Iako je i nautička sezona kada je jahting u pitanju, ovog ljeta lošija nego lani, pad broja posjeta brodova i gostiju u toj kategoriji turizma u Tivtu nije ni izbila toliko veliki koliko je to ovih dana slučaj u ostalim vidovima „klasičnog“, odnosno hotelsko-kupališnog turizma.
Potvrđuje to podatak da je danas zauzetost vezova u marini Porto Montenegro koja je kapaciteta 450 jahti, bila 72%. To jeste osjetno niže nego na isti dan prošle godine kada je marina bila preko 90% popunjena, ali je ipak prilično dobar rezultat imajući u vidu sve teškoće izazvane Covidom-19.
Brodovi, naročito veće jahte, svakodnevno uplovljavaju i isplovljavaju iz Porto Montegra, a danas su tako na primjer, na mulo 1 ovog elitnog nautičkog centra pristali 73 -metarska super jahta „Clio“ ruskog oligarha Olega Deripaske i njen tzv. shadow boat (prateći brod), 60-metarski „Sputnik“. Dosta jahti u Port Montenegro na kratko svrati i zbog snabdijevanja bescarinskim gorivom, a pažnju javnosti, medija i (malobrojnih) turista koji ovih dana odmaraju na Crnogorskom primorju plijenio je i 107-meratski trojarbolni jedrenjak „Black Pearl“. Ova superjahta ruskog milijardera Olega Burlakova sa oko 30 članova posade, u Porto Montenegro je stigla prije izbijanja pandemije koronavirusa, početkom marta od kada je „Black Pearl“ boravio u Crnoj Gori i povremeno krstario od Boke do Bara i nazad. „Black Pearl“ je danas pod punim jedrima, napustio Tivat i isplovio za Gibraltar.
Inače, prema podacima koje je nam je saopštio PR i marketing menažder Porto Montenegra Danilo Kalezić, prosječna zauzetost vezova u toj marini do sada je u ovoj godini bila čak za 8% bolja nego lani.
„Razlog tome je značajno bolja zimska sezona koju smo u prva tri mjeseca ove godine imali u odnosu na isti period lani, ali i za ove prilike, sasvim solidan broj jahti koje su u marinu uplovljavale tokom jula i prvih dana avgusta, dok je period zatvorenosti zbog Covida-19 od druge polovine marta do kraja maja bio prililno loš“- prokomenarisao je Kalezić.
SPUTNIK se danas vezuje na mulo 1 Porto Montenegra
Prema podacima njihove marinske službe, prosječna zauzetost vezova u Porto Montenegru za brodove duže od 30 metara (koji spadaju u kategorije mega i suoer jahti) ove godine do juče je iznosila 45% što je identičan podatak kao i lani, dok je za skoro 10 procentnih poena u odnosu na uporedni prošlogodišnji period u Porto Montenegru tokom 2020. povećana prosječna zaustost vezova za jahte kraće od 30 metara. Ove godine je u prosječno do sada bilo zauzeto 82% svih vezova u tivatskoj marini namijenjenih za takve, manje jahte.
Inače, prema nezvaničmnim podacima iz izvora bliskih Lučkoj kapetaniji u Kotoru koja preko svoje ispostave u Tivtu obavlja administrativnu proceduru prilikom dolaska stranih jahti koje u Porto Montengru prelaze državnu granicu, do sada je ove godine izdato oko 75% vinjeta više za jahte u odnosu broj vinjeta izdatih u istom periodu lani, što je još jedna potvrda da jahting nije pretrpio toliko veliki slom kao ostali vidovi turizma u Crnoj Gori.
“Njena ispovijest sadrži brojne nepotpune i neistinite podatke i ovdje sam ispred svih kolega koji su učestvovali u liječenju da upotpunim priču. Nakon što je bolestan čovjek došao iz Srbije, ona je svoga supruga odlučila da liječi u kućnim uslovima. Kada se njegovo stanje pogoršalo on je odmah primljen u KCCG gdje je poslije nekoliko sati umro. Razlog smrti je zakašnjeli prijem. Ostaje nepoznanica da li bi situacija bila drugačija da je pacijent na vrijeme hospitalizovan”, rekao je Radojević.
On je poručio da nijedan doktor nikada nije objavio ime, niti bilo koji lični podatak oboljele, a kamoli preminule osobe.
“Obdukciju sam ja uradio, bilo je obavezno. Zakon o zdravstevnoj zaštiti ne podrazumijeva pristanak porodice za vršenje obdukcije”.
Radojević je rekao da je Marković Perić pružena sva podrška kada je u pitanju sahrana njenog supruga.
