Dragulji crnogorske obale predstavljeni njemačkim novinarima i selebritijima

1
Iz Lustice Bay u obilazak poluostrva

Mostovi prijateljstva ponovo se otvaraju, putovanja su u punom jeku, a crnogorska obala se prikazuje u blistavoj ljepoti. U organizaciji Orascom International, hotela The Chedi Luštica Bay i u saradnji sa Turističkom organizacijom Tivat, nedavno je grupa novinara najpoznatijih njemačkih medija posjetila Crnu Goru i tivatsku rivijeru. U odabranom društvu je bilo i nekoliko međunarodno poznatih njemačkih selebritija iz svjeta glume i šou biznisa.

Gosti su bili smješteni u The Chedi Luštica Bay hotelu, a uz gostoprimstvo domaćina iz Orascom-a i uz podršku TO Tivat obišli su najljepše dijelove crnogorske obale – Kotor, Perast, Tivat, specijalni rezervat prirode Solile, kao i Nacionalni park Lovćen i Njegošev mauzolej, gdje im je domaćin bila Turistička organizacija Cetinje.

Njemacki mediji u Crnoj Gori

„Željeli smo da našim gostima prikažemo prave dragulje crnogorske obale – pored posjete Tivtu i naselju Luštica Bay, predstavili smo im srce našeg Bokokotorskog zaliva, Kotor, širom svijeta poznatu kulturnu baštinu pod zaštitom UNESCO. U spletu kamenih ulica, trgova i katedrala, ljepota našeg bogato kulturno-istorijskog nasljeđa izazvala je istinsko divljenje posjetilaca, a posjeta čarobnom Perastu ostavila je izuzetan utisak. Litice Nacionalnog parka Lovćen koje natkriljuju primorsko zaleđe i posjeta Njegoševom mauzoleju upotpunili su ponudu prirodnih ljepota koje smo željeli da predstavimo kao ponos Crne Gore. Priča o prirodnom rezervatu Solila, staništu velikog broja vrsta flore i faune, takođe je izazvala veliku pažnju naših gostiju koji prepoznaju vrijednosti koje promoviše Crna Gora kao ekološka država i Tivat prema principima globalne platforme Green Destinations. Ponosni smo što smo Crnu Goru predstavili kao jednu od nezaobilaznih destinacija na svjetskoj turističkoj mapi i nestrpljivo dočekujemo nove goste u ovoj sezoni, spremniji nego ikada prije“, rekla je Danica Banjević, direktorica Turističke organizacije Tivat.

Kulinarske atrakcije

U sklopu luksuznog hotela sa pet zvjezdica, The Chedi Luštica Bay, gosti su imali prilike da provedu mini odmor iz snova, uživajući u svim udobnostima koje pruža ovaj hotel rafiniranog luskuza na samoj morskoj obali, ušuškan u zelenilu.

„Uzbuđeno smo dočekali naše posjetioce, svjesni odgovornosti da utisci koje će od nas ponijeti predstavnici medija i VIP gosti imaju posebnu težinu u kreiranju šire percepcije brenda Luštica Bay. Osvježavajuće jutarnje kupanje na plaži hotela, kafa pored morske obale, ukusan doručak, a zatim vožnja čamcem, kajakom i kvadovima, pružili su divan ugođaj opuštanja i relaksacije, kako su nam sami gosti prenijeli. Posebna čar ovog boravka i druženja bile su kulinarske seanse sa već nadaleko čuvenim izvršnim kuvarom hotela The Chedi Luštica Bay, Željkom Knezovićem, u sklopu sesije Carlos André Cooking for Friends. Gosti su se izvrsno zabavljali u pripremi kulinarskih delicija i degustaciji najfinijih fina, pod budnim okom i magičnom palicom našeg mladog šefa kuhinje, a bilo je mjesta i za one koji dobar obrok običavaju da završe uz žestoko piće i kolut duvanskog dima. Na nepcima je ostao trag morske soli, čudesnih trava i ukusa Mediterana“, izjavila je Maša Radulović, menadžerka za korporativne komunikacije u Luštici Development.

