Kompanija Triton Submarines s Floride je poznata po svojim kvalitetnim privatnim podmornicama koje mogu dosegnuti ekstremne dubine. Podsjetimo se, njihova DSV Limiting Factor može i na dno Marijanske brazde. No, Triton je odlučio napraviti i podmornicu za turiste, a prezentirana je nedavno u Vijetnamu. Mjesto premijere nije slučajno odabrano, nego ju je naručio Vinpearl i ona će biti dio ponude u njihovu lancu luksuznih hotela u Vijetnamu. Štoviše, prva će zaranjati kod otoka Hon Tre u prosincu 2020.
Panoramska podmornica dobila je naziv DeepView 24 zbog toga što u njoj ima mjesta za 24 osobe, te još dva za pilota i kopilota. Dizajnirao ju je Paul Moorhouse, duga je 15,4 m, teži 55 tona i ima prozore od akrila debljine 140 mm. Naravno, neće dosezati ekstremne dubine kao drugi modeli, ali će mnogim turistima i zaron do 100 metara biti dovoljno zanimljiv.
DeepView 24 ima 1800 kg varijabilnog balasta, kao i 4000 kg fiksnog balasta za kontrolu urona i zarona. Propulzija i upravljanje su električni, s time da se kreće uz pomoć dva 20 kW (27 KS) potisnika i četiri 12,6 kW (17 KS) Vertran potisnika. Kapacitet baterija iznosi 240 kW i ona daje snagu za 14 sati podvodnog turizma. Svi znaju kako je mračno na 100 metara dubine, pa podmornica zbog toga ima deset LED reflektora snage 20.000 lumena.
Vrijedi kazati kako je DeepView 24 dobila DNV-GL certifikat, a u planu je izrada i većih modela u koje će stati čak 66 putnika.
U ovo vrijeme godine, naši obalni gradovi nalikuju košnicama kojima mile rojevi turista, a u lukama i oko njih guraju se grdosije od kruzera s kojih putnici naviru u obilazak, dodajući gužvama konačan začin za recept “grad pun do čepa”.
Jedna je korona bila dovoljna da sve promijeni: dok danas turista ima, kruzera nema da ih tražite svijećom u pola bijela dana.
Jednostavno je, privezala ih je korona još polovinom marta, a kad će ponovno zaploviti, tek se nagađa, piše Slobodna Dalmacija.
U zemlji mjesecima nema nijednog turista s kruzera, ono što je došlo je zaključno s martom, i od tada nema nijednog takvog broda ni putnika. Državni zavod za statistiku objavio je u petak podatke o kružnim putovanjima stranih brodova u prvom polugodištu, u kojima navodi da na našoj obali mjesecima nema kruzera jer su zbog pandemije bolesti COVID-19 uvedene mjere zabrane uplovljavanja brodova na međunarodnim kružnim putovanjima, što je izravno utjecalo na smanjenje broja stranih brodova za kružna putovanja u hrvatskim morskim lukama u ožujku i na njihov nedolazak u travnju, svibnju i lipnju 2020.
Pad od 90 posto
U razdoblju od januara do juna u hrvatske morske luke uplovilo je šest stranih krstaša, koji su ostvarili 15 kružnih putovanja, i to pet u siječnju, sedam u veljači i tri putovanja u ožujku. Lani su u prvoj polovini godine u našim vodama bila 54 kruzera, koji su ostvarili 272 putovanja. Na kruzerima koji su ove godine bili u našim lukama bilo je 3737 putnika, i to ih je najviše, 2809, bilo u siječnju, a ukupno su ti kruzeri u Hrvatskoj bili 47 dana. U prvom prošlogodišnjem polugodištu na kruzerima je bilo ukupno 409.238 putnika; ti su brodovi imali 554 dana putovanja, a najviše putnika bilo je u lipnju, njih 162 tisuće.
