Francuska obilježava u utorak Dan pada Bastille, ali s manje pompe i raskoši s obzirom da su na snazi mjere opreza kako bi se izbjeglo širenje novog korona virusa.
Osvajanje te kraljevske utvrde i zatvora 1789. označilo je kraj apsolutističke monarhije i simbolični početak Francuske revolucije.
Umjesto tradicionalne vojne parade na Elizejskim poljanama, predsjednik Emmanuel Macron planira manji mimohod na Place de la Concorde, na kraju poznate avenije.
Dok je prošle godine na dvosatnoj paradi sudjelovalo 4000 vojnika, ove godine će ih biti 2195 a ceremonija će trajati nešto više od jednog sata.
Pandemija, koja je odnijela više od 30.000 života u Francuskoj, neće biti zaboravljena na obilježavanju Dana pada Bastille.
Macronovi počasni gosti su ministri zdravstva Austrije, Njemačke, Luksemburga i Švicarske – zemalja koje su preuzele 161 pacijenta iz prepunih bolnica u istočnoj Francuskoj na vrhuncu krize.
Na kraju svečanosti na Place de la Concorde bit će odana počast francuskim civilnim i vojnim zdravstvenim radnicima.
Nakon toga bi Macron trebao dati rijetki televizijski intervju u kojem će, kako se očekuje, iznijeti planove za posljednje dvije godine svog predsjedničkog mandata.
Centristički predsjednik obećao je “novi put” nakon epidemije i napravio je promjene u vladi, zamijenivši sve popularnijeg premijera desnog centra Edouarda Philippea drugim, manje poznatim političarem desnog centra.
Navečer će se održati tradicionalni vatromet, ali, kako bi se izbjegla gužva, uobičajena područja s kojih se promatrao bit će zatvorena za javnost. Građani će ga moći gledati na televiziji.
Imajući u vidu da se spomen-obilježjima na poseban način izražava odnos društva prema prošlosti i temeljnim vrijednostima na kojima je sazdan naš kulturni identitet, u susret 13. julu – Danu državnosti Crne Gore, završena je obnova i Spomen-kompleksa na Grahovu – saopšteno je iz Ministardsta kulture.
Za realizaciju svih potrebnih konzervatorskih tretmana i mjera na Spomen-parku ustanka i revolucije na uzvišenju Umac izdvojeno je više od 100.000 eura, a projekat je realizovan u saradnji Ministarstva kulture i Centralne banke Crne Gore.
Spomen-park na Grahovu bio je u zapuštenom stanju, zbog izloženosti atmosferskim uticajima i klimatskim promjenama podneblja u kojem se nalazi, a evidentirano je i oštećenje mermernih ploča, pa je bilo neophodno uraditi sanaciju kompletnog spomeničkog kompleksa koju su uspješno sprovele ekipe Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore.
– Brinući o spomeničkom nasljeđu herojske prošlosti Crne Gore, ujedno čuvamo i neprolazne vrijednosti našeg kulturnog identiteta. Bez obzira na to da li su spomen-obilježja nastala kao izraz pamćenja određenog istorijskog trenutka, djelovanja istaknute ličnosti ili velikih stradanja naroda, činjenica je da predstavljaju izraz potrebe zajednice i pojedinaca da pamte i čuvaju naslijeđene vrijednosti kao dio sopstvenog identiteta. Naša je dužnost da brinemo o simbolima slavne prošlosti Crne Gore utemeljenim u slobodarskoj misli i Vlada Crne Gore ostaće istrajna u tom cilju – kazao je ministar kulture Aleksandar Bogdanović.
Spomen kompleks na Grahovu
– Spomen – kompleks na Grahovu predstavlja jedinstven arhitektonski i ambijentalni izraz očuvanja sjećanja na poginule borce za slobodu iz Drugog svjetskog rata. Projektovan je i građen u periodu od 1977. do 1978. godine. Sastoji se od tri prostrana platoa, od kojih se na prvom nalaze četiri spomen biste, kao i prilazne staze koje stepenicama vode do drugog platoa. Ovaj plato predstavlja širi prostorni koncept i čine ga 272 kubusa na kojima su uklesana imena palih boraca u Narodno-oslobodilačkoj borbi iz toga kraja. Centralni objekat unutar spomen – parka je skulptorska kompozicija koja predstavlja kolonu u pokretu, a čiji je autor vajar Miodrag Živković. Na čelu kolone je i figura narodnog heroja Save Kovačevića, koja dominira u prostoru i u umjetničkom izrazu pojačava značaj i simboliku stradanja partizana u NOB-u – navodi se u saopštenju Ministarstva kulture.
