Izgradnja regionalnog vodovoda za Herceg Hovi mjesecima stvara probleme Tivćanima

1
Izgradnja vodovoda

Nepuna četiri mjeseca nakon što je završena njena izgradnja, nova raskrnica-kružni tok na Jadranskoj magistrali u naselju Seljanovo u Tvtu već je djelimično prekopana i dvije od njege četiri trake u pravcu Lepetana, izbačene su iz upotrebe.

Naime, konziorncijum tri crnogorske građevinske firme koje za potrebe preduzeća Regionalni vodovod Crnogorsko primorje iz Budve gradi nedostajući krak regionalnog vodovodnog sistema od Tivta do Opatova gdje će se on preko podvodnog cjevovoda, povezati sa vodovodnim sistemom opštine Herceg Novi, proteklih je dana prekopala dvadesetak metara dužine ulaznih traka iz prava Lepetana prema Tivtu na novoj raskrnici. Radnici u taj rov treba da polože nove vodovodne cijevi kojiča će se novi krak regionalnog vodovoda povezati sa već postojećim cjevovodom koji je postavljen u novu raskrnicu tokom njene izgradnje u prvoj polovini ove godine. Zbog tih radova novi asfalt postavljen prje tek četiri mjeseca je raskopan, pa se opravdano postavlja pitanje zašto taj dio cjevovoda Regionalni vodovod nije postavio dok se, u navodnoj koordinaciji sa tom firmom gradila nova raskrsnica u koju je Opština Tivat uložila 294 hiljade eura, nego se ona sada ponovno prekopava, samo nekoliko mjeseci nakon što je završena.

Osim što su prkeopali novu raskrnicu, radnici konzrcijuma „Indel Inženjering-Ramel-Civil Engineer“ iz Podgorice koji grade nedostajući krak regionalnog vodovoda za spajanje Herceg Novog na taj sistem, trenutno su prekopali i ukupno preko 600 metara dužine donje trake Jadranske magistrale na potezu od kružnog toka na Seljanovu do skretanja za Ruljinu u naselju Donja Lastva. Zbog toga se saobraćaj na ovom dijelu magistrale već duže vrijeme otežano odvija uz naizmjenično propuštanje vozila jednom rapoloživom saobraćajnom trakom. Nervozni vozači međutim, često nepoštuju privremeno postavljenu semaforsku signalizaciju pa su nerijetki slučajevi stvaranja čepova na magistrali jer se dvije kolone koje nailaze iz suprotnih smjerova, sretnu na mjestima gdje se ne mogu mimoići. Osim što su žiteljima Seljanova i Donje Lastve kao najgušće naseljenih djelova Tivta radovi koji na ovom potezu magistrale traju još od 12.avgusta stvorili ogromne probleme jer ljudi ne mogu prići svojim kućama i žive u prašini i ogromnoj buci, ovi radovi direktono su “prekinuli” mogućnost bezbjednog uključenja u saobraćaj na magistrali na čak četiri od pet bočnih ulica u ovom dijelu grada (Ruljina, Pijavica, Bokeška, Nikole Tesle i Zagrebačka) a koje su izuzetno vnažne za žitelje ovog dijela Tivta.

Kopanje dijela nove raskrncice

Uz to, radovima je u velikoj mjeri otežan i izlazak na intervenciju vatrogasnim vozilima Službe zašite i spašavanja Opštine Tivat iz njihove baze u nekadašnjem hotelu “Tivat”.

Radnici konzorcijuma koje je angažovao Regionalni vodovod, iako dobramo kasne  u odnosu na ugovorenu dinamiku da cijeli posao završe do kraja okrobra, i dalje ne rade u tri smjene, a gradilište je nedjeljom potpuno pusto i na njemu se ne obavljaju nikave aktivnosti. Inače, i sama strategija izvođenja ovih radova je u najmanju ruku čudna jer građevinci i mašine nerijetko preskaču određene djelove trase, kao što je to bio slučaj na kružnom toku Seljanovo, kod mosta na potoku Seljanova gdje cjevovod mora ući u dvorište hotela “Tivat” ili na Opatovu, pa se onda ponovno vraćaju na neka od tih preskočenih mjesta. Tako je prije dva dana ponovno krenulo i kopanje magistrale na Opatovu pa se sada svi koji automobilima prolaze od trajekta u Lepetanima prema Tivtu i Budvi, moraju naoružati dodatnim strpljenjem jer će na manje od dva kilometra udajenosti, dva puta čekati na prolaz jednom trakom u kolonama.

