Individualni poljoprivredni proizvođači sa područja opštine Tivat od danas imaju priliku da na novim štandovima na Trgu magnolija i Trgu od kulture, prezentuju ponudu svojih proizvoda.
Danas su na tim štandovima svoju ponudu predstavili seosko gazdinstvo “Halima” sa biljnom kozmetikom i drugim proizvodima od bilja, kao i porodično gazdinstvo Vuksanović koje uzgaja razne vrste povrća i voća i proizvode od njih, odnosno članovi Pčelarskog društva Grbalj.
U sklopu Strategije razvoja turizma, a na ideju Sekretarijata za turizam i preduzetništvo Opštine Tivat , zajedno sa kompanijom Brend New Tivat i TO, urađen je pilot projekat sa sloganom „Podržimo domaće“.
Cilj kampanje je podrška domaćeg i autentičnog proizvoda iz naše opštine ali i iz cijele Boke, što inače prati širu akciju Privredne komore CG sa porukom „Kupujmo domaće“.
„Ideja za ove aktivnosti je proistekla iz razgovora sa našim registrovanim poljoprivrednim proizvođačima koji ističu da je njihov najveći problem plasiranje proizvoda i usluga a ovo je prilika da se građani i gosti upoznaju sa tim produktima i da se na taj način promoviše ideja da ono što je domaće i autentično ima primat nad svim ostalim”– kazao je sekretar za turizam i preduzetništvo Opštine Tivat, Petar Vujović.
Odbornici u hercegnovskoj skupštini usvojili su danas Strateški plan razvoja Opštine Herceg Novi za period do 2027. godine. Ovim dokumentom se utvrđuje postojeće stanje razvoja jedinice lokalne samouprave, definiše opšti cilj razvoja i specifični strateški ciljevi sa prioritetima za njihovo ostvarivanje po oblastima, projekti i programi u određenom vremenskom periodu, orijentaciona sredstva za sprovođenje Strateškog plana razvoja, kao i način njihovog obezbjeđivanja i druga pitanja od značaja za razvoj.
Strategija razvoja obiluje SWOT analizama, analizama postojećeg stanja, definisanim specifičnim strateškim ciljevima i projektima iz oblasti: daljeg razvoja infrastrukture, održivog ekonomskog razvoja, razvoja kvartnog sektora i društvenih djelatnosti, jačanja administrativnih kapaciteta lokalne samouprave, i zaštite životne sredine.
Kako je na skupštinskom zasijedanju objasnio direktor Agencije za izgradnju i razvoj Herceg Novog Boro Lučić, naš grad u prethodnom periodu nije imao strateški plan razvoja, a poslednji važeći plan pod nazivom „Program socio-ekonomskog razvoja Herceg Novog“ donijet je u decembru 2009. godine.
Prema njegovim riječima, usvojena Strategija razvoja definisala je jedan opšti strateški cilj, 5 specifičnih strateških ciljeva, 19 prioriteta i 108 projekata. Dana 4. avgusta 2020. godine predsjednik Opštine Herceg Novi je utvrdio Nacrt Strategije razvoja Herceg Novog do 2027. godine, raspisao Javnu raspravu u trajanju od 15 dana, nakon čega je Ministarstvo ekonomije 1. septembra dalo saglasnost na predlog Strategije koja se danas našla pred odbornicima.
Odbornicima se danas obratio i prof. dr Anđelko Lojpur, koji je učestvovao u izradi ovog strateškog dokumenta. Uzimajući u obzir da je imao priliku da vidi sve strategije u Crnoj Gori, a na nekima je i radio, prema njegovoj procjeni nijedna opština u našoj zemlji nema to što Herceg Novi ima sada.
-Projekat je dobar onoliko koliko je ostvarljiv. Mislim da je ovaj projekat prijemčiv i da se može realizovati. Ovo nije zakon – ovo je putokaz. Mi nismo imali od čega poći, a onaj ko bude radio narednu strategiju ili bude korigovao ovu na godišnjem nivou, znaće šta je bilo 2019. i 2020. godine, pa će moći vidjeti koliko su dobro radili parlament i predsjednik Opštine, i to je konačno dobra stvar, poručio je prof. Lojpur.
Za kreiranje ovog dokumenta bilo je potrebno obrazovati Radnu grupu, sačinjenu od predstavnika lokalne uprave, turističke privrede i preduzeća i ustanova čiji je osnivač Opština, kao i Konsultativnu grupu, u čijem radu su, pored predstavnika izvršne vlasti, učestvovali i profesori Univerziteta Crne Gore, Ministarstva održivog razvoja i turizma, hotelijeri i nevladine organizacije.