Sanaciju pristupnog puta Spomen-kompleksu realizovala je kompanija Bemax u saradnji sa Ministarstvom odbrane.
Kalifornija – guverner Gavin Newsom – foto Index.hr
Kalifornija je ponovno uspostavila ograničenja za tvrtke i javne prostore uslijed naleta koronavirusnih infekcija u najmnogoljudnijoj američkoj državi.
Guverner Gavin Newsom u ponedjeljak (13.jula) je naredio da se odmah zaustave sve zatvorene aktivnosti u restoranima, barovima, zabavnim prostorima, zoološkim vrtovima i muzejima.
U najteže pogođenim županijama jugozapadne američke države zatvorit će se i crkve, teretane i frizerski saloni.
Kalifornija ima više od 330.000 slučajeva COVID-a 19, s više od 7.000 smrtih slučajeva.
Ponovno postavljanje ograničenja u državi s gotovo 40 milijuna ljudi potaknuto je 20-postotnim porastom broja ljudi koji su na testu bili pozitivni u posljednja dva tjedna, a sve veći broj Kalifornija sada treba intenzivnu njegu, navodi BBC.
Broj novozaraženih je u posljednja dva tjedna naglo porastao u oko 40 američkih 50 država, analiza je novinske agencije Reuters.
Zajedno s Kalifornijom, Florida, Arizona i Teksas postaju središnja područja pandemije. Gradovi i županije na Floridi ponovno su uspostavili ograničenja koja su ukinuta u svibnju kada je broj iniciranih virusom počeo opadati.
Međutim, na istočnoj obali New Yorka, koji je u aprilu imao jednu od najviših stopa smrti od COVID-a 19 na svijetu, nisu zabilježeni novi smrtni slučajevi od ove bolesti, prvi put nakon četiri mjeseca.
U svijetu je trenutno više od 3,3 milijuna potvrđenih slučajeva COVID-a 19, te više od 135.000 smrtnih slučajeva, podaci su Sveučilišta Johns Hopkins.
Austrija će u cilju suzbijanja pandemije koronavirusa zabraniti letove iz i ka Crnoj Gori.
Austrija je proširila spisak zemalja za koje važi zabrana slijetanja na austrijske aerodrome na sve zemlje Zapadnog Balkana. Lista je sa osam proširena na 18 država.
Od četvrtka na austrijske aerodrome neće više moći da slijeću avioni iz svih zemalja Zapadnog Balkana, Bugarske, Rumunije, Moldavije, Egipta. Do kraja jula biće ukinuti letovi iz i ka Podgorici, Beogradu, Bukureštu, Kairu, Sarajevu, Sibiju, Skoplju, Sofiji, Tirani i Varni.
Ranije je već važila zabrana za letove iz Bjelorusije, Kine, Velike Britanije, Irana, Portugala, Rusije, Švedske i Ukrajine.
Prema uredbi postoje izuzeci, ali u to spadaju samo “letovi u interesu Austrije”, kao i slijetanje teretnih aviona, aviona koji prebacuju bolesne ili vraćaju austrijske državljane, odnosno prevoze medicinsko, njegovateljsko osoblje i radnike za pomoć u poljoprivredi.
Cjelovitu sliku prošlosti kotorske komune u XII I XIII vijeku kao i Statut Kotora iz XVIII vijeka, biće javnosti bliži kroz istraživanja koja će u dvije knjige objaviti istoričar dr Miljan Gogić, sa Istorijskog instituta Univerziteta Crne Gore.
“Knjiga koja se bavi Kotorom u XII I XIII vijeku obrađuje položaj kotorske komune u ovom periodu – najprije u državi Vojislavljevića, zatim i u državi Nemanjića, izgradnja komunalnih organa i unutrašnje uređenje, razvoj notarijata, privredne aktivnosti, društvena struktura komune, prilike u kotorskoj biskupiji…”, objašnjava dr Gogić.
Za pisanje ove studije, dodaje on, korišćena je u znatnoj mjeri do sada malo poznata građa koja se nalazi u arhivima Crne Gore, Hrvatske, Rusije.