“Vjerujem da je koleginici bilo teško, da se srela sa mnogo neprijatnosti, ali nije se na njoj sve slomilo. Minimalno što zahtijevamo je kolegijalnost i korektnost”, kazao je Radojević.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje su od posljednjeg presjeka završile PCR analizu 464 uzorka na novi koronavirus, među kojima je otkriveno 69 novopozitivnih slučajeva infekcije.
Novopozitivni su upućeni na testiranje iz sledećih opština:
Podgorica 36, Nikši 10, Bar 4, Rožaje 4, Bijelo Polje 3, Beran 3, Pljevlja 2, Herceg Novi 2, Kotor 2, Budva 1, Ulcinj 1, Plav 1
Od poslednjeg presjeka Institutu je prijavljen jedan smrtni ishod kod pacijenata iz Bara, 1951 godište, liječen u OB Bar. Ukupan broj smrtnih slučajeva povezanih sa COVID-19 od početka juna mjeseca je 52 a od početka godine: 61.
Prijavljen je oporavak 118 pacijenta.
Ukupan broj aktivnih slučajeva COVID19 u Crnoj Gori trenutno iznosi 1192.
Mugoša: Prelomni je trenutak, epidemija će najvjerovatnije početi da se smiruje
Nivo epidemije koronavirusa se održava, relativno je visok i ono što je dobro je da nemamo porast.
To je na konferencija za novinare Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti kazao direktor Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša.
“Danima se dešava da je na nivou od 15 odsto testiranih što govori da smo došli do jedne granice gdje je prelomni trenutak i da će najvjerovatnije početi da se smiruje epidemija. To zavisi samo od našeg ponašanja koje uslovljava širenje infecije”, rekao je Mugoša.
Svetlana Marković Perić, specijalista urgentne medicine, govori o svom iskustvu sa koronom, ličnom gubitku i poruci za sve nas, u okviru projekta koji sprovodi Sindikat doktora medicine Crne Gore u partnerstvu sa Centrom za razvoj nevladinog sektora uz finansijsku podršku Evropske unije u Crnoj Gori kroz program EIDHR.
Svetlana Marković Perić – foto printscreen
Svetlana Marković Perić, specijalista urgentne medicine, radila je u Srbiji, pa u Crnoj Gori i u Njemačkoj, a nakon povratka u Crnu Goru, posljednjih pet godina je zaposlena u tivatskoj Hitnoj pomoći. Ko je ne zna sa terena, za nju je čuo iz medija.
“Moj suprug je primljen u Klinički centar 22. marta u ranim jutarnjim satima. Preminuo je oko 12 sati u toku dana. Ja sam saznala da je pozitivan na koronu uveče u 22 sata. Ja nijesam znala da smo imali koronu. Nakon toga je meni urađen test. 23. marta uveče sam dobila nalaz da sam pozitivna nka koronu. Tu se moja muka nije završila. Moja stradanja tek počinju”, priča Marković Perić.
Nakon smrti njenog supruga koji je prva žrtva korone u Crnoj Gori, njoj je određena samoizolacija. Ne ona od 14 ili 28, već od 45 dana.
“Tog dana sam morala da riješim problem sahrane moga supruga. Ja živim u Herceg Novom, a Podgorica je 120 kilometara udaljena. Kolega, patolog koji je radio obukciju mom suprugu bez moje saglasnosti, što sam kasnije doznala, mi je dao jedno “fino” rješenje. Ukoliko ja nemam mogućnost da sahranim supruga, on će pozvati socijalnu službu i sahraniće ga zajedno u grobnici sa beskućnicima”, navodi Marković Perović.
Doktorka je pored bola morala da se bori i sa stigmom zaraženih.
“Te večeri, prije nego što sam saznala da je moj suprug pozitivan, u medijima se pojavila informacija da je umro od korone. Tri pogrebnika koje sam zvala su odbili da ga voze jer bi se oni zarazili. Jedva sam našla pogrebnika koji je, sticajem okolnosti, uz dogovor, moj suprug prebačen u mrtvačnicu u Risnu, do momenta do kad sam ja uspjela da nažem način kako da ga sahranim. Zahvaljujući mojoj bliskoj prijateljici koja mi je pozajmila njenu porodičnu grobnicu ja sam nakon 8 dana uspjela da sahranim supruga tako što su ga drugi sahranili. Ja nisam mogla, bila sam zatvorena, nisam mogla iz kuće da izađem”, priča Marković Perović.
Doktorka priča da je najtragičnija stvar koja joj se kao ljekaru desila je to što je razapeta na krst srama.
