Morska voda na crnogorskim kupalištima je veoma dobrog kvaliteta, sanitarno je ispravna, te bezbjedna za kupanje i rekreaciju. To je pokazala najnovija analiza kvaliteta morske vode koju je saopštilo JP “ Morsko dobro”.
“Od ukupno 110 lokacija, na kojima je Institut za biologiju mora sproveo istraživanja, na 75,5% lokacija morska voda bila odličnog kvaliteta, na 13,6% lokacija dobrog, dok je na 10,9% lokacija voda bila zadovoljavajućeg kvaliteta.
Od ove godine vrši se nova klasifikacija voda za kupanje i to u 4 klase: “odlične”, “dobre”, “zadovoljavajuće” i “loše”, u skladu sa članom 8 Pravilnika o načinu i rokovima za sprovođenje mjera obezbjeđivanja očuvanja, zaštite i poboljšanja kvaliteta vode za kupanje”, navode u javnom preduzeću.
Od ukupno 18 lokacija na kojima se radi analiza kvaliteta vode u opštini Ulcinj, na njih 13 voda je bila odličnog kvaliteta, dok je na 5 kupališta voda bila dobrog kvaliteta.
U opštini Tivat, na 4 lokacije morska voda je bila odličnog kvaliteta, na 2 dobrog, dok je na 3 lokacije voda bila zadovoljavajućeg kvaliteta. U Kotoru od ukupno 15 uzorkovanih lokacija, na njih 11 voda bila odličnog, na 2 lokacije dobrog kvaliteta, dok je na 2 lokacije voda bila zadovoljavajućeg kvaliteta. Od ukupno 21 lokacije u Herceg Novom, na njih 11 voda bila odličnog, na 5 lokacija dobrog i na 5 zadovoljavajućeg kvaliteta.
Kada je u pitanju opština Bara kvalitet vode na svih 15 lokacija bio odličnog kvaliteta. U Budvi od ukupno 32 lokacije voda bila odličnog kvaliteta na njih 29, na jednoj dobrog i na 2 lokacije zadovoljavajućeg kvaliteta.
Za rekonstrukciju i adaptaciju specijalnih bolnica u Risnu i Dobroti izdvojeno je oko 800 hiljada eura, saopštio je ministar zdravlja Kenan Hrapović. On je, nakon obilaska pomenutih zdravstvenih ustanova, izjavio da je za adaptaciju Specijalne bolnice „Vaso Ćuković” u Risnu izdvojeno oko 386.000 eura, a za Specijalnu bolnicu za psihijatriju u Kotoru 414.000 eura. Radovi na ova dva objekta počeli su, dodao je, početkom juna, realizuju se planiranom dinamikom, a završetak se očekuje do kraja godine.
-Fokus prilikom izvođenja radova odnosi se upravo na unapređenje energetske efikasnosti, to jest na zamjenu fasadne bravarije, postavljanje termo izolacije na fasadi, postavljanje hidro i termo izolacije krovnih ravni, unapređenje sistema osvjetljenja i sistema grejanja, naveo je Hrapović.
Direktor bolnice u Risnu dr Vlado Popović ističe da je u pitanju veliki projekat koji podrazumijeva zamjenu fasade i kompletnog krova bolnice.
-Time samo ispunjavamo prvi korak u ukupnom cilju koji se tiče uređenja bolnice, bolničkog kruga, prijemno-hitnog bloka. Već smo krenuli u realizaciju završetka projekta operacionog bloka i Intenzivne jedinice, koji ćemo kandidovati za kapitalni budžet, najavio je Popović, preciziravši da je od 1. jula do danas u toj bolnici urađena 151 ortopedska i 51 neurohirurška operacija.
-Svi pacijenti koji su upućeni u našu ustanovu su zbrinuti. Nijedan pacijent nije upućen u drugi zdravstveni centar. Mislim da smo svi na istom, zajedničkom putu da stvaramo ustanove koje će i infrastrukturno ispratiti sve što se u njima radi, rekao je Popović. Cilj je, kaže, da se stvore preduslove da i Crna Gora i bolnica Risan budu prepoznati na mapi svjetskog zdravstvenog turizma.
