RMS Lancastria je bio prekooceanski brod izgrađen 1920., a vlada Velike Britanije ga je zbog Drugoga svjetskog rata modificirala i uvrstila u sastav ratne mornarice 1939. godine. Brod dužine 176 metara je dobio naziv HMT Lancastria, te je služio je za transport ljudstva i opreme između Kanade i Engleske. Nažalost, ime Lancastria je povezano s najvećom pomorskom tragedijom jednog broda u povijesti Velike Britanije. Potopljen je naime 17. lipnja 1940. tijekom operacije Ariel, odnosno evakuacije engleskih trupa iz Francuske.
Pogođen je s nekoliko bombi ispuštenih s njemačkih Junkers Ju 88 zrakoplova 5 milja južno od Chemoulin Pointa, odnosno 9 milja od St. Nazairea. Potonuo je za samo 20 minuta pri čemu je smrtno stradalo više od 3000 osoba, što je puno više nego na Titaniku i Lusitaniji zajedno. Iako je na Lancastriji smjelo biti samo 2180 putnika i članova posade, zapovjednik Rudolph Sharp je zbog hitnosti evakuacije primio znatno više ljudi. Potapanje je preživjelo 2477 osoba, a točan broj poginulih se nikada neće saznati. Povjesničari procjenjuju da je stradalo od 3000 do 5800 osoba.
U okviru manifestacije ” Trg od ćirilice”, u subotu 15 avgusta u bašti Gradskog muzeja Mirka Komnenovića sa početkom u 21 čas biće priređeno pjesničko veče pod nazivom “Čekaj me, ja ću sigurno doći”.
Program organizuju zajedničkim snagama JU “Gradski muzej Mirko Komnenović i galerija Josip Bepo Benković” i SPKD ” Prosvjeta”.
Muzejska bašta je pravi prostor za romantično veče lijepe poezije, sa vječitom i neprolaznom temom u umjetnosti, o ljubavi. U vremenu bremenitom problemima, i stalnom isčekivanju nekih pozitivnih i optimističnih događaja, hercegnovski pjesnici poklanjaju gradu i gostima svoja pjesnička nadahnuća…. o ljubavi, emocijama i suptilnim deskripcijama inspirisani neprolaznom temom.
U programu će učestvovati : Vinka Perišić – Šarenac, Milun Đurđevac, Višnja Kosović, Ksenija Matović, Branka Denda, Snežana Vukićević-Čvoro, Uroš Vulinović i Olivera Doklestić.
Crna Gora će sutra otvoriti granice za sve zemlje zapadnog Balkana, a stanovnicima tih zemalja za prelazak crnogorske granice bit će potreban negativan PCR test ili serološki ELESA, rekao je u petak direktor Instituta za javno zdravlje u Podgorici Boban Mugoša.
“Sutra otvaramo granice sa Srbijom, Bosnom i Hercegovinom, Albanijom, Kosovom, Sjevernom Makedonijom”, precizirao je Mugoša.
Crna Gora je krajem maja proglasila kraje epidemije na svom teritoriju, a već početkom juna u potpunosti otvorila granice za državljane zemalja koje su imale broj aktivno oboljelih ispod 25 na 100 tisuća stanovnika, među kojima je bila i BiH, dok su granice sa Srbijom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom zbog loše epidemiološke situacije ostale zatvorene.
To je izazvalo naročito oštru reakciju službenog Beograda, odakle su visoki dužnosnici pozivali svoje građane da ne ljetuju u Crnoj Gori jer „očigledno da tamo nisu poželjni“.
Granica s BiH nije dugo ostala otvorena, jer su crnogorski putnici iskoristili mogućnost da preko te zemlje putuju u Srbiju, i da se vrate u Crnu Goru bez evidencije da su boravili u Srbiji čime su izbjegli boravak u karantini. Tako su deseci crnogorskih građana sredinom juna u Beogradu pratili nogometnu utakmicu između Crvene Zvezede i Partizana i po povratku u Crnu Goru ponovo donijeli koronavirus koji se brzo proširio pa je za kratko vrijeme Crna Gora od korona-free zemlje došla do države s najvećim brojem aktivnih slučajeva na 100 hiljada stanovnika.
