U Crnu Goru se može iz Rusije, Ukrajine, Kanade…

Boka News
-
1
U Crnu Goru se može iz Rusije, Ukrajine, Kanade…
Covid 19 – mjere i peporuke

U Crnu Goru će od sutra 7. avgusta moći da ulaze, bez dodatnih ograničenja, građani Azerbejdžana, Bjelorusije, Kanade, Rusije, Ukrajine i Zimbabvea, saopštilo je Nacionalno koordinaciono tijelo (NKT).

ULAZAK U CRNU GORU – DRŽAVLJANI CG I STRANCI SA PREBIVALIŠTEM U CG

Ulazak u Crnu Goru omogućen je svakom državljaninu Crne Gore sa prebivalištem u Crnoj Gori i strancu sa stalnim ili privremenim boravkom u Crnoj Gori:

– Bez dodatnih ograničenja ako ispunjava sva tri sljedeća uslova: 1: rezident je neke od država sa „zelene liste“ ili je boravio najmanje 15 dana pred ulazak u Crnu Goru u državi sa „zelene liste“, i 2: nije u periodu od 15. dana prije ulaska u Crnu Goru do dana ulaska boravio u nekoj od država izvan „zelene liste“, i 3: nije putovao u neku ili kroz neku od država izvan „zelene liste“ osim u tranzitu (tranzit je proputovanje bez zadržavanja, što se dokazuje uvidom u putni dokument).

„Zelena lista“: države članice Evropske unije (Austrija, Belgija, Bugarska, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Holandija, Hrvatska, Irska, Italija, Kipar, Letonija, Litvanija, Luksemburg, Mađarska, Malta, Njemačka, Poljska, Portugal, Rumunija, Slovačka, Slovenija, Španija i Švedska) i Alžir, Andora, Azerbejdžan, Barbados, Bjelorusija, Brunej, Fidži, Filipini, Gruzija, Indonezija, Island, Jamajka, Japan, Jordan, Južna Koreja, Kambodža, Kanada, Kina, Kuba, Lihtenštajn, Madagaskar, Malezija, Maroko, Mauricijus, Mongolija, Mozambik, Nikaragva, Norveška, Novi Zeland, Papua Nova Gvineja, Paragvaj, Rusija, Senegal, Švajcarska, Tadžikistan, Tajland, Trinidad i Tobago, Tunis, Turska, Ujedinjeni Arapski Emirati, Ujedinjeno Kraljevstvo, Ukrajina, Urugvaj, Uzbekistan, Vijetnam, Zambija i Zimbabve.

– Uz negativan rezultat PCR, ELISA ili ECLIA testa na COVID-19 star ne više od 72 sata ako ispunjava sva tri sljedeća uslova: 1: rezident je neke od država sa prethodne, „zelene liste“ ili ove „žute liste ili je boravio najmanje 15 dana pred ulazak u Crnu Goru u državi sa prethodne, „zelene liste“ ili ove „žute liste“, i 2: nije u periodu od 15. dana prije ulaska u Crnu Goru do dana ulaska boravio u nekoj od država izvan prethodne, „zelene liste“ ili ove „žute liste“, i 3: nije putovao u neku ili kroz neku od država izvan prethodne, „zelene liste“ i ove, „žute liste“ osim u tranzitu (tranzit je proputovanje bez zadržavanja, što se dokazuje uvidom u putni dokument)

„Žuta lista“: Albanija, Australija, Bosna i Hercegovina, Izrael, Kosovo, Liban, Sejšeli i Singapur.

Obaveza posjedovanja testa ne odnosi se na djecu mlađu od pet godina.

– Državljanin Crne Gore sa prebivalištem u Crnoj Gori i stranac sa stalnim ili privremenim boravkom u Crnoj Gori ako ulazi u Crnu Goru iz neke od država izvan prethodne dvije liste država ili ako je u periodu od 15. dana prije ulaska do dana ulaska boravio u nekoj od država ili putovao kroz neku od država izvan prethodne dvije liste osim u tranzitu (tranzit je proputovanje bez zadržavanja, što se dokazuje uvidom u putni dokument) upućuju se po ulasku u institucionalnu izolaciju ili samoizolaciju u trajanju od 14 dana.

Samoizolacija podrazumijeva boravak u porodičnom smještaju ili drugom objektu uz ograničenje kretanja i praćenje zdravstvenog stanja lica kojem je samoizolacija određena, kao i svih članova njegovog zajedničkog porodičnog domaćinstva. Zdravstveno stanje prati nadležna epidemiološka služba u skladu sa rješenjem Sanitarne inspekcije.

Institucionalna izolacija podrazumijeva smještaj u objekat namijenjen za samoizolaciju i boravak lica koja imaju pozitivan rezultat testa na novi koronavirus i nemaju simptome bolesti, ne zahtijevaju medicinski tretman ali moraju biti pod nadzorom zdravstvenih radnika, na osnovu rješenja Sanitarne inspekcije, u skladu sa Protokolom postupanja sa oboljelima i kontaktima COVID-19 pacijenata Instituta za javno zdravlje Crne Gore.

ULAZAK U CRNU GORU – STRANCI

15. Ulazak u Crnu Goru omogućen je stranom državljaninu uz sljedeće uslove:

– Bez dodatnih ograničenja ako ispunjava sva tri sljedeća uslova: 1: rezident je neke od država sa „zelene liste“ ili je boravio najmanje 15 dana pred ulazak u Crnu Goru u državi sa „zelene liste“, i 2: nije u periodu od 15. dana prije ulaska u Crnu Goru do dana ulaska boravio u nekoj od država izvan „zelene liste“, i 3: nije putovao u neku ili kroz neku od država izvan „zelene liste“ osim u tranzitu (tranzit je proputovanje bez zadržavanja, što se dokazuje uvidom u putni dokument).