U proteklih 24 sata u Španiji je registrovano 3.715 zaraženih virusom korona, saopšteno je danas iz Ministarstva zdravlja, što je novi dnevni rekord nakon ukidanja stroge mjere zabrane krajem juna.
U Madridu je najviše zaraženih, 1.535, potom slijede regioni Baskija i Aragon sa po oko 470 novih slučajeva.
Širom Španije umrlo je 14 osoba. U proteklih sedam dana umrlo je 131 osoba.
Uprkos obaveznom nošenju maske širom Španije, podaci EU pokazuju da je u proteklih 14 dana u toj zemlji najveći broj zaraženih u zapadnoj Evropi.
Regionalne vlasti da bi suzbile širenje virusa krenula sa ponovnim uvođenjem zabrana noćnog života i javnog saobraćaja.
Zvaničnici Ministarstva zdravlja smatraju da je za povećanje broja oboljelih odgovorno pojačano testiranje ljudi i insistiraju na tome da se Španija još nije suočila sa drugim talasom pandemije.
DPS za potrebu predizborne kampanje povećava minimalne penzije 13,16% umjesto, od strane SDP predloženih, 20% i povećava ih retroaktivno za posljednjih 7 mjeseci, umjesto 14 od kako je zakon prvi put predložen a nakon čega ga je vladajuća DPS-SD-HGI koalicija 7 puta odbila staviti na dnevni red skupštine i usvojiti do pred same izbore, saopšteno je iz SDP-a Tivat.
Da li je ovo samo predizborni marketinški potez ili prava briga za nase najugroženije?
130.000 penzionera je najviše osjetilo ekonomsko-socijalni udar kroz povećanje poreza i akciza u zadnje tri godine, tako da je njihova penzija danas realno manja za 4% nego što je bila 2016. godine.
Penzioneri koji su pošteno radili cio svoj radni vijek zaslužuju pristojnu starost, a ne da sa malim penzijama budu socijalni slučajevi. Kada SDP preuzme odgovornost za državu penzije će početi da rastu, a prosječna će do 2024. iznositi 350€.
Odlučni smo da se borimo do ostvarivanja zajedničkih ciljeva – da stvorimo sistem koji će prestati da uzima i početi da daje građanima. Stvorićemo sistem koji će omogućiti da radimo i zaradimo za pristojan život. Građani moraju da budu na prvom mjestu, poručuje Aleksandar Saša Đurović, nosilac liste SDP Tivat i kandidat za poslanika liste “SDP – Jaka Crna Gora”.
Droga na brodu – Guardia di Finanza press office/AFP
Pripadnici talijanske Guardije di Finanza su u luci Salerno, južno od Napulja, otkrili velike količine tableta Captagon, koje su bile skrivene u tri brodska kontejnera.
Ta vijest možda i ne bi bila tako važna, budući da se droga često pronalazi u lukama i brodovima širom svijeta, ali ovaj put je riječ o najvećoj zapljeni amfetamina na svijetu. Naime, talijanska policija tvrdi kako 84 milijuna tih tableta, ukupne težine 14 tona, vrijedi na ilegalnom tržištu čak milijardu eura. Istraga je pokazala kako tablete potječu iz Sirije, gdje su ih proizveli pripadnici Islamske države, a bile su predviđene za prodaju u državama EU-a.
U srijedu i četvrtak, 19,20.08.2020. u 21 sat, biće igrana pozorišna predstava „Tre sorelle“ u režiji Zorana Rakočevića, i produkciji JU Centar za kulturu Tivat i Gradsko pozorište Podgorica, u Atrijumu ljetnjikovca Buća.
Predstava će biti snimana, pa će gledaoci imati priliku da je prate putem youtube kanala u četvrtak u 21h, zbog ograničenog broja publike i poštovanja mjera koje preporučuje NKT i IJZ.