Iz DZS-a navode da je, zbog pandemije, u razdoblju od siječnja do lipnja ove godine ostvaren pad broja stranih brodova za kružna putovanja u hrvatskim morskim lukama za 88,9 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U prvih šest mjeseci ove godine strani brodovi za kružna putovanja ostvarili su pad broja putovanja za 94,5 posto i broja dana boravka na hrvatskom Jadranu za 91,5 posto u odnosu na isto razdoblje 2019. Broj putnika na tim brodovima u odnosu na isto razdoblje 2019. manji je za 99,1 posto.
Od 15 kružnih putovanja stranih brodova ove godine, 12 ih je bilo na brodovima pod zastavom Malte, dok je najveći broj putnika, njih 2690, pristigao brodovima pod zastavom Italije. Glavnina tih ovogodišnjih putovanja kruzera, njih 73 posto, ostvaren je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, dok su ostali bili u Istarskoj županiji.
Neki vjeruju da će se Venecija i Dubrovnik načekati do repriziranja navala kruzera i putnika iz prijašnjih godina jer kompanije u tom biznisu prolaze najveću krizu i nižu goleme gubitke.
Samo je u prvom kvartalu ove godine “Carnival”, najveća kruzerska kompanija, imao više od četiri milijarde dolara gubitka zbog pada prihoda “teškog” 85 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. “Carnival” se već zadužio za više od šest milijardi dolara i najavio da će prodati četiri kruzera da bi pokrio minuse i troškove stajanja brodova, koji premašuju 600 milijuna dolara mjesečno…
Ni drugi kvartal toj i ostalim kompanijama iz kruzerskog biznisa neće biti lakši. Neke kompanije najavile su da bi sredinom rujna mogle ponovno organizirati putovanja, druge navode studeni za pokretanje putovanja. No, sve je još neizvjesno, kao što je neizvjesna i situacija s koronavirusom.
Zbog mjera koje se poduzimaju zbog širenja nove vrste koronavirusa, primjećuje se smanjenje broja migranata koji dolaze u Grčku
Atina
Od početka godine na grčkim otocima je za više od 29 posto smanjen broj migranata, koji iz ratom zahvaćenih zemalja ili loše ekonomske situacije spas pokušavaju pronaći u nekim evropskim zemljama.
Prema podacima grčkog Ministarstvo za migracije i azil, početkom godine je u izbjegličkim kampovima na grčkim otocima bilo 42.007 migranata. Do 31. jula taj broj je smanjen na 29.579.
Navedeno je da je u posljednja tri mjeseca ulazak migranata na grčke otoke smanjen za 90 posto. međutim, broj onih koji su u julu stigli na otoke, u odnosu na juni, je povećan za više od 24 posto.
“Crnoj Gori su potrebne promjene i stvaranje evropske države, a ne flertovanje sa nacionalizmom i privatizovanje stranačkih finansija zarad osiguranja još jednog mandata gospodina Miodraga Lekića” – kaže se u saopštenju Igora Jovovića, dosadašnjeg predsjednika OO DEMOS Tivat i člana Glavnog odbora DEMOSA.
“Partiju je neodgovorni predsjednik sa 3000 članova doveo na sada već, manje od 100, a sve zbog odbijanja svake vrste aktivizma koju je tražilo članstvo. Umjesto rada u korist stranke i građana koji DEMOS finansiraju, cilj predsjednika je bio samo osiguranje svoje fotelje i poslaničkog mandata još 4 godine.
Gospodin Lekić nije spreman preuzeti odgovornost kada ga preglasa Predsjedništvo koje sam bira, niti kada to čini Glavni odbor. Skoro polovina članova Predsjedništva Demosa je na Lekićev predlog odbila biti na listi koalicije „Mir je naša nacija“. To je vjerovatno najneozbiljnije vođenje partije u crnogorskoj istoriji. Tražiti odgovornost od vladajuće koalicije, kada na ličnom primjeru ne postoji, ne može biti politika kojoj vjerujemo i na to moramo ukazati.
