U Crnoj Gori su od 1. januara do 1. septembra ove godine uhapšene 5.053 osobe zbog teških saobraćajnih prekršaja, uključujući vožnju pod dejstvom alkohola ili psihoaktivnih supstanci, dok je u istom prošlogodišnjem periodu uhapšeno 3.414 ljudi.
Iz Uprave policije su agenciji MINA kazali da su od 1.januara do 1. septembra ove godine zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola u koncentraciji većoj od jednog promila uhapšene 1.824 osobe, dok je zbog vožnje pod dejstvom alkohola u koncentraciji većoj od dva promila uhapšeno 488 ljudi.
Oni su rekli da je u tom periodu 211 osoba odbilo alkotestiranje.
“Zbog upravljanja vozilom pod dejstvom psihoaktivnih supstanci uhapšeno je 909 osoba, kao i 458 koje su odbile testiranje”, naveli su iz policije.
Oni su dodali da su, pored tih, nedozvoljena brzina kretanja vozila i preticanje na neisprekidanoj liniji drugi najčešći saobraćajni prekršaji koje vozači čine.
Iz policije su, navodeći uporedne podatke, kazali da je ukupan broj uhapšenih osoba od 1. januara do 1. septembra ove godine veći u odnosu na isti period prošle, kada je zbog težih prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima uhapšeno 3.414 osoba.
“U periodu od 1. januara do 1. septembra prošle godine zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola u koncentraciji većoj od jednog promila uhapšeno je 1.715 osoba, dok je zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola u koncentraciji većoj od dva promila uhapšeno 330”, rekli su iz policije, dodajući da je 252 ljudi odbilo alkotestiranje.
Kako su naveli, zbog upravljanja vozilom pod dejstvom psihoaktivnih supstanci u istom periodu je uhapšena 431 osoba, kao i 406 koje su odbile testiranje.
Na pitanje u kojim gradovima je od 1. januara do 1. septembra ove godine uhapšeno najviše vozača, iz policije su odgovorili da je zbog počinjenih težih saobraćajnih prekršaja najviše osoba uhapšeno u Podgorici 1.747, Baru 412 i Budvi 360.
Oni su kazali da se od 1. januara do 1.septembra ove godine na putevima u Crnoj Gori dogodilo 4.617 saobraćajnih nezgoda, u kojima je poginulo 38 osoba.
U saobraćajnim nezgodama koje su se dogodile u tom periodu, kako su naveli iz policije, 1.678 osoba lakše je povrijeđeno, a 466 teže.
Kako su rekli, od 38 osoba koje su smrtno stradale u saobraćajnim nezgodama, tri su bila pješaci.
“Imajući u vidu da se analize krvi za učesnike saobraćajnih nezgoda sa najtežim posljedicama dostavljaju direktno mjesnom nadležnom Osnovnom državnom tužilaštvu, Uprava policije u ovom momentu ne raspolaže podacima koliko je bilo saobraćajnih nezgoda od 1. januara do 1. septembra ove godine u kojima je vozač bio pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci”, naveli su iz policije.
Upitani koje mjere policija preduzima kako bi se smanjio broj vozača koji voze pod dejstvom alkohola ili droga i da li te mjere imaju efekta, oni su rekli da su njihovi službenici realizovali više kampanja u cilju ukazivanja učesnicima u saobraćaju na to koliko je opasno upravljati vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci.
“Takođe, kroz redovne aktivnosti službenici saobraćajne policije vrše stalnu i neselektivnu kontrolu na prisustvo alkohola i psihoaktivnih supstanci u organizmu”, kazali su iz policije.
Oni su naveli da je, nažalost, i pored preduzimanja tih aktivnosti i dalje veliki broj učesnika u saobraćaju koji voze pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci.
Obična šetnja često se pretvori u divne priče iz davnina, pa tako saznamo da je u davna vremena Čarobna šuma nije bila šuma, nego žitnica – prepuna oranicama i vrtovima
Donji Stoliv -Gornji Stoliv-prevoj Vlaka, Vrdola – Čarobna šuma, Lastovskim putem do Prčanja, pa do Markovog rta – nedjeljna je Vjeveričja tura hodanja održana 21.septembra. Nakon okupljanja pored Doma kulture “Niko Bilafer”, kamenim putem kroz kestenovu šumu do gornjeg sela “skakutalo je” njih desetoro – dvije članice PK Subra HN, jedna ljubiteljka prirode iz Kotora i ostali- članovi/ce PK Vjeverica – Kotor.
Nova je prilika da se hoda kamenom stazom, izgrađenom u 19. vijeku donacijom dobrotvora Gašpara Ivanovića, ali putem koji je sada ispresijecan krivudavom cestom, izgrađenom u novije doba. Novitet su i četiri oble turističke staklene kućice, postavljene kaskadno na dolcima uz šumicu, a vide se sa staze prema crkvi Sv. Mihovila.
Stabla kostanja prošarana su mjestimično suvim lišćem, kao da su oparena žegom, a možda je to i posljedica oboljenja- raka kore kostanja, na koje iz Udruženja “Kamelija” upozoravaju niz godina unazad. Na ulasku u selo – veliki kameni krst, čiji pločasti postamenti, uklonjeni sa strane, čekaju da ih neko vrati na mjesto. Ostaci drevnog mlina za masline i dalje na istom mjestu, u još devastiranijem stanju.