„Zelena lista“: države članice Evropske unije (Austrija, Belgija, Bugarska, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Holandija, Hrvatska, Irska, Italija, Kipar, Letonija, Litvanija, Luksemburg, Mađarska, Malta, Njemačka, Poljska, Portugal, Rumunija, Slovačka, Slovenija, Španija i Švedska) i Alžir, Andora, Azerbejdžan, Barbados, Bjelorusija, Brunej, Fidži, Filipini, Gruzija, Indonezija, Island, Jamajka, Japan, Jordan, Južna Koreja, Kambodža, Kanada, Kina, Kuba, Lihtenštajn, Madagaskar, Malezija, Maroko, Mauricijus, Mongolija, Mozambik, Nikaragva, Norveška, Novi Zeland, Papua Nova Gvineja, Paragvaj, Rusija, Senegal, Švajcarska, Tadžikistan, Tajland, Trinidad i Tobago, Tunis, Turska, Ujedinjeni Arapski Emirati, Ujedinjeno Kraljevstvo, Ukrajina, Urugvaj, Uzbekistan, Vijetnam, Zambijai Zimbabve.

– Uz negativan rezultat PCR, ili ELISA ili ECLIA testa na COVID-19 star ne više od 72 sata ako ispunjava sva tri sljedeća uslova: 1: rezident je neke od država sa prethodne, „zelene liste“ ili ove „žute liste ili je boravio najmanje 15 dana pred ulazak u Crnu Goru u državi sa prethodne, „zelene liste“ ili ove „žute liste“, i 2: nije u periodu od 15. dana prije ulaska u Crnu Goru do dana ulaska boravio u nekoj od država izvan prethodne, „zelene liste“ ili ove „žute liste“, i 3: nije putovao u neku ili kroz neku od država izvan prethodne, „zelene liste“ i ove, „žute liste“ osim u tranzitu (tranzit je proputovanje bez zadržavanja, što se dokazuje uvidom u putni dokument).

„Žuta lista“: Albanija, Australija, Bosna i Hercegovina, Izrael, Kosovo, Liban, Sejšeli i Singapur.

Obaveza posjedovanja testa ne odnosi se na djecu mlađu od pet godina..

Nije moguć ulazak u Crnu Goru rezidenata država izvan prethodne dvije liste osim ako imaju dokaz (pečat u pasošu) da su proveli proteklih najmanje 15 dana do dana ulaska u Crnu Goru u nekoj od država sa „zelene liste“. (države Evropske unije – Austrija, Belgija, Bugarska, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Holandija, Hrvatska, Irska, Italija, Kipar, Letonija, Litvanija, Luksemburg, Mađarska, Malta, Njemačka, Poljska, Portugal, Rumunija, Slovačka, Slovenija, Španija i Švedska; i Alžir, Andora, Azerbejdžan, Barbados, Bjelorusija, Brunej, Fidži, Filipini, Gruzija, Indonezija, Island, Jamajka, Japan, Jordan, Južna Koreja, Kambodža, Kanada, Kina, Kuba, Lihtenštajn, Madagaskar, Malezija, Maroko, Mauricijus, Mongolija, Mozambik, Nikaragva, Norveška, Novi Zeland, Papua Nova Gvineja, Paragvaj, Rusija, Senegal, Švajcarska, Tadžikistan, Tajland, Trinidad i Tobago, Tunis, Turska, Ujedinjeni Arapski Emirati, Ujedinjeno Kraljevstvo, Ukrajina, Urugvaj, Uzbekistan, Vijetnam, Zambija i Zimbabve i da u tom periodu nijesu posjećivali države izvan ove liste.

NAPOMENA: Prilikom ulaska posmatra se država čije je lice rezident, a ne država čiji je državljanin ako nije riječ o istoj državi. Na primjer: Državljanin zemlje izvan liste sa urednim boravkom u državi sa liste tretira se kao državljanin države sa liste jer je rezident države sa liste.

ULAZAK U CRNU GORU – IZUZETAK – POSEBNE KATEGORIJE

16. U skladu sa preporukama Evropske komisije iz navedenih kriterijuma izuzimaju se određene kategorija lica neophodnih za normalno funkcionisanje vitalnih servisa i usluga i lica koja predstavljaju jasan ekonomski interes. Posebni uslovi ulaska i kretanja kroz Crnu Goru Institut za javno zdravlje propisuje za:

– Zdravstvene radnike, zdravstvene istraživače i naučne radnike; – Lica koja vrše ili obezbjeđuju transport putnika i robe; – Diplomate akreditovane u Crnoj Gori, osoblje međunarodnih organizacija, vojno osoblje i radnike humanitarne pomoći u vršenju svojih funkcija – Određene kategorije putnika u tranzitu; – Lica kojima je potrebna međunarodna zaštita ili dolaze u Crnu Goru iz drugih humanitarnih razloga (poštuje se princip zabrane protjerivanja).

ULAZAK U CRNU GORU – IZUZETAK – nekomercijalni i povremeni vazdušni saobraćaj (tzv. generalna avijacija)

17. Omogućen je ulazak stranih državljana koji u Crnu Goru dolaze nekomercijalnim avio saobraćajem bez obzira na to iz koje države dolaze, uz poštovanje sljedećih privremenih mjera:

– Ukoliko vazduhoplov dolazi iz neke od država sa „zelene liste“ nema dodatnih ograničenja prilikom ulaska.

