Austrija će u cilju suzbijanja pandemije koronavirusa zabraniti letove iz i ka Crnoj Gori.
Austrija je proširila spisak zemalja za koje važi zabrana slijetanja na austrijske aerodrome na sve zemlje Zapadnog Balkana. Lista je sa osam proširena na 18 država.
Od četvrtka na austrijske aerodrome neće više moći da slijeću avioni iz svih zemalja Zapadnog Balkana, Bugarske, Rumunije, Moldavije, Egipta. Do kraja jula biće ukinuti letovi iz i ka Podgorici, Beogradu, Bukureštu, Kairu, Sarajevu, Sibiju, Skoplju, Sofiji, Tirani i Varni.
Ranije je već važila zabrana za letove iz Bjelorusije, Kine, Velike Britanije, Irana, Portugala, Rusije, Švedske i Ukrajine.
Prema uredbi postoje izuzeci, ali u to spadaju samo “letovi u interesu Austrije”, kao i slijetanje teretnih aviona, aviona koji prebacuju bolesne ili vraćaju austrijske državljane, odnosno prevoze medicinsko, njegovateljsko osoblje i radnike za pomoć u poljoprivredi.
Cjelovitu sliku prošlosti kotorske komune u XII I XIII vijeku kao i Statut Kotora iz XVIII vijeka, biće javnosti bliži kroz istraživanja koja će u dvije knjige objaviti istoričar dr Miljan Gogić, sa Istorijskog instituta Univerziteta Crne Gore.
“Knjiga koja se bavi Kotorom u XII I XIII vijeku obrađuje položaj kotorske komune u ovom periodu – najprije u državi Vojislavljevića, zatim i u državi Nemanjića, izgradnja komunalnih organa i unutrašnje uređenje, razvoj notarijata, privredne aktivnosti, društvena struktura komune, prilike u kotorskoj biskupiji…”, objašnjava dr Gogić.
Za pisanje ove studije, dodaje on, korišćena je u znatnoj mjeri do sada malo poznata građa koja se nalazi u arhivima Crne Gore, Hrvatske, Rusije.
“Ta građa pružila je mogućnost da se u većoj mjeri osvijetle do sada nepoznati djelovi kotorske istorije ovog perioda. Tu bih, prije svega, istakao djelove o kotorskoj kancelariji i sudskom uređenju”, kazao je Gogić za knjigu koja predstavlja dopunu njegove doktorske disertacije.
Prema njegovim riječima, čitaoci će, pored ostalog, biti u prilici da se upoznaju sa nastojanjima kotorske komune da osnaže i učvrste svoju autonomiju i umanje uticaj vladara, što joj je u velikoj mjeri i pošlo za rukom krajem XIII i početkom XIV vijeka, proces koji do sada nije bio u većoj mjeri predmet detaljnijeg naučnog analiziranja
Druga knjiga jeste Kotorski Statut koji je štampan 1715 godine u Veneciji.
Miljan Gogic
“U nauci ovo izdanje Statuta vrlo je malo poznato. Kao nepoznanica u istorijskoj nauci figuriralo je pitanje šta je on sve sadržao. U tom malo poznatom Statutu date su, u cjelini ili fragmentarno, pojedine odredbe iz Statuta štampanog 1616. godine, od kojih su najstarije bile sa početka XIV vijeka. U najvećoj mjeri sadržinu ovog Statuta čine dukali i terminacije mletačkih organa, od perioda kada je Kotor prihvatio mletačku vlast, dok je najmlađi dokument u njemu iz 1713. godine. Najveći dio prepisa tih dokumenata, od kojih se neka često u tom Statutu iz 1715. godine daju u skraćenoj formi-izvodu, u punom obliku pronađen je u raznim rukopisnim zbornicima tokom višegodišnjih arhivskih istraživanja u Kotoru, Perastu i Zagrebu”, objašnjava dr Gogić.