Od 14. jun kada je počeo drugi val zaraze u Crnoj Gori koronavirusom se zarazilo više od tri i po hiljde ljudi, a preminule su 64 osobe. Trenutno su aktivna 1104 slučaja infekcije. U prvom valu od sredine marta do početka svibnja Crna Gora imala svega 324 slučaja zaraze i 9 umrlih.
Rusi neće spasiti sezonu?
Crna Gora je 7. avgusta pokušavajući spasiti turističku sezonu, u kojoj bilježi manje od 10 posto prošlogodišnjeg turističkog prometa, bez ikakvih uvjeta otvorila granice za zemlje istočne Evrope, Rusiju, Ukrajinu i Bjelorusiju.
No za sada nema rezultata takve odluke, dok je u četvrtak glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova upozorila Ruse da je u Crnoj Gori i dalje na snazi epidemija koronavirusa.
„Jasno je da uvedena liberalizacija odražava napor crnogorskih vlasti da na bilo koji način kompenziraju kolosalne gubitke turističkog biznisa. Rusi su godinama činili osnovni kontingent gostiju Crne Gore”, rekla je Zaharova.
Prethodno je ruska nacionalna aviokompanija Aeroflot otkazala u avgustu sve letove na relaciji Moskva – Tivat u paketu s još 80 destinacija u Evropi.
Crna Gora u odnosima s Rusijom u potpunosti prati vanjsku politiku Evropske unije, pa se pridružila sankcijama koje je EU uvela Ruskoj Federaciji.
Ruski turisti su u avgustu i septembru 2019. godine u Crnoj Gori ostvarili preko milion i po noćenja.
Kulturni centar „Nikola Đurković“ iz Kotora raskinuo je ugovor o radu sa poznatim glumcem Slavišom Grubišom jer je, navodno, nakon usvajanja nove sistematizacije u toj javnoj ustanovi kulture, ukinuto radno mjesto koje je on pokrivao duže od dvije godine. Ipak, pod drugim nazivom, zadržano je radno mjesto sa identičnim uslovima i opisom posla, a na kojem je zaposlena druga osoba, iz čega Grubiša zaključuje da u svemu ovome vjerovatno ima i primjesa politike.
Naime, Grubiša je svoje političke stavove koji „nisu na liniji“ onih crnogorskog režima i lokalne vlasti u Kotoru koje predvodi DPS, iskazao u više navrata – prvenstveno kao jedno od javnih lica pokreta „Odupri se“ i govornika na njihovim prošlogodišnjim protestima u Podgorici. On je takođe aktivno učestvovao i u protestima koji su lani u Kotoru organizovani povodom prekrajanja izborne volje građana sa posljednjih lokalnih izbora, kada je jedna od odbornica SDP-a prešla na stranu DPS-a i time omogućila smjenu bivšeg kotorskog gradonačelnika Vladimira Jokića (Demokrate) i tadašnje gradske uprave.
Direktorica KC-a Kotor Tatjana Miljenović (DPS) je 15. jula donijela rješenje o prestanku radnog odnosa Grubiše u toj javnoj ustanovi na poziciji „menadžer programske politike, planiranja i realizacije programa“, a na kojem je on na neodređeno vrijeme radio od 17. avgusta 2018. Miljenović je u rješenju navela da Grubiša dobija otkaz „zbog prestanka potrebe za njegovim radom“ uz obrazloženje da je Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u JU KC Kotor od 18. februara, ukinuto radno mjesto „menadžer programske politike, planiranja i realizacije programa“.
