Crnogorski turizam – Dolazaka nikad više, prihoda nikad manje

0
Crnogorski turizam – Dolazaka nikad više, prihoda nikad manje
Boka Kotorska – foto Boka News

Crnogorski turizam, okosnica nacionalne ekonomije i izvor značajnih prihoda, nalazi se na raskršću između obećavajućih brojki i upozoravajućih trendova. Dok statistika bilježi rast dolazaka, istovremeno se smanjuju noćenja i prihodi – signal koji, kako upozorava predsjednik Odbora za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović, ne smijemo ignorisati.

Posebno zabrinjava činjenica da je Centralna banka prvi put izostavila detaljne podatke o prihodima od turizma, što umanjuje transparentnost i otežava sagledavanje stvarne slike sektora. U situaciji kada konkurentske destinacije agresivno šire ponudu i produžavaju sezone, Jovović podsjeća da Crna Gora rizikuje da izgubi korak ukoliko ne redefiniše svoju strategiju, diverzifikuje sadržaje i ozbiljno pristupi rješavanju hroničnih problema – od sive ekonomije i nedostatka radne snage, do infrastrukture i čistoće.

Podaci

– Turistička privreda izražava umjerena očekivanja u pogledu uspješnosti ljetnje turističke sezone, nakon što je u prvih sedam mjeseci zabilježen blagi pad u ključnim pokazateljima, što opominje da kao destinacija treba da preduzmemo neophodne mjere, kako u budućnosti ne bismo imali nastavak opadajućeg trenda – kazao je Pobjedi Ranko Jovović predsjednik Odbora za turizam i ugostiteljstvo PKCG.

On navodi posljednje podatke Monstata koji govore da je u periodu januar – jul 2025. godine, u ukupnom smještaju (kolektivni i individualni) ostvareno 1.500.795 dolazaka turista što je za 4,3 odsto više u odnosu na 2024. godinu ili za tri odsto više u odnosu na 2023. godinu. U posmatranom periodu u ukupnom smještaju, ostvareno je 8.201.156 noćenja što je za 4,3 odsto manje u odnosu na isti period 2024. godine ili za 10 odsto manje u odnosu na isti period 2023. godine.

– Prema podacima Centralne banke prihodi od turizma u prvom kvartalu 2025. godine iznose 88.442.000 eura i bilježe 6,4 odsto manje prihoda u odnosu na isti period 2024. godine odnosno 25,6 odsto manje prihoda u odnosu na isti period 2023. godine – naveo je Jovović dodajući da podaci iz Platnog bilansa o prihodima od turizma za drugi kvartal nijesu dostupni, jer ih je Centralna banka prikazala zbirno za sve usluge, što smanjuje transparentnost i otežava praćenje prihoda na poziciji putovanje/turizam.

Jovović napominje da CBCG prvi put nije objavila podatke o prihodima za turizam, što ukazuje na potrebu da se razmotri vraćanje na detaljniji prikaz platnog bilansa, kako bi se omogućilo preciznije praćenje prihoda od turizma.

– Sektor turizma i dalje opterećuju brojni izazovi. Ukoliko se želi očuvati pozicija Crne Gore na turističkoj mapi i održati korak sa konkurencijom u regionu, neophodno je preispitati trenutne fiskalne mjere u sektoru, unaprijediti promociju, ali i dodatno raditi na produženju sezone kroz diverzifikaciju ponude, unapređenju avio-dostupnosti i putne infrastrukture, kao i na prevazilaženju hroničnih izazova, poput problema sa čistoćom, bukom, sivom ekonomijom i nedostatkom kadra – tvrdi Jovović.

Naglašava da je jedan od najkritičnijih aspekata našeg turizma koncentracija na relativno kratak period godine.

Boka Kotorska – foto Boka News

Potrebna duža sezona

– Crna Gora mora da bude prepoznata kao destinacija koju je vrijedno posjetiti tokom cijele godine i koja ima što da ponudi ljubiteljima aktivnog odmora u zimskim mjesecima. Cjelovita turistička ponuda podrazumijeva produženje sezone uz istovremeno pružanje razvojnog impulsa sjevernom regionu. U mnogim evropskim zemljama planinski turizam i zimski sportovi su među najpopularnijim vidovima zimskih aktivnosti, što se posebno odnosi na skijanje. Ove aktivnosti se danas razvijaju i u državama gdje im geografski ili klimatski uslovi u potpunosti ne pogoduju. Broj planinskih centara je u stalnom porastu, uz sve veću tehničku opremljenost – tvrdi Jovović i dodaje da je za unapređenje zimske sezone potrebno definisanje platforme za održivi razvoj planinskih centara zasnovane na tri osnovna stuba: održivi razvoj i planiranje, investicije, podsticaji i javno-privatno partnerstvo, kao i marketing i brending planinskih centara.