U ovoj knjizi se nastoji dati odgovor na pitanja koji je bio motiv izdavanja ove zbirke pravnih normi i koja su teme društvenim odnosa na prostoru Boke Kotorske, a i šire njime bile uređene. Ona će na svijetlost dana prezentovati, kako istorijskoj i pravnoj nauci, tako i običnim čitaocima, dokumenta koja su, u cjelini ili fragmentarno štampana u Statutu 1715. godine.
„Čitaoci će moći da se upoznaju sa određenim dokumentima koja se tiču uređenja društvenih odnosa između Kotora i Perasta još od srednjeg vijeka, kao i da uvide odnos mletačkih vlasti prema kotorskoj autonomiji, njegovim privilegijama i povlasticama“, navodi dr Gogić.
Knjiga će predstavljati značajan doprinos izdavanju izvora, čime se nastavlja višedecenijska pozitivna praksa Istorijskog instituta Univerziteta Crne Gore koji se odnosi na publikovanje dokumenata iz prošlosti Crne Gore.
Nacionalni parkovi Crne Gore (NPCG) predstavili su simbolično, na Dan državnosti, promotivni spot pod nazivom Priroda je moj dom, koji bi trebalo da doprinese njihovoj i turističkoj promociji Crne Gore.
Direktor NPCG, Elvir Klica, kazao je da spot, pored kadrova iz svih pet nacionalnih parkova, prikazuje i njihove stanovnike – životinje koje prepoznatljivom melodijom pjevaju o prirodi.
„Ponosno promovišu i slave sigurnost, slobodu i vječnost svog doma. Isto kao što i mi danas ponosno slavimo sigurnost i vječnost naše Crne Gore“, poručio je Klica.
Autor spota Miki Dragićević, kazao je da je to proizvod rada velikog broja ljudi, kako stručnjaka iz NPCG, tako i produkcionog tima koji je imao izuzetno zahtjevan zadatak da uklopi sve zvuke prirode u jednu priču.
„Vodili smo računa o tome da spot prati savremene trendove turističkih filmova, da bude kratak i jasan. Ovoga puta prepustili smo stanovnicima nacionalnih parkova da pričaju umjesto nas. Ovo je emocija iz prirode i poziv njenih stanovnika da svi posjete nacionalne parkove i našu zemlju“, rekao je Dragićević.
On je zahvalio Sulejmanu Beći Kujeviću na postavci muzike, kao i produkcionom timu Baneta Zdravkovića i dodao da je spot već počeo festivalski život i da je pripremljen i za promociju na inostranom tržištu.
Turistički radnik i promoter spota za njemačko tržište, Mišel Bader kazao je da mu je čast što će imati priliku da spot predstavi u Njemačkoj.
„Spot je urađen po svjetskim standardima savremenog turističkog filma i na poseban način poziva turiste iz Njemačke da posjete Crnu Goru. Posebno me raduje to što je poziv upućen preko prirode i njenih stanovnika. Svi zajedno moramo raditi na promociji Crne Gore“, poručio je Bader.
Sekretar Crnogorskog društva za borbu protiv raka (CDPR) Domagoj Žarković, poklonio je direktorki JU Gradske biblioteke i čitaonice Herceg Novi Nevenki Mitrović kataloge, monografije i umjetničke brošure koje je posjedovao sa velikog broja umjetničkih izložbi organizovanih u Crnoj Gori posljednjih decenija prošlog stoljeća, kao i prethodne dvije decenije ovog.
Kako se navodi u saopštenju, pokon je uručen povodom Dana državnosti Crne Gore, a zbog epidemije izazvane virusom Kovid – 19 koja je najvećim dijelom redukovala kulturni programima, kao i ukupno turističko ljeto u Herceg Novom i Crnoj Gori.
