Čelnici Opštine Herceg Novi i OO OBNOR 1941-1945 zajedno su danas obilježili 13. jul, Dan državnosti Crne Gore kod spomenika Bezmetković na Savini. Položivši vijence u spomen palim borcima i njihovim herojskim podvizima, prisutni su evocirali uspomene iz perioda sveopšte okupacije naše zemlje, a osvrt na tekovine 13. jula, dao je predsjednik Opštine Stevan Katić.
-Danas slavimo slobodu i sjećamo se onih koji su za nju položili svoje živote. Slavimo ovu zemlju i pominjemo naše časne pretke, njihove ideale i vrijednosti od kojih nisu odstupali. Slavimo mir i zajedništvo, svjesni da na njima moramo zasnivati bolje sjutra za sve nas. Naš narod se uvijek borio protiv ugnjetavanja i nepravde, protiv onih koji su mu nametali stege i uskraćivali prava, a za svoj obraz i tradiciju. To treba da bude nadahnuće svima nama, da istrajemo u zalaganjima za bolju Crnu Goru, u kojoj će vladati pravda, sloboda i jednakost za sve građane, poručio je Katić.
U ime Opštine Herceg Novi, sa predsjednikom Katićem vijenac su položili potpredsjednica Danijela Đurović i predsjednik Skupštine opštine Herceg Novi Nikola Samardžić. Obilježavanju 13. jula kod spomenika Bezmetković prisustvovao je i konzul Republike Srbije u Crnoj Gori, Zoran Dojčinović.
HN – Obilježili 13. jul
Vijence su položili i članovi SNP Herceg Novi na čelu sa šefom odborničkog kluba u lokalnom parlamentu Draganom Stanišić, dok je u ime boračke organizacije vijenac položila Olivera Doklestić. Ona se ovom prilikom i obratila prisutnima, uz osvrt na društveno stanje tada, tokom Drugog svjetskog rata, i sada, gotovo 80 godina kasnije.
O tadašnjoj borbi i posljedicama koje je proizvela, govorio je i član boračke organizacije Slobo Novaković, istakavši odjek koji je ustanak u Crnoj Gori imao na teritoriji cijele Jugoslavije.
Dan državnosti Crne Gore obilježava se u znak sjećanja na 13. jul – 1878. godine, kada je na Berlinskom kongresu priznata kao samostalna država, i 1941. kada je počeo narodni ustanak protiv fašizma.
Njemačka može spriječiti drugi val koronavirusa ujesen ako ljudi ostanu oprezni, osobito tokom ljetnih odmora, rekao je u ponedjeljak ministar zdravstva Jens Spahn.
Spahn je na konferenciji za medije rekao da je važno ostati oprezan na inozemnim putovanjima i da je zabrinut zbog fotografija s partija za vikend u Mallorci gdje su ignorirana pravila fizičke udaljenosti.
“Razumijem nestrpljenje, ali na zabavama je rizik od zaraze osobito visok”, rekao je Spahn.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje (IJZ) su u posljednja 24 časa završile PCR analizu 479 uzorka na novi koronavirus, među kojima je 66 rezultata bilo pozitivno. Tokom dana laboratorijski je potvrđena smrt kod pacijenta koji je liječen u OB Berane i čija je smrt ranije prijavljena.
Radi se o pacijentima čiji su uzorci upućeni iz: Podgorice 19 Berana 10 Nikšića 9 Rožaja 7
Cetinja 6 Pljevalja 5 Bara 3 Ulcinja 2 Budve 2 Bijelog Polja 2 Herceg Novog 1
“Tokom dana laboratorijski je potvrđena smrt kod pacijenta koji je liječen u OB Berane i čija je smrt ranije prijavljena. Radi se o pacijentu muškog pola iz Rožaja. Laboratorijske analize kod još tri smrtna slučaja kod kojih se sumnja da je uzrok smrti bila infekcija sa novim koronavirusom su u radu”, saopšteno je iz IJZ.