Obilazak poluotsrva Lustica u kvadovima

Među predstavnicima medija, bilo je novinara iz Schneiderpress, Süddeutsche Zeitung, Die Welt, Weltjournal, Bunte, Connaisseur Circle i drugih najpoznatijih medijskih kuća. VIP gosti su bili iz svijeta šou biznisa, mahom popularni pjevači i glumci koji su i međunarodno prepoznatljivi, kao što su glumac Johen Buse (Jochen Busse) i muzičar i kompozitor Harold Faltermejer (Faltermeyer), Rufus Bek (Beck), Jo Kern, Rene Hajnersdorf (Heinersdorff) i drugi.

Pored domaćih suvenira, gosti su ponijeli najljepša iskustva gostoprimstva, prirodnih ljepota i bogatstva sadržaja koje Crna Gora nudi svim posjetiocima.

Kao rezultat posjete zabilježeno je oko 50 tekstova i priloga o Crnoj Gori pod naslovom „Samo oni koji se usuđe na avanturu mogu otkriti nove svjetove“.

Posjeta Lovcenu

„Crna Gora je i dalje za mnoge nepoznata i misteriozna država, najmanja republika bivše Jugoslavije, ali sa svojim nevjerovatno raznolikim pejzažima, plažama, zalivima, planinama, šumama i planinskim jezerima jedna od najrazličitijih destinacija za odmor u cijeloj Evropi“, navodi se u tekstovima.

 

Promocija knjige „Mala Dolores“ Josipa Tripovića u Tivtu

0
Mala Dolores /Josip Tripovic /

Književnoj publici u Tivtu, u srijedu, 23.juna 2021. godine, svoju drugu knjigu “Mala Dolores” predstaviće Josip Tripović, književnik iz Herceg Novog.

Promocija će se održati u Atrijumu ljetnjikovca Buća u Tivtu sa početkom u 21:00h, u organizaciji Centra za kulturu Tivat. Na promociji će govoriti prof.dr. Igor Lakić i autor.

Flauta je lajtmotiv ovog romana, nit koja povezuje cijelu priču, kopča koja sve drži na okupu. Flauta je instrument koji će Dolores odvesti do svjetskih pozornica, do slave, ali i do Boga. Flauta je utjeha, flauta je traženje sebe, flauta je oslobađanje, ona je put ka uzvišenom, ka vjeri i spokoju.

Ovo je druga knjiga Josipa Tripovića. Iako različita po tematici od knjige “Kad dodirneš dno”, motiv koji prožima i ovu knjigu jeste vjera u sebe i u Boga, koja nas tjera da se borimo, da nikad ne odustajemo, već da uvijek idemo naprijed. Ideje o slobodi, ljubavi prema bližnjima, prema svim ljudima, prema Bogu, kao i moć razumijevanja drugih i moć opraštanja, šalju nam univerzalne poruke i uče nas kako da budemo bolji ljudi”, riječi su prof.dr. Igora Lakića.

Ulaz na promociju knjige je slobodan, a broj mjesta je ograničen po preporukama Savjeta za borbu protiv korona virusa COVID-19.

Turizam u ekspanziji: Trebinje nudi nove sadržaje

3
Trebinje

„Turizam u Trebinju je u ekspanziji, a grad se trudi da posjetiocima ponudi nove sadržaje“ , izjavio je zamjenik trebinjskog gradonačelnika Dražen Bošković i naglasio da je ulaganje u infrastrukturu preduslov za turistički, ali i cjelokupni privredni razvoj grada.

„Različitim aktivnostima uspjeli smo promijeniti turističku sliku Trebinja, koje na raspolaganju ima više od 3.000 registrovanih kreveta“, saopšteno je iz Gradske uprave.

Bošković je napomenuo da je prvi put izrađena Strategija razvoja turizma grada Trebinja, koja predviđa različite projekte, a poseban fokus je na razvoju ruralnog turizma, jer je tu prepoznat značajan potencijal i konkurentnost Trebinja na turističkom tržištu.

On ističe da je u Trebinju prvi put 2019. godine ostvareno više od 100.000 noćenja i dodao da je realizovan niz infrastrukturnih projekata, od ulaganja u putne komunikacije, izgradnju obilaznica i gradskih saobraćajnica, magistralnog puta Trebinje – Ljubinje, zatvorenog bazena, projekta rehabilitacije Starog grada, do ulaganja u Duhovni centar Mrkonjići, čija je izgradnja realizovana uz podršku Vlada Srbije i Republike Srpske.