Gradska biblioteka i čitaonica Kotor se i ove godine priključuje akciji BIBLIOTEKE ZA STUDENTE, koju organizuje Centralna univerzitetska biblioteka (CUB) Univerziteta Crne Gore povodom oblježavanja Nacionalnog dana podizanja svijesti o bibliotekama.
Svim zainteresovanim crnogorskim studentima, bez obzira na to da li studiraju na državnom ili privatnim univerzitetima, u ponedjeljak, 5. oktobra, omogućiće se besplatno učlanjanje u biblioteku.
Cilj obilježavanja Nacionalnog dana podizanja svijesti o bibliotekama je podsjećanje javnosti na važnost učešća biblioteka u procesu formalnog i neformalnog obrazovanja, kao i doprinos podizanju nivoa stručnosti bibliotečkog osoblja u Crnoj Gori i informacione pismenosti bibliotečkih korisnika.
Program se realizuje u okviru Erasmus+ projekta Mreže servisa za podršku bibliotečkoj mreži Zapadnog Balkana (LNSS) kroz modernizaciju biblioteka i nivoa stručnosti i kvalifikacija bibliotečkog osoblja u visokoškolskim institucijama u zemljama Zapadnog Balkana.
Kao proteklih 24 godine i ove obilježavamo i čestitamo svim građanima Kotora i Crne Gore jedan od najznačajnijih datuma za opstanak čovjeka i naših vjekovnih pratilaca životinja, poručio je povodom Svjetskog dana zaštite životinja, koji se obilježava 4. oktobra, kinolog dipl.ing. Nevres Đerić iz Kotora.
“Moramo da budemo svjesni da opstanak homosapijensa i nas u svakom pogledu nebi bio moguć bez životinja. Pitanje je kako se ophodimo prema njima koliko i na koji način ih zloupotrebljavamo. Neophodno je hitno izvršiti evidenciju i registraciju svih životinja i odrediti način, odnosno postupak njihovog dostojanstvenog pokopavanja uz simboličnu naknadu” – kaže Đerić.
Životinje trebaju i moraju da budu ravnopravni stanovnici zajedničke naše planete jer imaju pravo na život i svoje prirodno stanište.
Nevres Đerić foto Boka News
“Moramo da budemo svjesni i znamo da one kao i mi na svoj nacin komuniciraju osjećaju strah stres bol ljubav i patnju. Mi moramo da ocuvamo biološku raznovrsnost i staništa jer našim pohlepom planovima i rukama sječemo šume betoniramo obale more rjeke i radimo sve protiv održivosti nas i naše budućnosti.
Poštujuci prirodu i živote drugih mi poštujemo naše živote i samim tim stvaramo sigurnu i bolju budućnost za sve nas.
Probudimo se jer nas priroda zove opominje i moli da je ne ugrožavamo!!!??!!!”- upozorava kinolog dipl.ing. Nevres Đerić.
Povodom Međunarodnog dana nenasilja – 2. oktobra, Centar za građansko obrazovanje (CGO) poziva sve društvene aktere da svojim djelovanjem utiču na očuvanje kulture suživota, mira i dijaloga.
Dešavanja prethodnih mjeseci su pojačala napetost u društvu. Više od pola godine pandemije, ekonomske neizvjesnosti i restrikcija, predstavljaju ozbiljno opterećenje za cijelo društvo, a na njih su se nadovezale političke i identitetske tenzije. Incidenti na nacionalnoj i vjerskoj osnovi, kao i porast porodičnog nasilja, moraju biti alarm za političke lidere da koriguju ton svog djelovanja. Krajnje je vrijeme za otklon od agresivnog populističkog i radikalno-vjerskog vokabulara i davanja primata realnim i konstruktivnim izrazima.
CGO ukazuje da nova vlast, ali i opozicija, moraju imati u vidu da postojeći mehanizmi tolerancije u crnogorskom društvu imaju limit pritiska koji mogu da podnesu. Iako je trajuća politička kriza posljedica pogrešnih političkih odluka u dugom vremenom okviru, odgovornost za bilo kakvu vrstu eskalacije tenzija imaju svi trenutni politički lideri.