– Formiranjem JP Skijališta Crne Gore, stvorila se ključna pretpostavka za pokretanje i uspješno upravljanje lokalitetima na kojima su u prethodnom periodu uložena značajna sredstva u infrastrukturne objekte – puteve, trafostanice, žičare i skijaške terene, kao i radi ostvarivanja nadzora nad implementacijom planiranih investicionih aktivnosti na prostoru sjevera Crne Gore. U cilju unapređenja turističke ponude i obezbjeđivanje uslova za održavanje zimske sezone, neophodno je stvoriti pretpostavke za nabavku uređaja za vještačko osnježavanje na skijalištima u Crnoj Gori – zaključuje Jovović.

Samo u mirnom okruženju možemo omogućiti razvoj turizma

Pod sloganom “Mir i turizam”, u suboru je obilježen Svjetski dan turizma, ukazujući na neraskidivu povezanost između turizma kao globalne industrije i mira kao osnovnog preduslova za njen razvoj. Turizam ne samo da stvara prilike za ekonomski rast i zapošljavanje, već igra ključnu ulogu u zbližavanju kultura, nacija i pojedinaca, gradeći mostove razumijevanja i tolerancije, saopštio je Ranko Jovović, predsjednik Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore.

Ove godine, kako je kazao, žele da naglase značaj mira kao osnovnog uslova za održivi razvoj turizma.

– U današnjem svijetu punom izazova i neizvjesnosti, turizam je moćno sredstvo koje doprinosi globalnom pomirenju i stabilnosti. Svaka turistička destinacija postaje mjesto susreta različitih kultura, jezika i običaja, omogućavajući ljudima da prošire svoje vidike, prevaziđu predrasude i izgrade međusobno poštovanje – naveo je Jovović u saopštenju.

Turizam, podsjetio je, doprinosi ekonomskoj stabilnosti mnogih zemalja, ali istovremeno podstiče i kulturnu razmjenu, razumijevanje među narodima i očuvanje svjetskog nasljeđa.

– Samo u mirnom okruženju možemo omogućiti razvoj turizma, koji će doprinijeti boljoj budućnosti svih nas. Turistički privrednici, srećan Svjetski dan turizma – poručio je Jovović.

U Pragu skandirali “ne” ekstremistima, izlasku iz EU i NATO i približavanju Rusiji

0
U Pragu skandirali “ne” ekstremistima, izlasku iz EU i NATO i približavanju Rusiji
Foto: EPA/ Martin Divisek

Hiljade Čeha izašle su na Staromnjestski trg u centru Praga da pred redovne parlamentarne izbore 3. i 4. oktobra kažu glasno NE ekstremistima, bilo desnice ili ljevice, izlasku iz Evropske unije i NATO i približavanju Rusiji.

Jučerašnji miting je kulminacija kampanje gradjanske inicijative “Milion trenutaka za demokratiju” koja poziva Čehe da svojim glasom u sljedeći petak i subotu spriječe da radikalni nacionalisti i nereformisani komunisti eventualno uđu u buduću češku vladu.

Peticiju uz kampanju mobilizacije za izbore pod parolom “NE vladi ekstremista” potpisalo je do sada preko 43.000 ljudi.

“Želimo da pokažemo da postoji pozitivno rodoljublje koje kaže ne ekstremistima”, kazao je demonstrantima osnivač Milion trenutaka za demokratiju Mikulaš Minarž.

Demonstrantima se obratila i direktorka slovačke nevladine organizacije VIA IURIS, Katarina Batkova i upozorila Čehe da sa populističkom vladom koja bi zavisila od desnih ili lijevih ekstremista može da im se desi isto što i Slovacima sa premijerom Robertom Ficom – gušenje nezavisnih medija, kulture i napadi na opoziciju.

Prema najnovijim anketama ubjedljivi favorit predstojećih izbora u Češkoj je lider opozicione stranke ANO, tajkun agrara i hemijske industrije, bivši premijer Andrej Babiš, kome posljednji izborni model daje 29,3 odsto glasova dok je koalicija Zajedno na čelu sa Građanskom demokratskom strankom sadašnjeg premijera Petra Fijale druga sa 20,5 odsto glasova.

Ipak, Babišov san o sastavljanju vlade uz podršku krajnje desnice i ljevice sve više blijedi – morao bi uključiti i radikalnu nacionalističku stranku Sloboda i direktna demokratija (SPD) Tomija Okamure, koja trenutno može da računa na 13,4% podrške.

Za razliku od najmanjih ekstremističkih stranaka Okamurini radikali insistiraju da uđu u vladu i dobiju neke od ključnih resora, recimo spoljnih poslova i unutrašnjih poslova a podršku Babišovim populistima uslovljavaju time da se organizuje referendum o izlasku Češke iz EU i NATO, što Babiš, kao ni sadašnja vlada ni po koju cijenu ne žele.