“Ta građa pružila je mogućnost da se u većoj mjeri osvijetle do sada nepoznati djelovi kotorske istorije ovog perioda. Tu bih, prije svega, istakao djelove o kotorskoj kancelariji i sudskom uređenju”, kazao je Gogić za knjigu koja predstavlja dopunu njegove doktorske disertacije.
Prema njegovim riječima, čitaoci će, pored ostalog, biti u prilici da se upoznaju sa nastojanjima kotorske komune da osnaže i učvrste svoju autonomiju i umanje uticaj vladara, što joj je u velikoj mjeri i pošlo za rukom krajem XIII i početkom XIV vijeka, proces koji do sada nije bio u većoj mjeri predmet detaljnijeg naučnog analiziranja
Druga knjiga jeste Kotorski Statut koji je štampan 1715 godine u Veneciji.
Miljan Gogic
“U nauci ovo izdanje Statuta vrlo je malo poznato. Kao nepoznanica u istorijskoj nauci figuriralo je pitanje šta je on sve sadržao. U tom malo poznatom Statutu date su, u cjelini ili fragmentarno, pojedine odredbe iz Statuta štampanog 1616. godine, od kojih su najstarije bile sa početka XIV vijeka. U najvećoj mjeri sadržinu ovog Statuta čine dukali i terminacije mletačkih organa, od perioda kada je Kotor prihvatio mletačku vlast, dok je najmlađi dokument u njemu iz 1713. godine. Najveći dio prepisa tih dokumenata, od kojih se neka često u tom Statutu iz 1715. godine daju u skraćenoj formi-izvodu, u punom obliku pronađen je u raznim rukopisnim zbornicima tokom višegodišnjih arhivskih istraživanja u Kotoru, Perastu i Zagrebu”, objašnjava dr Gogić.
U ovoj knjizi se nastoji dati odgovor na pitanja koji je bio motiv izdavanja ove zbirke pravnih normi i koja su teme društvenim odnosa na prostoru Boke Kotorske, a i šire njime bile uređene. Ona će na svijetlost dana prezentovati, kako istorijskoj i pravnoj nauci, tako i običnim čitaocima, dokumenta koja su, u cjelini ili fragmentarno štampana u Statutu 1715. godine.
„Čitaoci će moći da se upoznaju sa određenim dokumentima koja se tiču uređenja društvenih odnosa između Kotora i Perasta još od srednjeg vijeka, kao i da uvide odnos mletačkih vlasti prema kotorskoj autonomiji, njegovim privilegijama i povlasticama“, navodi dr Gogić.
Knjiga će predstavljati značajan doprinos izdavanju izvora, čime se nastavlja višedecenijska pozitivna praksa Istorijskog instituta Univerziteta Crne Gore koji se odnosi na publikovanje dokumenata iz prošlosti Crne Gore.
Nacionalni parkovi Crne Gore (NPCG) predstavili su simbolično, na Dan državnosti, promotivni spot pod nazivom Priroda je moj dom, koji bi trebalo da doprinese njihovoj i turističkoj promociji Crne Gore.
Direktor NPCG, Elvir Klica, kazao je da spot, pored kadrova iz svih pet nacionalnih parkova, prikazuje i njihove stanovnike – životinje koje prepoznatljivom melodijom pjevaju o prirodi.
„Ponosno promovišu i slave sigurnost, slobodu i vječnost svog doma. Isto kao što i mi danas ponosno slavimo sigurnost i vječnost naše Crne Gore“, poručio je Klica.
Autor spota Miki Dragićević, kazao je da je to proizvod rada velikog broja ljudi, kako stručnjaka iz NPCG, tako i produkcionog tima koji je imao izuzetno zahtjevan zadatak da uklopi sve zvuke prirode u jednu priču.
„Vodili smo računa o tome da spot prati savremene trendove turističkih filmova, da bude kratak i jasan. Ovoga puta prepustili smo stanovnicima nacionalnih parkova da pričaju umjesto nas. Ovo je emocija iz prirode i poziv njenih stanovnika da svi posjete nacionalne parkove i našu zemlju“, rekao je Dragićević.