Bošković je istakao da nisu izostala ni značajna ulaganja u poljoprivredu u Trebinju, gdje je prije samo nekoliko godina bilo 350 registrovanih poljoprivrednih gazdinstava, a danas ih je više od 700.

“Svakom od ovih gazdinstava na usluzi je naš Agrarni fond, koji je i osnovan s namjerom da investicije lakše dođu do krajnjih korisnika – poljoprivrednika i da upravo oni osjete efekat tih ulaganja”, naglasio je Bošković.

On je naveo da Agrarni fond grada Trebinja sada ima više od 2.000 korisnika, a “Hercegovačka kuća”, koja je takođe osnovana radi jačanja lokalne poljoprivrede, posluje i otkupljuje proizvode od više od 100 lokalnih trebinjskih gazdinstava.

Grad Trebinje izgradio je i sistem za navodnjavanje, kojim je obuhvaćeno više od 80 odsto obradivih površina.

Bošković je istakao da je Trebinje do sada realizovalo niz projekata u saradnji sa različitim domaćim i međunarodnim organizacijama, pri čemu je Gradska uprava takođe snosila dio projektnih troškova.

On je ukazao i da lokalne zajednice snose znatnu odgovornost za svoj razvojni put, jer su upravo one nosioci brojnih aktivnosti.

Zamjenik gradonačelnika je ocijenio da su u budućem periodu u svim lokalnim zajednicama neophodna značajnija ulaganja u unapređenje ljudskih resursa i poboljšanje demografske slike.

Italija od iduće nedelje bez obaveznih maski na otvorenom

0
italija-koronavirus Izvor: ALBERTO PIZZOLI / AFP

Italija će ukinuti obavezu nošenja zaštitnih maske na otvorenom od ponedjeljka, 28. juna, objavio je juče italijanski ministar zdrvlja Roberto Speranza.

“Od 28. juna ukidamo obavezu nošenja maske u vanjskom prostoru”, napisao je na Facebooku ministar Speranza, precizirajući da će se ova odluka odnositi na regije označene kao “bijela zona”, gdje je širenje virusa najsporije. Trenutno je cijela Italija u bijeloj zoni, osim male doline Aosta na sjeveru.

Objava ministra zdravstva uslijedila je nakon pozitivnog mišljenja Tehničko-znanstvenog odbora koji savjetuje italijansku vladu o pandemiji.

Odbor je ocijenio da maske ​​više nisu potrebne u “bijeloj zoni”, ali i da bi još uvijek trebale biti nadohvat ruke u slučaju rizika povezanog s okupljanjem.

U ponedjeljak, 28. juna, sve bi italijanske regije trebale biti označene kao bijela zona, prema predviđanjima stručnjaka.

U Italiji, zemlji sa 60 miliona stanovnika, u ponedjeljak, 21. juna,  zabilježeno je 495 novozaraženih i 21 preminuli od posljedica bolesti covid-19 u 24-satnom razdoblju. Neke regije nisu uopšte evidentirale smrtne slučajeve.

Italija je evidentirala 127.291 smrtni slučaj od početka epidemije, a oboljelo je 4,25 miliona ljudi.

U toj je zemlji ukupno 30 posto stanovništva starijeg od 12 godina vakcinisano, odnosno gotovo 16 miliona ljudi.

Na Atlantiku pronađena poruka u boci iz 2018. godine

0
Poruka u boci – Screenshot: YouTube

Poruka u boci spojila je dvojicu tinejdžera sa suprotnih strana Atlantskog okeana skoro tri godine pošto se otisnula na neverovatno putovanje.

Šesnaestogodišnji Šon Smit ubacio je bocu sa porukom u vodu još 2018. dok je bio u poseti na Istočnoj obali SAD, na Rod Ajlendu.

„Danas je Dan zahvalnosti, imam 13 godina i došao sam na Rod Ajlend u posetu rođacima. Ja sam iz Vermonta. Ako pronađete poruku, javite se na messageinabottle2018@gmail.com.”

Tri godine kasnije, poruka u boci pronađena je 4.820 kilometara daleko.

Sedamnaestogodišnji Krištijan Santos pronašao ju je na Azorskim ostrvima, arhipelagu koji se nalazi zapadno od obale Portugala.