Ukupan broj potvrđenih smrti od početka juna mjeseca od virusa Kovid 19 je 15 dok je oporavak potvrđen kod još dva slučaja.
“Od početka juna ukupan broj registrovanih slučajeva je 963, sa 15 potvrđenih smrtnih ishoda i trenutno 15 oporavljenih. Broj trenutno aktivnih slučajeva je 933”, navodi se usaopštenju.
Iz IJZ ističu da je ukupan broj testiranih u laboratorijama Instituta 24.972 ili 396,4 na 100.000 stanovnika.
Mugoša: Zabrinjava nas što je preko 20 odsto pozitivnih, što znači da će doći do daljeg porasta
Prema sadašnjim podacima, sa kojima raspolažemo zabrinjava nas to što je preko 20 posto pozitivnih, što znači da će doći do daljeg porasta, i to će uticati kako dalje da se ophodimo prema epidemiji, kazao je direktor Instituta za javno zdravlje, Boban Mugoša, na konferenciji za medije Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti (NKT).
On je zamolio sve da svi moramo prihvatiti promjenu ponašanja.
“Ovaj virus je u cijelom svijetu napravio silne probleme, doveo mnoge ekonomije do kolapsa, doveo do velikog broja smrtnih slučajeva. Imajući to u vidu, mi smo bili jako uspješni u prvom talasu,možda jedna od najuspješnijih zemalja”, kazao je Mugoša.
On je kazao da su se promjenili uslovi i da su se granice zbog ekonomije morale otvoriti.
“Moralo je doći do otvaranja. Situacija u okruženju nije bila dobra kao kod nas, čak bi rekao da je bila mnogo gora, i to je uslovilo da u onim trenucima kad je došlo do otvaranja, do importacije slučajeva koji su se brzo širili, jer smo mi bili zemlja koja je slobodna”, kazao je Mugoša.
B. Mugoša
On je kazao da su ljudi pogrešno shvatili i misliili da će virus “nas zaobići”. Posebno se osvrnuo na ljude koji su slali poruke da je “virus izmišljen”.
“Ne smijem zaboraviti da su se čule mnoge poruke sa nekih mjesta, da je to sve izmišljeno i da ne postoji, što je sigurno uticalo na jedan dobar broj ljudi da se opusti i da se ponaša drugačije, a ne onako kako smo savjetovali”, kazao je Mugoša.
On je kazao i da se od građana traži samo najjednostavnije.
“Znači to je jedini način da se izborimo sa infekcijom. Moramo voditi računa o fizičkoj i socijalnoj distanci, da smanjimo broj kontakata na najmanju moguću mjeru. Moramo svesti druženje na porodicu. Ponavljamo da moramo imati čiste ruke i to moramo raditi češće i pažljivije. Na kraju jako je važno nošenje maski i gdje je propisano i gdje nije. Sve su ovo izazovi koji zaslužuju promjenu ponašanja. Ne može sve drugi da riješi za nas”, poručio je Mugoša.
Mugoša je rekao i da je ukupan broj testiranih 24.972, ili 396,4 na 100.000 stanovinka.
“Ulažemo sve ono što je neophodno, da otkrijemo slučajeve, da vodimo računa o njima i da radimo sve da se infekcija uspor, smanji i kotroliše”.
29 zdravstvenih radnika pozitivni na koronavirus, 144 u samoizolaciji
Ukupno je u 29 zdravstvenih radnika pozitivnih na koronavirus, saopštio je pomoćnik direktora Kliničkog centra Crne Gore Nemanja Radojević.
U pitanju su devet ljekara, 18 medicinskih tehničara i dva nemedicinska radnika.
U samoizolaciji su, kako je naveo, 144 zdravstvena radnika.
Radojević je saopštio da je hospitalizovano 85 pacijenata, od čega 30 u KCCG.