„S obzirom na stručnu spremu zaposlenog Slaviše Grubiše, Pravilnikom o unutrašnjoj sistematizaciji radnih mjesta nije planirano radno mjesto koje bi odgovaralo stručnoj spremi zaposlenog, iz kojeg razloga je prestala potreba za radom imenovanog“, navela je Miljanović, koja je odredila i da se Grubiši isplati otpremnina u visini od tri njegove prosječne mjesečne plate, plus naknada za neiskorišćeni godišnji odmor, sve u ukupnom iznosu od nešto više od 2.400 eura.
Rješenje o otkazu stupilo je na snagu 6. avgusta od kada je Grubiša, kako je i sam kazao „Vijestima“ „na bijelom hljebu“ jer zbog odluka NKT-a za sprečavanje širenja koronavirusa, on kao ni ostali crnogorski glumci, trenutno ne može da obavlja svoju osnovnu djelatnost – da glumi u pozorištu, niti da drži školu glume čime se ranije takođe uspješno bavio.
„U KC-u Kotor je 36 ili 37 zaposlenih. Ja sam jedini dobio otkaz i proglašen sam tehnološkim viškom, iako je u posljednje vrijeme u KC primljeno šest novih radnika, među kojima i Marija Sarap Čolpa, koja je prvo radila nešto oko marketinga, da bi nakon stupanja na snagu nove sistematizacije dobila novo radno mjesto ‘rukovodilac programskog sektora’. Interesantno je da uslovi i opis poslova za to radno mjesto u potpunosti odgovaraju – identični su onima za radno mjesto ‘menadžer proramske politike, planiranja i realizacije programa’ koje sam ja pokrivao, ali koje je naprasno ukinuto“, ispričao je „Vijestima“ Grubiša, koji je diplomirani glumac što je taj studij završio na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju.
On ističe da je u KC Kotor u posljednjih nekoliko mjeseci povećan broj radnika, i da su raspisivani konkursi za razna radna mjesta, a na jednom od njih primljena je i Sarap-Čolpa koja je sada ostala da radi u toj JU na poslovima koje je ranije obavljao Grubiša.
„Moram, doduše, naglasiti da su mi nakon obavještenja da ću dobiti otkaz kao navodni tehnološki višak, ponudili druga radna mjesta koja ne odgovaraju mojoj stručnoj spremi – da budem razvodnik u biskopu ‘Boka’, odnosno mjesto majstora svjetla. Čudno, međutim, kako je u KC Kotor i dalje upražnjeno radno mjesto umjetničkog direktora za koje ja imam sve kvalifikacije i iskustvo, ali mi to nisu ponudili”, kazao je Grubiša, prepuštajući široj javnosti da sama izvede zaključak zbog čega je on zapravo dobio otkaz od menadžmenta JU čiji je vlasnik i osnivač Opština Kotor.
Inače, i Miljenović i Sarap-Čolpa su protiv bivšeg Savjeta JU Kulturni centar Kotor u vrijeme kada je Kotorom upravljala koalicija opiozicionih stranaka predvođena Demokratama, vodile sudske sporove u vezi s odlukom Savjeta da na konkursu za direktoricu te JU izaberu dotadašnju v.d. direktoricu Mariju Bernard (Demokrate), a ne neku od njih dvije koje su takođe konkurisale. Miljenović, po struci profesorica engleskog jezika, tada je u KC Kotor bila zaposlena na mjestu sekretarice-arhivara, dok je Sarap Čolpa, docent i magistrica dramaturgije, doktorantkinja kulturologije na Makedonskom univerzitetu u Skoplju, konkurisala kao lice izvan te JU.
Angažovao advokata, direktorica neće da govori o sporu koji je u toku
Centar za kulturu Kotor foto Boka News
Zbog otkaza koji je dobio u KC Kotor Grubiša je angažovao advokata i pokrenuo tužbu kod Agencije za mirno rješavanje sporova u Podgorici. U tužbi on, kao nezakonitu, pobija odluku direktorice Miljenović da mu da otkaz jer, kako ističe, nije prestala potreba za njegovim radom u KC s obzirom na to da Sarap Čopla radi na mjestu „rukovodioca programskog sektora“ sa identičnim uslovima i opisom poslova za radno mjesto koje je Grubiša pokrivao i prije Čolpinog dolaska u KC Kotor.