Za potrebe priključenja opštine Herceg Novi na regionalni vodovodni sistem neophodno je izgraditi ukupno 3,2 kilometra dužine cjevovoda prečnika 500 mm na potezu od prekidne komore Tivat do Opatova, nakon čega će građani Herceg Novog koji žive na rivijeri od Svete Neđelje do Zelenike dobiti 130 l/s vode za piće iz sistema regionalnog vodovodnog sistema. Konzorcijum “Indel Inženjering-Ramel-Civil Engineer“ iz Podgorice koga je za 1,84 miliona eura angažovao investotor ovog projekta, komapnija Regionalni vodvod iz Budve ima ugovoreni rok do kraja oktobra da završi ovaj posao, ali je već sada izvjenso da on neće biti ispoštovan jer je do sada postavljeno tek oko pola dužine novog cjevovoda koji po projektu, treba biti ugrađen u trup magistrale, a samo oko četvrtina prekopane trase te saobraćajnice je ponovno asfaltirana i vraćena u pređašnje stanje.

Policija ograničava kretanje 855.000 stanovnika Madrida

0
Španija – foto EPA

U ponedjeljak je na snagu stupilo ograničeno kretanje za 855.000 stanovnika iz 37 četvrti Madrida i njegovih predgrađa gdje živi najveći broj osoba zaraženih koronavirusom.

Više od 200 policajaca nalazi se na izlazima iz tih naselja, cestama i podzemnim željeznicama, propuštajući samo one koji idu na posao, u školu, zdravstvene ustanove, sudove ili kako bi brinuli o uzdržavanim osobama. Ulaz i izlaz bit će dopušten samo za obavljanje tih nužnih aktivnosti tijekom idućih 14 dana uz mogućnost produženja, ovisno o epidemiološkoj situaciji.

Kafići, restorani, trgovine, hoteli i sportski centri smiju koristiti 50 posto kapaciteta svog prostora dok su parkovi zatvoreni. Radno je vrijeme ograničeno do 22 sata osim za ljekarne, benzinske crpke i zdravstvene ustanove. Na jednom mjestu se smije okupiti najviše šest osoba.

Mjera koju je najavila regionalna vlada u petak obuhvatila je 26 kvartova u Madridu, uglavnom na jugu i jugoistoku, među kojima su dio Vallecasa, Usera i Carabanchel. To su tradicionalno siromašniji radnički dijelovi grada s brojnom imigrantskom populacijom. Stanovi su manji nego u centru i sjeveru grada. U njima živi više ljudi, pa ukućani često moraju izlaziti van čime se u doticaju sa susjedima, prijateljima i prolaznicima povećava mogućnost za širenje virusa.

Mjerom je zahvaćeno i 11 predgrađa uključujući nekadašnje industrijsko naselje Fuenlabradu.

U tim kvartovima i naseljima je u posljednja dva tjedna dijagnosticirano oko 1.000 slučajeva koronavirusa na 100.000 stanovnika dok je prosjek Madrida 643, a Španjolske 257. U ostalim dijelovima Madrida, uključujući širi centar sa znamenitostima, nema posebnih mjera osim što je nošenje maski obavezno svugdje, kako na otvorenom tako i u zatvorenim prostorima.

Policija je poručila kako tijekom ponedjeljka i utorka neće kažnjavati osobe uhvaćene u kršenju mjera, no od srijede će naplaćivati kazne od 600 eura.

Regionalna vlada Madrida ovom mjerom nastoji suzbiti širenje koronavirusa koji je nanovo buknuo od početka rujna, nakon što su se ljudi vratili s godišnjih odmora a djeca opet krenula u školu.

Od početka pandemije u Španjolskoj inficiralo se 640.040 stanovnika od čega 187.045 u Madridu i okolici. Umrlo je ukupno 30.495 ljudi od kojih je 9.000 živjelo u glavnom gradu i njegovim predgrađima.