Od 120 soba u soliteru Prve faze Instituta Igalo , namijenjenih zapotrebe karantina, danas je popunjena i poslednja . Najbrojniji stanari, čak 90 odsto, su studenti koji su se vratili iz Srbije.Upravnik karantina Borivoj Vuković kaže da je organizacija dobra, da se poštuje kućni red I sve mjere NKTa, te da će tek krajem naredne sedmice manja grupa napustiti karantin.
Sobe u karantinu su dvokrevetne, ali se smješta po jedna odoba, osim u slučaju da neko izrazi želju da bude sa članom porodice ili bliskom osobom, pa je ukupano smješetno 165 lica. O njima brine 12 zaposlenih iz Instituta i 8 pripadnika Vojske Crne Gore i za sada nema nikavih problema, kaže Vuković.
S obzirom da su u Institutu smješteni i pacijenti , osiguranici crnogorskog fonda zdravstva, Vuković ističe da nema straha da dodju u kontakt sa licima iz karantina.
“Imaju dva ulaza, pa je nemoguće da se sretnu ljudi iz karantina I drugi pacijenti u Institutu “, izričit je Vuković.
U karantinu u Igalu su smješetini gradjani iz skoro svih crnogorskih opština, pa i iz Herceg Novog, u kojem je trenutno registrovano 10 osoba pozitivnih na covid 19.
Iako će njegova gradnja početi tek krajem ove godine, komapnija Adriatic Marinas –Porto Montetegro iz Tivta već je iznijela na tržište nekretnne u novom krilu luksuznog tivatskog nautičko-turističkog naselja – kompleksu nazvanom Boka Place.
Novi kompleks gradiće se u sjevernom i sveveroistočnom dijelu Porto Montenegra, uz Jadransku magistralu na potezu od novog kružnog toka na Seljanovu, do aktuelnog glavnog ulaza u Porto Montenegro blizu međunarodne škole Knightsbridge International. Centralni dio ovog kompaksa je novi luksuzni kondo-hotel ranga pez zvjezdica, kapaciteta 96 hotelskih smještajnih jeidnica, plus 144 stambene rezidencije u ovom dijelu naselja koje mogu biti uključene u hotelski pul. Njime će upravljati Kerzner International, vodeća međunarodna kompanija koja se bavi izgradnjom i upravljanjem rizortima, destinacijama, ultraluksuznim hotelima i inovativnim iskustvima u oblasti zabave i igara na sreću. Kerzner je, između ostalog autor brenda One&Only i Atlantis Resorta u Dubaiju, a u Tivtu će nastupiti pod brendom Siro.
Boka place
Novi hotel pored ostaloga, sadržaće i 20 metarski otvoreni bazen te posebno veliki i veoma sadržajan SPA i wellness centar. Čitav kompaks Boka Place sadržaće niz manjih trgovina, kafea, restorana, knjižara, auto salon, veliki cinepleks bioskop, zid za penjanje, kao i veliki supermarket, te obilje javnih i zelenih površina, sa naglaskom na novouređeni veliki centralni trg u ovom dijelu Porto Montenegra. U strukturi nekretnina koje se već nude kupcima preko službe prodaje Porto Montenegra su studio, jednosobi, dvosobni i trosobni aparmani koji koštaju od 190.000 do 347.000 eura, dok cijene za trosobne penthaus luksuzne apartmane nisu objavljene u brošuri i dobija ih samo zainteresovani klijent u direktnom kontaktu.
Inače, Porto Montenegro procjenjuje da će izgradnja ovog kompleksa u kome će se otvoriti 96 novih radnih mjesta, koštati skoro 50 miliona euta, a sve ni trebalo da bude završeno na proljeće 2023.godine. Projekat “Boka Place” ova kompanija je nedavno uspjela da uvrsti na “Listu prioritetnih projekata iz oblasti turizma“ Vade Crne Gore. Ulaskom na „Listu prioritetnih projekat“, njihovi investitori dobijaju niz administrativno-fiskalnih povoljnosti za realizaciju tih projekata, a jedna od njih je mogućnost da oni koji u te projekte ulažu svoj novac, dobiju i crnogorsko državljanstvo. Riječ je o dodjeli državljanstva „prijemom radi realizacije posebnog programa ulaganja od posebnog značaja za privredni i ekonomski interes Crne Gore”, a koji je među stranim investotorima u Crnoj Gori poznat kao CTBI (Citizenship by Investment). Stoga Porto Montenegro već kao dodatnu povoljnost prilikom prodaje nekretnina u Boka Placeu reklamira i mogućnost da njihovi novi vlansici, uz stan dobiju i crnogorski pasoš.