Ova predstava premijerno je izvedena 2016. godine kao diplomska predstava tadašnjih studenata treće godine studijskog programa gluma u okviru ispita iz istoimenog predmeta, i to : Marija Đurić, Jelena Đukić, Marija Labudović, Omar Bajramspahić, Vule Marković, i Pavle Popović.
Predstava se do danas uspješno izvodi kako u Crnoj Gori, tako i u regionu.
Dramaturg Stevan Koprivica istakao je : „ Tre sorelle“ se vraćaju doma da provjere kako legende i demone i ljubavi sagledava najnovija generacije crnogorskih dramskih umjetnika. Ima li ljepšeg dogadjaja za pisca i profesora škole iz koje dolazi reditelj i glumci?“
Od 80 uvezenih slučajeva koronavirusa u Sloveniji 64 su iz Hrvatske, objavile su u srijedu zdravstvene vlasti, pa vlada preporučuje svojim državljanima da se što prije vrate s ljetovanja u susjednoj zemlji jer će inače ići u karantenu.
U Sloveniji je u zadnja 24 sata potvrđeno 37 novih slučajeva, deset više nego prethodni dan.
Od početka epidemije se koronavirusom zarazilo ukupno 2493 ljiudi, a 139 ih je preminulo.
Trenutno je u Sloveniji 285 zaraženih, najviše u Ljubljani 80.
Prema podacima Instituta za javno zdravlje, u posljednjih tjedan dana je od 80 uvezenih zaraza 64 bilo iz Hrvatske.
Konačnu odluku o uvođenju karantene za povratnike iz Hrvatske vlada bi trebala donijeti u četvrtak, ali je vrlo vjerojatno da će krajnji rok za povratak bez odlaska u izolaciju biti ponoć u subotu ili u nedjelju, navode slovenski mediji.
Vladin glasnogovornik Jelko Kacin u utorak navečer je sugerirao da bi se iz karantete možda mogli izuzeti Slovenci koji ljetuju u Istri koja je po slovenskim kriterijima u “zelenoj” zoni za razliku od drugih hrvatskih županija.
Austrija trenutno ima 2230 aktivnih slučajeva koronavirusa, a kako piše austrijski portal OE24, oko trećina svakodnevnih novih slučajeva se pripisuje ljudima koji se vraćaju s godišnjeg odmora, posebno iz Hrvatske.
Danas se tako pojavila fotografija nastala ispred jedne gostionice u Štajerskoj. Naime, vlasnik je na ploči ispred gostionice napisao kako ne prima goste koji se vraćaju iz Hrvatske.
“Ne za one koji se vraćaju iz Hrvatske”, stoji na ploči ispred gostionice, a s gostioničarom Franzom Erartom su tom prilikom razgovarali iz OE24.
Gostioničar kaže da se samo brine za svoje goste
“Stavio sam taj znak jer se brinem za redovne goste”, rekao im je Erart. Dodao je i kako ne misli ništa loše.
Hercegnovsko preduzeće Čistoća, umjesto na privremenu deponiju Tisove grede u zaleđu grada, smeće odvozi na deponiju Možura u Baru. Od kada se prije pet dana zapalila deponija obustavljeno je odlaganje otpada na Tisovim gredama. Požar je juče, zahvaljujući i kiši, najvećim dijelom ugašen, ali su mještani Ubala u čijoj je neposrednoj blizini deponija Tisove grede, kategorični da neće dozvoliti odlaganje otpada, sve dok ima dima, koji, kako kažu, pokazuje da u unutrašnjosti deponije još gori smeće. Zahtjevaju i da se načelnik Službe zaštite i spasavanja, Zlatko Ćirović tvrdi da ne postoji opasnost da se požar proširi van deponijei zahvati zelene površine. Vatrogasci su odmah po dojavi da je izbio požar sa oko 95 hiljada litara vode i 850 litara pjene uspjeli da ga lokalizuju.