Ukazuje i na kršenje odredbi Zakona o radu po kojima poslodavac u roku od šest mjeseci, ne može da zasnuje radni odnos sa drugim zaposlenim na poslovima za kojima je navodno, prestala potreba za radom zaposlenih, dok je u slučaju Grubiše to urađeno čak i prije nego je njemu kao navodnom tehnološkom višku, dat otkaz.
Grubišin advokat je u tužbi osporio i iznos otpremnine određene njegovom klijentu jer po Zakonu o zaradama zaposlenih u javnom sektoru i Odlukom o otpremninama tih zaposlenih, njima sljeduje otpremnina od 12 prosječnih plata, a ne tri koliko je direktorica JU KC Kotor ordedila Grubiši. Direktorica KC Kotor Tatjana Miljenović nije željela da odgovori na pitanja „Vijesti“ o ovom slučaju, među kojima je bilo i ono da li davanje otkaza Grubiši ima veze sa njegovim javno ispoljenim političkim stavovima i angažmanom kojim se on bavio van radnog vremena.
„S obzirom na to da je g. Slaviša Grubiša pokrenuo postupak kod Agencije za mirno rješavanje sporova, bojim se da nisam u mogućnosti da Vam dam odgovore na postavljena pitanja dok je pomenuti postupak u toku“, kazala nam je Miljenović.
Italija je uvela obavezno testiranje na koronavirus za sve putnike koji dolaze iz Hrvatske, Grčke, Malte, Španije.
Po novom ukazu koji će važiti do 7. septembra, potpisanom sinoć, zabranjuje se dolazak putnika iz Kolumbije.
“Treba da nastavimo linijom opreza da bismo odbranili rezultate postignute posljednjih mjeseci žrtvovanjem svih”, rekao je ministar zdravlja Roberto Speranca.
Putnicima koji stižu, predloženo je više mogućnosti: brzi testovi na licu mjesta, podnošenje potvrde dobijene u posljednja 72 sata ili preuzimanje obaveze da se sprovede test u roku od dva dana od ulaska u Italiju, uz samoizolaciju dok se to ne obavi.
Sve osobe, čak i asimptomatične, treba da prijave povratak u Italiju lokalnim zdravstvenim vlastima.
Pored Kolumbije koja je upravo dodata na spisak zemalja ocijenjenih kao rizične, Italija je ranije zatvorila vrata putnicima s Kosova, iz Srbije, Crne Gore, BIH, Sjeverne Makedonije i Moldavije. Oni koji dolaze iz Bugarske i Rumunije moraju u karantin uz ljekarski nadzor.
U Italiju je zabranjen dolazak osobama koje su u prethodne dvije nedjelje bile u Jermeniji, Bahreinu, Bangladešu, Brazilu, Čileu, Kuvajtu, Omanu, Panami, Peruu, Dominikanskoj Republici. Od toga su izuzeti stanovnici Italije.
Više italijanskih regiona je posljednjih dana samostalno uvelo karantin za putnike iz zemalja koje smatraju rizičnim. Novi ukaz vlade izdat je da bi ujednačio te mjere.
Koordinator Odbora za tehničku i naučnu pomoć koji savjetuje Vladu tokom epidemije, Agostino Mioco, rekao je danas da je “stanje pod kontrolom, ali to je privremeno tako… i može se promijeniti veoma brzo što je pravi rizik”.
Od 33 slučaja unosa koronavirusa u Sloveniju u zadnjih tjedan dana 27 ih je bilo uvezeno iz Hrvatske, prenose u četvrtak popodne slovenski mediji pozivajući se na infektologe koji razmišljaju da vladi zbog toga predlože strože mjere granične kontrole pri ulasku iz Hrvatske.