“Budite dio ove izvanredne nacije preko CBI programa. Ova šema je otvorena za sve strance koji uspune unapred definisanu obavezu prema državi i pruža vam jedinstvenu mogućnost da dobijete crnogorski pasoš nakon što investirate – donirate u poseban Vladin fond ili kupite nekretninu. To je nasljeđe i povoljnost za vašu familiju. Crnogorski pasoš omogućava vam slobodno kretanje u 123 države svijeta, uključujćii i šengen-zonu, a uz planirani ulazak Crne Gore u EU do 2015., kao vlasnik pasoša tada ćete ćete imati i niz dodatnih povoljnosti.”- piše u brošuri za Bojka Place koju je služba prodaje Porto Montenegra počela ovih dana da distribuira zainteresovanim klijentima širim svijeta.
Za CBI program na raspolaganju su 144 stambene jedinice u Boka Place-u.
“Ovdje vi kao kupac jedne ili više nekretnina da bi ste ispunili zahtjev za minimalnom investicijom od samo 450.000 eura, možete dobiti crnogorsko državljanstvo i pasoš koji je rangoran kao 34. u svijetu po globalnoj mobilnosti.”- navode iz službe prodaje Porto Montenegra.
Povodom obilježavanja 13. jula, Dana državnosti Crne Gore, predsjednik Opštine Kotor Željko Aprcović i predsjednik SO Kotor Jovo Suđić položili su cvjeće na spomenik žrtvama fašistickog terora u Parku slobode.
“Posebna mi je čast što danas imam priliku da vas najsrdačnije pozdravim i da vam čestitam Dan državnosti Crne Gore i veliki jubilej – 79-godišnjicu Trinaestojulskog ustanka crnogorskog naroda. Toga 13. jula 1941. godine, visoko se uzdigao i razvio crnogorski barjak slobode i pod njim je na poziv u boj za slobodu, kako to samo i priliči nama Crnogorcima, stupio čitav crnogorski narod, ujedinjeni, čvrsto odlučni, da brane svoja ognjišta i krv svojih predaka. Ovaj kamen sve pamti, čuva sjećanje onih koju su stvarali istoriju, istoriju antifašizma, istoriju koja je i nas oblikovala”, kazao je Aprcović.
Polaganje vijenaca Dan državnosti
Povodom obilježavanja Dana državnosti Crne Gore, predstavnici Mjesne zajednice i gradjani Risna, položili cvijeće na spomenik žrtvama fašistickog terora, borcima NOB-a i narodnim herojima.
Kotorska URA položila vijenac: Antifašistička borba najveća slobodarska iskra u našoj istoriji
Kotorska URA – polaganje vijenaca
Delegacija Kotorske URE Janko Milutin, Adela Barba i Sandra Marković položila je danas vijenac na Spomeniku palim borcima u antifašističkoj borbi povodom 13. jula – Dana državnosti.
“Antifašizam je jedna od najvažnih odrednica koju u svojoj osnovi i programu baštini URA, zbog čega ni jedne godine ne zaboravljamo da odamo počast onima koji su svoje živote položili u borbi za slobodu čime su gradili put da naše generacije žive u miru.” – saopštili su iz Kotorske URE.