“Tako katalozi obuhvataju veliki broj izložbi crnogorskih umjetnika, ali i onih iz regiona i cijelog svijeta koji su gostovali i priređivali izložbe u Herceg Novom i Boki, kao i cijeloj Crnoj Gori. Nekoliko stotina kataloga je uredno sortirano i sačuvano, ali zbog mogućnosti zainteresovanih korisnika Gradske biblioteke i čitaonice u Herceg Novom da imaju uvid sa mnogobrojnih izložbi organizovanih u navedenom periodu svakako je bolje da se čuvaju i budu dio bogate zbirke Gradske biblioteke, osobito njene likovne zbirke, tj. umjetničkog dijela”, navodi se u saopštenju.
Uz pandemiju covida-19 koja ne posustaje zračne luke širom svijeta razmišljaju o promjeni poslovanja koja će pružiti putnicima osjećaj sigurnosti i zaštite od bolesti.
Zbog smanjenog broja putnika, troškovi se smanjuju na svim područjima osim na tome.
“Bez obzira na to kako će novo normalno izgledati… sve više će se oslanjati na samouslugu”, kaže upravitelj zračne luke Dallas-Forth Worth International Airport (DFW) Sean Donohue za Reuters.
Zračna luka u saradnji sa zrakoplovnom tvrtkom American Airlines, kojoj je sjedište u toj zračnoj luci, testira samouslužnu predaju prtljage, te nove tehnologije u wc-ima koje isključuju fizički dodir s uređajima, od spremnika za sapune, preko pipa, do vodokotlića i spremnika za papire za brisanje ruku. Senzori na tim uređajima dojavljivat će i zaposlenicima kad ih treba nadopuniti.
“Najviše prigovora putnika prima se zbog korištenja wc-a”, kaže Donohue.
Dallas isprobava tri tehnologije za predaju prtljage.Ta zračna luka jedna je od najprometnijih na svijetu dijelom i zahvaljujući tome što ju je American Airlines odabrao za glavno prometno čvorište.
Prošle je godine DFW uveo biometrijski sustav u kojemu lice putnika služi kao ukrcajna propusnica za zrakoplov za međunarodne letove, a sad razvija sličnu tehnologiju za dolazak putnika u suradnji s američkom pograničnom policijom i carinom.
Delta Air Lines otvorio je prvi biometrijski terminal u Atlanti 2018., a neke europske i azijske zračne luke također su počele koristiti tehnologije koje se temelje na prepoznavanju lica.
To je izazvalo zabrinutost zbog povrede privatnosti.
Zračna luka Dallas testira i nove tehnologije u području dezinfekcije uključujući ultraljubičasto zračenje koje uništava mikrobe prije nego što uđu u sustav klima uređaja.
“Tehnologija je presudna jer može biti vrlo učinkovita”, kaže Donohue, no dodaje da je važno i da putnici vide svojim očima što se događa jer to ulijeva povjerenje.
DFW je u razvoje novih tehnologija uložio milijune dolara.
Zračna luka bilježi rast prometa pa je 11. jula kroz nju prošlo 114.000 putnika za razliku od travnja kad je imala prosječno oko deset tisuća putnika.
Dallas testira i tehnologiju mjerenja temperature zaposlenika koja ne uključuje ljude no to još ne planira za putnike.
Michael Davies, koji vodi program novih tehnologija na London Business School kaže da će upravo uvođenje novih tenhnologija biti najveća promjena među svima koje danas prolaze zračne luke jer će putnici tražiti manje prostora i trošiti manje vremena na kupovinu i objede u zračnim lukama.
Na svečanom otvorenju Hrvatske ocjenske izložbe maketa brodova „Rijeka 2020“, održanom danas u Edukacijsko-izložbenom prostoru CTK Rijeka, proglašeni su najbolji brodomaketari ovogodišnjeg natjecanja, a izložba je potom otvorena za sve građane i građanke, piše Novi List.
25 . državno natjecanje brodomaketara, tradicionalno održano u organizaciji Hrvatskog saveza brodomaketara, Centra tehničke kulture Rijeka i Hrvatske zajednice tehničke kulture i održalo se prema pravilima NAVIGA.
U natjecanju su imali priliku sudjelovati svi brodomaketari s maketama brodova koje je ocjenjivalo povjerenstvo u sastavu Mladen Mitić (glavni sudac), Branko Vekarić i Nikola Budimir koji su nedjeljno popodne procjenjivali 20 maketa prijavljenih na natjecanje.