Ne smijemo dozvoliti da kultura agresivnosti još jednom preovlada crnogorskim društvom. Zbog toga uvijek napominjemo i na problem nekažnjivost inspiratora i odgovornih za zločine iz 90-ih.
Ovom prilikom, CGO podsjeća i na Povelju Ujedinjenih nacija kojom se insistira na mirnom, nenasilnom pristupu prilikom adresiranja društvenih izazova i problema. Postulati Povelje UN upućuju na nenasilne oblike komunikacije, na mehanizme koji smanjuju nasilje, kao i na obavezu nadležnih institucija da najstrožije sankcionišu ponašanje onih koji podstiču i produbljuju bilo kakav oblik nasilnog ponašanja, a pogotovo prema manjinama, ženama i novinarima.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija (UN) je 2007. ustanovila obilježavanje Međunarodnog dana nenasilja na rođendan Mahatme Gandija kao priliku za „širenje poruke nenasilja”, rezolucijom koja potvrđuje „univerzalnu važnost principa nenasilja”.
Vlada Republike Srpske donijela je juče rješenje o dodjeli koncesije za izgradnju i korišćenje solarne fotonaponske elektrane “Trebinje jedan” na području Trebinja i dala saglasnost na potpisivanje ugovora o koncesiji za ovu solarnu elektranu.
Iz Biroa Vlade Republike Srpske za odnose s javnošću saopšteno je da ukupna procijenjena vrijednost investicije za realizaciju projekta u periodu trajanja koncesije iznosi 100.750.000 KM.
Koncesija je dodijeljena privrednom društvu Mješoviti holding “Elektroprivreda Republike Srpske” Matično preduzeće AD Trebinje, instalisana snaga elektrane je 72,92 megavata, a procijenjena godišnja proizvodnja 108,7 givat-časova.
U saopštenju se navodi da se koncesija dodjeljuje na period od 50 godina, računajući od dana zaključivanja ugovora o koncesiji, a da će solarna elektrana biti realizovana u periodu od 24 mjeseca od dana stupanja na snagu ugovora o koncesiji.
– Koncesionar je dužan da, prije potpisivanja koncesionog ugovora, u budžet Republike Srpske uplati jednokratnu naknadu u iznosu od 503.750 KM, a nakon izgradnje solarne elektrane, u budžet Republike Srpske, koncesionar će plaćati koncesionu naknadu u iznosu od 0,0055 KM po proizvedenom kilovat-satu električne energije, od čega će 95 odsto sredstava biti usmjereno u budžet opštine Trebinje – navodi se u saopštenju.
Hamburger Hafen und Logistik Aktiengesellschaft (HHLA), tvrtka u vlasništvu Hamburga koja upravlja trima od četiri kontejnerska terminala u Luci Hamburg, od utorka je vlasnica 50,1 posto nove logističke platforme u luci Trst, površine 270.000 kvadratnih metara, pod nazivom Piattaforma logistica Trieste, piše Novac.hr.
Potvrdila je to čelnica kompanije Angela Titzrath. “Riječ je o povijesnoj prilici”, rekao je jučer ministar ekonomskog razvoja Stefano Patuanelli u Trstu. Posebno je bila interesantna izjava Zena D’Agostina, čelnika Luke Trst. Prvo je pohvalio Hamburg kao vjerojatno “najbolju luku na svijetu kad je riječ o željezničkom prometu” i dodao kako je ovo “izvanredan izbor da se ne odustane od Puta svile. Naglašavam, Put svile, a ne Jedan pojas, jedan put: ovo potonje je kineski projekt, a prvo je transportni koridor koji je posvećen tržištu i koji ne planira netko tko nameće svoja rješenja Europi.”
U martu prošle godine potpisan je sporazum kojim je China Communications Construction Company (CCCC) trebala ući u razvoj lučke infrastrukture u Trstu. Taj je sporazum u međuvremenu zaboravljen. HHLA je najavio da će u logističku platformu uložiti 150 milijuna eura u prvoj fazi programa, između 100 i 300 milijuna u drugoj, a ukupne bi investicije trebale u konačnici iznositi oko milijardu eura.
Riječ je o obratu u talijanskoj politici nakon što je Evropska unija donijela odluku o zaštiti strateške infrastrukture. Osim toga, iskustva Grčke s kineskim vlasnicima Pireja nisu pozitivna: Kina, naime, ucjenjuje Grčku i od nje traži političku podršku protiv odluka EU kako ne bi napustila Pirej. Hamburg je dosad ušao u vlasništvo terminala u Odesi u Ukrajini i Tallinnu u Estoniji. Nakon ovakvog stava talijanskih vlasti, bit će zanimljivo vidjeti kako će se hrvatske vlasti postaviti prema ovako tvrdom stavu EU.