Santoš je za list Boston gloub ispričao da je primetio bocu dok je sa rođakom pecao u plitkim vodama, gde redovno sakuplja smeće.

„Uzeo sam je i video da se unutra nalazi poruka”, kaže Krištijan.

„To me je zaintrigiralo, pa sam pokazao mami”.

Njegova majka, Moli Santoš, rekla je sinu da poruka dolazi iz okoline Masačusetsa, gde je Krištijan rođen, pre nego što se porodica preselila na Azore.

U želji da saznaju ko je autor poruke, Krištijan i njegova majka odlučili su pošalju mejl na naznačenu adresu.

Međutim, nisu dobili odgovor, jer je Šon zaboravio na bocu sa porukom, pa nije proveravao mejl.

Uprkos tome, uspostavili su kontakt sa Šonom pošto je Krištijanova majka objavila post o tome na društvenim mrežama koji je zaintrigirao medije.

Nedelju dana kasnije, Šon je na vestima čuo da je boca sa njegovom porukom pronađena.

„Prva reakcija mi je bila – šta kog đavola”, rekao je Šon za CBS njuz, medijski partner BBC-ja.

Dodao je da je to jedna od nekoliko boca koje je sa rođacima 2018. bacio u Atlantski okean.

„Neke su ubrzo pronađene, a ja sam posle dve i po godine potpuno zaboravio na to”, ispričao je Šon.

On sada ima uspomenu, a verovatno i prijatelja, koje će zauvek pamtiti.

„Pokušaćemo da ostanemo u kontaktu, ipak je ovo veoma posebno”, rekao je Šon.

Ove godine evropska vatrogasna flota ima 11 kanadera i šest helikoptera

0
Kanader

Za borbu protiv šumskih požara ove će godine evropska flota imati na raspolaganju 11 kanadera, među kojima dva iz Hrvatske, te 6 vatrogasnih helikoptera, objavila je u ponedjeljak Europska komisija.

U okviru RescEU-a, zajedničke europske rezerve resursa, zajednička flota uključuje po dva kanadera iz Hrvatske, Grčke, Italije i Španjolske te šest vatrogasnih helikoptera iz Švedske. Tome treba pridodati još dva kanadera iz Švedske i jedan iz Francuske, koji su dio dugoročnih kapaciteta RescEu-a.

“Prije ovogodišnje sezone šumskih požara moramo učiniti sve što je potrebno kako bismo smanjili njihov učinak. Naša predložena RescEu flota od 11 aviona i šest helikoptera moći će biti brzo raspoređena u svako doba tijekom sezone šumskih požara”, rekao je povjerenik za krizne situacije Janez Lenarčič.

Flota je strateški smještena u Hrvatskoj, Francuskoj, Grčkoj, Italiji, Španjolskoj i Švedskoj.

Ove godine očekuje se iznadprosječni rizik od šumskih požara u Sredozemlju s obzirom na to da se očekuju iznadprosječne temperature u razdoblju od lipnja do rujna.

Dugoročne prognoze predviđaju i manje kiše u srednjoj Evropi i u mnogim područjima Mediterana.

Evropska komisija je u listopadu prošle godine predstavila izvješće o šumskim požarima u Evropi, na Bliskom istoku i sjevernoj Africi, za 2019. godinu u kojoj su svijet pogodili najteži šumski požari u novijoj povijesti.

Izgorjelo je više od 400.000 hektara prirodnih površina u Evropi, a šumskim požarima pogođen je rekordan broj zaštićenih prirodnih područja.

Prema rezultatima izvještaja, klimatske promjene i dalje utiču na trajanje i intenzitet sezone požara u Europi

Do marta 2019., prije „sezone požara” u većini zemalja, ukupna opožarena površina EU-a već je premašila godišnji prosjek posljednjih 12 godina. Međutim, zahvaljujući boljoj pripravnosti i učinkovitijem odgovoru, 2019. spriječeno je više nesreća i izgubljeno manje života nego prethodnih godina.

U Tivtu počela akcija sakupljanja elektronskog otpada

2
Elektronski otpad foto Boka News

U Tivtu je danas počela akcija sakupljanja elektronskog i električnog otpada koja će trajati do 4. jula 2021. godine. Akciju je organizovalo Komunalno preduzeće u saradnji sa opštinskim Sekretarijatom za uređenje prostora.