“Antifašizam, kao najveća slobodarska iskra u našoj istoriji, potrebniji nam je nego ikada ranije. U vremenu raširene nacionalne i vjerske mržnje, opšte netolerancije, zatvorenosti i vještačkih konflikata, izuzetno je važno prisjetiti se naše slavne istorije i izvući pouke. Zbog toga je 13. jul i najvažniji podsjetnik, na kojim vrijednostima je naša Crna Gora stvarana i na kojim vrijednostima moderna Crna Gora mora počivati. Svim građanima Crne Gore čestitamo Dan državnosti.” – zaključuje se u saopštenju OO URA Kotor.
Eksploatacija leda iz jama u masivu Orjena : Kamenski ledari
1 od 3
Proizvodnja leda
Kameno
Sniježna jama, proizvodnja sladoleda
U vrelim ljetnim danima teško je zamisliti život bez rashladnih uredjaja. U vrijeme kada nije bilo frižidera, hrana se hladila i čuvala od kvarljivosti zahvaljujući ledu. Kinezi su 1000 godina p.n.e. koristili led za hlađenje namirnica. Rezali su ga i smještali u prostor sa hranom. Indijci i Egipćani su pravili led tako što bi ostavili vodu da prenoći u zemljanim posudama.
Prije pojave frižidera i njihove masovne upotrebe, za rashladjivanje i čuvanje hrane koristio se led koji se najčešće vadio iz jama- snježnica u planinama.
U hercegnovskom kraju najpoznatiji ledari bili su mještani sela Kameno. “Od kada datira vađenje i prodaja leda teško je utvrditi. Sigurno je jedno, da je razvojem hotelijerstva I turizma u ovom kraju pred i iza Prvog svjetskog rata ovaj posao dobio šire razmjere”, navodi Marija Crnić Pejović. Ona ističe da u Arhivu Herceg Novog postoje podaci da se led vadio I prodavao od 1891. do 1932. godine.
Goran Komar u djelu “Kamenski ledari” navodi da je led vađen iz četiri jame u Subri u planini Orjen, po tačno utvrđenom redoslijedu. Prvo se led vadio iz jame Surdup, a kada bi se na scrpila, prelazilo se na Dragovu jamu, pa na Draganu i na kraju na Izvod koja je i najdublja kamenska jama iz koje je vađen led.
Početkom svake godine na seoskom zboru koji se održavao kod crkve Svetog Stefana ili kod crkve Svetog Jovana, organizovana je licitacija na kojoj se pravo vađenja i prodaje leda dodjeljivalo mještaninu koji bi ponudio najveći iznos novca.
“Pošto bi opštinsko vijeće odobrilo licitaciju o tome je obavještavalo kneza sela Kameno pismenim putem, s tim da on obavjesti seljane o izvršenoj licitaciji i saopšti ime onoga ko je led za tu godinu uzeo pod zakup”, objašnjava Marija Crnić. Taj novac se upotrebljavao za “popravku seoskih puteva ili voda ili za druge koje najnužnije seoske potrebe”, navedeno je u zapisniku sa licitacije koja je održana 6. februara 1910 godine. Dio novca je ponekada dodjeljivan siromašnim seljanima kao pomoć.
Pravo da vadi led pripadalo je isključivo onome ko bi pobijedio na licitaciji, ali se dešavalo da se to pravilo prekrši za što su bile predviđene i kazne. Ali ako bi led bio “potrebit kome seljaninu za bolesno mu čeljade taj može slobodno, a bez ičije dozvole uzeti ga iz jama koliko mu je dosta” bilo je precizirano ugovorom.