Najbolje je ocjenjena maketa broda HMS Royal Caroline zagrebačkog brodomaketara Mile Bijelića s osvojenih 98,33 bodova.
Ove su godine podijeljene tri brončane medalje. Prva pripada Đaninu Butkoviću za maketu broda Jedrenjak Sicilijanski leut (85,67 bodova), dvije bronce dobio je Jablanko Kranjčec za maketu Patrolni brod tip “Kraljevica” JRM, prva verzija JRM 510 (88 bodova) i za Patrolni brod tip “Kraljevica” JRM, druga verzija JRM 524 (88,67 bodova).
Čak sedam srebrnih medalja kući su ponijeli Ivan Petrović koji se natjecao u razredu C2- Junior, a njegova maketa Putnički parobrod Titanic dobila je 90 bodova. Vladimir Glavočić dobio je srebrnu medalju za maketu Radna brodica Plov put 2 (90,33 bodova).
Makete-brodova
Isti broj bodova (90,33) dobio je Branimir Šoić za maketu Jedrenjak Angelo Custode, Richard Peršić dobio je dvije srebrne medalje, za maketu Trabakul (90,33 bodova) i za Podmornicu UB 11 (92,33 bodova), Zdravko Šiško za maketu Parobrod Bakar (93 bodova) i Roland Vlahović za maketu Jedrenjak L”Marante (93,33 bodova).
U Edukacijsko-izložbenom prostoru CTK Rijeka podijeljeno je čak šest zlatnih medalja.
Zdravko Šiško osvojio je zlatnu medalju za maketu Jedrenjak ‐ barkantin Školski brod Jadran (95 bodova), četiri zlatne medalje dobio je natjecatelj Roland Vlahović i to za makete Razarač SPLIT (95,33 bodova), Jedrenjak Pegasus (95,67 bodova), Bojni brod Viribus (96,33 bodova) te za Ratni brod Borodino (96,67 bodova).
Najveći broj bodova osvojio je Mile Bijelić za maketu Jedrenjak HMS Royal Caroline za koju je dobio 98,33 bodova te je njegova maketa proglašena apsolutno najboljom maketom 25. državnog natjecanja brodomaketara prema NAVIGA pravilima.
Hrvatski savez brodomaketara i Centar tehničke kulture Rijeka svake godine organiziraju Državno natjecanje, a pravila prema kojima se ocjenjuje umijeće brodomaketara ovise o godini – parne godine donose natjecanje prema NAVIGA pravilima, a neparne prema nacionalnim pravilima.
Makete-brodova
Prvenstvena razlika je što se na državnim natjecanjima koja se organiziraju prema nacionalnim pravilima mogu ocjenjivati isključivo makete tradicionalnih hrvatskih bodova i brodica.
Ovogodišnje ocjenjivanje provodilo se po pravilima NAVIGA. Ocjenjivanje se vrši u sedam kategorija, tj. razreda prema tipologiji objekta i načinu izrade C – 1 Makete na vesla i na jedra, C – 2 Makete brodova na motorni pogon, C – 3 Makete postrojenja/instalacija, C – 4 Minijaturne makete, C – 5 Brodovi u boci, C – 6 Plastične makete, C – 7 Kartonske i papirne makete, C – 8 Modeli iz seta
Natjecanja brodomaketara organizirana su na način da se brodomaketari natječu u nekoliko kategorija, a vrijednost njihova rada ocjenjuje ocjenjivačko povjerenstvo dodjeljujući svakoj maketi određen broj bodova prema unaprijed određenim kriterijima. Maksimalan broj bodova koji maketa može osvojiti je 100. Brončana medalja se dodjeljuje maketama koje osvoje od 85 do 89,67 bodova, srebrna od 90 do 94,67 te zlatna od 95 do 100.