“Smiješno je koliko nas optužuju da smo proruski. Mi smo protjerali 18 ruskih diplomata, naša orijentacija je jasna”, ponavlja ovih dana Babiš na mitinzima svojih pristalica širom Češke u završnici predizborne kampanje.

“Ako Rusija nastavi da provocira u vazdušnom prostoru NATO onda treba taj avion da obore. Kao što je uradio turski predsednik Erdogan. Kad je Rus upao tamo lovcem iz Sirije upozorio ga je “marš napolje”, kad se nije povukao onda ga je oborio”, kazao je Babiš šta treba zapadni saveznici da rade u slučaju ruskih provokacija kao što je bio nedavni upad dronova u Poljsku ili ruskih migova u vazdušni prostor Estonije.

U subotu su demonstrirale ispred predsjedničkog zamka Hradčani u Pragu stotine pristalica radikalnih i ekstremističkih stranaka pod parolom “Predsjedniče poštujte izbore”.

“Poštujte kakvu vladu žele da imaju gradjani”, poručila je jedna od vođa nereformisane komunističke stranke koja se udružila sa ostacima Češke socijaldemokratske stranke u krajnje ljevičarsku, prorusku stranku DOSTA.

Predsjednik Češke Petr Pavel najavio je da će naravno poštovati volju birača ali da želi da čuje kako će eventualni budući premijer Babiš kao vlasnik koncerna Agrofert poštovati češke i evropske zakone o sukobu interesa.

Predsjednik Pavel je takođe rekao da bi imao problem da imenuje neke od ministara ako bi Babiš eventualno u vladu uveo radikale ili ekstremiste koji traže izlazak Češke iz EU i NATO.

I Babiš i drugi iz rukovodstva ANO ponavljaju u kampanji i poručuju predsjedniku da to neće dozvoliti i da takvih ministara neće biti u njihovoj vladi.

“To odbijamo zato što to za nas ne bi bilo uopšte korisno. Nikada to nećemo dopustiti”, kazao je Babiš u jednom od predizbornih intervjua o referendumu o izlasku iz EU i NATO.

Festivala za ranu i srednjovjekovnu glazbu Tollite Portas u Kotoru od 8. do 18. oktobra

0
Festivala za ranu i srednjovjekovnu glazbu Tollite Portas u Kotoru od 8. do 18. oktobra
Festival Tollite portas – foto KotorArt

Novo izdanje Festivala za ranu i srednjovjekovnu glazbu Tollite Portas, koji će se održati od 8. do 18. oktobra 2025. godine u Kotoru, donosi šest pomno osmišljenih i premijernih programa u izvedbi uglednih umjetnika iz Evrope.

Festival je za ovogodišnju okosnicu izabrao Jubilejsku godinu, sa središnjim temama nade i hodočašća. Poziv na oživljavanje “nade koja ne razočarava” u našem fragmentiranom i rastrzanom svijetu uputio je pokojni papa Franjo u proglasu godine jubileja. Hodočasnička praksa u srednjem vijeku, osim pobožnosti, značila je razmjenu kultura i ideja, gradnju mostova koji povezuju različite zemlje u međusobno obogaćujućim susretima.

Značaj hodočasničkih ruta prepoznao je i UNESCO, te ih uvrstio na popis svjetske baštine.

PROGRAM KONCERATA:

Sur La Route – Chant de pèlerinage
8.10.2025. | 19h | Katedrala sv. Tripuna

Ansambl Doulce Mémoire predstavit će srednjovjekovne laude – pjesme koje su pjevali hodočasnici i članovi bratovština na starom italijanskom jeziku.
Premijerno: kompozicije fra Serafina Razzija, svestranog dominikanca koji je nakon boravka u Kotoru napisao Život blažene Ozane Kotorke, prvu poznatu biografiju kotorske blaženice.
Instagram: @doulcememoire
Anno Domini 1025 – 1000 godina Poljskog kraljevstva

11.10.2025. | 19h | Katedrala sv. Tripuna

Ansambl Peregrina, pod umjetničkim vodstvom Agnieszke Budzińske-Bennett, vodi nas u početke Poljskog kraljevstva (1025.) uz glazbu ceremonije krunidbe.
Instrumenti: romanička harfa i viela.
Premijerno: najstarija skladba napisana na poljskom jeziku.
Facebook: @ensemblePeregrina
Duždevi pifari i Zorzi Trombetta da Modon – Puhačka glazba u Veneciji 1450–1500

12.10.2025. | 19h | Katedrala sv. Tripuna

Ansambl La Margarite, pod vodstvom Iana Harrisona oživljava zvuke šalmaja, klizne trublje, sakbuta, bombardne, gajdi…
Zorzi Trombetta – venecijanski pomorac, pisac traktata o brodogradnji i prvi profesionalni trubač u službi Prevedre Republike – zabilježio je dva nastupa u Kotoru, uključujući svadbu i koncert nagrađen od kotorskog biskupa.
Esperance & Oubli | Guillaume de Machaut i Boetije o nadi i muzici