Na Vlaki
Kuća sa okućnicom, pomoćnim objektima i desetinom hiljada kvadrata – na prodaju. Očigledno je u Gornjem Stolivu krenulo sa trgovinom nekretnina, a posjetioci se raspituju. Putem kroz selo uz prezidane suhozidine vide se novoobnovljene kuće, koje svojim kamenom i fugama blješte među ruiniranim okućnicama. Sijaju se i još iz daljine vidljive ukrasne sijalice, nanizane tik uza zid župne kuće pored crkve Sv. Ilije. U razgovoru na gumnu pod crkvicom Sv. Ane, uživajući u panoprami, planinari/ke se podsjećaju dokumentarnog filma “Ura” iz trilogije “Koraci” Vladimira Perovića. Glavni junak filma – Božo Vujović, do svoje 90. godine svakoga dana je hodao od Donjeg do Gornjeg Stoliva da bi se skalama kroz unutrašnjost crkve Sv. Ilije popeo uz zvonik i navio stari mehanički sat, koji je potom zamijenjen digitalnim. Staru kuću Vujovića, odmah ispod gumna, godinama obnavljaju evropski volonteri UNESCO-a, koji su i sada ovdje, smješteni u domu Mata Vujovića, Božovoga sina. Par dana ranije na putu kroz selo sreli smo grupu studenata -konzervatora, učesnike ovog višegodišnjeg projekta obnove, koji su na ramenima iznijeli daske, pješice došavši iz donjeg u gornje selo.
Neki od učesnika ture “skoknuli su” i do crkve Sv .Ilije, čija im je vrata otvorila ljubazna domaćica iz parohijske kuće.
Uspon obilježenom stazom koja ide naviše kroz brdo cik-cak linijom, pružio im je priliku za uživanje u pogledu ka Perastu i Dva školja, uz plavetnilo mora obasjano jutarnjim zracima Sunca.
Liveni krst na Vlaki,”, označio je da su hodači/ce “prešli granicu” atara Stoliva i ušli u reon Lastve tivatske. Prilika je za osvježenje i predah u sjenci gustih stabala, uz sendvič, orašaste plodove, žižule. Drvene klupe i sto, postavljeni ranije kroz jedan projekat Centra za zaštitu i proučavanje ptica, sada su postali neupotrebljivi, jer su im nogari istrunuli.
Stazom ravno, pa skretanjem ulijevo, nizbrdo sa glavnog puta na obodu Vrmca, ušli su u šumoviti predio sa kaskadnim sistemom za kanalisanje (nekada bujnih) vodenih tokova, koji su sagradili mještani Bogdašića, Lastve, Stoliva, u doba Austrougarske. kako bi navodnjavali nekada velika imanja u Vrdoli. Tu su uzgajali žitarice, povrće, voće…
Glamping – Stoliv
Nadahnuti atmosferom Čarobne šume, učesnici/ce ture su krenuli u istraživanje nepreglednih suhomeđa, kroz koje su pronikla stabla. Otkrili su ostatke čudne kamene građevine okruglog oblika, koja je, moguće, bila utvrda za topovsku bateriju. Okolo su okomite stijene, neke obrasle mahovinom, koje se poput skulptura “kamenih svatova” izdižu iz tla. Brojne debele lijane koje se prepliću sa granama nadahnule su pojedince da imitiraju Tarzana, ali samo glasom, ne i stasom, što je stvorilo atmosferu punu smijeha i šale.
Bilo je to opuštanje pred strmi spust Lastovskim kaskadama, kamenim putem uklesanim vještom rukom starih majstora-seljaka, koji su od davnina prelazili sa prčanjske i stolivske na tivatsku bandu Vrmca.
Stari kameni most, građen tehnikom sumerske kulture, posebna je atrakcija, koja izaziva divljenje i poštovanje onih koji njime prolaze, pravo mjesto za fotografisanje.
Napor u koljenima zbog stalnog strmog spusta brzo se zaboravi čim se dođe do bubulja-međaša, obilježenog u sklopu projekta Centra za održivi prostorni razvoj “Expeditio” (ima tome više godina). Izblijedjela boja, ali se korisni putokazi ka Stolivu, Lastvi, Pričanju, Glavatima sa vremenima potrebnim za hod, još uvijek dobro vide.
Šlagvort ture, ali ne i neočekivan- japanske jabuke, koja smokva i tek sazrela mandarina na suhozidu kroz gazdinstvo Markovića, običaj koji govori o poštovanju pješaka kroz vjekove. Otud i drveni štapovi postavljeni uza zid – da se nađu putniku-namjerniku.
Silazak na asfalt značio je i razilazak, jednih ka H. Novom, drugih ka Tivtu, trećih ka Kotoru, a par njih odlučilo je da se osvježi na plaži Markov rt.
Šetnja sa usponom od oko 540 mnv po hladovitoj stazi kroz šumovite obronke Vrmca, uz neograničeno vrijeme za pauze, odmor, uživanje i ćakule, pravi je pješački izbor za ovo doba ulaska u jesenje godišnje doba, sa suncem iza krošnji drveća i odsjajem u moru.
Ako se čitatelju ovih redaka na trenutak učinilo da je ova priča pomalo “subjektivna”, neka oprosti onoj ko ja ga je pisala, jer je autorka ovoga teksta ona koja je i vodila ovu turu.