Lučka uprava Rijeka tek treba odlučiti hoće li koncesiju za Zagrebačku obalu dati kineskom ili dansko-hrvatskom konzorciju. Rok za odluku pomaknut je do 31. decembra ove godine.
Autorsko veče “Svijet varki i iluzija“ književnice Dragane Kršenković Brković održano je u četvrtak 1. oktobra u Muzeju grada Perasta.
Dragana Kršenković Brković autorka je romana “Atelanska igra” i “Izgubljeni pečat”, zbirki pripovjedaka “Vatra u Aleksandriji” i “Gospodarska palata”, zbirke jednočinki “Iza nevidljivog zida”, monografija “Poetika prolaznosti: Organizacija vremena u Ranim jadima Danila Kiša” i “Fragmenti: Zapisi o književnosti”, kao i knjiga za djecu – “Tajna plavog kristala”, “Duh Manitog jezera”, “Muzičar s cilindrom i cvijetom na reveru”, “Modra planina” i “Tajna jedne Tajne”.
Direktorka Opštinske javne ustanove “Muzeji” Kotor mr Slađana Mijanović u uvodnoj riječi pozdravila je posjetioce i učesnik, dok je književnik Miraš Martinović istakao kako je Dragana Kršenković Brković ozbiljan pisac, a njen roman i pripovjetke ozbiljna djela.
“Ako neko piše najbolje u zemlji i regionu, onda je to Dragana Kršenković Brković. Postoje knjige koje bude pažnju i strast, a među Draganinim djelima neka su upravo takva. Njena priča jednostavno teče kao bistra voda u kojoj se sve vidi, sve je jasno i providno. Mnogo je istorijskih romana napisano i istorijskih novela i ljudi su se držali istorije. Držali su se istorije oni koji su bili malog dara, a veliki umjetnici rade mimo istorije. Drže se istorije kao okvira, ali rade svoj posao – stvaraju umjetnosti. Dragana je izmislila ovu knjigu, ali ona je toliko stvarna da je stvarnija od stvarnosti. Ona se prepoznaje u ovom vremenu, ali prepoznavaće se u mnogim vremenima i nalaziće svoje čitaoce”, ocijenio je Martinović, posebno se osvrćući na “Atelansku igru”.
Ovaj roman, koji je pisan tri godine, fikcija je, ali sa tri stvarna lika, kazala je sama autorka.
“Ja sam krenula u ispitivanje uzroka. Atelanska igra je pozorišni pojam. To je farsa. To su oblici pozorišnog pričanja priče. Atelanska igra razvila se iz ideje da napišem priču o odnosu umjetnika i vlasti. Krajem sedamdesetih i osamdesetih godina umjetnici su imali važnu ulogu u društvu, uključivali su se u nešto što je umjetničkom biću nedopustivo. Ja sam odlučila da svoje stavove ne iznosim preko kolumni i javnih nastupa. Pretočila sam ih u roman”, objasnila je Kršenković Brković.
Književnost je, njene su riječi, ono mjesto na kome se najdublje može izraziti svoj lični revolt, svoje neslaganje i odbijanje svih onih procesa koji nam razaraju život, čineći ga, generalno, jedva izdržljivim.
“Da bih izrazila svoje neslaganje odabrala sam jedan drugačiji put. Nasuprot očekivanom opisivanju svog onog užasa što je bila, i što nažalost još uvek jeste, naša stvarnost, ja sam se okrenula ‘osluškivanju’ onih unutrašnjih, na prvi pogled ‘nevidljivih’ tokova, sve sa jednim ciljem – da pokušam da razumijem na kojoj to matrici dešavanja počiva ovaj naš današnji trenutak. Dva momenta su se odmah nametnula – to su nasilje i mitološka svijest. Tako se moje priče, razmještene u prostoru i vremenu, bave onim što bi se moglo nazvati ‘iskonska stvarnost’ – strukturom nesvjesnog koja se odražava u ritualnim modelima kolektivnog ponašanja; potom, silama razaranja sa ishodištem u kolektivno-nesvjesnom; očajničkom potrebom da se vlada i osjeti moć”, kazala je Kršenković Brković.