On je zahvalio Sulejmanu Beći Kujeviću na postavci muzike, kao i produkcionom timu Baneta Zdravkovića i dodao da je spot već počeo festivalski život i da je pripremljen i za promociju na inostranom tržištu.
Turistički radnik i promoter spota za njemačko tržište, Mišel Bader kazao je da mu je čast što će imati priliku da spot predstavi u Njemačkoj.
„Spot je urađen po svjetskim standardima savremenog turističkog filma i na poseban način poziva turiste iz Njemačke da posjete Crnu Goru. Posebno me raduje to što je poziv upućen preko prirode i njenih stanovnika. Svi zajedno moramo raditi na promociji Crne Gore“, poručio je Bader.
Sekretar Crnogorskog društva za borbu protiv raka (CDPR) Domagoj Žarković, poklonio je direktorki JU Gradske biblioteke i čitaonice Herceg Novi Nevenki Mitrović kataloge, monografije i umjetničke brošure koje je posjedovao sa velikog broja umjetničkih izložbi organizovanih u Crnoj Gori posljednjih decenija prošlog stoljeća, kao i prethodne dvije decenije ovog.
Kako se navodi u saopštenju, pokon je uručen povodom Dana državnosti Crne Gore, a zbog epidemije izazvane virusom Kovid – 19 koja je najvećim dijelom redukovala kulturni programima, kao i ukupno turističko ljeto u Herceg Novom i Crnoj Gori.
“Tako katalozi obuhvataju veliki broj izložbi crnogorskih umjetnika, ali i onih iz regiona i cijelog svijeta koji su gostovali i priređivali izložbe u Herceg Novom i Boki, kao i cijeloj Crnoj Gori. Nekoliko stotina kataloga je uredno sortirano i sačuvano, ali zbog mogućnosti zainteresovanih korisnika Gradske biblioteke i čitaonice u Herceg Novom da imaju uvid sa mnogobrojnih izložbi organizovanih u navedenom periodu svakako je bolje da se čuvaju i budu dio bogate zbirke Gradske biblioteke, osobito njene likovne zbirke, tj. umjetničkog dijela”, navodi se u saopštenju.
Uz pandemiju covida-19 koja ne posustaje zračne luke širom svijeta razmišljaju o promjeni poslovanja koja će pružiti putnicima osjećaj sigurnosti i zaštite od bolesti.
Zbog smanjenog broja putnika, troškovi se smanjuju na svim područjima osim na tome.
“Bez obzira na to kako će novo normalno izgledati… sve više će se oslanjati na samouslugu”, kaže upravitelj zračne luke Dallas-Forth Worth International Airport (DFW) Sean Donohue za Reuters.
Zračna luka u saradnji sa zrakoplovnom tvrtkom American Airlines, kojoj je sjedište u toj zračnoj luci, testira samouslužnu predaju prtljage, te nove tehnologije u wc-ima koje isključuju fizički dodir s uređajima, od spremnika za sapune, preko pipa, do vodokotlića i spremnika za papire za brisanje ruku. Senzori na tim uređajima dojavljivat će i zaposlenicima kad ih treba nadopuniti.
“Najviše prigovora putnika prima se zbog korištenja wc-a”, kaže Donohue.
Dallas isprobava tri tehnologije za predaju prtljage.Ta zračna luka jedna je od najprometnijih na svijetu dijelom i zahvaljujući tome što ju je American Airlines odabrao za glavno prometno čvorište.
Prošle je godine DFW uveo biometrijski sustav u kojemu lice putnika služi kao ukrcajna propusnica za zrakoplov za međunarodne letove, a sad razvija sličnu tehnologiju za dolazak putnika u suradnji s američkom pograničnom policijom i carinom.
Delta Air Lines otvorio je prvi biometrijski terminal u Atlanti 2018., a neke europske i azijske zračne luke također su počele koristiti tehnologije koje se temelje na prepoznavanju lica.
To je izazvalo zabrinutost zbog povrede privatnosti.
Zračna luka Dallas testira i nove tehnologije u području dezinfekcije uključujući ultraljubičasto zračenje koje uništava mikrobe prije nego što uđu u sustav klima uređaja.
“Tehnologija je presudna jer može biti vrlo učinkovita”, kaže Donohue, no dodaje da je važno i da putnici vide svojim očima što se događa jer to ulijeva povjerenje.
DFW je u razvoje novih tehnologija uložio milijune dolara.