Stari mlin zapušten
Markov rt nastao nanosima pijeska sa Vrdola
-Rt na kome je danas hotel nastao je nanosima pijeska koji su ispirale bui na obalu donosile bujične vode sa Vrdole. Vjekovima se taložio uz more i taj nasip je porozan. Potok se ranije slivao u dva kraka ka moru, da bi se prilikom gradnje hotela “Vrmac” preusmjerio u jedan (kod kuće Pilastra). Sjećam se, prije pola vijeka slivalo se ogroman vodeni tok, koji nismo mogli preskočiti, a danas tog sliva skoro i da nema, priča starosjedelac Romeo Mihović.
Markacije oštećene
Informativna tabla na stubu sa postoljem, koja bi trebalo da stoji na raskrsnici od Vrdole naprijed ka vrhu S. Ilija, desno ka selu Orašje i G. Lastvi i oštro lijevo ka Čarobnoj šumi, stavljena je na suprotnu stranu od one kako je izvorno stajala. Onaj ko je to učinio stvara zabunu kod pješaka, posebno stranaca, koji stazu ne poznaju. Tabla je izrešetana mecima. Poznato je da ovim krajem prolaze lovci iz tivatskog i kotorskog udruženja, što ne znači da je to učinio neko od njih. Srećom te je tu markacija na kamenu, koja je otpornija na devastaciju ljudskim faktorom.
Krst na Vlaki
Vlaka je nekada bilo mjesto susretanja starosjedelaca iz Bogdašića, Lastve, Stoliva, Prčanja za Prvi maj, kada se ovdje kitio Mađ. Jednostavan kameni krst je, kažu, postojao odavno, poštovan je kao biblijska “Kalvarija” u vrijeme crkvenih procesija. Austrijanci su kasnije postavili konstrukciju od gusa (gize), rađenu u čuvenoj kovačnici Marinovića u Donjem Stolivu. Kako nam je ispričao Romeo Mihović, nakon što su ga prije šest godina oborili divlji volovi, donijeli su oštećeni krst na magarca u kuću Vujovića, uzeli mjere, da bi ga majstor Roganović ponovo montirao gore na Vlaku i to starim šarafima nađenim u kovačnici Marinovića.
Državljanin BiH, A.K. (1988) iz Sarajeva oglašen je krivim i u hitnom postupku osuđen na novčanu kaznu u iznosu od 1.500 eura. Njemu je suđeno dana 28.09.2025.godine jer je u ranim jutarnjim časovima ispred jednog ugostiteljskog objekta u Budvi omalovažio policijske službenike OB Budva Mi.B. i Ma.B., koji su vršili službenu radnju njegovog legitimisanja, na način što im je uputio riječi:
“Šta vi hoćete p…e jedne, j….u vam mater, ne znate vi ko sam ja, za ovo ćete u Strazbur, evo vam p…e jedne hapiste me”. Sa omalovažavanjem je nastavio i na službenom parking Stanice policije na način što im je uputio riječi: “P…e jedne, j…m vam majku, zapamtićete me za ovo, do Strazbura ću sa vama, nećete vi mene odredivati kako ću ja sa mojom ženom da postupam, ja sam za nju bog i batina”.
Nakon što mu je sud izrekao kaznu i odlučio da se ista naplati prije pravosnažnosti rješenja, zbog nemogućnosti izvršenja donijeto je rješenje o zamjeni novčane kazne u kaznu zatvora u trajanju od maksimalnih 60 dana, pa je okrivljeni bez odlaganja sproveden u UIKS Spuž, saopšteno je iz Suda za prekršaje Budva.
Tisuće ljudi u znak solidarnosti s Palestincima Foto: Nadja Wohlleben / REUTERS, arhiva
Nekoliko hiljada ljudi okupilo se danas na prosvjedu u Düsseldorfu da bi skrenuli pozornost na tešku situaciju Palestinaca u ratom razorenom Pojasu Gaze.
Policija je u tome zapadnonjemačkom gradu rasporedila velik broj policajaca, ali je glasnogovornik poslijepodne rekao da je događaj bio miran.
Ruta marša išla je od glavnoga željezničkog kolodvora kroz centar grada. Neki su sudionici u Düsseldorf stigli autobusima iz drugih dijelova Njemačke.
Prosvjed je održan pod sloganom “Nećemo zaboraviti Gazu – Sloboda za Palestinu i sve potlačene narode.”
Istodobno se očekuje da se i u Berlinu na velikom prosvjedu protiv izraelskih vojnih operacija u Pojasu Gaze okupe deseci tisuća ljudi.
Sukob u Gazi započeo je 7. oktobra 2023. velikim napadom Hamasa i ostalih militantnih skupina na južni Izrael. Tada je poginulo oko 1200 ljudi, a više od 250 ih je oteto i odvedeno u Gazu.
Prema zdravstvenim vlastima Gaze, koje su pod kontrolom Hamasa, od tada je ubijeno više od 65.500 Palestinaca, a riječ je o civilima i borcima.
Neovisna istraga Ujedinjenih naroda ovaj je mjesec objavila kako je utvrđeno da je Izrael počinio genocid nad Palestincima u Gazi. Agencije UN-a također ističu da brojni stanovnici Gaze gladuju.
Izraelska vlada odlučno odbacuje optužbe za genocid te tvrdi da rat vodi u samoobrani i u skladu s međunarodnim pravom.