Pored organizacionih problema i neodgovornosti na koje godinama ukazujemo u okviru stranke, Demos je i u odnosu na programska načela skrenuo sa puta stvaranja građanske i sekularne Crne Gore.
Umjesto da doprinosimo napretku zemlje i ukazujemo na korupciju, predsjednik stranke je odabrao jednostrano svrstavanje, protivno građanskim i evropskim vrijednostima.
Kršenje zakona sada već, uočava se selektivno, koketiranje sa svakim nacionalizmom ili velikodržavljem nije problem, ako je predsjedniku Demosa poslanička fotelja upitna.
Umjesto programa i vizije, Crna Gora se ovakvom politikom jedino može vratiti u prošlost.
Borisli smo se i ukazivali u okviru stranke da se to promijeni, ali više ne možemo da budemo dio toga.
Kao najveći odbor u stranci nakon odbora Glavnog grada, 15 članova OO Demos Tivat napuštaju stranku” – zaključuje se u saopštenju Jovovića.
Japanski-novinari-u-Risnu-2018 sa kapetaniom Ognjenovicem
Ugledni kapetan duge plovidbe u penziji Mihail Ognjenović iz Risna, na sebi svojstven način obilježio je 75.godipnjicu najvećeg nuklearnog holokausta u istoriji čovječanstva – bacanja atomske bombe na japanski grad Hirošima 6.avgusta 1945.godine od strane Ratnog vazduhoplovstva SAD.
Iako su ga atuelne mjere na spriječavanju širenja koronavirusa osujetile u namjeri da u svom rodnom Risnu na godišnjicu ove tragedije, 6.avgusta, održi planiranu svečanostu znak pijeteta na žrtve bombardovanja Hiropima, kapetan Mihail Ognjenović je ipak na vrijeme završio i objavio svoju autorsku knjigu o tom događaju nazvanu „Hiroshima 75 godina“.
„Moja posjeta Hiroshimi 1964.godine je urezana u meni i sigurno ću se toga sjećati cijelog mog života. U Parku mira, posebno u muzeju, slike koje sam vidio nikad ne mogu zaboraviti. Osjećao sam dužnost da se tim žrtvama odužim na način što ću napisati ovu knjigu čiju sam promociju mamjeravao održati u Risnu na godišnjicu sjećanja na ovaj nemili događaj. Zbog situacije sa korona virusom, morao sam na moju veliku žalost, odustati od te manifestacije ali je knjiga iopak završena i objavljena. Ona daje kompletan istorijat i većinu detalja bombardovanja Hirošime, kako tekstova tako i slika.”- kazao je kapetan Ognjenović koji već više od pola vijeka od kada je prvi put kročio na tle razorenog japanskog grada i iz prve ruke se uvjerio u užasne posljedice koje je ostavilo bacanje prve atomske bombe u istoriji čovječanstva, živi sa osjećajem tuge i pijeteta prema preko 200 hiljada, ugavnom civilnih žrtava tragedije od 6.avgusta 1945.
Mihail Ognjenović je naime, kao oficir na trgovačnom brdu “Trebinje” kompanije “Jugolinija” iz Rijeke, a koji je tada plovio na liniji iz Jadrana za Daleki Istok, 1965.godine stogao u Hirošimu. Grad koji se tada već bio prilično oporavio od posljedica skoro potounog svog razaranja eksplozijom prve atomske bombe koju su na Hirošimu 20 godina ranije bacili Amerikanci, ostavio je dubok utisak na bokeljskog pomorca. Ognjanović je bio ganut tragedijom što su je doživjeli japanski civili kao i imresioniran snagom duha stanovništva te države da se uzdigne bukvalno iz pepela opšteg uništenja.