Kameno
“Sav rad oko vađenja, gonjenja i prodaje leda nije mogao obavljati licitant sam. Obično je grupa od 10 d0 12 ljudi odlazila u planinu da vadi led. U jame su silazila dvojica-trojica ljudi pomoću vinča ili preko drvenih stepenica. Led se lomio sjekirom, punio u vreće i izvlačio se na površinu”, navodi Crniću u tekstu Kamenski ledari objavljenom u zborniku Boka broj 3. Ona piše da bi se seljani sa konjima natovarenim ledom zaustavili u stajama – kod čobana koji su ljeti izgonili stoku na planinu, gdje bi prespavali. Ujutro rano bi led dotjerali do sela gdje bi ledare zamijenio neko od ukućana I konje natovarene ledom gonio do Herceg Novog i tamo ga prodavali kafanama i hotelima Jadran, Rudnik, Topola, Amerika, Na plaži Zelenika ,… “U julu se znalo prodavati 12 do 18 konja dnevno, dok je o Gospođin danu (28.avgust) nekada kretalo prema Herceg Novom o do 45 konja natovarenih ledom”, navodi Crnić.
Rad ledara je bio izuzetno težak i mnogi su poslije mnogo godina bavljenja tim poslom, oboljevali. Ipak se posao održao godinama jer je seljanima donosio dodatan prihod, Pred Drugi svjetski rat tovar drva koštao je 25 dinara, a leda 30 dinara.
Početkom 30 tih godina prošlog vijeka, prestala je I ekspoloatacija leda iz jama u planinskom zaleđu Herceg Novog.
Konavoski ledari
Usred najvećih ljetnih vrućina, na stolove dubrovačke vlastele iz dubine konavoske Sniježnice, svakodnevno je dolazio LED.
“U Sniježnici su postojale tri ledenice, napravljene u obliku zdenaca. Tijekom zimskih mjeseci, uz nadzor jednog ili više vojnika, seljaci zvani ledari punili su ledenice snijegom. Ledenice bi se potom zatvorile ključem, a na njih bi se nabacalo grmlje i slama da se led bolje sačuva. Prema podacima koji datiraju iz 1783. godine, od 20. maja do 20. avgusta u Grad je došlo više od 15 tona leda, pa je lako izračunati da se u gradu dnevno trošilo 170 kg leda” (Dubrovački vjesnik).
Zanimljivosti o ledu
Led predstavlja čvrsto agregatno stanje vode, koje ona dostiže na temperaturama jednakim ili manjim od 0°C (tačka mržnjenja). Zbog specifičnog prostornog rasporeda koji molekuli vode tada zauzimaju, led ima manju gustinu od vode (za oko 8,odsto) i pluta na njenoj površini Pri smrzavanju, zapremina vode se povećava za oko 11odsto. Ukupne rezerve leda – čvrste vode – na Zemlji su oko 30 miliona kubnih metara.
Zavisnost od leda
Pagophagia predstavlja opsesivnu potrebu za žvakanjem leda. Naučna istraživanja pokazuju da ova zavisnost može biti znak niskog nivoa gvožđa u krvi.
Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama od početka godine primila je deset poziva u pomoć, gdje je direktno u akcijama traganja i spasavanja na moru spaseno 26 osoba, kazao je za Dan direktor Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama Safet Kočan.
Kako je kazao, ne Skadarskom jezeru primljen je jedan poziv za pomoć, kada su tri osobe spašene, a jedna se utopila.
“Zbog koronavirusa, smanjen je pomorski saobraćaj u Crnoj Gori, ali tokom vikenda, domaći gosti i građani su prisutni na plažama i koriste razna plovna sredstva, kada se i pojavila potreba za aktiviranjem službe traganja i spasavanja”, rekao je Kočan.
Prema njegovim riječima, od početka godine, zaključno sa šestim julom, Uprava pomorske sigurnosti obavila je 449 tehničkih pregleda za čamce i 11 za brodove.
“Od prošle godine do šetog jula ove godine, organizovane su i obavljene 53 akcije traganja i spasavanja na moru”, rekao je Kočan.
Kako je naveo, prije polaska na more bilo kojim plovnim objektom, potrebno je da se posada i članovi posade informišu o vremenskim uslovima na moru.
“Prema našem iskustvu, shodno vremenskim prilikama treba izabrati rejon plovidbe sa kojeg je moguće brzo sklanjanje u slučaju jakog vjetra i nemirnog mora. Opremljenost čamca mora biti u skladu sa pravi lnikom o čamcima, koji definiše minimum opreme koji svaki čamac mora imati prilikom isplovljenja”, rekao je Kočan.