„Zelena lista“: države članice Evropske unije (Austrija, Belgija, Bugarska, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Holandija, Hrvatska, Irska, Italija, Kipar, Letonija, Litvanija, Luksemburg, Mađarska, Malta, Njemačka, Poljska, Portugal, Rumunija, Slovačka, Slovenija, Španija i Švedska) i Alžir, Andora, Azerbejdžan, Barbados, Bjelorusija, Brunej, Fidži, Filipini, Gruzija, Indonezija, Island, Jamajka, Japan, Jordan, Južna Koreja, Kambodža, Kanada, Kina, Kuba, Lihtenštajn, Madagaskar, Malezija, Maroko, Mauricijus, Mongolija, Mozambik, Nikaragva, Norveška, Novi Zeland, Papua Nova Gvineja, Paragvaj, Rusija, Senegal, Švajcarska, Tadžikistan, Tajland, Trinidad i Tobago, Tunis, Turska, Ujedinjeni Arapski Emirati, Ujedinjeno Kraljevstvo, Ukrajina, Urugvaj, Uzbekistan, Vijetnam, Zambija i Zimbabve.

– Ukoliko vazduhoplov dolazi iz Republike Srbije putnici i posada moraju prilikom ulaska u Crnu Goru posjedovati negativan PCR test na SARS-CoV-2 ne stariji od 72 sata, izdat od registrovane laboratorije, u skladu sa preporukama Instituta za javno zdravlje Crne Gore i posjedovati rezervaciju u hotelskom smještaju ako borave u Crnoj Gori. Operator vazduhoplova mora da 48 sati prije planiranog leta podnijeti operatoru aerodroma zahtjev za odobrenje leta koji, pored redovnih informacija, mora sadržati i ime i prezime putnikâ i posade, ako boravi u Crnoj Gori pri čemu operator aerodroma zadržava pravo da odobri ili ne odobri let.

Prema ovim putnicima se nakon ulaska u Crnu Goru preduzimaju mjere zdravstvenog nadzora, u skladu sa preporukama Instituta javno zdravlje Crne Gore. Za dolazak/odlazak putnika od putničkog terminala do smještaja potrebno je organizovati poseban transport, u skladu sa preporukama Instituta za javno zdravlje Crne Gore.

– Ukoliko vazduhoplov dolazi iz ostalih država putnici i posada moraju prilikom ulaska u Crnu Goru posjedovati negativan PCR, ELISA ili ECLIA test na COVID-19 ne stariji od 72 sata.

Prema ovim putnicima se nakon ulaska u Crnu Goru preduzimaju mjere zdravstvenog nadzora, u skladu sa preporukama Instituta javno zdravlje Crne Gore. Za dolazak/odlazak putnika od putničkog terminala do smještaja potrebno je organizovati poseban transport, u skladu sa preporukama Instituta za javno zdravlje Crne Gore.

Prilikom boravka u hotelskom ili drugom smještaju putnici su u obavezi da primjenjuju preporuke Instituta za javno zdravlje Crne Gore.

Obaveza posjedovanja testa NE odnosi se na djecu mlađu od pet godina.

TRANZIT REZIDENATA BIH, KOSOVA I ALBANIJE KROZ CRNU GORU

18. Omogućen je tranzit rezidenata susjednih država „žute liste“ (Bosna I Hercegovina, Kosovo, Albanija) kroz Crnu Goru između zemalja „žute liste“ bez obaveze posjedovanja PCR, ELISA ili ECLIA testa.

Tranzit se omogućava uz kontrolu vremena ulaska u Crnu Goru, prolaska kontrolnih punktova i izlaska iz Crne Gore, bez zadržavanja u Crnoj Gori.

U BiH 90 odsto manje turista nego prošle godine

Boka News
-
0
U BiH 90 odsto manje turista nego prošle godine
Mostar – foto vizit mostar

Federaciju BiH u junu je posjetilo 14.543 turista, što je manje za 89,3 odsto nego u istom mjesecu lani, ali je i više za čak 526,6 odsto nego u maju ove godine, prenosi Biznis Info.

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, domaći turistu u ukupnom broju dolazaka u junu učestvovali su 76,7 odsto, a strani 23,3 odsto.

U junu je ostvareno 28.352 noćenja, što je za 89 odsto manje u odnosu na isti mjesec lani, a u odnosu na maj ove godine više je za 319,8 odsto.

Najviše noćenja ostvarili su turisti iz Hrvatske 28,4 odsto, Srbije 25,2 odsto, Njemačke 6,7, Mađarske 4,8 i Saudijske Arabije 4,5 odsto, što je ukupno 69,6 odsto, dok su turisti iz ostalih zemalja ostvarili 30,4 odsto noćenja.

Bejrut: Ljutiti stanovnici traže odgovore o eksploziji

Boka News
-
0
Bejrut: Ljutiti stanovnici traže odgovore o eksploziji
Bejrut foto Reuters

Stanovnici Bejruta prozivaju libanonske vlasti izražavajući ljutnju zbog, kako tvrde, nemara koji je doveo do snažne eksplozije u bejrutskoj luci koja se dogodila u utorak.