15.10.2025. | 19h | Katedrala sv. Tripuna

Ansambl Labyrinthus Ensemble, pod umjetničkim vodstvom Danila Ryabchikova, donosi filozofsko-teoretsku introspekciju o psihičkim i duhovnim moćima glazbe kako su ih shvaćali antički i srednjovjekovni teoretičari Boetije i Machaut.
Instagram: @labyrinthus_ensemble | Facebook: Danil Ryabchikov
Dobro ugođena lutnja Giacoma Gorzanisa

17.10.2025. | 19h | Crkva Sv. Marije od Rijeke – Koleđata

U intimnom i izvrsno akustičnom ambijentu Koleđate, Paul Kieffer predstavit će opus slijepog lutnjista, kompozitora i velikog putnika Giacoma Gorzanisa, jednog od samo dvojice renesansnih lutnjista s područja Balkana.
Facebook: @paulkieffer.lute
Armonia Concinans – Srednjovjekovne sekvence iz Šibenskih rukopisa

18.10.2025. | 19h | Katedrala sv. Tripuna
Završni koncert ansambla Labyrinthus vodi nas u srednjovjekovni dalmatinski kulturni kontekst.
Posvećen je obilježavanju obljetnice Splitskih crkvenih sabora (925. i 928.), koji navode Kotor kao sufragansku biskupiju, te 1100. obljetnice Hrvatskog kraljevstva.
Premijerno: sekvence iz 10. i 11. stoljeća iz Šibenskog sekvencijara, te kasnosrednjovjekovna verzija Dies irae – Sudac gnivan.
Instagram: @labyrinthus_ensemble

Ulaz je besplatan za sve koncerte
Organizator: Kotorska biskupija
Generalni pokrovitelj: Opština Kotor
Partneri i sponzori: KotorArt, Ministarstvo pravde – Direktorat za saradnju s vjerskim zajednicama, Unija zajednica Italijana Crne Gore

Predstavljanje istraživanja i publikacije “Primjena krečnih maltera u tradicionalnoj arhitekturi Boke Kotorske”

0
Primjena krečnih maltera u tradicionalnoj arhitekturi Boke Kotorske

JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor/ Gradska biblioteka i čitaonica, u saradnji sa nevladinom organizacijom Expeditio i uz podršku Ministarstva kulture i medija Crne Gore, organizuju predstavljanje istraživanja i publikacije „Primjena krečnih maltera u tradicionalnoj arhitekturi Boke Kotorske“.

Događaj će se održati u ponedjeljak, 29. septembra 2025. godine, u 19 sati, u Multimedijalnoj sali Kulturnog centra „Nikola Đurković“ u Kotoru, a dio je manifestacije Dani evropske baštine 2025.

O publikaciji i značaju korišćenja krečnih maltera u očuvanju i obnovi tradicionalne arhitekture Boke Kotorske govoriće arhitektice–konzervatorke Katarina Lisavac i Aleksandra Kapetanović. Događaj će moderirati Jasmina Bajo.

Istraživanje i publikacija predstavljaju značajan doprinos očuvanju kulturnog nasljeđa i promociji održivih tehnika gradnje, zasnovanih na tradicionalnim znanjima i materijalima.

“Palma” šampion države u bućanju

0
“Palma” šampion države u bućanju
BK Palma šampion 2025. – foto R.S.

Ekipa Palme iz Donje Lastve prvak je države u bućanju. U finalu bućarske Super lige na zogovima u Donjoj Lastvi večeras su u neizvjesnom meču savladali ekipu Maina iz Budve.

U neizvjesnom finišu bućari iz Donje Lastve bili su smireniji i precizniji i zasluženo osvojili titulu.

Recept uspjeha je spoj mladosti i iskustva, a najbolji u pobjedničkom timu su bili mladi koji su ponikli u klubu, Mateo Počanić, Petar Petković i Matija Golub. Značajan doprinos dali su iskusni Dejan Stjepčević, Jovo Ševaljević, Đoko Zvicer, Miro Petković i trener Niko Stjepčević.

Finale – Mateo Počanić BK Palma

U regularnom dijelu Super lige bio je isti poredak, Palma prva, Maini drugi, što se nije promjenilo ni nakon Final Foura večeras na zogovima u Donjoj Lastvi.

Palma je najbolji klub u Crnoj Gori drugi put zaredom.

Treće mjesto osvojila je ekipa Vala iz Herceg Novog.

Pehar i medalje uručio je Ivan Gazivoda, predsjednik Skupštine BSCG.