Ista ta vlada tvrdi i da se u Pojas Gaze doprema dovoljno hrane te optužuje militante Hamasa za krađu humanitarne pomoći.
Akvareli iz ciklusa “Momenti iz Risna” akademske vizuelne umjetnice Bosiljke Bakočević Delić biće predstavljeni u Galeriji “Toolip Art” u Beču u okviru međunarodne grupne izložbe pod nazivom “The soul of the Earth on canvas” (Duša Zemlje na platnu). Otvaranje izložbe najavljeno je za petak, 3. oktobar, a zainteresovana publika će imati priliku da postavku pogleda do 24. oktobra.
-Hvala Turističkoj organizaciji Kotor na podršci i “Toolip Art” galeriji na pozivu, poručuje kotorska umjetnica, porijeklom iz Risna.
Akvarel B. Bakočević
Bosiljka Bakočević Delić je magistrirala 2022. godine na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju, u klasi profesora Ratka Odalovića, na temi akvarela.
Bosiljkin rad je nagrađen plaketom Univerziteta Crne Gore za postignute uspjehe iz oblasti umjetnosti u 2021. Ministarstvo kulture Crne Gore odabralo je Bosiljku da učestvuje u IPA projektu MONET i umjetničkoj labaratoriji u arheološkom muzeju Ribezzo u Brindisiju (italijanska regija Pulja). Nagrađena je II nagradom na konkursu ”Celebrating Young Talents” od strane Luštica Development kao i nagradom publike na prvom Bijenalu akvarela organizovanom u Novom Sadu prošle godine.
Akvarel B. Bakočević
Umjetnica je imala priliku da svoj rad prezentuje na prestižnom događaju Art Market Budapest 2020 i 2022. godine.
Izlagala je na V. Međunarodnom festivalu akvarela – CASTRA 2023 u Ajdovščini, u Sloveniji.
Članica je ULUCG od 2021. Imala je veliki broj kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu kao i sedam samostalnih izložbi.
U pripremi je njena osma samostalna izložba u CZK Ribnica u PG, u novembru ove godine
“Moj rad se temelji na istraživanju cvjetnog dinamizma. Biljni motivi i akvarel za mene služe kao potvrda svjetleće prirode oblika. Cijelu svoju karijeru posvetila sam kulturi i umjetnosti, kao i jačanju kulturne svijesti među mlađom populacijom”, zapisala je na svom umjetničkom profilu.
Kod Stare masline na Mirovici u petak je u Baru organizovan multimedijalni događaj „Stara Maslina – 2250 godina postojanja pod krošnjom vječnosti“ i unikatnom, namjenski rađenom modnom kolekcijom „Korijen i Kruna“ dr Anastazije Miranović, Kuća maslina i Opština Bar su otpočele proslavu značajnog jubileja ovog izuzetnog prirodnog dobra, najstarijeg sertifikovanog stabla masline s ovih prostora.
Događaj je počeo himnom Crne Gore a okupljene je pozdravila moderatorka Vesna Šoškić koja je kazala da je Stara maslina neodvojivi dio identiteta Bara, te da je snažo povezivala ljude na ovim prostorima, oblikovala duh i duhovnost.
„Duboko, kao njeni korijeni, utemeljila je u crnogroskom biću krajnje i univerzalne vrijednosti. Opština Bar je pokrovitelj manifestacije kojom odajemo počast nijemom svjedoku naše istorije, stožeru koji nas okuplja, obavzeuje, opominje“, poručila je Šošić.
Potredsjednica Opštine Bar, Tanja Spičanović, je ispričala da su u stablu, i svakoj grani, Stare masline sabrani ne samo tragovi godina, već ljudi, sudbina, mirenja i praštanja. Tokom punih 2250 godina njenog postojanja, naglasila je, bilo ih je zaista mnogo – onih koji su je pohodili, izmolili, koje je nahranila i odnjivila, ispratila i dočekala, podučila i oskolila.
„Tihi posmatrač davno prohujalih vremena, ali i i onih skorijih, koji su bremniti svojim, a opet tako istim, nedaćama i strijepnjama. Naša čuvarica mira, istorije i snage života. Danas u njenu slavu slavimo korijen i krunu, zato što nas ona uči da korijen daje snagu a krošnja slobodu. Da se vrhovi dostižu iz dubine i trajanja. Stamena i gorda, slaveći uvijek radost života i plodonošenja, svjedoči i prolaznosti i trajanju, podsjećajući nas koliko je važno da svaki trenutak ispunimo i ne ispustimo“, poručila je Spičanović.
Modna revija kod Stare masline
Ona se zahvalila Kući maslini i njenoj direktorici, Mariji Markoč, što su podarili takav trenutak za koji je kazala da će biti inspiracija za nove naraštaje da s tog mjesta iskazaju divljenje i poštovanje prema Staroj maslini ali i svakom stablu masline i šalju poruke ljubavi, mira i slobodarstva.
Marija Markoč je naglasila da joj je čast i zadovoljstvo što može okupljene sa pozdravi s mjesta koje vjekovima šalje u svijet najljepšu poruku mira. Gordo stoji naša zaštitnica nad 2250 svjećica na torti života, koju čine i žuč i med, kazala je.