On je kazao da na moru nije jednostavno sprovesti akciju traganja i spasavanja, a spasavajući tuđe živote spasioci rizikuju svoje.
Krajem ovog mjeseca bit će tačno dvije godine otkako je kineski China Road and Bridge Corporation (CRBC) uveden u posao gradnje Pelješkog mosta.
Realizacija tog najvažnijeg infrastrukturnog projekta u RH tako ulazi u svoju treću, zadnju godinu pa se može reći da počinje završno odbrojavanje do konačnog spajanja Hrvatske. U Hrvatskim cestama (HC) kažu da je CRBC dosad izveo više od 50 posto radova na mostu, odnosno radove u vrijednosti 1,01 milijardu kuna. Od početka izvođenja radova pa dosad zabijeni su svi čelični piloti na stupnim mjestima od S4 do S 12, piše Večernji list.
Što se tiče stupnih mjesta, na nekim od njih je već počelo postavljanje potpornih skela, montaža čelične rasponske konstrukcije i izrada pilona. Na drugim stupnim mjestima, navode u HC-u, izvode se radovi bušenja i iskopa tla iz pilota, ugradnje armaturnih koševa i betoniranje pilota, armiranje i betoniranje naglavnica pilota, postavljanje armature i betoniranje segmenata stupova.
Dosad su završeni radovi na izradi sedam od ukupno 12 stupova plus dva upornjaka. Tako su iz mora već nikli gotovi stupovi 2,5,6,7,8,9 i 13. A radovi su najviše poodmakli na S8 i S5. Tako su na S8, koji je visok 53.35 metara, nakon izrade privremene potporne skele, pomoću velike plovne dizalice nosivosti 1000 tona, montirana dva čelična bazna segmenta rasponske konstrukcije mosta. Pojedinačna težina baznog segmenta iznosi oko 269 tona.
Na S8 su, kažu nam u HC-u, počeli i radovi na postavljanju oplate i armature nultog segmenta pilona. S5 je također u fazi betoniranja nultog segmenta pilona nakon što su na njega postavljena dva bazna segmenta. U srpnju će potporna skela i bazni segmenti biti postavljeni i na S6 koji je visok 46,41 metara, S7 ( 53,35 metara), S9 ( 46,41 metar) i S13 (26,06 metara). Na S2, koji je visok 19,4 metara ugrađuju se ležajevi te beton ispod njih.
U veljači ove godine iz Kine na gradilište Pelješkog mosta stigla je prva isporuka od 29 segmenata čelične rasponske konstrukcije. Uskoro bi prema Hrvatskoj trebala krenuti i druga pošiljka od 28 segmenata. A kad će ti segmenti točno doći ovisi o tome kad će hrvatski nadzorni inženjeri otići u Kinu kako bi u tamošnjim pogonima mogli provjeriti kvalitetu njihove proizvodnje Zbog pandemije koronavirusa i prekida letova to je dosad bilo nemoguće, no u HC-u su ipak izgleda pronašli rješenje za taj problem, a što je povezano s planovima CRBC-a za dolazak njihovih varioca iz Kine koji su potrebni za montažu segmenata čelične konstrukcije.
U HC-u kažu da kineski izvođač traži mogućnosti i načine da na gradilište u što kraćem roku dovede potreban broj visoko specijaliziranih varioca te da je zasad plan da oni stignu posebnim avionom iz Kine 27. jula. A onda bi, objašnjavaju u HC-u, tim povratnim letom u Kinu otišli i hrvatski nadzorni inženjeri. Što se varioca tiče, u HC-u kažu da, ako se dolazak tih radnika iz Kine u skorije vrijeme ne realizira, ostaje mogućnost suradnje sa stručnom radnom snagom iz hrvatskih brodogradilišta s kojima je kontakt ranije uspostavljen. Radi se naime o variocima Brodosplita. Na gradilištu je pak trenutno 619 radnika, od čega je 137 tehničkog i pomoćnog osoblja, a ostalo su radnici, strojari i mornari na brodovima.