Kapetan Ognjenovic 1965 u Hirosimi
Bacanje atomskih bombi na civile u Hirošimi 6.avgusta odnosno 9.avgusta 1945 u drugom japanskom gradu Nagasakiju od strane Amerikanaca, mnogi u svijetu i dan –danas smatraju masovnim ubistvom nevinih civilnih žrtava, potpuno nepotrebnim jer je Japan ionako u ljeto 1945. bio pred porazom u Drugom svjetskom ratu. Sa druge strane, Amerikanci smatraju nuklearno bombardovanje dva japanska grada opravdanim jer je to po njima, skratilo rat i spriječilo mnogobrojne američke žrtve u direktnoj invaziji oružanih SAD na Japan, a koja bi u protivnom, bila neophodna za završetak ratnih dejstava.
U čast preko 200 hiljada žrtava tragedije u Hirošimi, kapetan Ognjenović je 6.avgusta 2016. Na svetilištu Gispe od Pkrpjela pred Perastom, priredio promociju svije prve knjige „Morski dnevnik“ u kojoj je sumirao svoju bogatu višedecenijsku pomorsku karijeru i doživljaje na svjetskim morima. Kapetan Ognjenović je tada, na 71. godišnjicu bombardovanja Hirošime, svim stradalima je u znak pijeteta, zapalio svijeće na ostrvu Gospe od Škrpjela, a i narednih su godina takođe na ovaj datum uslijedile manifestacije kojima je on u Risnu izložbama fotografija, ili književnim večerima, obilježavao ovaj tragični datum iz istorije novije civilizacije.
Izdavač Ognjenovićeve nove knjige „Hiroshima 75 godina“ je Turistička organizacija Kotor, ali je ova publikacija na žalost, štampana u vrlo malom broju primjeraka. Ipak, neki od njih su na vrijeme – pred godišnjicu te tragedije 6.avgusta, stigli na najbitnije adrese pa je tako primjerak nove knjige starog bokeljskog kapetana pored ostalih, dobio i gradonačelnik Hirošime Kazumi Matsui, ambasada Japana u Beogradu, Pomorski muzej u Kotoru, a jedna primjerak je, kako kaže autor, odbojen i da bude poklonjen Japanskom uglu u Podgorici.
Knjiga Hirošima
NIKO NIJE ŽELIO MLADE IZ HIROŠIME
„Zbajuli da bi daljje konvencionalno osvajanje Japana, koji se nije predavao značilo i nove gubitke, Amerikanci su riješili da japanski otpor slome brzo i brutalno. Domet te odlučnosti vidio se na ožiljcima koji su prekrivali grad. Gotovo 80 odsto zgrada u Hirošimi bilo je razoreno, a u atomskom napadu stradalo je blizu četvrt miliona ljudi. U muzeju o toj kataklizmičnoj detonaciji svjedoče satovi koji su stali u trenutku eksplozije… Širokim putem od Muzeja sjećanja, ide se ka glavnom spomeniku pred kojim je uvijek red ljudi svih rasa, koji odaju počast poginulima. Bio je radni dan u Hirošimi, ali je red bio veliki, a nedjeljom bi kažu, bio nepregledan. Japanci iz svih krajeva zemlje odaju počast svojim tradicionalnim poklonom i šutnjom.
Posljedice rata ostavile su i specifiičan demografski udar na Hirošimu. Bila je puna neudatih djelovaja, zbog straha Japanaca da se žene iz tog dijal zemlje, kako ne bi njihovo potomstvo trpjelo zbog potencijalnih deformacija i uticaja radijacije na genetiku. Tada sam osjetio i nevjerovatan animozitet prema nama, ljudima kojima smo im ličili na – Amerikance. Za njih je naime, svaki stranac neprijatelj dok ne utvrde da on nije iz SAD. Tih se godina jedino u Hirošimi ništa nije moglo kupiti za dolare…“- zapisao je sjećanje na svoj prvi i jedini boravak u Hirošimi 1965.godine, kapetan Ognjenović u svojoj prvoj kjjizi „Morski dnevnik“.