– U Bejrutu 135 poginulih, ozlijeđen jedan hrvatski državljanin

Predsjednik Michel Aoun rekao je da je eksploziju izazvalo 2750 tona amonijeva nitrata koji nije bio sigurno uskladišten u lučkim skladištima.
Brojni stanovnici optužuju vladu za korupciju, nemar i loše upravljanje, prenosi BBC.

U eksploziji je poginulo 135 ljudi, a ranjeno ih je više od 4000. U zemlji je od danas na snazi dvotjedno izvanredno stanje.

– Bejrut plače, Bejrut vrišti, ljudi su histerični i umorni, kazao je filmski redatelj Jude Chehab za BBC, pozivajući da se ljude odgovorne za tragediju privede pred lice pravde.

Ranjena Chadia Elmeouchi Noun, koja je trenutačno u bolnici, izjavila je: “Cijelo vrijeme znala sam da nas vode nekompetentni ljudi, nekompetentna vlada, ono što su sad napravili apsolutno je kriminal”.

Vlada je u srijedu objavila da je određeni broj lučkih dužnosnika stavljen u kućni pritvor dok traje istraga o eksploziji.

Vrhovno vijeće obrane inzistiralo je na tome da se oni za koje se utvrdi da su odgovorni suoče “s maksimalnom kaznom”.

Amonijev nitrat, koji se rabi kao gnojivo u poljoprivredi, ali i kao eksploziv, bio je navodno u bejrutskim lučkim skladištima šest godina nakon što je iskrcan s broda 2013.

Bejrut- foto Reuters

Čelnik bejrutske luke i čelnik carine kazali su za lokalne medije da su se nekoliko puta obraćali pravosuđu tražeći da se kemikalije ili otpreme nekamo u inozemstvo ili prodaju radi sigurnosti u luci.

Glavni direktor luke Hassan Koraytem izjavio je za TV kanal OTV kako su bili svjesni da je riječ o opasnom materijalu kada je sud prvi put naložio da se teret pohrani u skladišta, no da nisu mislili da je toliko opasan.

U kućnom pritvoru bit će svi dužnosnici “koji su sudjelovali u aferi skladištenja amonijeva nitrata, koji su ga nadgledali i vodili postupak vezan uz teret” od lipnja 2014., istaknuo je ministar informiranja Manal Abdel Samad.

Amonijev nitrat pristigao je u luku na brodu pod moldavskom zastavom Rhosus, koji je ušao u bejrutsku luku nakon što je pretrpio tehničke probleme tijekom puta iz Gruzije za Mozambik, navela je tvrtka Shiparrested.com koja se bavi pravnim slučajevima vezanima uz pomorski trgovački promet.

Brod je pregledala inspekcija, zabranjen mu je izlazak iz luke te su ga kratko nakon toga napustili njegovi vlasnici, pokrenuvši nekoliko pravnih zahtjeva. Brodski teret ostao je u lučkim skladištima iz sigurnosnih razloga.

Potraga za nestalima, zdravstveni sustav na rubu

Snage sigurnosti u Bejrutu rasporedile su se u širokoj zoni oko područja eksplozije. Pripadnici spasilačkih službi tragaju za ostacima žrtava i preživjelima, a čamci pretražuju vode uz obalu. Deseci ljudi još se vode kao nestali.

Ministar zdravstva Hamad Hassan rekao je kako sustavu nedostaje kreveta i opreme kako bi se zbrinuli ozlijeđeni i kako bi se skrbili za pacijente koji su kritično.

Oko 300.000 ljudi ostalo je bez doma nakon eksplozije, naglasio je guverner Bejruta Marwan Aboud.

Brojne zemlje ponudile su pomoć Libanonu. U četvrtak bi trebao doletjeti zrakoplov iz Francuske s 55 djelatnika spasilačkih službi, medicinskom opremom i mobilnom klinikom opremljenom za zbrinjavanje 500 ljudi, a u posjet bi trebao stići i francuski premijer Emmanuel Macron.

Europska unija, Rusija, Tunis, Turska, Iran i Katar šalju nužnu pomoć. Velika Britanija također je spremna poslati medicinske stručnjake i humanitarnu pomoć, najavio je ministar vanjskih poslova Dominic Raab.

Morsko dobro plasiralo novu mobilnu aplikaciju “Montenegro Beaches”

Boka News
-
0
Morsko dobro plasiralo novu mobilnu aplikaciju “Montenegro Beaches”
Klikom do plaže

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore je ovog ljeta plasiralo novu mobilnu aplikaciju “Montenegro Beaches” a svi ljubitelji mora i sunaca samo jednim klikom mogu stići do svojih omiljenih plaža.

Aplikacija je namjenjena prvenstveno turistima, posjetiocima crnogorskog primorja, kako bi lakše odabrali željenu plažu, ali i mještanima koji žele da bolje upoznaju crnogorsku obalu.

Pored svih crnogorskih plaža, dostupne su i ažurirane informacije o kvalitetu morske vode i turističkim i ugostiteljskim objektima na obali. Aplikacija je pogodna i za unapređenje usluga – rezervaciju ležaljki i mjesta u plažnim barovima duž crnogorskog primorja.

Klikom do plaže

Aplikacija nudi mogućnost navigacije, pa pritiskom na opciju “See the route” otvara se “Google” mapa sa navođenjem korisnika do svih plaža, marina, pristaništa. Prilikom odabira lokacije aplikacija će izračunati kilometražu od trenutne lokacije korisnika, a potom iscrtati najkraću rutu do odredišta.