Kako je za popodnevni dnevnik Slovenske televizije izjavila Bojana Beović, glavna infektologinja u timu slovenske vlade za koronavirus, nacionalni institut za javno zdravlje (NIJZ) mogao bi vladi predložiti ili da se po povratku iz Hrvatske odredi 14-dnevna karantena ili obvezno predočenje negativnog testa na koronavirus.
Dodala je da se za potonje rješenje jučer odlučila Italija, ali da je mjera uvođenja eventualne karantene učinkovitija jer se tako može spriječiti više novih zaraza.
“Granicu smo za ulaze iz Srbije i BiH zatvarali pri bitno manjem broju unosa nego što je sada slučaj s Hrvatskom”, kazala je Beović, dodavši kako su glavni problem u Hrvatskoj “diskoteke” koje nisu zatvorene, ali da na to Slovenija nema utjecaja.
Kako je popodne za slovenske medije iznijela Marta Vitek Grgič iz NIJZ-a, u zadnje je vrijeme u Sloveniji dvostruko više importiranih slučajeva zaraze nego lokalnih prijenosa, a najviše je uvoza virusa iz Hrvatske, no odluka o eventualnom zaoštravanju režima na granici je u ovlasti vlade, a epidemiolozi samo mogu iznijeti svoj prijedlog.
Samo ljetovanje u Hrvatskoj nije toliko problematično ako se turiusti drže propisa i mjera, fizičke distance i higijene i izbjegavaju riskantne kontakte i masovna druženja, no dosta je infekcija do kojih je došlo “na plažama” u Hrvatskoj, prenose slovenski mediji.
Kao glavni kriterij za kategorizaciju regija i država s obzirom na rizik od koronavirusa Slovenija je na početku epidemije uvela ukupan broj zaraza u zadnja dva tjedna na 100.000 stanovnika. Pri tome uvrštavanje neke države na “crvenu” najriskantniju listu znači da ona bilježi prosječno više od 40 dnevnih novih aktivnih zaraza na 100.000 stanovnika u dvotjednom razdoblju.
Hrvatska još nije ni bilzu tog broja, ali je kao kriterij naknadno uvršten i broj importiranih zaraza u Sloveniju iz pojedine destinacije, broj testiranja i kapacitet zdravstvenog sustava za zbrinjavanje oboljelih u zemlji iz koje se dolazi na slovensku granicu.
Glasnogovornik slovenske vlade za covid-19 Jelko Kacin jučer je u izjavi za medije sugerirao da bi Hrvatska kao novooboljele od covida-19 odnosno zaražene trebala registrirati i one kojima je potvrđena zaraza nakon što su se iz Hrvatske vratili u svoje zemlje.
Glavne zračne luke u Amsterdamu i Briselu uvode mobilne punktove za testiranje na koronavirus u nastojanju da suzbiju pandemiju.
U Amsterdamu, putnici koji dolaze iz zemalja koje se smatraju visoko rizičnima u smislu zaraze mogu se od četvrtka besplatno testirati. To uključuje pacijente bez simptoma, objavile su nizozemske vlasti za javno zdravstvo.
Rezultati testova bit će dostupni u roku od 48 sati. Kapaciteti za testiranje trenutačno su ograničeni, ali planira se omogućiti do 600 testova na dan što je prije moguće. Testiranje putnika nije zakonski obvezno.
Sličnu mogućnost najavila je u četvrtak i zračna luka u Briselu za početak rujna.
Na mobilnim točkama testirat će se moći putnici koji se vraćaju iz visoko rizičnih zemalja, priopćila je zračna luka.
Za razliku od Nizozemske, testiranje za takve putnike u Belgiji je obvezno. Test će morati platiti 47 eura.
Putnici koji napuštaju zemlju mogu se također testirati, ali morat će platiti više.