Kordić povrijeđena u udesu na Grahovu

0
Kordić povrijeđena u udesu na Grahovu
Foto Patrola CG /Viber

Ministarka turizma Simonida Kordić lakše je povrijeđena u udesu koji se u 14.45 sati dogodio na magistralnom putu od mjesta Dragalj na Grahovu ka Risnu.

Ministarska je prevezena u JZU Specijalna bolnica za ortopediju, neurohirirgiju i neurologiju “Vaso Ćuković” u Risnu, a prema prvim procjenama ljekara, riječ je o lakšim tjelesnim povredama.

Kordićeva se nalazila na mjesto suvozača u službenom “mercedesu” (PG-CG-040).

Simonida Kordić – foto Mediabiro

Službeni automobil sudario se sa još dva vozila na putnom pravcu, poslije tunela, na pravini puta u mjestu Dragalj.

U udesu je povrede zadobila još jedna djevojka. Ni te povrede nijesu kvalifikovane kao ozbiljnije.

U aprilu ove godine policiji je bilo prijavljeno da neko ko je upravljao crnim službenim automobilom (PG-CG-040) pod blinkerima, pretiče kolonu na punoj liniji, iz pravca Herceg Novog ka Morinju, te da zbog brze vožnje ugrožava učesnike u saobraćaju.

Saopštenje policije – 19.10 sati

Ministarka turizma Simonida Kordić teško je povrijeđena u udesu koji se u 14,45 časova dogodio na magistralnom putu od mjesta Dragalj na Grahovu ka Risnu, saopšteno je iz Uprave policije.

Kordić je, dodaje se, bila saputnica u vozilu Ministarstva turizma kojim je upravljao vozač tog Ministarstva. Osim Kordić, još jedna osoba ženskog pola S.Č, koja se nalazila u drugom vozilu, je zadobila povrede u saobraćajnoj nezgodi.

Kordić je smještena u Kliničko-bolničkom centru u Kotoru.

S.Č, je zadobilo lakše tjelesne povrede i smješteno je u Specijalnoj bolnici „Vaso Ćuković“ u Risnu.

UP: Više od pet hiljada vozača uhapšeno zbog težih saobraćajnih prekršaja

0
UP: Više od pet hiljada vozača uhapšeno zbog težih saobraćajnih prekršaja
Policija – foto Boka News

U Crnoj Gori su od 1. januara do 1. septembra ove godine uhapšene 5.053 osobe zbog teških saobraćajnih prekršaja, uključujući vožnju pod dejstvom alkohola ili psihoaktivnih supstanci, dok je u istom prošlogodišnjem periodu uhapšeno 3.414 ljudi.

Iz Uprave policije su agenciji MINA kazali da su od 1.januara do 1. septembra ove godine zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola u koncentraciji većoj od jednog promila uhapšene 1.824 osobe, dok je zbog vožnje pod dejstvom alkohola u koncentraciji većoj od dva promila uhapšeno 488 ljudi.

Oni su rekli da je u tom periodu 211 osoba odbilo alkotestiranje.

“Zbog upravljanja vozilom pod dejstvom psihoaktivnih supstanci uhapšeno je 909 osoba, kao i 458 koje su odbile testiranje”, naveli su iz policije.

Oni su dodali da su, pored tih, nedozvoljena brzina kretanja vozila i preticanje na neisprekidanoj liniji drugi najčešći saobraćajni prekršaji koje vozači čine.

Iz policije su, navodeći uporedne podatke, kazali da je ukupan broj uhapšenih osoba od 1. januara do 1. septembra ove godine veći u odnosu na isti period prošle, kada je zbog težih prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima uhapšeno 3.414 osoba.

“U periodu od 1. januara do 1. septembra prošle godine zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola u koncentraciji većoj od jednog promila uhapšeno je 1.715 osoba, dok je zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola u koncentraciji većoj od dva promila uhapšeno 330”, rekli su iz policije, dodajući da je 252 ljudi odbilo alkotestiranje.

Kako su naveli, zbog upravljanja vozilom pod dejstvom psihoaktivnih supstanci u istom periodu je uhapšena 431 osoba, kao i 406 koje su odbile testiranje.

Na pitanje u kojim gradovima je od 1. januara do 1. septembra ove godine uhapšeno najviše vozača, iz policije su odgovorili da je zbog počinjenih težih saobraćajnih prekršaja najviše osoba uhapšeno u Podgorici 1.747, Baru 412 i Budvi 360.

Oni su kazali da se od 1. januara do 1.septembra ove godine na putevima u Crnoj Gori dogodilo 4.617 saobraćajnih nezgoda, u kojima je poginulo 38 osoba.

U saobraćajnim nezgodama koje su se dogodile u tom periodu, kako su naveli iz policije, 1.678 osoba lakše je povrijeđeno, a 466 teže.