IJZ: Novih 230 slučajeva koronavirusa, dvoje preminulo

1
covid

Nakon završene PCR analize još 664 uzorka na novi koronavirus od kojih je 230 bilo pozitivno, saopštenoje danas iz Instituta za ajvno zdravlje. Od posljednjeg presjeka premonula su dva COVID19 pacijenta iz Berana i Bijelog Polja, rođenih 1937, i 1943, godine a koji su liječeni u beranskoj bolnici. U posljednja 24 sata prijavljen je oporavak kod 157 pacijenta. Trenutno aktivnih slučajeva COVID19 u Crnoj Gori je 3279, što je na 100 hiljada stanovnika 520.

Novooboljeli su iz Podgorice 77, Nikšića 64, Rožaja 20, Berana 17, Bijelog Polja 12, Budve osam, Bara sedam, Cetinja pet, Pljevalja četiri, Kotora, Tivta, Andrijevice i  Danilovgrada po tri, Ulcinja dva, a po jedan iz  Mojkovca i Plava.

“Ukupan broj smrtnih slučajeva povezanih sa COVID-19 infekcijom od početka juna iznosi 129, a od početka godine 138. Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 8842”, kazali su iz IJZ.

Stope aktivnih slučajeva na 100 hiljada stanovnika po opštinama:

Berane 1316, Rožaje 1180, Nikšić 1060, Andrijevica 690, Bijelo Polje 536, Podgorica 597, Pljevlja 458, Budva 343, Cetinje 288, Ulcinj 276, Bar 264, Plav 259,  Kotor 252, Tivat 221, Mojkovac 220, Gusinje 94, Žabljak 112, Kolašin 95, Šavnik 67, Plužine 62, Petnjica 55, Herceg Novi 55, Danilovgrad 32, Tuzi 13.

Tivat – Zakazana konstitutivna sjednica novog saziva SO Tivat

1
Sa sastanka

Konstitutivna sjednica novog saziva Skupštine Opštine Tivat bile održana u ponedjeljak, 28.septembra – dogovoreno je danas na  sastanku koji je odlazeći predsjednik tivatskog parlamenta Ivan Novosel (DPS) održao sa nosiocima izbornih lista koje su osvojile mandate na lokalnim izborima 30.avgusta.

Sastanku su, kako je saopšteno iz Opštine, prisustvovali Goran Božović (Goran Božović – Časno i odgovorno za bolji Tivat), Andrija Petković (Bokeški forum – Ljudi Boke znaju), Adrijan Vuksanović (HGI. Svim srcem za Tivat!), Dejan Maslovar (Socijaldemokrate – Ivan Brajović – Tivat mora bolje!), Mirko Kovačević (Koaliciona izborna lista “Narod pobjeđuje”), Siniša Kusovac (Zbog Tivta. Za Tivćane! DPS Milo Đukanović) i Aleksandar Đurović (SDP – Odbranimo grad).

Pored verifikacije mandata 32 odbornika, na sjednici u ponedjeljak će kako saznajemo, biti izabran i novi predsjednik lokalnog pralamenta, kao i imenovan novi sastav Administrativnog odbora SO, čime započinje konstituisanje nove lokalne vlasti u tom gradu.

„Okosnica nove vlasti u Tivtu biće tri građanske izborne liste – Narod Pobjeđuje (NP), Bokeški Forum (BF) i Goran Božović-časno i odgovorono za bolji Tivat (GB). Obezbjeđena je neophodna parlamentarna većina za konstituisanje nove vlasti, ali za sada ne bih još govorio o svim detaljima tog aranžmana.“- kazao nam je to danas visoko pozicionirani izvor iz koalicione građanske liste Narod Pobjeđuje.

Sa 13 odborničkih mandata NP je najjača politička snaga u novom sazivu lokalnog parlamenta Tivta i opštinsku vlast će praviti sa BF koji ima 2 i listom GB koja ima jednog odbornika. DPS sa 11 osvojenih mandata se nakon pune 24 godine vlasti u Tivtu od čega u posljednjje četiri godine aspolutne vlasti te partije, seli u opoziciju. U parlament su sa po dva odbornika ušle i članice dosadašnje lokalne tivatske vladajuće koalicije SD i HGI, kao i opoziciona SDP koja će imati jednog odbornika.