Najbolje nagrađene makete brodova prema izboru ocjenjivačkog povjerenstva na Državnom natjecanju plasiraju se na svjetsko natjecanju koje organizira međunarodna organizacija NAVIGA.
Na izložbi je, osim natjecateljskih maketa brodova, izloženo ukupno 30 maketa broda van konkurencije. Kao i svake godine, posjetitelji na izložbi mogu pogledati radove s tematikom mora i brodova dječjeg vrtića More.
Ulaz na izložbu je besplatan za sve posjetitelje. Izložba je otvorena radnim danom od 9:00 do 20:00 sati te vikendom od 10:00 do 15:00 sati.
Hrvatski savez brodomaketara i Centar tehničke kulture Rijeka do sada su zajednički organizirali 25 državnih natjecanja brodomaketara i dva svjetska natjecanja, 2006. godine u Dubrovniku i 2012. u Rijeci. Hrvatski brodomaketari su do sada na svjetskim natjecanjima osvojili 63 odličja, od toga 5 zlatnih, 14 srebrnih i 44 brončana odličja.
Manifestaciju i ove godine financijski podržavaju Grad Rijeka, Primorsko-goranska županija i Hrvatska zajednica tehničke kulture, a pokrovitelj izložbe je predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović.
Sasvim drukčija sezona od proteklih ima, za sada, i svojeg pobjednika.
S gotovo 80% prošlogodišnjeg broja turista u dosadašnjem dijelu jula najposjećenija destinacija u Hrvatskoj je otok Vir. Ondje je, primjerice, njemačkih turista čak trideset posto više nego lani, javlja HRT.
Poljubac, unatoč koronavirusu. Jedan mladi par iz Njemačke na otoku Viru osjeća se sigurno. Iako primjećuju da su mjere u Njemačkoj rigoroznije i podržavaju ih.
“Mislim da bismo trebali ostati zaštićeni cijelo vrijeme jer sada su zaista loša vremena, sve to vezano za zarazu”, govori Rustan, turist iz Njemačke.
Među brojnijim gostima na Viru već su, tradicionalno i Česi koji otok nisu zaboravili ni tijekom pandemije. Za svaki slučaj maska je spremljena u torbici.
“Imamo maske, naravno. Ako idemo u trgovinu, upotrebljavamo ih”, naglašava Petr Nemec, turist iz Češke.
Na plažama nema gužvi kao prijašnjih godina, ali od ljetnih se radosti ne odustaje. Ležaljke na preporučenoj udaljenosti. Ipak u dosadašnjem dijelu srpnja Vir ima najviše noćenja na Jadranu.
“Bilježimo na današnji dan, već smo daleko prešli 500.000 noćenja, što je 20 posto istina manje nego lani, ali još uvijek je ta brojka jako impozantna”, govori Srđan Iverić, direktor TZ-a Vir.
“Mi smo i prošle godine bili druga destinacija u Hrvatskoj u cijelom srpnju što se tiče noćenja”, rekao je.
Zanimljivo, Nijemaca je na Viru ovo ljeto više nego lani, i to nekih 30 posto.
No na Viru zasad nema otkazivanja. Otok koji je prijašnjih godina bio pun kao šipak, sa svakodnevnim feštama, ove je sezone usporio tempo iz opravdanih razloga. Unatoč tomu, i dalje je broj jedan na Jadranu.
Neodgovorno ponašanje vlasti DPS-a u Kotoru doživljava svoj vrhunac, a požar koji su sinoć pristalice te partije izazvale na brdu San Đovani i kotorskim bedemima koji su pod zaštitom UNESCO-a, nije se desio ni za vrijeme najvećih osvajačkih pohoda raznih zavojevača na taj grad, ocijenio je to danas Siniša Kovačević, član Predsjedništva Ujedinjene Crne Gore i predsjednik OO te partije u Kotoru.