Kako su rekli, od 38 osoba koje su smrtno stradale u saobraćajnim nezgodama, tri su bila pješaci.

“Imajući u vidu da se analize krvi za učesnike saobraćajnih nezgoda sa najtežim posljedicama dostavljaju direktno mjesnom nadležnom Osnovnom državnom tužilaštvu, Uprava policije u ovom momentu ne raspolaže podacima koliko je bilo saobraćajnih nezgoda od 1. januara do 1. septembra ove godine u kojima je vozač bio pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci”, naveli su iz policije.

Upitani koje mjere policija preduzima kako bi se smanjio broj vozača koji voze pod dejstvom alkohola ili droga i da li te mjere imaju efekta, oni su rekli da su njihovi službenici realizovali više kampanja u cilju ukazivanja učesnicima u saobraćaju na to koliko je opasno upravljati vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci.

“Takođe, kroz redovne aktivnosti službenici saobraćajne policije vrše stalnu i neselektivnu kontrolu na prisustvo alkohola i psihoaktivnih supstanci u organizmu”, kazali su iz policije.

Oni su naveli da je, nažalost, i pored preduzimanja tih aktivnosti i dalje veliki broj učesnika u saobraćaju koji voze pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci.

Uzbrdo i nizbrdo kroz Stoliv, Lastvu i Prčanj – sa Vjevericom

0

Obična šetnja često se pretvori u divne priče iz davnina, pa tako saznamo da je u davna vremena Čarobna šuma nije bila šuma, nego žitnica – prepuna oranicama i vrtovima

Donji Stoliv -Gornji Stoliv-prevoj Vlaka, Vrdola – Čarobna šuma, Lastovskim putem do Prčanja, pa do Markovog rta – nedjeljna je Vjeveričja tura hodanja održana 21.septembra. Nakon okupljanja pored Doma kulture “Niko Bilafer”, kamenim putem kroz kestenovu šumu do gornjeg sela “skakutalo je” njih desetoro – dvije članice PK Subra HN, jedna ljubiteljka prirode iz Kotora i ostali- članovi/ce PK Vjeverica – Kotor.

Nova je prilika da se hoda kamenom stazom, izgrađenom u 19. vijeku donacijom  dobrotvora Gašpara Ivanovića, ali putem koji je sada ispresijecan krivudavom cestom, izgrađenom u novije doba. Novitet su i četiri oble turističke staklene kućice, postavljene kaskadno na dolcima uz šumicu, a vide se sa staze prema crkvi Sv. Mihovila.

Stabla kostanja prošarana su mjestimično suvim lišćem, kao da su oparena žegom, a možda je to i  posljedica oboljenja- raka kore kostanja, na koje iz Udruženja “Kamelija” upozoravaju niz godina unazad. Na ulasku u selo – veliki kameni krst, čiji pločasti postamenti, uklonjeni sa strane, čekaju da ih neko vrati na mjesto.  Ostaci drevnog mlina za masline i dalje na istom mjestu, u još devastiranijem stanju.

Na Vlaki

Kuća sa okućnicom, pomoćnim objektima i desetinom hiljada kvadrata – na prodaju. Očigledno je u Gornjem Stolivu krenulo sa trgovinom nekretnina, a posjetioci se raspituju. Putem kroz selo uz prezidane suhozidine vide se novoobnovljene kuće, koje svojim kamenom i fugama blješte među ruiniranim okućnicama. Sijaju se i još iz daljine vidljive ukrasne sijalice, nanizane tik uza zid župne kuće pored crkve Sv. Ilije. U razgovoru na gumnu pod crkvicom Sv. Ane, uživajući u panoprami, planinari/ke se podsjećaju dokumentarnog filma “Ura” iz trilogije “Koraci” Vladimira Perovića. Glavni junak filma – Božo Vujović, do svoje 90. godine svakoga dana je hodao od Donjeg do Gornjeg Stoliva da bi se skalama kroz unutrašnjost crkve Sv. Ilije popeo uz zvonik i navio stari mehanički sat, koji je potom zamijenjen digitalnim.  Staru kuću Vujovića, odmah ispod gumna, godinama obnavljaju evropski volonteri UNESCO-a, koji su i sada ovdje, smješteni u domu Mata Vujovića, Božovoga sina. Par dana ranije na putu kroz selo sreli smo grupu studenata -konzervatora, učesnike ovog višegodišnjeg projekta obnove, koji su na ramenima iznijeli daske, pješice došavši iz donjeg u gornje selo.

Neki od učesnika ture “skoknuli su” i do crkve Sv .Ilije, čija im je vrata otvorila ljubazna domaćica iz parohijske kuće.

Uspon obilježenom stazom koja ide naviše kroz brdo cik-cak linijom, pružio im je priliku za uživanje u pogledu ka Perastu i Dva školja, uz plavetnilo mora obasjano jutarnjim zracima Sunca.

