne Gore dr Aleksandar Joksimović rekao je da Jadran koji smo znali više ne postoji ukazujući na zabrinjavajući rast temperature mora, čak i u njegovim dubljim slojevima.
“Ove promjene dovode do pojave novih vrsta u Jadranu, uključujući invazivne vrste poput ribe lava i četvorozupke, koje dolaze iz toplijih mora i mijenjaju postojeću ravnotežu morskog ekosistema. U takvim okolnostima, pitanje očuvanja biodiverziteta postaje ključno”, rekao je Joksimović.
Ukazao je da najveći biodivizitet i bogatstvo Jadranskog mora što se tiče vrsta je u Južnoj Jadranskoj kotlini.
“I vidite da je na ovom dijelu upravo ovdje ispred Crne Gore je ta najdublja, da kažemo i najveća dubina Jadrana izmjerena, to je negdje oko 1330 metara”, kazao je Joksimović.
Prema njegovim riječima, crnogorski ribari su upućeni na mali obalni pojas i ne mogu da konkurišu komšijama, Hrvatskoj, Albaniji i Italiji koje sa ozbiljnim ribarskim flotama izlovljavaju mnogo više resursa.
“Ali nažalost u donošenju odluka Generalne komisije za ribarstvo Mediterana i Europske komisije Crna Gora je negdje koletralna šteta, jer zapravo nije kriva za takvo stanje resursa u Jadranskom moru kako je sad, jer nismo doprinijeli ničemu da bi to bilo tako, a opet, odluke se odnose i donose na kompletnom području Jadranskog mora”, kazao je Joksimović.
Ukazao je da je u Jadranu bilo 407 vrsta po zadnjem popisu 1996. godine,
“Od tada do pa do danas, dakle u proteklih 30 godina, imamo 48 novih vrsta riba koje su ušle u Jadransko more, ili iz Crvenog mora putem Sueckog kanala ili iz Atlanskog okeana putem Gibraltara, uglavnom došle su i nastanile se u naše Jadransko more.“, rekao je Joksimović.
Prema njegovim riječima, flora i fauna Jadranskog mora, ,posebno južnog, još uvijek nisu dovoljno istražene.
“Posebna je tajna taj duboki Jadran, još uvijek tu nemamo sve podatke o vrstama koji tu žive, dakle to je neka buduća orijentacija i našeg Instituta i Crne Gore, ali i ostalih kolega iz ostalih regiona, odnosno dijelova Jadrana, da ispitamo sve što tu živi”, rekao je Joksimović.
Lav riba
Ukazao je da posebnu zabrinutost izazivaju promjene u temperaturnom režimu Jadranskog mora i njihov uticaj na cjelokupan ekosistem.
„Međutim, u posljednjih godina imamo upliv toplije vode i prosječna temperatura Jadranskog mora, posebno na površini i na dubini se prilično promijenila za neki stepen, dva ili tri. Taj jedan stepen u vazduhu ne znači mnogo, ali jedan stepen u moru mnogo znači i mnogo mijenja, i ekološke cikluse, i ekološke niše“, pojasnio je Joksimović.
Kako je istakao, i relativno mali porast temperature mora ima značajne posljedice po živi svijet, utičući na promjene u ekološkim procesima i raspodjeli vrsta.
“Promjene u dinamici vjetrova i morskih strujanja, žarka ljeta, dovele su do toga da toplija I gušća površinska voda, posebno sjevernog Jadrana, prodire u dublje slojeve mora, narušavajući raniju temperaturnu stabilnost”, kazao je Joskimović.
„Dakle, nemamo one hladne vode, koje su se ranije u zimskim mjesecima, jadranskim burama obaogaćivale kiseonikom, I hladnijom dubljom vodom, koja bi tu sad toplu vodu potisnula, a dokaz za to jeste i ekspedicija MEDITS (monitoring kočarskih resusrsa), koju svakog jula imamo u našim vodama, Jadrana. Dakle, mjerili smo temperaturu na 300 metara senzorom, i ta izmjerena temperatura je 17 stepeni. To je zaista veliko, to se nikad ranije nije dešavalo, ta temperatura, na tim dubinama je uvijek bila 12 stepeni.“, rekao je Joskimović.