U atrijumu ljetnjikovca Buća sinoć je održana promocija nove knjige Dragana Popadića „Krasne basne“ u organizaciji Centra za kulturu Tivat. Ovom promocijom otpočeo je tivatski festival „Purgatorije“.
O knjizi su govorili Neven Staničić-direktor Centra i autor, a odlomke iz knjige i recenziju dr Vande Babić pročitala je Jelena Božović.
„Ove godine to nije ono na šta smo navikli kad su Purgatorije u pitanju. Ove godine krećemo sa basnama. Ali, one nisu samo priče za spavanje. I ova korona nas je podsjetila da treba da se dokažemo na ovaj ili onaj način, da bismo išli dalje. Ovo je jubilarni 15. festval, i neka prođe kroz pojedinačno i kolektivno preispitivanje, ko smo, što smo i kuda idemo. Večeras smo krenuli sa našim izdavačkim programom. U štampi su četiri knjige. Pokušaćemo da realizujemo naš program od nedjelje do nedjelje. Iduće nedjelje pokušaćemo da realizujemo predstavu, premijeru studenata sa Cetinja „Druga strana vjetra“. Oni su mjesec dana ovdje u Tivtu pripremali ovu predstavu.
Dakle, pred nama je peta knjiga Dragana Popadića, čovjeka koji na svoj specifičan način živi, učestvuje u našem životu. Dragan je veoma vrijedan čovjek. Piše i radi na sve strane. Pred nama je jedna veoma interesantna knjiga basni. To je vjerovatno samo njemu moglo pasti na pamet. Ovo su drugačije basne. One nas uvede u jedan zaista interesantan svijet. Zašto se Dragan odlučio za basne posebno je pitanje. Definitivno tri stvari su uticale da on možda osjeti potrebu da se bavi sa basnama. Naime, Dragan već dvadesetak godina piše dnevnik o ljudskim glupostima. Recimo da je to bila prva naznaka njegovog opredjeljenja da komentariše pojave na teoretskom nivou. Drugo, na njega je uticao Danil Harms, Rus koji je pisao sjajne apsurdne priče. I treće je Jonesku i njegova „Ćelava pjevačica“. Tu postoiji lik vatrogasca koji priča upravo ovakve priče, čudne, neobične, ali koje pirčaju o našoj otuđenosti i onome što vodi ka apsurdu“ – rekao je Staničić.
„Hvala vam što ste došli i uljepšali ovo veče. Hvala izdavaču-Centru za kulturu, a posebno hvala Nevenu, i kao izdavaču i kao čovjeku koji je sjajno osmislio naslovnu stranu. Hvala dr Vandi Babić iz Zadra koja je napisala predgovor. Samo je korona mogla spriječila Vandu da ne dođe na promociju i u njenu Boku. Hvala mom šahovskom drugaru Zoranu Lazareviću koji je nacrtao ovaj divni crtež na naslovnoj strani.
Knjiga je posvećena mom unuku Niku koji mene zove dende.
Basne sam napisao za dvadesetak dana. Uživao sam. Smijao se, zabavljao, pisao, mijenjao Naravoučenija. Počelo je slučajno. U Tivtu je gostovao teatar iz Pule, režiserka moja školska drugarica Snežana Akrap iz Risna. Teatar apsurda. To je bio okidač da već sjutra napišem prvu basnu. Svidjelo mi se, poslao sam nekim drugarima, pa i Snješki, oni su bili oduševljeni. Ja nastavio da pišem. I tako dođosmo do 58 basni, koliko sam imao godina prošlog novembra.
Ja mnogo volim apsurdne priče Danila Harmsa. Jedan genijalni Rus, čije je pravo ime bilo Danil Ivanović Juvačov, o kome se malo zna. Ništa nije slabiji od Beketa i Joneskua, ako ne i bolji. Umro je od gladi u zatvoru u Lenjingradu 1942. Staljinova policija ga je uhapsila pod optužbom “zbog zavjere u oblasti dječje književnosti”. Neko je dobro napisao “Nije umro zbog gladi, nego je bio sit života”. Išćitavajući genijalne apsurdne priče ovog neobičnog čovjeka, vjerovatno se u meni nataložio taj stvaralački naboj vezan za apsurd.