Novi režim odvoženja smeća, Čistoću će koštati 24 eura po jednoj toni, a dnevno se prikupi u prosjeku oko 55 tona otpada. “Finansijski i tehnički , zbog dotrajalosti vozila, neodrživo je da se otpad vozi do Možura”, upozorio je, za Radio Herceg Novi, direktor DOO Čistoća Herceg Novi, Vladimir Arsić.
On kaže da su intenzivirani radovi na nasipanju pjeska i zemlje na deponiju kako bi se požar ugasio u potpunosti. Vjeruje da će se za desetak dana naći rješenje, jer, kako kaže postoji dio deponije koji je “siguran” za odlaganje otpada.
Požar na Deponiji
Arsić je o požaru obavijestio istražne organe zahtjevajući da se ispitaju razlozi zbog kojih je došlo do požara na Tisovim gredama, odnosno na dijelu gdje se odlaže građevinski otpad.
Mještani Ubala tvrde da su još prije mjesec ipo upozoravali lokalnu upravu i nadležne iz Čistoće na mogućnost požara na deponiji. Ogorčeni su jer za sve što se dešava na deponiji zbog čega podljedice trpe i mještani i priroda do sada niko nije pozvan na dogovornost.
Dragan Vuković tvrdi da je prije mjesec i 20 dana upozoravao nadležne u lokalnoj upravi da deponija gori. Čak je slao i fotografije, ali nije bilo reakcije odgovornih. Kaže i da se smrad sa deponije osjeti na Ublima i Vrbanju.
Baždar: Nestručna sanacija deponije
Požar na Deponiji
Milovan Baždar, bivši predsjednik Odbora direktora preduzeća “Čistoća”, tvrdi da je zbog nestručnog i namjerno izmijenjenog ugovora o sanaciji otpada došlo do veoma ozbiljnih posljedica po životnu sredinu, naročito u okruženju deponije i zahvatu sela Ubla,
“Iz ugovora o sanaciji otpada između “Čistoće” i firme “Ivovoć”d.o.o. namjerno je izbačen dio koji shodno Zakonu o komunalnim djelatnostima i opštinskoj odluci iz 2013.godine propisuje potrebnu količinu zemlje za zastiranje otpada.Time je omogućeno izvođaču da vrši sanaciju bez potrebne količine zemlje (5-7 puta manje), uz višestruko manje troškove”, navodi Baždar I tvrdi da je riječ o koruptivnom ugovoru na štetu “Čistoće”, ali i svih građana Herceg Novog. Objašnjava da izvođač fakturiše “Čistoći” 200.000 eura godišnje, “uvijek prema količini otpada u tonama (7 eura/tona) kojeg kamioni Čistoće dovezu na deponiju, bez obzira na količinu zemlje koju je izvođač dužan osigurati radi zastiranja otpada”.
Riješenje odlaganja otpada izgradnja nove deponije
Rad deponija Tisove grede koja je u fazi zatvaranja i rekultivacije, produžen je do 2022 godine. Agencija za zaštitu životne sredine produžila je rok za njeno zatvaranje do izgradnje nove sanitarne deponije Duboki do na Ublima. Još se očekuje građevinska dozvola iz Ministarstva održivog razvoja i turizma.
Nova sanitarna deponija za opštinu Herceg Novi nalazi se na oko 400 metara zapadno od regionalnog puta Ubli – Crkvice, na nadmorskoj visini od 1042metara. Udaljena je oko 700 metаrа od postojeće deponije Tisove grede nа Ublimа i 23 kilometra od grada.
Vrijednost buduće sanitarne deponije iznosi oko šest miliona eura, od čega bi u prvoj fazi bilo neophodno uložiti oko tri miliona eura.
Posada Instituta za biologiju mora iz Kotora krenula je u rutinski obilazak kada je ugledala morsku kornjaču u nevolji. Mlada morska kornjača kareta-kareta, jedna od tri zaštićene vrste koje žive u Crnoj Gori, zagrizla je mamac predviđen za velike ribe i umalo nastradala.
Kako je izgleda akcija spasavanja i zašto je ribolov jedan od najvećih problema na Jadranskom moru, ispričao je dr Mirko Đurović iz Instituta za biologiju mora.