„Nakon nekoliko izazovnih godina, kada smo svi živjeli pod strahom da će Bar ostati bez najznačajnijieg simbola kojim je predstavijen na mapi svijeta, a Barani bez identitetskog nukleusa – naša hraniteljica nas je demantovala i oštro opomenula, podjstivši nas da su joj potrebne vrijednosti koje čine njen eliksir mladosti – i zaželjela da joj darujemo ljubav i porod, dječiji žamor i igru i zanje – kao kartu za blistavu budućnost jednog naroda“, poručila je Markoč.
Da Stara maslina ima dušu, široku kao plavetnilo iznad Bara, po njenim riječima, dokazala im je u godini svog jubileja, poklanjanjući ono najvrijednije – svoje plodove, koji će biti pretočeni u najblistaviju kap malinovog ulja.
„Sa ponosom i ogromnom odgovornošću dijelim sa vama, dragi prijatelji, odluku Kuće maslina, kao vječno zahvalnog njegovatelja ovog drevnog stabla, da će ove jeseni Stari Bar zamirisati na svježe maslinovo ulje. Limitirana serija maslinovog ulja od stabla Stare masline će biti krunisana njenim nazivom, dok će tečno zlato Kuće maslina biti nazvano u vašu cast, drage komšije – Maslinovo ulje ’MIROVICA’, kao jedna zahvalnost što je Stara maslina opstala i ostala na ovom mjestu upravo zbog vas, jer vam je i u najtežim i najgladnijim vremenima bila vijednija od ćupa zlata“, kazala je direktorica Kuće maslina.
Mirovica, kako je pojasnila, jer su važnost mira, kao univerzalne potrebe, spoznali prvi. Tragom tradicije hrabro korajačuju putem buduénosti, savremeno i inovativno, pod njenom krosnjom.
Markoč se zahvalila i autorki kolekcije, Anastaziji Miranović, i poručila da je zavrijedila titulu “viteza maslinarstva”, koja se u maslinarakoj branši dodjeljuje najistaknutijim staraocima, onima koji se obavežu da će raditi za maslinu, kao hranu i svjetlost, za maslinu – simbol izobilja, mudrosti i mira, za maslinu – simbol života, zaključila je.
Miranović je kazala da su njeni utisci i više nego pozitivni, ističući da je za ovu kolekciju, koja je pravljena od prirodnih materijala, bila posebno inspirisana.
„Tonovi, boje, braon koja je nova crna u ovom trenutku, kao i svi maslinasti tonovi, od mente do maslinaste, su jako aktuelni. Bila sam vrlo inspirisana, radila sam u prirodnim materijalima. Gotovo dominantno je svila u pitanju ali ima i lanenih modela. Bilo je 30 modela, 30 manekenki. Muzika je, takođe, bila namjenski rađena – ambijentalna, kako bi akcenat bio u sinergiji prirode i ljepote. Željela sam da sve bude zaista spektakularno“, poručila je Miranović.
Program je, pored revije, činilo i prikazivanje snimka „Crnogorac i crnogorka“, premijerno horsko izvođenje pjesme „Maslina je gora“ koju je otpjevao hor „Antivari Musica“ sa solisticom – sopranom Aleksandrom Vojvodić Jovović, a dramska umjetnica Helena Đurović se predstavila performansom u čast masline.
Događaj je formalno zaključen prikazivanjem kratkog dokumentarnog filma o radu Kuće maslina.
Kulturno-gastronomska manifestacija “Prijatelji u gostima – Mađarska” održana je u subotu u parku „Boka” uz predstavljanje mađarske tradicionalne muzike, plesa, gastronomskih specijaliteta, rukotvorina i studentskih stipendija.
Izuzetno je zadovoljstvo što Herceg Novi njeguje tradiciju, po četvrti put okuplja prijatelje iz Mađarske i učvršćuje veze između dvije države, istakla je ministarka kulture i medija, dr Tamara Vujović. Kako je kazala, te veze se najbolje razvijaju kroz kulturu, kulturno-umjetnički program, ali i kroz prepoznatljivu mađarsku gastronomiju.
Godinama unazad potvrđujemo da veze između Herceg Novog i mađarskih gradova, dvije države i naroda, postaju sve snažnije, na obostrano zadovoljstvo, kazao je predsjednik Opštine, Stevan Katić.
„Herceg Novi je grad otvorenog srca, bogate istorije i raznolikih kultura koje su se ovdje susretale i preplitale. Upravo zbog toga, ovakva druženja imaju poseban značaj jer nas podsjećaju da razlike među narodima nisu prepreke, već mostovi prijateljstva, saradnje i uzajamnog poštovanja. Kroz muziku, ples i gastronomske specijalitete predstavićete ljepotu i duh mađarske tradicije. S druge strane, Herceg Novi će imati priliku da vam pokaže dio svog prirodnog i kulturnog bogatstva”, kazao je Katić.
Dani Mađarske u HN – foto Vuk Ilić
Kako je istakao, upoznavanjem kulture i običaja drugih naroda, obogaćujemo i našu zajednicu, a istovremeno otvaramo vrata novim partnerstvima i prijateljstvima.
„Posebno bih želio da istaknem značaj inicijativa posvećenih mladima – kreativnih radionica i mogućnosti stipendiranja u Mađarskoj kroz program „Stipendium Hungaricum“. To je ulaganje u budućnost i potvrda da je saradnja između naših naroda iskrena, snažna i dugoročna”, kazao je Katić.