Tivat simbolično obilježava Svjetski dan bez automobila

0
Tivat – EMW 2017 Pine

„Evropska nedjelja mobilnosti“ obilježava se širom Evrope, pa i svijeta, svake godine od 16. do 22. septembra.

„Tivat, nažalost zbog aktuelne situacije sa epidemijom koronavirusa, neće organizovati brojna dešavanja kao što je to bio slučaj u prethodnom periodu. Ipak, dio Ulice Druge dalmatinske brigade biće zatvorena za saobraćaj, u utorak 22. septembra u periodu od 10 do 18 časova. Na ovaj način Opština Tivat želi sve sugrađane, a i goste podsjetiti na Svjetski dan bez automobila koji se obilježava baš na ovaj datum u sklopu veće, već pomenute manifestacije. Tivat će ovako dobiti još jednu pješačku zonu u samom centru grada i podstaći građane da prošetaju i bar na dan odustanu od korišćenja automobila.“- saopšteno je jule tim povodom iz lokalne uprave Tivta.

„Za ovu 2020. naši planovi oko obilježavanja EMW su bili veliki: organizovanje planinarskih i pješačkih tura, biciklizam, sportski poligon, trajne mjere  kojima bi se postepeno zastupljenost motornih vozila u centru grada, prvo ograničila, a vremenom svela na minimum. Međutim zdravstvena situacija nas je spriječila da sprovedemo ovaj ambiciozan plan.” – rekla je Tatjana Jelić (DPS), sekretarka Sekretarijata za komunalne poslove, saobraćaj i energetsku efikasnost Opštine Tivat. Ona je podsjetila da je Opština Tivat 2018.od Evropske komisije za obilježavanje EMW, dobila priznanje za  sve svoje dosadašnje aktivnosti i cilj: što čistiji grad održive urbane mobilnosti. To lokalnu uoravu kako je istakla, obavezuje da makar simbolično, sve građane podsjeti da je “naša budućnost u odabiru alternativnih vidova prevoza, sa što manje zagađivanja.”

“Evropska nedjelja mobilnosti” podstiče gradove na uvođenje mjera održivog transporta i poziva ljude da promijene ponašanje u saobraćaju – opredjeljujući se za alternativne vidove prevoza umjesto automobila. Ona se počela obilježavati početkom 21. vijeka, u okvirima Evropske Unije, ali se vremenom proširila i na zemlje van EU, pa sada u akciji učestvuju i gradovi Brazila, Japana, SAD-a… U Crnoj Gori EMW se obilježava posljednju deceniju. Tivat je to u početku činio organizovanjem jednodnevnih događaja, da bi se od 2017. opseg aktivnosti  proširio na brojne višednevne manifestacije poput biciklisičkog poligona, kreativnih aktivnosti na parkingu, promocije električnih bicikala, likovnih i sportskih ktivnosti za najmlađe i to na prostorima koji su tradicionalno namjenjeni automobilima.

Posjeta predstavnika turističkih agencija iz Ukrajine

0
Predstavnici turističkih agencija iz Ukrajne

Predstavnici turističkih agencija sa tržišta Ukrajine borave u Crnoj Gori u periodu od 19. do 22. septembra 2020. godine. Riječ je o 12 turističkih agenata, među kojima je i vlasnica turističke agencije ALF Tours i počasni konzul Crne Gore u Ukrajini Olga Oleksienko.

Posjeta turoperatora iz Ukrajine realizovana je u organizaciji kompanije Luštica Development u saradnji sa turoperatorom ALF i hotelom “The Chedi Luštica Bay” u cilju promocije turističke ponude za sljedeću ljetnju turističku sezonu.

Pomenutu posjetu podržale su i Turistička organizacija opštine Tivat, kao i kompanija “Montenegro Submarine & Speedboats”, te je jučerašnji dan bio rezervisan za izlet brodom po Bokokotorskom zalivu, posjetu Gospi od Škrpjela i Kotoru, a nakon toga posjetu Bjelilima i poznatom lokalnom restoranu “Porto Bjelila”.ž

Sa tržišta Ukrajine posljednjih godina je zabilježeno značajno interesovanje za Crnu Goru i projekat Luštica Bay koji zbog lokacije, cjenovne konkurentnosti i moderne infrastrukture, privlači pažnju turoperatora, turista i gostiju zainteresovanih za nekretnine na crnogorskom primorju.