Pristalice vladajučih partija koje je organizovala neformalna grupa “Narod kotorski” uz neskreiveniu logističku podršku DPS-a i toj partiji bliskih medija, sinoć su u čast dana državosti 13.jula, na kotorskim bedemima koje je u srednjem vijeku gradila Mletačka Republika, izveli bakljadu. Oni su to uradili uprkos činjenici da je duvala jaka bura i da su uslovi za izbijanje požara bili gotivo idealni, pa je zbog svega ovog izbio veliki požar na bedemima i brdu San Đovani iznad Starog grada, a koji su kotorski vatrogasci gasili satima.
“Malo im je što su za 30 godina svoje vladavine opustošili nas Kotor, unizili ga i ponizili u svakom smislu. Sinoć su pripejd patriote u organizaciji OO DPS-a Kotora, organizovale bakljadu na gradskim bedemima do tvrđave San Đovani, valjda u nedostatku mašte da na drugačiji način pokažu ljubav prema državi. Uslijed bakljade i velike bure, izazvali su požar većih razmjera poviše Starog grada, a koji je direktno ugrozio crkvu Gospa od Zdravlja. Ovakav požar se vjerovatno nije dogodio ni za vrijeme osvajačkih opsada koje je Kotor preživio kroz istoriju.”- saopštio je tim povodom danas Kovačević.
On je dodao da je DPS u prtoeklih 30 godina potpuno uništio svu kotirsku privredu, “preselili su Jugopetrol za Podgoricu, ostavili devastirane prostore u samom centru grada.”
“Rekonstrukciju zimskog bazena koju smo čekali desetak godina a koja je započeta u martu 2017., platićemo 4,5 miliona evra koliko košta izgradnja dva nova zimska bazena. Započeli su izgradnju sportske hale 2010. godine sa rokom završetka u 2011. godini, u centru naselja Rakite u Skaljarima gdje joj nije bilo mjesto, a koja neće nikada biti stavljena u funkciju jer su u pitanju ogromna novčana sredstva. Napravili su pothodnik na gradskoj rivi mimo zakonskih procedura koji će nas kostati preko dva miliona evra. Svečano otvaranje pothodnika je zakazano za 16.jul uz svu pompu koju nosi dolazak visokih državnih funkcionera. Pretpostavka je da će za jedan takav “veličanstveni DPS spektakl”, mjere NKT-a biti u drugom planu.”- istakao je Kovačević.
Ono sje uvjeren da kotorskom i DPS-u u Crnoj Gori “neumoljivo ističe vrijeme” i da će se to vidjet na lokalnim i parlamentarnim izborima krajem narednog mjeseca.
“Nakon 30.avgusta, ovi uništitelji, štetočine i piromani idu u politicki istoriju” –zaključio je član Predsjedništva Ujedinjene Crne Gore, Siniša Kovačević.
Požar koji je sinoć izbio na kotorskim bedemima prilikom bakljade, tokom noći je ugašenj zahvaljujući velikim naporima vatrogasaca SZP Kotor.
Naime, kotorski vatrogasci nekoliko sati borili su se sa požarom na brdu San Đovani, koji je izazvala bakljada na kotorskim bedemima.
Iako je očigledan uzrok, zbog kog je gorjelo područje od izuzetnog kulturnog značaja za našu zemlju, šef kotorske službe za zaštitu i spašavanje Maksim Mandić nije želio da otkrije više detalja.
Nakon bakljade koja je organizovana povodom Dana državnosti, večeras oko 21 sat, na brdu San Đovani, iznad Kotora izbio je požar.
Ekipa Službe zaštite i spašavanja su na terenu, a kako nezvanično sazanajemo požar je pod kontrolom i očekuje se da će uskoro biti ugašen.
Prilikom gašenje dosta problema izazvala je bura koja trenutno puše u Kotoru i specifična konfiguracija terena pa su vatrogasci sa naprtnjačama izašli na teren. Požar je izbio na slabo pristupačnom dijelu kotorskih bedema, koji su pod zaštitom UNESCO-a.
Ranije večeras, u ovom dijelu Kotora je organizovana bakljada, pa je vatra gorela od vrha San Đovanija duž gradskih bedema do gradske rive.