Opština Tivat treći put za redom organizuje ovu akciju, imajući u vidu dobar odziv i velike količine do sada sakupljenog elektronskog otpada. Prikupljaju se odbačeni računari, baterije, akumulatori, monitori, televizori, štampači, skeneri, toneri za štampače, mobilni telefoni, punjači i drugi uređaji. Ovakav otpad tretira se kao opasan zbog svojih specifičnosti.

Opština Tivat pozvala je sve građane i privredne subjekte da uzmu učešće u ovoj akciji i svoj elektronski otpad donesu na lokaciju Velikog gradskog parka (Arsenalska ulica, kod magacinskog prostora preduzeća Komunalno), svakog dana od 7 do 20 sati. Tamo je postavljen kontejner za sakupljanje, a ovim gestom građani će doprinijeti očuvanju prirode i zaštiti životne sredine.

BiH i Kosovo među zemljama kojima će SAD donirati vakcine

0
Vakcina

Bijela kuća predstavila je u ponedjeljak 21. juna plan za globalnu raspodjelu još 55 miliona doza vakcina protiv COVID-19, a među planiranim državama nalaze se Kosovo i Bosna i Hercegovina.

Ranije je najavljeno kako je planirano da vakcine budu raspoređene tokom jula.

Otprilike 75 posto doza bit će raspodijeljeno Latinskoj Americi, Karibima, Aziji i Africi kroz COVAX sistem.

Planom se ispunjava obećanje na koje se obvezao američki predsjednik Joe Biden rekavši da će podijeliti 80 miliona doza širom svijeta. Ranije je predstavljen plan za dijeljenje još 25 miliona.

“Dok nastavljamo borbu protiv pandemije COVID-19 kod kuće i dok radimo na okončanju pandemije širom svijeta, predsjednik Biden je obećao da će SAD biti arsenal vakcina za svijet”, naveli su iz Bijele kuće, prenosi Reuters.

Od 55 miliona doza, 41 milion će biti podijeljen kroz COVAX, a oko 14 miliona će biti podijeljeno Latinskoj Americi i Karibima, 16 miliona Aziji i 10 miliona Africi, rekli su iz Bijele kuće.

Ostatak će biti podijeljen sa zajedničkim “regionalnim prioritetima”, uključujući Kolumbiju, Argentinu, Iran, Ukrajinu, Zapadnu obalu i Gazu. Bosna i Hercegovina i Kosovo dobit će vakcine kroz direktnu raspodjelu.

“Za sve ove doze prednost treba dati onima koji su najugroženiji, poput zdravstvenih radnika na temelju nacionalnih planova vakcinisanja”, naveli su iz Bijele kuće.

Snažna potražnja podigla cijena nafte ka 74 dolara

0
nafta

Cijene nafte porasle su u ponedjeljak na međunarodnim tržištima prema 74 dolara, potaknute snažnom potražnjom u ljetnoj sezoni vožnje na sjevernoj hemisferi i stankom u pregovorima o iranskom nuklearnom programu.
Na londonskom je tržištu cijena barela porasla 14 centi u odnosu na prethodno zatvaranje, na 73,65 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 21 cent višoj cijeni, od 71,85 dolara.

U protekla četiri nedelje podršku cijenama na oba tržišta pruža optimizam zbog ubrzane vakcinacij protiv covida-19 širom svijeta i očekivanja intenzivnijih putovanja u ljetnoj sezoni.

„Slika temeljne fizičke potražnje za naftom ostaje pozitivna. Uprkos buci na finansijskim tržištima, stvarni je svijet na dobrom putu i trebat će mu sve više energenata u otvaranju” nakon koronakrize, rekao je analitičar OANDA-e Jeffrey Halley.

Buru na finansijskim tržištima izazvala je američka središnja banka prošlonedeljnom porukom da će početi podizati ključne kamatne stope već u 2023., godinu dana ranije no što su bili najavljivali, i bržim tempom no što su planirali.

Podršku cijenama pružio je na početku sedmice i zastoj u pregovorima o oživljavanju sporazuma o iranskom nuklearnom programu iz 2015. godine nakon pobjede konzervativnog suca Ibrahima Raisija na predsjedničkim izborima u Iranu.

Dvoje diplomata reklo je da bi stanka po njihovim procjenama mogla potrajati desetak dana.