Ove basne za odrasle su zanimljive, slatke, poučne, imaju više nivoa, više značenja. Životinje, kod mene, rade sve što i ljudi, ubijaju, kradu, varaju plagiraju, švercuju, ali i vole, brinu, pomažu, pjevaju, šale se. To je naš paradoks. Čudna smo bića, spremni na velike uzlete, ali i nevjerovatne padove. Krhki, a ipak tako jaki. Pustili smo korijene na ovom trećem planetu od Sunca, a krenuli smo i ka drugim planetama. Često mislimo da smo bogovi, a onda nas zaustavi jedan običan mali virus. I shvatimo koliko smo mali i slabi.
Mislim da je suština čovjekovog bića, između ostalog, i stalno preispitivanje. Ko smo, kuda idemo, zašto nešto radimo. Da li smo osramotili zvijezde iznad nas.
To je jedna od poruka mojih basni. BIću zadovoljan ako zamislim barem jednog čitaoca. Ako i ne, basne se mogu čitati djeci, kao što čujem, neki to već rade.
Namjerno su posljednje tri basne Vjera, Nada Ljubav. To je poruka apostola Pavla “Nakon svega ostaje vjera, nada I ljubav, to troje, al’ najvažnija je ljubav”.
Meni je drago što sam raznovrstan u pisanju. Prva knjiga grčke drame “Grčka trilogija”, pa poezija za djecu, pa neoubičajeni Rječnik romske duše, knjige poezije “Svakodnevno kada mrem” I sada basne za djecu, “Krasne basne” čiji je naslov dala supruga Slavica. Ona je dala i naslov mojoj prvoj knjizi. Sa Nikom sam počeo, Bojana I Petar su negdje u sredini, a sa Slavicom i da završim ovo moje obraćanje. Jer porodica je jedan od korijena koji spriječava da nas ne oduvaju sa ove čudne planete“ .- kazao je Popadić.
Promocija knjige je održana uz poštovanje mjera NKT-a.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje su od posljednjeg presjeka završile PCR analizu 326 uzorka na novi koronavirus, među kojima je otkriveno 39 novopozitivnih slučajeva infekcije, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje. Od posljednjeg presjeka Institutu je prijavljen jedan smrtni ishod kod pacijenata iz Podgorice.
Novoinficirani su upućeni na testiranje iz sledećih opština: Podgorica 22, Nikšić 8, Kotor 2, Bijelo Polje 1, Berane 1, Herceg Novi 1, Budva 1, Plav 1, Plužine 1, Tivat 1
“Od posljednjeg presjeka Institutu je prijavljen jedan smrtni ishod kod pacijenata iz Podgorice, 1955 godište koji je liječen u Kliničkom centru Crne Gore. Ukupan broj smrtnih slučajeva povezanih sa COVID-19 od početka juna mjeseca je 53 a od početka godine: 62”, navodi se u saopštenju.
Prijavljen je, kao su kazali, oporavak 111 pacijenta.
“Ukupan broj aktivnih slučajeva COVID19 u Crnoj Gori trenutno iznosi 1119. Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 3588”, saopšteno je iz IJZCG.
U Podgorici je aktivno 449 slučajeva, u Bijelom Polju 140, Nikšiću 97, Beranama 89, Baru 68, a u Pljevljima 47.
U Kotoru su aktivna 43 slučaja, Budvi 42, na Cetinju 32, u Ulcinju 25, Rožajama 22, Herceg Novom 16, Tivtu 11 i Plužinama devet.
U Andrijevici i Plavu je aktivno po sedam slučajeva obolijevanja od COVID 19, u Gusinju i Kolašinu po pet, Petnjici i na Žabljaku po dva, i u Mojkovcu jedan.