Standardni test, čiji su rezultati gotovi za devet sati, platit će 67 eura, a brži test, čiji su rezultati gotovi za tri sata, 135 eura.
Zračna luka Charleroi, koju koriste Ryanair i Wizzair, ne planira takvu mjeru.
Sve više zračnih luka u svijetu nudi mogućnost testiranja na virus.
Singapur je to omogućio već u ožujku, dok se u Njemačkoj putnici mogu besplatno testirati od subote.
Kao dio nove lokalne vlasti u Tivtu Bokeški Forum (BF) će nastojati da u praksi sprovede svoju osnovu parolu „Boka Bokeljima“ i da promoviše ekonomsku autonomiju Boke kao regije.
„Boka zaista treba da pripadne Bokeljima. Ne u smislu da bilo koga šikaniramo ili diskriminišemo. Mi smo rekli da biti Bokelj ne znači samo roditi se u Boki, već da ovu Boku treba voljeti i poštovati. Dolazili su u Tivat npr. Nikšićani koji su postali bolji ribari od Tivćana, koji su naučili da igraju briškulu i trešetu i povjeđivali na turnirima. Ovi koji dolaze danas, nemaju nikakve veze sa tim svojim prethodnicima. Danas ovdje dolaze, očigledno beskućnici, budući da čim dođu i počnu da rade dobiju stan. Ovdje dolaze partijski uhljebi, potpomognuti domaćim uhljebima koji ne vide nikakav interes u razvoju ni Tivta ni Boke, već vide jedino sitnosopstveničke ineterese i Tivat im služi za ličnu promociju. A sve to zahvaljujući poltronskoj tivatskoj lokalnoj upravi koju čine DPS-HGI-SD koja na taj način zloupotrebljava svoje partijske veze i vezice kako bi tim bezzemljašima i beskućnicima obezbijedili ovdje kvalitetan prostor da se oni nametnu.”- kazao je juče na press konferenciji predsjednik i nosilac izborne liste BF za lokalne izbore u Tivtu dr Andrija Petković.
On je istakao da je aktuelna lokalna DPS-SD-HGI vlast Tivta predvođena gradonačelnikom dr Sinišom Kusovcem (DPS) učinila sve da “udomi i zaposli dođoše” dok mladi i obrazovani Tivčani “čekaju na posao u svom gradu ili su prinuđeni da iz njega trbuhom za kruhom, odlaze u inostrastvo”. Naglasio je da će se kao dio nove vlasti, BF prvo suočiti sa riješevanjem niza problema koje im ostavlja odlazeća DPS vlast i da će on lično insistirati da se u vrhu priotrioteta nađe vraćanje plaža i upravljanja obalom u ruke grada Tivta i njegovih žitelja. Petković smatra da ako DPS ostane na vlasti, Tivćani “mogu da sa pozdrave i sa preostalim našim plažama na Belanima, Župi, Ponti Seljanova” jer će kako je istakao, u tom slučaju DPS biti “još bahatiji i bezobrazniji nego što je to sada u svojim nastojanjima da ponizi lokalno stanovništvo Boke i oduzme mu njegove najvrijednije resurse”. Petković je kazao da su ljudi sa liste BF “aspolutno slobodni i neucijenjeni” a osvrćući sa na poruke dijela političke konkurencije zapiotao je SDP,lodnosno SD “sa kime bi oni to da “odbrane grad” i da “Tivat mora bolje”.
Predsjednik BF smatra da nacionalizivanu i oduzetu “tivatsku zemlju treba vratiti Tivčanima” i naglašava da “nam je CG Vkada već isisala para i para” a da zauzvrat država ništa ne ulaže u taj grad pa su tivatske škole u katastrofalnom stanju i u njima je tri puta više učenika od broja za koji su projektovane.