Aplikacija “Montenegro Beaches” se može preuzeti na Play Store-u i na Apple Story ili putem  linka  https://montenegrobeaches.app/  gdje možete vidjeti više informacija o samoj aplikaciji, a namjenjena je za sve Android i IOS uređaje. Izrađena je pomoću najnovijih tehnologija da je korisnici mogu koristiti na jednostavan način – KLIKOM DO PLAŽE.

Nakon što je jednom preuzeta, aplikacija radi po potrebi i u OFFLINE ražimu.

Testiranje pomoraca moguće u Karasovićima, cijena od…

Boka News
-
0
Testiranje pomoraca moguće u Karasovićima, cijena od…
Granični prelaz Karasović foto Boka News

Crnogorski pomorci suočavaju se sa ozbiljnim problemom u naletu drugog talasa epidemije koronavirusa, jer već neko vrijeme, ako se spremaju za ukrcaj na brod u nekoj stranoj luci, ovdje ne mogu da urade PCR test koji njihovi poslodavci smatraju validnim jedino ako je star između 24 i 48 sati.

Institut za javno zdravlje sada radi PCR testiranje po epidemiološkim kriterijumima, a pomorci ne spadaju u prioritetne grupe.

Prema riječima Nenada Lazovića, kapetana duge plovidbe i predsjednika Udruženja agencija za posredovanje u zapošljavanju pomoraca, do nedavno je Institut testirao moreplovce, ali im je od pojave novog talasa epidemije saopšteno da oni nijesu prioritet kada je epidemiološka i zdravstvena situacija u pitanju.

“Institut je uvijek radio besplatno, jer je takva institucija da ne može naplatiti testove. U Hrvatskoj je drugačije organizovano, oni su to prepuštili domovima zdravlja koji su imali pravo da naplaćuju uzorkovanje. To kod nas nije napravljeno na taj način. U martu, aprilu, maju, odnosno sve dok epidemija ponovo nije uznapredovala mogli smo da se testiramo u Crnoj Gori. Tada smo dobili zvaničan stav od Instituta za javno zdravlje da nijesmo prioritetna grupa za testiranje. Ne samo što nijesmo mogli ni platiti, nego se više nijesmo mogli ni najaviti. Oni biraju ljude po prioritetima zdravlja, tako struka kaže”, objašnjava Lazović za Pobjedu.

Praktično od tada su pomorci prepušteni sami sebi i, dodaje sagovornik Pobjede, moraju da se snalaze i da sami traže laboratoriju u kojoj će obaviti testiranje.

Ističe daje sve bilo dobro dok je bila otvorena granica sa Hrvatskom i da je jedino bio sporan broj ljudi koje su tamo mogli primati za uzorkovanje.

foto EPA

“Naši pomorci su išli i u Bosnu i Hercegovinu, ali je problem, između ostalog, što im je pri povratku u Crnu Goru ponovo bio potreban test. Od zatvaranja hrvatske granice pojavila se firma “Marine Med Montenegro” koja radi uzorkovanje na PCR testu međugraničnom prostoru između Crne Gore i Hrvatske, kod Graničnog prijelaza Karasovići. Agencija ne preporučuje našim pomorcima da rade test u međugraničnom prostoru, jer nijesmo dobili ni od jedne institucije da je to zakonito, odnosno dogovoreno”, dodao je Lazović.

Cijena standardnog PCR testa koji radi “MarinMed“ je 350 eura, rezultati stižu za 48 sati, dok brzi test, koji je gotov za 26 sati, košta 400 eura.

Pomorcima nije jasno zašto se uzorak ne uzima u Kotoru, gdje ova firma, takođe, ima kancelarije, nego u međugraničnom prostoru između Crne Gore i Hrvatske.

Lazović kaže da imaju informaciju da se uzorkovanje obavlja radnim danima od 19 sati, ali i saznanja, ističe on, da cijene za uzorkovanje vikendom idu i do 450 eura.

Naglašava da smatraju da je to neprimjereno u ovakvoj situaciji, pogotovo, dodaje on, kada se uzme u obzir i da je Hrvatska u svim institucijama spustila cijene testova i do 60 odsto.

Udruženje je, navodi Lazović, pisalo i Nacionalnom koordinacionom tijelu za zarazne bolesti, Institutu zajavno zdravlje, Ministarstvu saobraćaja i pomorstva i Ministarstvu zdravlja, ali odgovora nema.

Jasno im je, kaže on, da država ima prioritete u epidemiološkom smislu, ali im nije jasno da nijesu mogli naći način da se odradi 20 do 25 uzoraka dnevno za crnogorske pomorce, što bi riješilo velike probleme i omogućilo im da putuju.

U firmi “Marin Med Montenegro” u Kotoru Pobjedi su kazali da oni ne rade testiranja, već njihova sestrinska firma iz Dubrovnika.

Pobjeda očekuje odgovore od NKT-a, Instituta za javno zdravlje i Ministarstva saobraćaja na koji način će biti riješen problem sa kojim se suočavaju naši pomorci.

Hrvatska reformska stranka okupila sve one za koje je Crna Gora neupitna

Boka News
-
18
Hrvatska reformska stranka okupila sve one za koje je Crna Gora neupitna
Marija Vučinović

Hrvatska reformska stranka Crne Gore (HRS) je okupila sve građane hrvatske nacionalne zajednice, kao i drugih nacionalnosti koji prepoznaju naš politički program, koji su ponosni na svoje porijeklo, ali i za koje je država Crna Gora neupitna, kazala je u intervjuu Dnevnim novinama predsjednica novofomirane partije Marija Vučinović.