Zračna luka bilježi rast prometa pa je 11. jula kroz nju prošlo 114.000 putnika za razliku od travnja kad je imala prosječno oko deset tisuća putnika.
Dallas testira i tehnologiju mjerenja temperature zaposlenika koja ne uključuje ljude no to još ne planira za putnike.
Michael Davies, koji vodi program novih tehnologija na London Business School kaže da će upravo uvođenje novih tenhnologija biti najveća promjena među svima koje danas prolaze zračne luke jer će putnici tražiti manje prostora i trošiti manje vremena na kupovinu i objede u zračnim lukama.
Na svečanom otvorenju Hrvatske ocjenske izložbe maketa brodova „Rijeka 2020“, održanom danas u Edukacijsko-izložbenom prostoru CTK Rijeka, proglašeni su najbolji brodomaketari ovogodišnjeg natjecanja, a izložba je potom otvorena za sve građane i građanke, piše Novi List.
25 . državno natjecanje brodomaketara, tradicionalno održano u organizaciji Hrvatskog saveza brodomaketara, Centra tehničke kulture Rijeka i Hrvatske zajednice tehničke kulture i održalo se prema pravilima NAVIGA.
U natjecanju su imali priliku sudjelovati svi brodomaketari s maketama brodova koje je ocjenjivalo povjerenstvo u sastavu Mladen Mitić (glavni sudac), Branko Vekarić i Nikola Budimir koji su nedjeljno popodne procjenjivali 20 maketa prijavljenih na natjecanje.
Najbolje je ocjenjena maketa broda HMS Royal Caroline zagrebačkog brodomaketara Mile Bijelića s osvojenih 98,33 bodova.
Ove su godine podijeljene tri brončane medalje. Prva pripada Đaninu Butkoviću za maketu broda Jedrenjak Sicilijanski leut (85,67 bodova), dvije bronce dobio je Jablanko Kranjčec za maketu Patrolni brod tip “Kraljevica” JRM, prva verzija JRM 510 (88 bodova) i za Patrolni brod tip “Kraljevica” JRM, druga verzija JRM 524 (88,67 bodova).
Čak sedam srebrnih medalja kući su ponijeli Ivan Petrović koji se natjecao u razredu C2- Junior, a njegova maketa Putnički parobrod Titanic dobila je 90 bodova. Vladimir Glavočić dobio je srebrnu medalju za maketu Radna brodica Plov put 2 (90,33 bodova).
Makete-brodova
Isti broj bodova (90,33) dobio je Branimir Šoić za maketu Jedrenjak Angelo Custode, Richard Peršić dobio je dvije srebrne medalje, za maketu Trabakul (90,33 bodova) i za Podmornicu UB 11 (92,33 bodova), Zdravko Šiško za maketu Parobrod Bakar (93 bodova) i Roland Vlahović za maketu Jedrenjak L”Marante (93,33 bodova).
U Edukacijsko-izložbenom prostoru CTK Rijeka podijeljeno je čak šest zlatnih medalja.
Zdravko Šiško osvojio je zlatnu medalju za maketu Jedrenjak ‐ barkantin Školski brod Jadran (95 bodova), četiri zlatne medalje dobio je natjecatelj Roland Vlahović i to za makete Razarač SPLIT (95,33 bodova), Jedrenjak Pegasus (95,67 bodova), Bojni brod Viribus (96,33 bodova) te za Ratni brod Borodino (96,67 bodova).
Najveći broj bodova osvojio je Mile Bijelić za maketu Jedrenjak HMS Royal Caroline za koju je dobio 98,33 bodova te je njegova maketa proglašena apsolutno najboljom maketom 25. državnog natjecanja brodomaketara prema NAVIGA pravilima.
Hrvatski savez brodomaketara i Centar tehničke kulture Rijeka svake godine organiziraju Državno natjecanje, a pravila prema kojima se ocjenjuje umijeće brodomaketara ovise o godini – parne godine donose natjecanje prema NAVIGA pravilima, a neparne prema nacionalnim pravilima.
Makete-brodova
Prvenstvena razlika je što se na državnim natjecanjima koja se organiziraju prema nacionalnim pravilima mogu ocjenjivati isključivo makete tradicionalnih hrvatskih bodova i brodica.