Veliki uspjeh mladih ekoreportera na na međunarodnom takmičenju „Young Reporters for the Environment (YRE) 2020“

0
Nature, rest in peace (Maria Kazimirova)

Među 62 finalista ovogodišnjeg takmičenja za najbolje mlade ekoreportere na međunarodnom takmičenju „Young Reporters for the Environment (YRE) 2020“, nagrađena su tri rada koje su poslali učenici iz Crne Gore:  Jovana Damjanović (OŠ „Dr Dragiša Ivanović“, Podgorica), Maria Kazimirova (Arcadia Academy, Lješevići) i Nikola Kovač  (Osnovna škola „Savo Ilić“, Dobrota).

Jovana je osvojila drugu  nagradu za članak (11-14 godina) ”Da li plače Suza Evrope?” (mentorka: Danka Odalović). Maria je dobila specijalno priznanje za ekološku fotografiju (11-25 godina) ”Počivaj u miru, Prirodo”, a Nikola je sa Luisom Martinsom iz Portugala osvojio specijalno priznanje za članak “Trash – A burried nightmare“ u kategoriji međunarodne saradnje (11-14 godina).

Podsjećamo da su u finalu bila još tri rada čiji su autori: Dajana Metikoš i Nađa Miković (Srednja ekonomsko-ugostiteljska škola, Nikšić), Dmitriy Churin (Gimnazija Kotor) i Mila Miketić (Gimnazija „Petar I Petrović Njegoš“ Danilovgrad).

Preko 275.000 učesnika učestvovalo je ove godine na međunarodnom takmičenju „Young Reporters for the Environment (YRE) 2020“ i pripremili su preko 16.000 radova za nacionalna takmičenja. Broj i kvalitet odražavaju kontinuiranu motivaciju i predanost mladih ekoreportera širom svijeta, uprkos izazovima izazvanim pandemijom COVID-19. Za predselekciju je poslato 182 rada iz 31 zemlje.

Radovi nagrađeni ove godine pokazuju veliki novinarski talent učesnika i duboko razumijevanje složenih ekoloških problema koji pogađaju njihove lokalne zajednice. Međunarodni žiri je svoju procjenu temeljio na odabiru tema učenika, njihovim razmišljanjima o tome kako se tema povezuje s ciljevima održivog razvoja i njihovim ukupnim novinarskim vještinama. Nagrađeni radovi predstavljaju neke od najboljih omladinskih ekoloških novinarskih priloga u svijetu danas.

Ovogodišnji sastanak međunarodnog žirija održan je od 15. do 17. septembra, kada je temeljno procijenjen svaki rad u užem izboru i dodijeljene nagrade za I, II i III mjesto, kao i specijalna priznanja, na osnovu njihovog tehničkog kvaliteta, nivoa istraživanja, originalnosti. Devetočlani žiri činili su profesionalci iz ekološkog novinarstva, korporativne društvene odgovornosti i obrazovanja za održivi razvoj, saopštio je Saša Karajović, nacionalni koordinator Mladih ekorepotrtera u Crnoj Gori.

Otvaranja Olimpijskog muzeja Sarajevo 8.oktobra

0
Olimpijski muzej Sarajevo foto Grad Sarajevo

Ceremonija otvaranja Olimpijskog muzeja u Sarajevu predviđena je za 8. oktobar i sve završne pripreme privedene su kraju, javlja Anadolu Agency (AA)

Gradonačelnik Abdulah Skaka tim povodom s javnošću je podijelio zadovoljstvo što će Olimpijski muzej ponovo otvoriti svoja vrata.

”Iako je bio uništen i zapaljen tokom agresije na BiH, zahvaljujući borcima Armije BiH i građanima Sarajeva, ovaj Muzej će ponovo biti dio naše kulture“, naveo je Skaka.

Dodao je kako čin otvarenja Muzeja poklanjamo nama, Evropi i svijetu.