Ona je kazala da će djelovanje HRS-a biti usmjereno na način da nema privilegovanih, već da će svaki pripadnik hrvatske nacionalne zajednice bilo pojedinačno ili kroz udruženja ili drugi vid organizovanja imati jednak tretman i jednake šanse na osnovu stručnosti i referenci.

Hrvatska reformska stranka Crne Gore (HRS) je nova politička stranka u Crnoj Gori, koja izlazi na parlamentarne izbore zakazane za 30. avgust. Koji je razlog osnivanja HRS-a?

Hrvatska reformska stranka Crne Gore osnovana je, prije svega, na inicijativu značajnog broja Hrvata s osnovnim ciljem da vrati povjerenje u političke zastupnike i izvorni građanski koncept. Da navedeno ima apsolutno utemeljenje govori i činjenica da smo prilikom osnivanja HRS-a za manje od nedjelju dana dobili podršku od skoro 250 građana ovjerenim potpisom kod notara, i to u specifičnom epidemiološkom trenutku. Ono na što smo ponosni jeste i činjenica da smo podršku dobili od Hrvata iz svih gradova Crne Gore, ali i od građana drugih nacionalnosti, istih onih koji su nam i danas, kao i u teškim vremenima bili potpora.

Zašto Hrvatska reformska stranka?

HRS je politička stranka koja zastupa hrvatsku autohtonu zajednicu ponosnu na porijeklo, tradiciju, kulturu, vjersku pripadnost, ali i ponosnu na državu Crnu Goru u kojoj dostojanstveno živi i stvara u međusobnom poštovanju i uvažavanju sa svim drugim narodima Crne Gore. HRS zastupa stav da hrvatski narod zajedno sa drugim narodima interese u potpunosti ostvaruje u samostalnoj, suverenoj i međunarodno priznatoj državi Crnoj Gori, kao državi ravnopravnih naroda koja temelji evropske vrijednosti.

Kroz zakonsku regulativu, koja se tiče prva manjina, naše djelovanje biće usmjereno na način da nema privilegiranih, već da će svaki pripadnik hrvatske nacionalne zajednice bilo pojedinačno ili kroz udruge ili drugi vid organiziranja imati jednak tretman i jednake šanse na osnovu stručnosti i referenci.

HRS

Iza vas je dugogodišnje političko iskustvo, ministrica ste u Vladi Crne Gore i Vaš rad je već prepoznat, ali što je ono što biste izdvojili u ovom mandatu, a smatrate značajnim?

Tačno je da sam u politici osamnaest godina, iza toga stoji veliki rad i veoma sam ponosna što to danas prepoznaju pripadnci hrvatske nacionalne zajednice, ali i građani drugih nacionalnosti. Upravo je osnivanje HRS-a potvrda toga. Ono što bih izdvojila kao značajno za cjelokupno društvo u Crnoj Gori jeste inicijativa koju sam pokrenula unutar ministarstva kojim rukovodim, a to je formiranje nove jedinice u Vladi Crne Gore, koja će se baviti demografijom i populacionom politikom. U tom pravcu pripreme su rađene skoro dvije godine kako bi se dobio kvalitetan dokument sa početnim aktivnostima.

Sa brojnih sastanaka sa predstavnicima međunarodnih organizacija u Crnoj Gori, predstavnicima resornih ministarstava, od kojih je i formirana radna grupa, za rezultat imamo jedan kvalitetan početni dokument koji će biti dobra osnova za buduću Vladu Crne Gore. Moram naglasiti da su reakcije svih sudionika na ovom projektu bile pozitivne.

Pored pomenutog dokumenta, u saradnji sa Direktoratom za vanredne situacije MUP-a, urađena je i preliminarna Metodologija, važan nacionalni dokument za procjenu štete uzrokovanih katastrofama. Žao mi je što oba dokumenta nismo bili u situaciji predočiti javnosti u proteklom periodu, zbog poznatih okolnosti izazvanih virusom Covid-19.

Ko su sve ljudi koje je okupila Hrvatska reformska stranka Crne Gore i ko se sve našao na izbornoj listi ?

HRS je okupila sve građane hrvatske nacionalne zajednice, kao i drugih nacionalnosti koji prepoznaju naš politički program, koji su ponosni na porijeklo, ali i za koje je država Crna Gora neupitna. I kao što se vidi na listi su prepoznati intelektualci kako u profesijama tako i u sredini u kojoj žive i rade. Takođe, našu listu krasi dvadeset uspješnih žena, na što smo veoma ponosni. Naša lista je spoj ostvarenih ljudi različitih generacija.

Šta očekujete na predstojećim izborima?

Očekujem da birači prepoznaju naš program i 30. avgusta glasaju za Hrvatsku reformsku stranku Crne Gore HRS.

Američki kruzeri neće ploviti do kraja oktobra

Boka News
-
0
Američki kruzeri neće ploviti do kraja oktobra
Kruzer Foto: AA/Ilustracija

Američka industrija krstarenja produžila je prekid operacija do kraja oktobra zbog novog izbijanja klastera zaraze korona virusa na brodovima na moru.

Međunarodno udruženje za krstarenja (Cruise Lines International Association – CLIA) koje predstavlja preko 50 kompanija i 95 odsto kapaciteta kruzera koji plove na okeanima, saopštila je danas da ukoliko se promijene uslovi u SAD da će razmotriti dozvoljavanje kraćih plovidbi.

Naređenje o zabrani plovidbe u američkim vodama koje je prvobitno izdao američki Centar za kontrolu bolesti (CDC) u martu produžen je do 30. septembra. Međunarodno udruženje kruzera produžilo je dvija puta suspenziju putovanja.