“Kriza koja nastupa zbog korone samo se nadovezala na krizu u koju je Tivat i njegove ekonomskke resurse već dovela bahatost, neznanje i bezobrazluk Kusovca i njegove vlasti. Nema ništa od onoga što su oni godinama obećavali Tivčanima – novih škola, bazena, olimpijskog sela, stanova na Lukovića barakama – ali smo zato mi kao grad, tri ili četiri puta Kusovcu riješavali njegovo lično stambeno pitanje. Bivao je on proteklih godina sve bezobrazniji i gramziviji, dok je grad vodio u ekonomskku propast opraštajući milionske dugove za komunalije tajkunima i gubeći milione eura novca građana Tivta kroz nepotrebne sporove ili držeći ih u propalim bankama. Vlast je nekome bila majka, nekome maćeha, ali nikada nije grišelila na svoju, već isključivo na štetu građana. Tome mora doći kraj jer ovaj grad takvu bahatost više ne može da podnese.”- zaključio je Petković.
Kandidatkinja za odbornicu BF Marija Giljača je istakla da će se ta lista zalagati za decentralizaciju vlasti u Crnoj Gori promovišući ekonomsku autnomiju regiona Boke Kotorske.
“Ako se osvrnemo na Evropu, kojoj toliko težimo, vidjećemo da ona nije samo zbir nacionalnih država, već prije svega skup regija. Sigurno ne bez razloga. Ovu atraktivnu zemlju samo treba upotrebiti u svrhu opšteg dobra, a ne nemilosrdnog ličnog bogaćenja. Programski zadatak BF bazira se na činjenici da Boka ima dovoljan privredni potencijal da, odgovornim upravljanjem, može podići standard svim njenim stanovnicima do nivoa dostojnog čovjeka”- rekla je Gijača dodajuči da se BF zalaže nda se morska obala vrati u nadležnost opština, kako bi se njome pravednije upravljalo, kao I da lokalna vklast bude bliska i otvorena za svakog svog građanina.
U Crnoj Gori su u protekla 24 sata registrovana 44 nova slučaja infekcije koronavirusom, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).
Navodi se da su laboratorije Instituta u posljednja 24 sata završile PCR analizu 367 uzoraka na novi koronavirus, među kojima su 44 rezultata bila pozitivna.
Uzorci su upućeni na testiranje iz Podgorice 19, Bijelog Polja šest, Pljevalja pet, Ulcinja četiri, Berana tri, Bara i Budve po dva, Nikšića, Cetinja i Kotora po jedan.
“Od posljednjeg presjeka Institutu nije bilo prijavljenih smrtnih ishoda. Ukupan broj smrtnih slučajeva povezanih sa COVID-19 od početka juna je 64, a od početka godine 73”, navodi se u saopštenju.
Iz IJZ su kazali da je prijavljen oporavak 42 pacijenta.
Ukupan broj aktivnih slučajeva COVID19 u Crnoj Gori trenutno iznosi 1.104.
Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim koronavirusom je 3.857.
U Podgorici su aktivna 433 slučaja, u Bijelom Polju 150, Nikšiću 97, Beranama 77, Baru 74, a u Budvi 47.
U Pljevljima je aktivno 46 slučajeva, Ulcinju 37, Kotoru 31, Rožajama 27, na Cetinju 26, u Herceg Novom 13, Tivtu 11 i Plavu osam.
U Andrijevici, Kolašinu i Mojkovcu aktivno je po pet slučajeva obolijevanja od COVID 19, Gusinju četiri, Plužinama tri, Petnjici i Žabljaku po dva, a u Tuzima jedan.
U opštinama Danilovgrad i Šavnik nema oboljelih od COVID19.