U opštinama Danilovgrad, Šavnik i Tuzi nema oboljelih od COVID19.
Tivćani više neće dozvoliti otuđenje onog što je naše – poručio je danas nosikac izborne liste “SDP – Odbranimo grad” u Tivtu, Aleksandar Đurović.
On je, na okupljanju pristalica te partije koji su danas na gradskoj rivi Pine dijelili propaganssi materijal Tivćanima, kazao da javna dobra Tivta moraju koristiti svima.
“Prvi smo tražili da se čuje glas Tivćana u vezi sa privatizacijom aerodroma. Nastavićemo da dižemo naš glas protiv ove privatizacije. Odbranićemo Aerodrom! Aerodrom treba da obezbjedi bolji i kvalitetniji život građanima a ne dodatan luksuz tajkunima bliskim vlasti. Od njegovog profita treba da izgradimo novu regionalnu bolnicu za stanovnike Boke i Budve, obilaznicu oko grada, šetalište duž obale našeg grada da završimo sistem odvoda kanalizacije i otpadnih voda. Glasom za SDP 30. avgusta Odbranićemo grad! poslaćemo praksu tajkunske privatizacije u prošlost i učiniti da državni resursi služe svima jer i pripadaju svima.”- kazao je Đurović.
On je istakao da ćemo “odbranom grada dobiti jak Tivat kao dio jake Crne Gore jer samo kao takva može biti dobar dom za sve svoje građane.”
Đurović je poručio da nas je rijeme pandemije da solidarnost, kao osnovna vrijednost demokratskih društava, nema alternativu.
“Mjeseci koji su iza nas pokazali su nam da je pomoć koju ćemo najprije dobiti ona koju dobijamo kada brinemo jedni o drugima. Godine vladanja bez solidarnosti i otuđivanja naših zajedničnih dobara najbolje su na svojoj koži osjetili građani Boke. Umjesto valorizacije najvažnijih crnogorskih dobara svjedočili smo njihovoj devastaciji. Umjesto kredibilnih investitora koji poštuju zakone naše države dobili smo tajkune koji su bezočno iznosili profit iz naših preduzeća koja su im prethodno poklonjena u bescjenje. Dobili smo strane lokalne investitore koji ne plaćaju poreze i dažbine opštinama i državi. Ovakva praksa mora da prestane. SDP je već 30 godina prvi na liniji odbrane crnogorakih resursa i kao takvima naša je obaveza da kažemo da će se ovoj praksi aktuelne vlasti reći “Dosta je!”- zaključio je nosilac liste SDP-a za lokalne izbore u Tivtu Aleksandar Đurović.
Protekle sedmice u Kotoru, Tivtu i Herceg Novom predstavljen je prekogranični projekat “YOUth d r i v e – Program for raising awareness on proper waste management and empowering legislators for taking action”, koji se sprovodi u okviru IPA Programa prekogranične saradnje BiH – Crna Gora, financiran od strane Delegacije Europske unije u Bosni i Hercegovini.
Partneri na projektu su nevladine organizacije, Udruga za razvoj, okoliš i kulturu EKO ZH iz Širokog Brijega kao nositelj projekta i Naša akcija, nevladina organizacija iz Crne Gore, sa sjedištem u Kotoru.
Cilj projekta je da aktivno doprinese pravilnom upravljanju otpadom, a radit će se i na zaštiti vodenih puteva na područjima koja su uključena u projektne aktivnosti. U saradnji sa školama, projektom će se prvenstveno utjecati na svijest mladih, koji bi kroz svoje znanje i djelovanje u budućnosti, trebali utjecati i djelovati da sviješću o potrebi zaštite zivotne sredine.
Također, projektom će se stvoriti podloga za unapređenje i doradu postojećih zakonskih regulativa u ovoj oblasti, a planirano je i da oblasti pokrivene projektom dobiju 287 kanti za elektronski otpad, kao i 7 kontejnera, koji će biti postavljeni na odrđena mjesta.