Norveška kompanija za krstarenja zaustavila je sva putovanja i u ponedjeljak se izvinila kada je izbila infekcija na jednom brodu i zaraženo je najmanje pet putnika i 36 članova posade. Zdravstvene vlasti strahuju da je brod možda proširio virus u desetinama gradova i sela duž zapadne obale Norveške. Kompanija Hurtigruten koja je bila među prvima koja je ponovo počela da plovi u junu, nudeći putovanja u Norevešku i Njemačku.

Pozitivni testovi na korona virus prijavljeni su ove nedjelje na kruzerima u Italiji i Tahitiju.

Rizik infekcije na kruzeru je povećan zbog skučenog prostora.

Između marta i jula bilo je prijavljeno 2.973 slučajeva Kovida-19 ili bolesti koja liči na to na brodovima u američkim vodama, prema navodima američkog CDC-ija. Sa 10. julom bilo je još 14.702 članova posade na 67 brodova.

“Rojal Karibian Grup” i “Norvidžan kruz lajn”, obje bazirane na Floridi rade zajedno sa panelom zdravstvenih stručnjaka da razviju planove za sprečavanje i liječenje Kovida-19 na moru. Detalji se očekuju kasnije ovog mjeseca.

Industrija krstarenja je jako teško pogođena pandemijom. Svaki dan kada brodovi ostaju neaktivni košta 110 miliona dolara u ekonomskoj aktivnosti, prema CLIA. Američke države koje se oslanjaju na industriju kruzera kao što su Florida, Teksas i Aljaska, su posebno teško pogođene.

U Kotoru predato devet izbornih lista

Boka News
-
1
U Kotoru predato devet izbornih lista

Nosilac liste Hrvatske građanske inicijative na lokalnim izborima u Kotoru je Ljiljana Velić.

Socijaldemokratska partija Crne Gore predala je izbornu listu za lokalne izbore u Kotoru pod nazivom “SDP – Jak Kotor!”. Nosilac liste je dr Ivan Ilić.

“Patriotski i građanski – Crno na bijelo” naziv je odborničke liste Građanskog pokreta URA, čiji je nosilac Ljiljana Popović Moškov.

Koaliciju “Za budućnost Kotora“, za izbor odbornika u Skupštinu Opštine Kotor čini osam partija i to: Nova srpska demokratija, Pokret za pomjene, Demokratska narodna partija, Demokratska srpska stranka, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Socijalistička narodna partija i Stranaka srpskih radikala. Nosilac liste je Dejan Vukšić.

Predsjednik OIK Petar Abramović, saopštio je da će opštinska izborna komisija donijeti zbirno rješenje kojim će se proglasiti sve dospjele izborne liste koje budu zadovoljavale potrebne uslove u skladu sa Zakonom o Izboru odbornika i poslanika.

Bejrut – eksploziju izazvalo umjetno gnojivo zaplijenjeno s ruskog teretnog broda

Boka News
-
0
Bejrut – eksploziju izazvalo umjetno gnojivo zaplijenjeno s ruskog teretnog broda
Bejrut prije i poslije – foto balkantimes.press

Ruski mediji u srijedu izvještavaju da je snažnu i golemu eksploziju u Bejrutu u kojoj je poginulo najmanje 100 ljudi izazvalo umjetno gnojivo zaplijenjeno s ruskog teretnog broda prije šest godina.

Brod Rhosus pristao je u luku u Bejrutu prije šest godina zbog kvara, a bio je na putu za Afriku s 2750 tona gnojiva na bazi amonijevog nitrata, prenosi libanonska medijska kuća LBCI, ne otkrivajući u čijem je vlasništvu spomenuto plovilo.

Ruska medijska grupacija RBC javlja da je brod, koji je plovio iz gruzijske luke Batumi za Mozambik, u vlasništvu ruskog državljana Igora Grečuškina, rođenog u dalekoistočnoj regiji Habarovsk, s prebivalištem na Cipru.

Nakon što je Rhosus pristao zbog kvara, Grečuškin je, a da nije isplatio svoju posadu, napustio brod, tvrdi RBC pozivajući se na članove posade.

Prema LBC-iju, opasni teret je potom iskrcan u skladište gdje je ostao godinama. Požar koji je u utorak u skladištu buknuo prilikom varenja izazvao je eksploziju koja je razorila dijelove grada.

Narod Pobjeđuje: Prvi posao će biti restitucija oduzete privatne imovine

Boka News
-
11
Narod Pobjeđuje: Prvi posao će biti restitucija oduzete privatne imovine
Kovačević i Starčević -press

Odmah nakon konstituisanja nove lokalne vlasti u Tivtu koju će predvoditi građanska lista Narod Pobjeđuje, prvi posao će biti restitucija oduzete privatne imovine građanima Tivta – poručili su danas sa pres konferenciji, odbornički kandidati sa liste Narod Pobjeđuje (NP) Mirko Kovačević i Ivan Starčević.