Herceg Novi je domaćin manifestacije od 2020. godine, a sam naziv „Prijatelji u gostima” odražava dugogodišnji i srdačan odnos sa Herceg Novim, istakao je ambasador Mađarske u Crnoj Gori, Jožef Neđeši .
„Herceg Novi je izuzetno popularan među Mađarima koji posjećuju Crnu Goru, djelom i zahvaljujući hotelu Hunguest Hotel Sun Resort koji posluje u ovom gradu preko 15 godina. Veoma je važno pomenuti i porodicu Mađar koja je odigrala značajnu ulogu u promociji ovog regiona u Mađarskoj, a koja je preselila iz Budimpešte i otvorila svoj hotel u Zelenici 1902. godine. Jedan od članova te porodice koja ovdje živi – Ćaba Mađar, je počasni konzul naše zemlje”, kazao je ambasador Neđeši.
Dani Mađarske u HN – foto Vuk Ilić
On je dodao da je njihova želja da ugoste sve goste, podjednako dobro kao što Herceg Novi dočekuje svoje prijatelje iz Mađarske.
„Mađarska muzika, ples i gastronomija, kao i mađarski jezik su potpuno jedinstveni i ne mogu se porediti sa bilo kojom drugom kulturom u Evropi. Želimo da vam prenesemo autentičan duh naše kulture i tradicije”, kazao je Neđeši zahvalivši Opštini Herceg Novi, JUK Herceg fest i Hunguest Hotel Sun Resort, kao i svim partnerima koji su podrška ovoj manifestaciji.
U programu su učestvovali mađarski folklorni bend „Bulgaros”, Gradska muzika i mažoretke Herceg Novi, predstavljeni su mađarski program vladinih studentskih stipendija „Stipendium Hungaricum”, kao i njihova materijalna i intelektualna dobra, a kroz kreativnu radionicu održana je prezentacija tradicionalnog Kaločanskog veza i rukotvorina. Među gastronomskim specijalitetima bili su gulaš, suhomesnati proizvodi i mađarska vina.
Manifestaciji „Prijatelji u gostima – Mađarska” prisustvovali su i ambasador NR Kine, Čen Sijufeng sa saradnicima, potpredsjednik Opštine HN, Ivan Otović, privrednici, predstavnici ustanova i institucija i brojni prijatelji, poštovaoci mađarske kulture.
Aktuelnu situaciju oko prodaje brodova Crnogorske plovidbe, za Boka News komentarisao je diplomirani inženjer pomorstva i pomorski stručnjak Goran Sindik, koji je u ovoj oblasti više od tri decenije.
Sindik je više puta ukazivao upravo na scenario oko propasti kompanije i prodaje brodova, Crnogorske plovidbe, te poručio da svakome ko je iz pomorske struke bilo je jasno da je ta kompanija neodrživa i da je njena sudbina bila da potroši sopstvenu supstancu, odnosno novac građana i bude likvidirana.
Sindik kaže da se putem e-maila obraćao i Zaštitniku imovinsko-pravnih interesa Crne Gore ali da nikada nije dobio odgovor, kao i da je predlagao mjere za spas ove kompanije o čemu je pisao Boka News.
„Ovo oko brodova Crnogorske plovidbe je zaista jedna nemaštovita korupcionaška farsa. Čak bih rekao da je sve ovo i logičan slijed događaja, pošto Crnoj Gori nikada i nije bilo blisko pomorstvo i brodarstvo, Boki Kotorskoj sa druge strane pomorstvo je sve dalo.
Jedina kratka dijagnoza je da bez znanja i ispravnog kadriranja teško je prosperirati u bilo čemu a posebice u pomorstvu gdje se traže maritimna znanja i genetika.
Čak i Udruženje kapetana ne vidim da ima konzistentan stav a često imaju i pogrešna tumačenja. Ko ima integriteta lako bi adresirao kako lošu poslovnu praksu, tako i vjerovatnu krivičnu odgovornost, ali naravno sve to se mora personalizovati, imenom i prezimenom pojedinaca, bez toga sve ovo će biti još jedna u nizu crnogorskih loših predstava“, poručuje Sindik.
On ističe da je cijela priča oko Crnogorske plovidbe skroz netransparentna i sumnjiva:
To pokazuju i izvještaji brokera koji su prijavili prodaju brodova još u avgustu 2025. turskim kupcima za 21 milion dolara, da bi nakon 25 dana se objavila realizovana prodaja za 13.2 miliona dolara.
Izvještaj 1Izvještaj 2
Brodovi i sada figuriraju da su u vlasništvu turaka, za šta imamo i potvrdu na linkovima:
Ukratko, pošto je brodarstvo kompleksna industrija, sa raznim off-shore entitetima i shemama, ja bih iz svega zaključio da su Danci samo istureni kao kupci, iza kojih stoje turski vlasnici. Sa turcima inače sve dogovarate uz provizije, to je podrazumijevano kod njih, kaže Sindik.
Nemam namjeru da unosi konfuziju u javni diskurs o dešavanjima vezanim za Crnogorsku plovidbu, još manje želim da ulazim u polje političkog uticaja na navedena dešavanja, zato ću se zadržati na faktima, poručuje Sindik.
Foto – Crnogorska plovidba
Kao uvod bih naveo taksativno neke činjenice, koje su raznim tumačenjima dezavuisali diskurs o Crnogorskoj plovidbi.
Brodovi ‘Bulk Carrier Handysize’ izgrađeni 2012. – 2014. godine, se smatraju relativno novim brodovima.