Što se tiče ugovorenog roka završetka radova na mostu, kraj srpnja 2021., u HC-u objašnjavaju da je uslijed pandemije virusa COVID-19, bio obustavljen rad dvaju proizvodnih pogona čelične rasponske konstrukcije u Kini što u konačnici za posljedicu ima pomicanje datuma završetka radova na kraj 2021. No ističu i da je CRBC poduzeo određene aktivnosti kako bi moguće kašnjenje nadoknadio pojačanim angažmanom u radovima koji predstoje – prije svega proizvodnji, dopremi i montaži čelične rasponske konstrukcije.
– U HC-u stalno radimo na rješavanju svih eventualnih problema što se posebice očitovalo na početku pandemije koronavirusa kada se zbog brzog i kvalitetnog odgovora na pandemiju gradilište nije ni u jednom trenutku zatvorilo nego su radovi odvijali i dalje uz sve poduzete protokole mjera zaštite – ističe predsjednik Uprave HC-a Josip Škorić.
Što se tiče pak pristupnih cesta, koje su se počele graditi krajem 2019., a radovi su se zbog pandemije COVID-a 19 odvijali smanjenim intenzitetom, dosad je realizirano je 20 posto radova na samoj trasi te 15 posto radova na izgradnji tunela.Na dionici Duboka – Sparagovići, gdje je izvođač radova Strabag među ostalim napreduju radovi iskopa tunela Debeli Brijeg koji će biti dug gotovo 2,5 kilometra, dakle kao i Pelješki most. Glavna cijev kod izlaznog portala iskopana je do 400, a servisna do 270 metara. Kod ulaznog portala iskop glavne cijevi napredovao je do 90 metara, a servisne 60 metara. Grčki Avax gradi stonsku obilaznicu, poddionice Sapragovići – Prapratno i Prapratno Doli. Na tom dijelu među ostalim kopaju se temelji upornjaka i stupa mosta Ston. Prema podacima HC-a, radovi na tunelu Polakovica napredovali su do iskopa predusjeka portala do prve berme.
U mondenom restoranu u Montrealu lutke za izloge imaju dvostruku ulogu – pomažu održavanju socijalnog distanciranja zauzimanjem sjedala između gostiju i reklamiraju odjeću koja će se moći kupiti u dobrotvorne svrhe
Pokrajina Quebec jedna je od koronavirusom najpogođenijih kanadskih pokrajina i tvrtke vrlo oprezno počinju s otvaranjem.
Le Monarque, poznati restoran u starom dijelu Montreala otvorio je vrata prije nekoliko dana, ali je prije toga uveo kreativne mjere borbe protiv širenja koronavirusa.
“Željeli smo da naši gosti imaju prostora”, kaže vlasnik i chef Jeremie Bastien za AFP.
“No, nismo željeli ukloniti stolove ili postaviti pregrade od pleksiglasa”.
Ideja da lutke popune dio sjedala osiguravajući potrebni razmak među ljudima potekla je od poznatog kanadskog dizajnera muške odjeće Philippea Dubuca.
“Željeli smo skladnu instalaciju visoke mode jer spajamo dva svijeta – modu i gastronomiju”, kazao je Dubuc.
Svih 29 lutki odjeveno je u njegove kreacije i kreacije lanca Sarah Pacini.
“Tamo smo, naravno, da stvaramo i reklamiramo našu odjeću”, kaže Dubuc. “No, tamo smo i zbog toga što je naš posao osigurati da ljudi sanjaju”.
Na kraju objeda gosti dobivaju poklon bon za kupovinu odjeće. Odjeću na lutkama vlasnik restorana i dizajneri planiraju ponuditi na humanitarnoj dražbi.