Ovogodišnje ocjenjivanje provodilo se po pravilima NAVIGA. Ocjenjivanje se vrši u sedam kategorija, tj. razreda prema tipologiji objekta i načinu izrade C – 1 Makete na vesla i na jedra, C – 2 Makete brodova na motorni pogon, C – 3 Makete postrojenja/instalacija, C – 4 Minijaturne makete, C – 5 Brodovi u boci, C – 6 Plastične makete, C – 7 Kartonske i papirne makete, C – 8 Modeli iz seta
Natjecanja brodomaketara organizirana su na način da se brodomaketari natječu u nekoliko kategorija, a vrijednost njihova rada ocjenjuje ocjenjivačko povjerenstvo dodjeljujući svakoj maketi određen broj bodova prema unaprijed određenim kriterijima. Maksimalan broj bodova koji maketa može osvojiti je 100. Brončana medalja se dodjeljuje maketama koje osvoje od 85 do 89,67 bodova, srebrna od 90 do 94,67 te zlatna od 95 do 100.
Najbolje nagrađene makete brodova prema izboru ocjenjivačkog povjerenstva na Državnom natjecanju plasiraju se na svjetsko natjecanju koje organizira međunarodna organizacija NAVIGA.
Na izložbi je, osim natjecateljskih maketa brodova, izloženo ukupno 30 maketa broda van konkurencije. Kao i svake godine, posjetitelji na izložbi mogu pogledati radove s tematikom mora i brodova dječjeg vrtića More.
Ulaz na izložbu je besplatan za sve posjetitelje. Izložba je otvorena radnim danom od 9:00 do 20:00 sati te vikendom od 10:00 do 15:00 sati.
Hrvatski savez brodomaketara i Centar tehničke kulture Rijeka do sada su zajednički organizirali 25 državnih natjecanja brodomaketara i dva svjetska natjecanja, 2006. godine u Dubrovniku i 2012. u Rijeci. Hrvatski brodomaketari su do sada na svjetskim natjecanjima osvojili 63 odličja, od toga 5 zlatnih, 14 srebrnih i 44 brončana odličja.
Manifestaciju i ove godine financijski podržavaju Grad Rijeka, Primorsko-goranska županija i Hrvatska zajednica tehničke kulture, a pokrovitelj izložbe je predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović.
Sasvim drukčija sezona od proteklih ima, za sada, i svojeg pobjednika.
S gotovo 80% prošlogodišnjeg broja turista u dosadašnjem dijelu jula najposjećenija destinacija u Hrvatskoj je otok Vir. Ondje je, primjerice, njemačkih turista čak trideset posto više nego lani, javlja HRT.
Poljubac, unatoč koronavirusu. Jedan mladi par iz Njemačke na otoku Viru osjeća se sigurno. Iako primjećuju da su mjere u Njemačkoj rigoroznije i podržavaju ih.
“Mislim da bismo trebali ostati zaštićeni cijelo vrijeme jer sada su zaista loša vremena, sve to vezano za zarazu”, govori Rustan, turist iz Njemačke.
Među brojnijim gostima na Viru već su, tradicionalno i Česi koji otok nisu zaboravili ni tijekom pandemije. Za svaki slučaj maska je spremljena u torbici.
“Imamo maske, naravno. Ako idemo u trgovinu, upotrebljavamo ih”, naglašava Petr Nemec, turist iz Češke.
Na plažama nema gužvi kao prijašnjih godina, ali od ljetnih se radosti ne odustaje. Ležaljke na preporučenoj udaljenosti. Ipak u dosadašnjem dijelu srpnja Vir ima najviše noćenja na Jadranu.
“Bilježimo na današnji dan, već smo daleko prešli 500.000 noćenja, što je 20 posto istina manje nego lani, ali još uvijek je ta brojka jako impozantna”, govori Srđan Iverić, direktor TZ-a Vir.
“Mi smo i prošle godine bili druga destinacija u Hrvatskoj u cijelom srpnju što se tiče noćenja”, rekao je.
Zanimljivo, Nijemaca je na Viru ovo ljeto više nego lani, i to nekih 30 posto.
No na Viru zasad nema otkazivanja. Otok koji je prijašnjih godina bio pun kao šipak, sa svakodnevnim feštama, ove je sezone usporio tempo iz opravdanih razloga. Unatoč tomu, i dalje je broj jedan na Jadranu.