Tih 17 stepeni je, kako je ukazao, zabrinjavajuće, navodeći da Jadran koji smo znali više ne postoji.
“Šta će se dešavati u budućnosti, ne znamo. Komponente biodiverziteta ne mogu se eksploatisati bez prethodne procjene njihove količine, stanja i sposobnosti obnavljanja“, zajključio je Joksimović, dodajući da je održivost jedini prihvatljiv model upravljanja prirodnim resursima.
Naučna savjetnica u Institutu za biologiju mora Univerziteta Crne Gore dr Olivera Marković, istakla je da su invazivne vrste morskih organizama, posebno dekapodni rakovi, prisutnije u Jadranskom moru, gdje utiču na ekološku ravnotežu, ali istovremeno otvaraju i nove mogućnosti za njihovu održivu upotrebu.
„Problem invazivnih vrsta može se, uz odgovarajući pristup, pretvoriti u razvojnu priliku“, navela je Marković.
Prema njenim riječima, u Mediteranu je zabilježeno 89 vrsta dekapoda, od čega 23 u Jadranu, a čak 15 ima invazivni karakter.
“U crnogorskim vodama evidentirane su tri takve vrste, koje su predmet posebnih istraživanja”, rekla je Marković.
Prema njenim riječima, posebno mjesto zauzima plavi rak, jedna od najpoznatijih invazivnih vrsta u Jadranu.
„Plavi rak je izuzetno prilagodljiva vrsta podnosi različite uslove temperature i saliniteta, brzo se razmnožava i nema značajne prirodne neprijatelje“, kazala je Marković.
Plavi rak – foto https://www.scubalife.hr/
Pojasnila je da je njegov uticaj višestruk od oštećenja ribolovnih alata do smanjenja populacija drugih morskih organizama, što direktno utiče na ribarstvo.
“Ipak, iskustva iz drugih zemalja pokazuju da invazivne vrste mogu postati i ekonomska prilika. Najbolji način da se smanji njegova populacija jeste intenzivniji izlov i uključivanje u ishranu. Plavi rak je u pojedinim regionima svijeta već prepoznat kao vrijedan gastronomski proizvod, bogat proteinima i omega-3 masnim kiselinama, a može se koristiti i u prerađivačkoj industriji.“, rekla je Marković.
Ključni izazov u Crnoj Gori ostaje niska potražnja i nedovoljna informisanost.
„Od velikog broja registrovanih ribara, samo mali broj se ciljano bavi izlovom plavog raka, upravo zbog slabe potražnje na tržištu”, kazala je Marković
Zbog toga se kao prioritet ističe potreba za edukacijom javnosti, uključivanjem restorana i razvojem tržišta.
„Podizanje svijesti i promocija komercijalne vrijednosti ove vrste ključni su za njenu održivu upotrebu“, jasna je Marković.
V.d. Direktorice Direktorata za zaštitu prirode, Ministrarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera mr Ilinka Alorić, rekla je da invanzivne vrste jednom kada se uspostave, veoma ih je teško ukloniti.
“Zbog toga je fokus na prevenciji, odnosno sprečavanju unosa i širenja invazivnih vrsta, kao i na monitoringu i kontroli puteva unosa“, pojasnila je Alorić.
Ukazala je na važnost zakonodavnog i strateškog okvira koji je Crna Gora uspostavila u ovoj oblasti, ali da efikasno upravljanje invazivnim vrstama zahtijeva integrisani pristup i snažnu saradnju svih relevantnih aktera.
„Bilo je neophodno donijeti Zakon o stranim invazivnim vrstama biljaka, životinja i gljiva 2019. godine, koji je omogućio monitoring i sprečavanje širenja invazivnih vrsta.Pored zakona, razvijen je i niz podzakonskih akata i pravilnika koji regulišu liste invazivnih vrsta, dozvoljene vrste i uslove za sprovođenje mjera kontrole i iskorjenjivanja”, rekla je Alorić.
Prema njenim riječima, ključni izazov ostaje prelazak sa normativnog na operativni nivo.
„Ključni pomak napravljen je donošenjem planova monitoringa i upravljanja, kao i Akcionog plana za kontrolu nenamjernog unošenja invazivnih stranih vrsta putem brodova, čamaca i ribolovne opreme“, kazala je Alorić.