Prezentovano stanje broda Kotor, gdje je naglašeno loše stanje istog je apsurdno. To nisu putnički brodovi već trgovački brodovi, većina svjetske flote je u mnogo lošijem stanju.
Vrijednost navedenih brodova se utvrdjuje na uredjenom tržištu, gdje se ne odstupa mnogo od vrijednosti koje brokeri ažuriraju nedeljno, aktuelna ‘fair’ vrijednost brodova Crnogorske plovidbe na tržištu bi bila između 20 i 25 milona dolara.
Vrijednost brodova je u direktnoj korelaciji sa iznosom vozarina za navedeni segment [time charter ili spot market], sa trendom rasta vozarina raste i vrijednosti brodova kao imovine i vice-versa.
Navedeni brodovi su imovina koja pravilno vođena generiše visoke profite, svaka investicija u njih je opravdana, bilo kroz kapitalnu dobit vrijednosti brodova, tako i kroz generisanje profita, ukratko, brodovi su mogli biti servisirani i dovedeni u optimalno stanje, kao takvi bi mogli tržišno da privređuju ili se valorizuju kroz prodaju za realnu cijenu.
Kao suštinu cijelokupnog diskursa o Crnogorskoj plovidbi, isključivo težište bih pozicionirao na upravljačku strukturu društva. Napomenuo bih da su brodarska društva hijerarhijski jako struktuirana, gdje i najmanji propust se adresira odgovornom licu, personalno – imenom i prezimenom, gdje nema prostora da se desi i najmanja greška ili šteta a da nismo identifikovali odgovorno lice ili kolokvijalno rečeno krivca. Da li smo mi u životnom vijeku Crnogorske plovidbe imali ijedno lice da je bilo odgovorno za bilo što, a firma je propala sa 26 miliona minusa.
Da bih laičkoj javnosti približio standardnu strukturu brodarskih društava, navest ću kratko najbitnije pozicije
Izvršni direktor – upravni odbor
Tehnički direktor, Komercijalni direktor, Kadrovski direktor
DPA – osoba na kopnu odgovorna za sve eventualne ‘situacije’ na brodu
Inspektori tehnički
Inspektori nautički
Odijel najma broda – chartering
Odjel nabavke
Na brodu – Zapovjednik i Upravitelj stroja
Oficiri i posada
Kada gore navedena struktura interaguje timski, i u najizazovnijim situacijama poslovanja brodarskog društva, koje predstavlja jako dinamičnu organizaciju, jednostavno nema prostora da se dešavaju propusti, a ukoliko se i dese, oni se adresiraju licu koje je dozvolilo da se dogode, i naravno, u cilju očuvanja imovine i poslovanja, svako odgovoran u lancu upravljanja personalno trpi ili materijalne konsekvence ili mora biti otpušten.
Rezime navedenog je jednostavan, ne postoji aboliranje od odgovornosti, a to je bio čest narativ – loša posada, loše održavanje, loš kvalitet brodova, tržište vozarina, remont brodova, itd. Za sve navedeno postoji vertikalna struktura odgovornosti, svaki propust, da li ne znanjem ili namjerom, morao je biti personalno sankcionisan ukoliko želimo sačuvati društvo i kapital.
U situaciji kada se ne pridržavamo gore navedenih brodarskih ‘užanci’ u poslovanju, vrlo lako ćemo dovesti sebe u situaciju nelikvidnosti i nesolventnosti, gdje jednostavno naša osnovna sredstva i kapital moramo urgentno prodati i naravno pretrpjeti nerazumne gubitke.
Aksiom za brodarska društva jeste da su u vlasništvu privatnih lica, međunarodno tržište gdje brodovi posluju ne trpi greške ili neracionalno trošenje sredstava, termini koji definišu uspješna brodarska društva su kvalitet, izvrsnost i nadasve štednja. Da se blagovremeno pristupilo restruktuiranju Crnogorske plovidbe, mogli smo uspjeti da imamo održivo brodarsko društvo koje bi u perspektivi mogli valorizovati kroz privatizaciju ili javno-privatno partnerstvo. Za navedeno je bilo potrebno samo jedno, a to je KVALITETAN UPRAVLJAČKI KADAR, kojeg ako nismo mogli izdvojiti u Crnoj Gori, isti smo mogli naći u širokoj svjetskoj pomorskoj zajednici, sa kvalitetnim društvima i pojedincima.
Još 15. februara 2024. godine, pro-bono sam predočio Ministarstvu pomorstva hitnu potrebu restruktuiranja CG plovidbe, kada je ona ispravnim upravljanjem mogla biti dovedena u poziciju profitabilne i stabilne kompanije, ali naravno, imanentno je crnogorskom društvu da čini sve na svoju štetu, da li namjerno ili zbog neznanja.
Razlozi bankrota Crnogorske plovidbe su vidljivi i u Barskoj plovidbi
Da ovaj tekst ne bi ostao na nivou analiza i jalovih diskusija, kao što sam upozoravao na opasnost bankrota Crnogorske plovidbe ukoliko se ne pristupi pravilnom restruktuiranju, a s obzirom da imamo još jednu brodarsku kompaniju, želim istaći da razlozi bankrota Crnogorske plovidbe su vidljivi i u Barskoj plovidbi. Ne ulazim u zonu nagađanja i špekulacija, ali stanje i druge pomorske kompanije u sinergiji sa manjkavostima koje je imala i Crnogorska plovidba, dovode do jednostavnog zaključka da Barska plovidba nije održiva na duži rok, po mom mišljenju možemo očekivati bankrot iste za ne duže od 3 godine.