Liveni krst na Vlaki,”, označio je da su hodači/ce “prešli granicu” atara Stoliva i ušli u reon Lastve tivatske. Prilika je za osvježenje i predah u sjenci gustih stabala, uz sendvič, orašaste plodove, žižule. Drvene klupe i sto, postavljeni ranije kroz jedan projekat Centra za zaštitu i proučavanje ptica, sada su postali neupotrebljivi, jer su im nogari istrunuli.

Stazom ravno, pa skretanjem ulijevo, nizbrdo sa glavnog puta na obodu Vrmca, ušli su u šumoviti predio sa kaskadnim sistemom za kanalisanje (nekada bujnih) vodenih tokova, koji su sagradili mještani Bogdašića, Lastve, Stoliva, u doba Austrougarske. kako bi navodnjavali nekada velika imanja u Vrdoli. Tu su uzgajali žitarice, povrće, voće…

Glamping – Stoliv

Nadahnuti atmosferom Čarobne šume, učesnici/ce ture su krenuli u istraživanje nepreglednih suhomeđa, kroz koje su pronikla stabla. Otkrili su ostatke čudne kamene građevine okruglog oblika, koja je, moguće, bila utvrda za topovsku bateriju. Okolo su okomite  stijene, neke obrasle mahovinom, koje se poput skulptura “kamenih svatova” izdižu iz tla. Brojne debele lijane koje se prepliću sa granama nadahnule su pojedince da imitiraju Tarzana, ali samo glasom, ne i stasom, što je stvorilo atmosferu punu smijeha i šale.

Bilo je to opuštanje pred strmi spust Lastovskim kaskadama, kamenim putem uklesanim vještom rukom starih majstora-seljaka, koji su od davnina prelazili sa prčanjske i stolivske na tivatsku bandu Vrmca.

Stari kameni most, građen tehnikom sumerske kulture, posebna je atrakcija, koja izaziva divljenje i poštovanje onih koji njime prolaze, pravo mjesto za fotografisanje.

Napor u koljenima zbog stalnog strmog spusta brzo se zaboravi čim se dođe do bubulja-međaša, obilježenog u sklopu projekta Centra za održivi prostorni razvoj “Expeditio” (ima tome više godina). Izblijedjela boja, ali se korisni putokazi ka Stolivu, Lastvi, Pričanju, Glavatima sa vremenima potrebnim za hod, još uvijek dobro vide.

Šlagvort ture, ali ne i neočekivan- japanske jabuke, koja smokva i tek sazrela mandarina na suhozidu kroz gazdinstvo Markovića, običaj koji govori o poštovanju pješaka kroz vjekove. Otud i  drveni štapovi postavljeni uza zid – da se nađu putniku-namjerniku.

Silazak na asfalt značio je i razilazak, jednih ka H. Novom, drugih ka Tivtu, trećih ka Kotoru, a par njih odlučilo je da se osvježi na plaži Markov rt.

Šetnja sa usponom od oko 540 mnv po hladovitoj stazi kroz šumovite obronke Vrmca, uz neograničeno vrijeme za pauze, odmor, uživanje i ćakule, pravi je pješački izbor za ovo doba ulaska u jesenje godišnje doba, sa suncem iza krošnji drveća i odsjajem u moru.

Ako se čitatelju ovih redaka na trenutak učinilo da je ova priča pomalo “subjektivna”, neka oprosti  onoj ko ja ga je pisala, jer je autorka ovoga teksta ona koja je i vodila ovu turu.

Stari mlin zapušten

Markov rt nastao nanosima pijeska sa Vrdola

-Rt na kome je danas hotel nastao je nanosima pijeska koji su ispirale bui na obalu donosile bujične vode sa Vrdole. Vjekovima se taložio uz more i taj nasip je porozan. Potok  se ranije slivao u dva kraka ka moru, da bi se prilikom gradnje hotela “Vrmac” preusmjerio u jedan (kod kuće Pilastra). Sjećam se, prije pola vijeka slivalo se ogroman vodeni tok, koji nismo mogli preskočiti, a danas tog sliva skoro i da nema, priča starosjedelac Romeo Mihović.

Markacije oštećene

Informativna tabla na stubu sa postoljem, koja bi trebalo da stoji na raskrsnici od Vrdole naprijed ka vrhu S. Ilija, desno ka selu Orašje i G. Lastvi i oštro lijevo ka Čarobnoj šumi, stavljena je na suprotnu stranu od one kako je izvorno stajala. Onaj ko je to učinio stvara zabunu kod pješaka, posebno stranaca, koji stazu ne poznaju. Tabla je izrešetana mecima. Poznato je da ovim krajem prolaze lovci iz tivatskog i kotorskog udruženja, što ne znači da je to učinio neko od njih. Srećom te je tu markacija na kamenu, koja je otpornija na devastaciju ljudskim faktorom.