Ovim dokumentom prvi put su detaljno definisane mjere za kontrolu najvažnijih puteva unošenja, uključujući balastne vode i obraštaj plovila.
“Fokus mjera usmjeren je na smanjenje nenamjernog unosa, sprečavanje širenja i jačanje kontrole ključnih vektora, posebno u pomorskom sektoru”, rekla je Alorić.
Prema njenim riječima, poseban značaj ima i podizanje svijesti među korisnicima mora, posebno kod ribara, o važnosti čišćenja opreme i upravljanja balastnim vodama.
U okviru strateškog pristupa, najavljena je i Strategija zaštite morske sredine, koja je u završnoj fazi usvajanja na nivou Evropske komisije. Ona će, kako je pojasnila Alorić, objediniti monitoring i mjere upravljanja kao dva ključna stuba sistema.
„Monitoring obuhvata praćenje unosa, širenja i uticaja vrsta, dok program mjera definiše aktivnosti za sprečavanje unošenja i smanjenje uticaja“, kazala je Alorić.
Prema njenim riječima, istaknuta je i potreba za jačanjem institucionalnih kapaciteta, posebno u segmentu inspekcijskog nadzora i kontrole.
„Prevencija ima ključnu ulogu spriječiti unos je efikasnije nego upravljati posljedicama“, rekla je Alorić.
„Invazivne vrste se ne posmatraju izolovano… upravljanje je dio šireg sistema zaštite biodiverziteta i zahtijeva uključivanje naučnih i zakonodavnih institucija, kontinuirani monitoring i regionalnu saradnju“, rekla je Alorić.
Crna Gora je, kako je ocijenjeno, postavila čvrste temelje u ovoj oblasti, ali dalji napredak zavisi od dosljedne primjene mjera i jačanja kapaciteta.
Efikasan odgovor na ovaj izazov moguć je samo kroz koordinaciju, saradnju i zajednički regionalni pristup u upravljanju morskim ekosistemima.
Dr. sc. Nedo Vrgoč, naučni savjetnik iz Instituta za okeanografiju i ribarstvo iz Splita, Hrvatska, predstavio značaj Jabučke kotline, prvog zaštićenog ribarskog područja, za očuvanje ribljeg fonda Jadrana kao jednog od najvažnijih ribolovnih i ekoloških područja Jadranskog mora.
Dr. sc. Nedo Vrgoč, naučni savjetnik u trajnom zvanju, Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split, Rebublika Hrvatska
„Ovo područje posebno je važno kao ključna zona za reprodukciju i razvoj najznačajnijih komercijalnih vrsta.Jabučka kotlina je rastilište i mrijestilište naših najvažnijih vrsta, zbog čega ima presudnu ulogu u obnovi ribljih resursa“,
Upravljanje se odvija na međunarodnom nivou, uz uključivanje svih ključnih učesnika u ribarstvu”, kazao je Vrgoĉ.
Uvedene su i konkretne mjere nadzora i regulacije.
„Brodovi se kreću minimalnom brzinom, a svi moraju imati sisteme nadzora koji omogućavaju kontrolu njihovog kretanja. Postoje jasno definisani maksimalni nivoi eksploatacije, za Hrvatsku i Italiju, a stanje resursa procjenjuje se i raspodjeljuje na godišnjem nivou.“ kazao je Vrgoč.
Prema njegovim riječima „specifičnost Jadranskog mora nije uvijek dovoljno prepoznata, jer se često primjenjuju modeli upravljanja razvijeni za sjeverna mora, odnosno sistemom kvota izlova”.
U tom kontekstu, naglašena je potreba za većim uvažavanjem regionalnih karakteristika i znanja lokalnih stručnjaka.
„Zemlje Jadrana imaju kapacitet da samostalno upravljaju svojim resursima, jer najbolje poznaju ovo more”, naveo je Vrgoč.
Smatra da budući razvoj ribarstva u regionu zavisi od sposobnosti država da zaštite svoje interese i uspostave efikasne modele upravljanja, uključujući i pitanja isključivo ekonomskih pojaseva.
„Predstoji važan period u kojem će se voditi borba za upravljanje morskim resursima u skladu sa nacionalnim interesima“, zaključio je Vrgoč.