Iranski i zapadni funkcioneri smatraju da Raisijeva izborna pobjeda vjerovatno neće promijeniti iransku pregovaračku poziciju.

Dogovor bi mogao rezultirati povratkom milijun iranskih barela na tržište, što odgovara jedan posto globalne rezerve. Iranska je nafta zbog američke blokade trenutno u spremištima, napominje Reuters.

Podršku cijenama pružaju i prognoze ograničenog rasta američke proizvodnje nafte, što bi Organizaciji zemalja izvoznica nafte (OPEC) kratkoročno osiguralo veći manevarski prostor za upravljanje tržištem, prije potencijalno snažnog rasta proizvodnje iz škriljaca u 2022.

Odvojeno je OPEC jutros izvijestio da je cijena barela referentne košarice nafte njegovih članica prošlog petka iznosila 71,56 dolara, što znači da je bila manja 73 centa nego prethodnog dana trgovanja.

Miša Majski u avgustu nastupa u Tivtu i Kotoru u sklopu Kotor Arta

0
M.Majski/ plakat/ KotorArt21

 

Koncerti pod nazivom „Miša Majski i solisti Verbije festivala” (Švajcarska), biće organizovani u srijedu, 11. avgusta u Porto Montenegru, kao i u četvrtak, 12. avgusta u Crkvi sv. Duha u Kotoru, sa različitim repertoarima Na koncertu nastupaju: violinisti Mark Bučkov i Saša Majski, violistkinja Blajt Teh Engstrom, violončelista Miša Majski i pijanistkinja Lili Majski, najavili su iz Kotor Arta.

Koncerti se organizuju uz podršku Regent Porto Montenegro, Porto Montenegro, Henley & Partners,  i Sotheby’s.
Planirani program za 11. avgust sadrži djela Šumana, Albeniza, Granadosa, i Mendelsona dok će se na koncertu 12. avgusta čuti djela Šuberta i Bramsa.

KotorArt Don Brankovi dani muzike svojim umjetničkim sadržajem, visoko kvalitetnom produkcijom programa i izuzetnom profesionalnošću uspjevaju da Crnu Goru afirmišu kao destinaciju za vrhunske umjetničke programe i to već dugi niz godina, prepoznaju prijatelji Festivala.

Miša Majski, violončelista i umjetnik svjetskog renomea, redovni je gost najvećih međunarodnih festivala. Sarađivao je sa svim vodećim dirigentima današnjice, solistima, a ekskluzivni je i umjetnik izdavačke kuće Dojče Gramofon. Ostvario je više od 35 albuma a čuvena Svita br. 1 kompozitora Johan Sebastijan Baha u njegovom izvođenju na Jutjubu je doživjela više od 45 miliona pregleda. Tokom svoje bogate karijere dobio je brojne nagrade i priznanja. Mark Bučkov, violinista, kao jedinstveni umjetnik nove generacije, izgradio je međunarodnu karijeru nastupajući sa vodećim orkestrima i dirigentima širom Evrope. Počeo je da svira violinu sa pet godina učeći od svog djede. Trenutno radi kao profesor na Kraljevskom konzervatorijumu u Liježu i Međunarodnoj muzičkoj akademiji u Lihtenštajnu.

Saša Majski, violinista, počeo je da svira sa 3 godine. Od najranijeg uzrasta imao je privilegiju da uči od nekih od najboljih violinista današnjice. Nastupa u najprestižnijim koncertnim dvoranama a takođe, često nastupa i sa ocem, Mišom Majskim u kamernim sastavima.

Blajt The Engstrom, violinistkinja i violistkinja, pasionirani je kamerni muzičar. Pomogla je stvaranje Kamernog orkestra Festivala u Verbijeu gdje je sada vođa dionica viole.

Lili Majski, pijanistkinja i ekskluzivna umjetnica kompanije Stenvej, počela je da svira klavir sa četiri godine učeći od eminentnih pijanista današnjice kao učenica najstarije škole za muzičke talente u Velikoj Britaniji – Persl u Londonu. Koncerte održava širom Evrope, na Dalekom istoku, u Sjevernoj i Južnoj Americi. Ponosna je vlasnica posljednjeg instrumenta legendarnog pijaniste Artura Benedetija Mikelanđelija.