”Sarajevo je grad primjer mnogim metropolama, pogotovo u ovim teškim danima kada se cijeli svijet suočava sa opakim virusom. Bit će to poruka koja ujedinjuje ljude, čuva vrijednosti, a kreira budućnost”, navodi se u poruci Skake, koju je proslijedio Grad Sarajevo.

Navedeno je kako će se 8. oktobra, Sarajevom vijoriti zastave zemalja učesnica na olimpijskim događajima kojima smo bili domaćini.

”Olimpijada 1984. i EYOF 2019., ispisali su stranice koje ćemo u Olimpijskom muzeju dijeliti sa svima, ali ostaviti prostor i za nove uspjehe. Ovo će biti kuća, posebno namijenjena djeci i omladini! Kada sam bio dijete Muzej je gorio, a sada naša djeca trebaju živjeti u boljem svijetu za koji smo mi odgovorni. Zato, ja vjerujem u njihove uspjehe i snove. Svako dijete može promjeniti svijet”, dodao je Skaka.

Ni sedam dana nakon iskrcaja s broda Atlantske plovidbe “Zagreb”, iznenada preminuo pomorac Nikola Jaklin

0
Nikola-Jaklin

Nakon što je preklinjao Atlantsku plovidbu i hrvatsku državu da mornarima broda ‘Zagreb’, zarobljenima zbog pandemije na moru, omogući odlazak doma, u Varaždinu je, niti sedam dana nakon silaska s broda, iznenada umro Nikola Jaklin.

Nikola, koji je na brodu bio kuhar, preko Jutarnjeg lista je alarmirao javnost o nepodnošljivoj situaciji na brodu. Na Zagrebu je plovilo 16 hrvatskih mornara, devet su mjeseci bili na brodu, od čega 200-tinjak dana bez silaska na kopno.

Incidenti su bili sve češći, zapovjednik broda, kapetan Leon Bjelokosić, upozoravao je Atlantsku plovidbu o hitnosti iskrcaja, a kuhar se obratio javnosti. – Molim pomozite, želim doma. Osjećam se kao rob – zavapio je Nikola Jaklin 31. avgusta u Jutarnjem listu.

Ni mjesec dana kasnije, 16. septembraa, Nikola i posada sletjeli su na zagrebački aerodrom. Iscrpljen, ali sretan, Nikola je zahvalio Jutarnjem.

Živio je i radio na brodovima od 2004. godine, ali nakon ovog iskustva na brod više nije namjeravao.

„Što očekujem doma? Hmmm, novu borbu. Trebam se priviknuti na novi način života. Buđenje ujutro, pa pola sata put do posla, odraditi svoje i doma. Ukratko, da, novu borbu. Okrenuti novi list, stranicu i krenuti u to“ – govorio je o budućnosti Nikola.

U petak se čuo s prijateljima. Za subotu je za njih pripremao srnetinu. Želio je s dečkima proslaviti povratak…

Hiljade ljudi na protestu u Minsku

0
Bjelorusija

Hiljade pristalica opozicije okupilo se 20. septembra u centru Minska na protestnom maršu, sa kojeg su ponovo zatražili odlazak sa vlasti predsednika Belorusije Aleksandra Lukašenka.

Protest je organizovan dan nakon što su hiljade žena učestvovale u maršu zahtevajući Lukašenkovu ostavku.

Na ulice Minska izašla su oklopna vojna vozila, a u centru je uoči protestnog marša bila postavljena bodljikava žica.

Opozicioni aktivisti objavili su fotografije i video snimke konvoja vojnih vozila koji su se zaputili u centar grada uoči demonstracija.

Uoči protesta, anonimni hakeri otkrili su lične podatke 1.000 policijskih službenika u Belorusiji u znak osvete zbog gušenja uličnih demonstracija.

U saopštenju preko aplikacije za razmenu poruka “Telegram”, hakeri su naveli da će nastaviti da masovno objavljuju podatke, kako se budu nastavljala hapšenja demonstranata.

Hiljade ljudi je privedeno tokom protesta koji u Belorusiji traju od predsedničkih izbora 9. avgusta, a na kojima je, prema zvaničnim podacima, pobedio Aleksandar Lukašenko.

Mnoge demonstrante pretukle su Lukašenkove snage bezbednosti, a lica su im često bila zaklonjena maskama ili šlemovima.