Mnogobrojne škole su uključene u projekt kroz edukacije za učenike od šestog do devetog razreda, te za učenike srednjih škola. Kroz projekat je planirano organizovanje akcija prikupljanja otpada na utvrđenim divljim odlagalištima u dogovoru sa gradovima i opštinama, provesti će se istraživanje o stanju na terenu, koje može biti smjernica za buduće aktivnosti gradova i opština, u zakljucku će biti pokrenuta i web platforma.
Realizacija projekta odvijat će se do 15.05.2021. dok ukupna vrijednost projekta iznosi 279.200 eura, od čega Europska unija financira 232.530 eura.
U Njemačkoj od subote na snagu stupa novo pravilo o obaveznom testiranju na koronavirus za sve putnike koji se u zemlju vraćaju iz nekog od rizičnih područja, među kojima nije Hrvatska.
Testiranja će se obavljati direktno nakon povratka u zračnim lukama ili u nekom od centara za obranu protiv koronavirusa a moguće je test obaviti i kod kućnog liječnika. U prvih 72 sata nakon povratka test je besplatan.
Za povratnike koji dolaze cestovnim putem organizirani su testovi u centrima u blizini većih graničnih prijelaza ili željezničkih postaja. To se uglavnom odnosi na saveznu pokrajinu Bavarsku.
Test je moguć i u zemlji iz koje putnik dolazi ali ne smije biti stariji od 48 sati i u tom slučaju troškove testiranja preuzima sam putnik.
Besplatni testovi u roku od tri dana su mogući ali ne i obavezni i za povratnike iz ne-rizičnih zemalja poput Hrvatske.
Vrijeme čekanja na rezultat testa, što u pravilu ne traje dulje od 48 sati, putnik mora provesti u karanteni. Neodazivanje na obvezu testiranja može se kazniti kaznom do 25.000 eura.
Središnji njemački epidemiološki institut Robert Koch na listi rizičnih zemalja navodi oko 130 zemalja i regija među koje spadaju i sve zemlje zapadnog Balkana.
Od zemalja i regija unutar Evropske unije rizičnim se smatra Luksemburg kao i nekoliko španjolskih regija među kojima je i Katalonija.
Udruga njemačkih liječnika (Marburger Bund) pozdravila je uvođenje obveze testiranja jer su i sadašnji testovi, kako je priopćeno, pokazali da je kod povratnika iz rizičnih područja stopa zaraze više nego kod stanovništva koje je boravilo kod kuće.
“Pozdravljamo uvođenje obveze jer se pokazalo da se osobe koje se i na odmoru ponašaju rizično nerado testiraju na dobrovoljnoj bazi”, rekla je predsjednica udruge Susanne Johna za Njemačku novinsku agenciju (dpa).
Neke liječničke udruge kritiziraju provedbu testova a kritika se prije svega odnosi na proizvoljnu definiciju rizičnih područja.
Udruga kućnih liječnika kritizira i činjenicu da povratnici s godišnjih odmora moraju svojim liječnicima dokazati da su boravili u nekom od rizičnih područja.
“Liječnici postaju produljena ruka ministarstva vanjskih poslova”, rekao je predsjednik udruge kućnih liječnika Ulrich Weigeldt.
Predstavnici vladajuće Kršćansko-demokratske unije (CDU) kritiziraju činjenicu da su testovi za povratnike s odmora besplatni za sve.
“Nije prihvatljivo da svi građani Njemačke snose troškove jednakom mjerom. Komu je potreban jedan test, taj bi ga trebao i sam platiti”, rekao je predsjednik savezne pokrajine Saska-Anhalt Reiner Haseloff (CDU) za dnevnik Die Welt.
Testiranje na koronu stoji 50.50 eura.
Institut Robert Koch u subotu treći dan za redom bilježi dnevno više od 1.000 novih slučajeva zaraze koronavirusom.