Lljetnja pozornice i kompleks Buća-Luković u Tivtu – foto Opština Tivat
Prateći viziju Tivta kao grada kulture, grada pozorišta i muzike, koji je kao takav prepoznat u zemlji i regionu, u protekle četiri godine, tačnije u periodu od 2016. do sredine 2020. Godine u oblast kulture Opština Tivat uložila je preko 3,7 milionaeur. Ova ulaganja odnose se na investiranje u objekte kulture, u spomen obilježja, u programske aktivnosti tivatskih ustanova kulture, u manifestacije i izdavačku djelatnost u organizaciji Sekretarijata za kulturu i društvene djelatnosti Opštine Tivat, ali i u rad drugih subjekata koji su angažovani u ovoj oblasti.
Saopšteno je to danas iz lokalne DPS-SD-HGI uprave Tivta – grada u kome se 30.avgusta održavaju lokalni izbori.
„Nakon više od deceniju, Opština Tivat je dužnu pažnju posvetila objektima kulture u Tivtu, pa je izvršena rekonstrukcija velike sale „Centra za kulturu“ Tivat i objekta DTV „Partizan“. Ukupna vrijednost ovih poslova iznosila je 1.049.000 eura. Adaptiran je objekat „Muzeja i galerije“ za iznos od 177.000 eura, a značajna sredstva uložena su u konzervatorsko- restauratorske radove na spomen obilježjima, gotovo 20.000 eura“- kazao je predsjednik Opštine Siniša Kusovac (DPS) .
„Ovim smo jasno pokazali da je jedan od strateških opredjeljenja lokalne uprave, dalji razvoj kulture i ulaganje u što kvalitetnije kulturne sadržaje, koji Tivat čine prepoznatljivim i cijenjenim”- podvukao je Kusovac.
Samo za programske aktivnosti ustanova kulture u Tivtu, Opština je izdvojila gotovo 1,8 milion eura, od čega je oko 970.000 eura usmjereno na festival Mediteranskog teatra “Purgatorije”. Izuzev ovog priznatog i poznatog kulturnog događaja koji tokom cijelog ljeta animira veliki broj ljubitelja kulture, ova ulaganja se odnose i na likovnu, galerijsku i izdavačku djelatnost, otkup eksponata, muzičke programe, nabavku književnog fonda.
“Neke od značajnijih manifestacija finansiranih u okviru ovog segmenta jesu: Mediteranske note, Harmonika fest, Guitar fest, Muzičke promenade, Made in New York Jazz Festival”- nabrojili su iz Opštine ne naglasivši međutim, da iza festivala Mediterske note koji se dvije godine održavao u Tivtu i za koji je taj grad izdvajao na desetine hiljada eura, stoji porodica Ane Đukanović, sestre predsjednika DPS Mila Đukanovića. Ana Đukanović je predsjednica Odbora direktora ovog međunarodnog Festivala klasične muzike za koji je 2018.naprasno određeno da će se održavati u Tivtu, dok je njen pastorak Ivan Vukčević umjetnički direktor.
Iz Opštine Tivat su naveli da je njihov Sekretarijat za kulturu i društvene djelatnosti “podržao brojne manifestacije i subjekte koji su ih organizovali, iznosom od preko 460 hiljada eura.”
“ Podrška je pružena i NVO sektoru, onim organizacijama i projektima koji su se bavili kulturom. U ove svrhe uloženo je 182 hiljade eura, što je više od 70 % od ukupno raspodijeljenih sredstava usmjerenih na rad tivatskog NVO sektora “- naveli su iz lokalne uprave Tivta.
“Sekretarijat za kulturu i društvene djelatnosti je u skladu sa zakonima iz oblasti kulture i Programom razvoja kulture opštine Tivat 2015-2020, inicirao osnivanje pozorišta i gradske biblioteke. U tom smislu nakon usvajanja Elaborata o opravdanosti reorganizacije JU “Centar za kulturu” Tivat i osnivanja ustanova kulture JU “Tivatsko pozorište” i JU “Gradska biblioteka” Tivat, pripremili smo prijedloge odluka o osnivanju ovih ustanova čije usvajanje očekujemo u narednom periodu” – naglasila je Dubravka Nikčević, sekretarka za kulturu i društvene djelatnosti.