„To znači da će građani Tivta napokon, u svojoj lokalnoj samoupravi imati saveznika, a ne protivnika da se ovaj proces pravedno i konačno riješi. Samo svi zajedno to možemo učiniti. Vratiti se odmah može veliki dio oduzete imovine, bez ikakvih posljedica po budžet. Opština Tivat će dati svu pravnu pomoć obespravljenim svojim građanima i apsolutnu političku podršku njihovim aktivnosti na povraćaju davno im oduzete imovine. Nepravda je toliko narasla da je to postala gangrena koja jede društveni organizam. To se pod hitno mora riješavati jer, ako ne bude pravde, biće odmazde i zato nema prostora za odugovlačenje.“- kazao je Mirko Kovačević ističući da ni nakon 30 godina od izlaska iz komunističkog sistema, odnosno 16 godina od donošenje Zakona  o povraćaju imovinskih prava i obeštećenju, u praksi pravedne restitucije nema, a desetinama hiljada porodica u Crnoj Gori država i dalje na sve načine pokušava da ne vrati njihovu imovinu, ili da njihove zahtjeve za restituciju riješi ponižavajučim ciframa za obeštećenje koje im se uz to, ne isplaćuje odmah, već ga građani moraju čekati godinama. Po njemu, cijeli zakon i način na koji se on do sada primjenjivao od strene regionalne Komisje za restituciju na primirju i Ministarstva finansija kao drugostepenog organa, napravljen je tako da iscrpljuje i destimuliše bivše vlasnike unjihovim pokušajima da im se vrati oduzeta imovina, ili da se oni po drugi put opljačkaju kroz „višestruku opstrukciju koju su sistemski ugradili u ovaj zakon“.

„Namjerno se  ide na iscrpljivanje građana, da oni na kraju pognu glavu, odustanu od svoje imovijne ili da prihvate smiješno malo obeštećenje kao poravnanje za nju. Najbolji primjer dokle taj bezobrazluk ide je procjena vještaka da oduzeta privatna zemlja na sred aerodroma Tivat vrijedi samo 37 centi za kvadrat! Ovo nije nepravda, već organizovani zločin koji je više nemoguće trpjeti.“- kazao je Kovačević izdvajajući kao negativan i za Tivćane –starosjedioce tog grada, posebno bolan primjer, privatnu zemlju oduzetu svojevremeno za formiranje poljoprivrednog dobra „Boka“ u polju pored ovdašnjeg aerodroma. Istakao je da je Opština Tivat kojom su u zandjih 16 godina upravljali DPS, SDP, SD i HGI nije našla za shodno da stane na stranu sopstvenih građana i u postupcima pred Komisijuom za restituciju u ovom, ali i drugim nespornim slučajevima nacionalizacije privatne imovine, odustane od svoje tvrdnje da je to opštinska imovina koju ne treba vraćati građanima.

„HGI je restituciju nanekadašnjem poljoprivrednom dobru koje je ova vlast uništila i pretvorila u drače i plac za gradnju golf terena i stanova za prodaju na tržištu, svojevremeno istakao kao jedan od svojih vrhunskih prioriteta. Oni su 2012. preuzeli na sebe obavezu da to riješe i Tivćanima vrate djedovinu, a evo vidimo kako su to riješili. Imali smo čitav niz fantomskih projekata bjelosvjetskih hohštaplera koji su predstavljani stateškim investitorima, za taj prostor  -od golf terena do gradnje sumanutog „Starog grada Tivta“ i u svemu tome lokalne uprave koje su činili DPS, SD, SDP i HGI su davale punu podršku takvim projektima koji su trebali da se ostvare na spornoj zemlji, a ne sopstvenim građanima čija je to djedovina.“- kazao je Kovačević dodajući da nova lokalna vlast Tivta koju će predvoditi NP, namjerava da sasvim drugačije postupa u tom i sličnim slulajevima i da „bude na strani svog naroda“.

On je najavio i da će nova lokalna vlast insistirati na primjeni planske dokumnetacije i vraćanju poljoprivredne namjene prostoru nekadašnjeg PD „Boka“, restituciji tog zemljišta njegovim pravim vlasnicima, te da se onda na zdravim osnovama i uz učešće zainteresovanih investitora, tu ponovno pokrene organizovana poljoprivredna proizvodnja po kojojoj je PD „Boka“ svojeveremeno bila uspješna i poznata u zemlji, regionu, ali i u inostranstvu.

Starčević je naglasio da imovinska prava građana, posebno starosjedilaca koji imaju parcele na samoj obali mora, ugrožavaju i Zakon o morskom dobru, Zakon o ekspropijaciji „čiji je jedan od inicijatora za donošenje bila nositeljka liste DPS u Tivtu Jovanka Laličić“, Zakon o planiranju i uređenju prostora i kontroverzni pravni stavovi Vrhovnog suda koji ponekad idu toliko daleko, da poništavaju i van primjene stavljaju čak i  važeća zakonska riješenja.

„Ako je pravno valjan način sticanja svojine obavezan za građane i pravna lica, onda on mora biti obavezan i za državu, a ne da se ona samo dekretom, knjiži na djedovinu ovdašnjih ljudi, samo zato što je ona u pojasnu Mmorskog dobra.“- istakao je Starčević podsjećajući na konkretan slučaj starosjedilačke porodice Di Franćesko iz Krašića kojoj je to učinjeno sa djedovinom na pjeni od mora u Petrovićima, ali i na nedavu presudu Evrospkog suda u Strazburu u vrlo sličnom slučaju „Nešić protiv Crne Gore“, koja je donešena u korist tog građanina i koja otvara pravu „Pandorinu kutiju“ odgromnih odšeta koje će država ubrzo morati da plaća primorcima kojima je bez ispate obeštećenja, dekretima uzurpirala ili ograničila svojinska prava na legalno stečenoj privatnoj imovini na obali.

1...2.5252.5262.527...4.578Stranica 2.526 od ukupno 4.578