Književno veče, čiji je moderator bila Biserka Milić, upriličila je Opštinska javna ustanova „Muzeji“ Kotor.
Američki predsjednik Donald Trump objavio je noću na petak da je pozitivan na covid-19, a također i njegova supruga Melanija te da ide u karantin.
“Večeras, prva dama i ja testirani smo i pozitivni smo na covid-19”, napisao je na Twitteru predsjednik prve svjetske sile.
“Odmah počinjemo četrnaestodnevnu izolaciju i proces oporavka. Uspjet ćemo ZAJEDNO”, dodao je.
NY Times tvrdi da Trump godinama nije plaćao porez: ‘To su lažne vijesti’
Nešto ranije Trump je za Fox News rekao da je njegova savjetnica Hope Hicks pozitivna na covid-19.
“Užasno! Prva dama i ja čekamo rezultate testa. U međuvremenu započet ćemo postupak karantene”, napisao je ranije na svom Twitteru.
Savjetnica Hicks redovito putuje s predsjednikom službenim zrakoplovom, a zajedno s ostalim višim pomoćnicima u utorak ga je pratila u Ohio na prvu predizbornu debatu te u srijedu na skup u Minnesoti.
“Provodim puno vremena s Hope, kao i prva dama. I ona je nevjerojatna”, rekao je za Fox News.
Predsjednik, koji se redovito testira, posljednjih je tjedana imao gust raspored putovanja diljem SAD-a održavajući uoči predsjedničkih izbora 3. studenoga skupove s tisućama ljudi, unatoč upozorenjima zdravstvenih radnika.
Trump je bio kritiziran zbog svog odgovora na pandemiju koronavirusa koja je samo u Sjedinjenim Državama usmrtila više od 200.000 ljudi. No, on hvali svoje upravljanje korona krizom.
Demokratski kandidat za američkog predsjednika Joe Biden oštro je kritizirao Trumpa jer nema jasan nacionalni plan za rješavanje pandemije. Biden, bivši potpredsjednik koji vodi u nacionalnim anketama mjesec dana do izbora, nosi masku i izbjegava velike skupove.
Trump, kao ni njegovo osoblje, redovito ne nosi masku i često ocrnjava ljude koji ih nose.
Od prošle sedmice, kada se ekipi Zdravljubaca 2 pridružio novi član, Pečurka Peki je uspjela da za svega nekoliko dana osvoji čak 5000 srca. Ipak, njena humana misija se nastavlja, pa od srijede stižu dodatne količine ove plišane igračke.
Veliko interesovanje potrošača da kupovinom Pečurke Peki daju svoj doprinos i pomognu Centru za autizam, razvojne poremećaje i dječiju psihijatriju „Ognjen Rakočević“ nadmašilo je sva očekivanja. Tako je Pečurka Peki veoma brzo napustila police IDEA prodavnica i pronašla svoj dom. Iz kompanije navode da su veoma ponosni i srećni što su za ovako kratko vrijeme Pečurka Peki i njena humana akcija naišli na ovakvu podršku.
Zajedno možemo više, pa tako već od srijede stižu dodatne količine ove plišane igračke, kako bi što bolje i snažnije pokazali mališanima, korisnicima Centra koliko su nam važni. Zdravoljupci i IDEA zahvaljuju svim potrošačima na snažnom odzivu, kao i na strpljenju i razumijevanju dok se nove količine dopreme u IDEA prodavnice.
Pečurka Peki nosi snažnu poruku, a to je da svi mališani treba da izrastu u jake i zdrave ljude. Svi smo drugačiji, ali zbog toga ne treba da budemo nesigurni ili stidljivi, već da se ponosimo svojim različitostima i da prihvatamo tuđe. U Centru za autizam, razvojne smetnje i dječiju psihijatriju „Ognjen Rakočević“ vjeruju da će ova donacija biti važna za dalji razvoj Centra i unaprijed zahvaljuju svim potrošačima koji daju svoj doprinos.
Od svake prodate pečurke Peki, IDEA će donirati jedan euro Centru za autizam, razvojne smetnje i dječiju psihijatriju „Ognjen Rakočević“, koji će sredstva iskoristiti za unapređenje rada Centra i nabavku neophodne opreme. Ova igračka je posebna i po tome što se ne može kupiti sakupljanjem naljepnica, kao ostali Zdravoljupci, već se može nabaviti po posebnoj cijeni od 6.99 eura u svim većim IDEA prodavnicama.