Kratke razloge navedenog očekivanja nalazim u sledeċem:
Loš Bilans Barske plovidbe
Kadriranje, pravilno upravljanje
Pomorski globalni regulatorni okvir [ekološke norme, subvencije za EU brodarska društva, nekonkurentna pozicija Barske plovidbe, i dr.]
Crna Gora ne smije ni pod kojim okolnostima, pritiscima i ucjenama školski brod “Jadran” predati Hrvatskoj, jer bi to bio nezabilježeni čin nacionalne kapitulacije, zaključilo je Predsjedništvo Demokratske narodne partije (DNP).
Predsjedništvo je, kako saopšteno iz DNP, na jučerašnjoj sjednici iskazalo jednoglasnu i snažnu podršku predsjedniku stranke Milanu Kneževiću i svim njegovim dosadašnjim aktivnostima.
„Analizirajući društveno politički trenutak konstatovano je da sve učestaliji medijski napadi na DNP i njenog lidera samo potvrđuju ispravnost političke borbe ali i snagu partije koja po svim istraživanjima javnog mnjenja bilježi značajan rast“, navodi se u saopštenju.
Na sjednici je ocijenjeno da Crna Gora na svom evropskom putu trpi neprimjeren pritisak, ucjene i uslovljavanja od Hrvatske.
„Svakodnevna uslovljavanja, ultimatumi, prijetnje, teritorijalne pretenzije od državnog rukovodstva Hrvatske, njenih poslanika, ambasadora, ali i jednog broja crnogorskih političara koji su postali hrvatska agentura u sopstvenoj zemlji, nikako ne doprinose poboljšanju dobrosusjedskih odnosa i evropskoj budućnosti obije države“, dodaje se u saopštenju.
Iz DNP-a su kazali da se Predsjedništvo stranke snažno protivi isplati bilo kakve ratne odštete za dešavanja u logoru Morinj, sve dok Hrvatska ne isplati ratnu odštetu porodicama nikšićko-šavničke grupe čiji su članovi mučeni i ubijeni u logoru Lora.
„Usvojen je zaključak da školski brod “Jadran” ni pod kojim okolnostima, pritiscima i ucjenama, Crna Gora ne smije predati Hrvatskoj, jer bi to bio nezabilježeni čin nacionalne kapitulacije“, ističe se u saopštenju.
Predsjedništvo DNP-a je naglasilo da se treba odbaciti svaka mogućnost da se Hrvatskoj prepusti kopneni i morski ulaz na poluostrvu Prevlaka, na čemu insistira suprotna strana.
Iz DNP-a su rekli da očekuju da svi državni organi iskažu pijetet i duboko poštovanje prema vojnicima i rezervistima jugoslovenske vojske koji su na poziv tadašnjeg državnog rukovodstva branili Ustav i teritorijalni integritet zajedničke države.
DNP je pozvalo predstavnike svih udruženja učesnika rata 1991. godine da zajednički kroz zakonske inicijative poboljšaju njihov status, ističući da ti ljudi nijesu bili izdajnici, ni ratni zločinci, već su se na poziv države odazvali da brane njen Ustav i suverenitet.
„Zato ne možemo i nećemo prihvatiti njihovu dalju stigmatizaciju jer su svojim patriotizmom i mučeničkim stradanjem zaslužili vječni spomen ali i brigu države za njihove potomke“, zaključuje se u saopštenju.
Pozorišna predstava „Tre sorelle“ rađena u produkciji Centra za kulturu Tivat biće izvedena na Velikoj sali kotorskog Kulturnog centra Kotor u srijedu 1. oktobra u 20:00.
Prema tekstu Stevana Koprivice predstavu je režirao Zoran Rakočević. U predstavi igraju Marija Đurić, Jelena V. Đukić, Maša Labudović, OmarBajramspahić, Vule Marković i Pavle Popović.
Prodaja ulaznica po cijeni od deset eura-za đake, studente i penzionere pet eura-biće u kancelarijama Kulturnog centra 30. septembra i prvog oktobra od 10:00 do 12:00 i na biljetarnici dva sata prije početka predstave
Tre sorelle su priča o tri sestre iz Prčanja koje se zaljubljuju u istog mornara Damjana. Njegov brod Diavolo, usidren je isto u Boki, mada taj brod niko nije vidio.
Konj na kojem je dojahao do iznajmljene sobe u kući ovih sestara, a koju mu je izdao njihov brat, takođe nije u blizini, a nema ni tragova od kopita.
Takav misteriozni mladić, budi u sestrama iste emocije, oživljava im snove.
Sestre doznaju da su priznale zaljubljenost u istog mladića jedna drugoj, i kratko boreći se za njega, čak i protiv svog brata, prepuštaju se svojim demonima.
Nera, Bjanka i Roza, kriju u sebi užase bokeljske vlage, čekajući da neko dođe da je osuši. Još jednog muškog lika, Joja, pojela je stagnacija, zatvorili su ga snovi, i sopstveni demoni.
Ti njihovi demoni, olako nazvani sudbinom, ljubav, legenda, i predstava postavljaju pitanje slobode, dogme, tradicije, religije, erotskih kodova, pobune.