Krst na Vlaki

Vlaka je nekada bilo mjesto susretanja starosjedelaca iz Bogdašića, Lastve, Stoliva, Prčanja za Prvi maj, kada se ovdje kitio Mađ. Jednostavan kameni krst je, kažu, postojao odavno, poštovan je kao biblijska “Kalvarija” u vrijeme crkvenih procesija. Austrijanci su kasnije postavili konstrukciju od gusa (gize), rađenu u čuvenoj kovačnici Marinovića u Donjem Stolivu. Kako nam je ispričao Romeo Mihović, nakon što su ga prije šest godina oborili divlji volovi, donijeli su oštećeni krst na magarca u kuću Vujovića, uzeli mjere, da bi ga majstor Roganović ponovo montirao gore na Vlaku i to starim šarafima nađenim u kovačnici Marinovića.

Više fotografija na našoj Facebook strani.

/M.D.P. / (Foto: Ž. Obradović i M. Popović)

Budva – Strancu maksimalnih 60 dana zatvora zbog omalovažavanja policijskih službenika

0
Budva – Strancu maksimalnih 60 dana zatvora zbog omalovažavanja policijskih službenika
Budva policija – foto Boka News

Državljanin BiH,  A.K. (1988) iz Sarajeva oglašen je krivim i u hitnom postupku osuđen na novčanu kaznu u iznosu od 1.500  eura. Njemu je suđeno dana 28.09.2025.godine jer je u ranim jutarnjim časovima ispred jednog ugostiteljskog objekta u Budvi omalovažio policijske službenike OB Budva Mi.B. i Ma.B., koji su vršili službenu radnju njegovog legitimisanja, na način što im je uputio riječi:

“Šta vi hoćete p…e jedne, j….u vam mater, ne znate vi ko sam ja, za ovo ćete u Strazbur, evo vam p…e jedne hapiste me”. Sa omalovažavanjem je nastavio i na službenom parking Stanice policije na način što im je uputio riječi: “P…e jedne, j…m vam majku, zapamtićete me za ovo, do Strazbura ću sa vama, nećete vi mene odredivati kako ću ja sa mojom ženom da postupam, ja sam za nju bog i batina”.

Nakon što mu je sud izrekao kaznu i odlučio da se ista naplati prije pravosnažnosti rješenja, zbog nemogućnosti izvršenja donijeto je rješenje o zamjeni novčane kazne u kaznu zatvora u trajanju od maksimalnih 60 dana, pa je okrivljeni bez odlaganja sproveden u UIKS Spuž, saopšteno je iz Suda za prekršaje Budva.

Njemačka: Hiljade ljudi u Düsseldorfu u znak solidarnosti s Palestincima

0
Njemačka: Hiljade ljudi u Düsseldorfu u znak solidarnosti s Palestincima
Tisuće ljudi u znak solidarnosti s Palestincima
Foto: Nadja Wohlleben / REUTERS, arhiva

Nekoliko hiljada ljudi okupilo se danas na prosvjedu u Düsseldorfu da bi skrenuli pozornost na tešku situaciju Palestinaca u ratom razorenom Pojasu Gaze.

Policija je u tome zapadnonjemačkom gradu rasporedila velik broj policajaca, ali je glasnogovornik poslijepodne rekao da je događaj bio miran.

Ruta marša išla je od glavnoga željezničkog kolodvora kroz centar grada. Neki su sudionici u Düsseldorf stigli autobusima iz drugih dijelova Njemačke.

Prosvjed je održan pod sloganom “Nećemo zaboraviti Gazu – Sloboda za Palestinu i sve potlačene narode.”

Istodobno se očekuje da se i u Berlinu na velikom prosvjedu protiv izraelskih vojnih operacija u Pojasu Gaze okupe deseci tisuća ljudi.

Sukob u Gazi započeo je 7. oktobra 2023. velikim napadom Hamasa i ostalih militantnih skupina na južni Izrael. Tada je poginulo oko 1200 ljudi, a više od 250 ih je oteto i odvedeno u Gazu.

Prema zdravstvenim vlastima Gaze, koje su pod kontrolom Hamasa, od tada je ubijeno više od 65.500 Palestinaca, a riječ je o civilima i borcima.

Neovisna istraga Ujedinjenih naroda ovaj je mjesec objavila kako je utvrđeno da je Izrael počinio genocid nad Palestincima u Gazi. Agencije UN-a također ističu da brojni stanovnici Gaze gladuju.

Izraelska vlada odlučno odbacuje optužbe za genocid te tvrdi da rat vodi u samoobrani i u skladu s međunarodnim pravom.

Ista ta vlada tvrdi i da se u Pojas Gaze doprema dovoljno hrane te optužuje militante Hamasa za krađu humanitarne pomoći.