“To je nešto što je teško opisati. Na televiziji se pojavila informacija o prvoj žrtvi od korone sa imenom, prezimenom, mjestom odakle je i odakle je došao. Mi smo pacijentu upropastili njegov prethodni život i smrt”, navodi ona.
Na pitanje strahuje li od odmazde jer se usudila sve da kaže javno, Marković Perović ima jasnu poruku.
“Ja sam izgubila ono što sam voljela. Mogu da mi uzmu život. Mogu da mi daju otkaz, ali straha nemam. Gdje postoji ljubav, tu postoji život. Jako bih voljela da se bavim edukacijom mladih ljekara i to ne znanju iz medicine već ljubavi prema pacijentu. Bolesna osoba ne smije da bude broj i socijalni slučaj, već čovjek”, kazala je ona.
U Opštinskoj izbornoj komisiji u Kotoru danas je obavljeno žrijebanje za redosljed brojeva za zbirnu izbornu listu na lokalnim izborima koji će se održati 30. avgusta.
”Vladimir Jokić Kotor je naša nacija-Demokratska Crna Gora”
2. “Za Kotor! Za Crnu Goru! DPS – Milo Đukanović“, lista opštinskog odbora DPS-a, nosilac Željko Aprcović
3. “Patriotski i građanski – Crno na bijelo” odbornička lista Građanskog pokreta URA, čiji je nosilac Ljiljana Popović Moškov
4. Socijaldemokratska partija Crne Gore, lista pod nazivom “SDP – Jak Kotor!”, nosilac dr Ivan Ilić.
5. “Dr Andrija Lompar – Mi odlučujemo, dosljedno za Kotor”, lista kotorskih Socijaldemokrata
6. “Za budućnost Kotora“, nosilac je Dejan Vukšić, koju čini osam partija: Nova srpska demokratija, Pokret za pomjene, Demokratska narodna partija, Demokratska srpska stranka, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Socijalistička narodna partija i Stranaka srpskih radikala
7. Hrvatska građanska inicijativa Kotor, nosilac Ljiljana Velić
Na dionici magistralnog puta Meljine-Petijevići, od kružnog toka u Meljinama do naselja Podi – skretanja za zaselak Rusmani, u toku je završna faza na izgradnji četiri kilometra javne rasvjete. Kao što su građani mogli vidjeti još sinoć, rasvjeta je sada u funkciji i u testnoj fazi, a Mjesna zajednica, mještani i investitor – Opština Herceg Novi, zadovoljni su dinamikom i kvalitetom izvedenih radova.
Ovim projektom, čija je vrijednost 181.000 eura, a koji finansira Opština Herceg Novi, biće riješen problem neosvijetljenog i izuzetno prometnog dijela saobraćajnice – magistralnog puta, čime će biti povećan stepen bezbjednosti kako za vozače, tako i za pješake i bicikliste.
Kako je podsjetila potpredsjednica Opštine Herceg Novi Danijela Đurović, postavljeno je 106 stubova javne rasvjete, a u planu lokalne uprave je nastavak projekata kojima se poboljšava bezbjednost vozača i pješaka na ovoj dionici – izgradnja trotoara na još dvije lokacije na Podima, od vidikovca ka Meljinama i u blizini područnog odjeljenja osnovne škole ”Milan Vuković”.
Đurović je istakla i da je sam projekat izgradnje javne rasvjete na dionici puta Meljine-Petijevići unaprijeđen, sa pomjeranjima mjesta priključenja u dogovoru sa CEDIS-om. Građanima se izašlo u susret, pa je na više mjesta projekat usklađen sa njihovim potrebama.
Tokom narednih dana uslijediće i radovi na zamjeni četiri već postojeća stuba koji se nalaze u blizini kružnog toka u Meljinama, odnosno na početku saobraćajne dionice, a sve kako bi se postigla funkcionalna i estetska unificiranost duž cijele dionice na kojoj se izvode radovi. Takođe, trenutno se radi na obezbjeđenju novog brojila za nove trase rasvjete, pa će vrlo brzo rasvjeta na ovoj dionici biti i zvanično puštena u rad.
Izvođač radova je kompanija ”Ramel”, koja je odabrana za najpovoljnijeg ponuđača na tenderu koji je u martu ove godine raspisala lokalna uprava. Radovi se izvode na osnovu glavnog projekta koji je izradila kompanija ”Nalex”.
Podsjećamo, duž magistralnog puta Meljine-Petijevići tokom protekle godine izgrađen je trotoar na dvije dionice, od stambeno poslovnog objekta „Igalopromet“ do kuća Murišića u Meljinama, kao i na Podima, tačnije kod vidikovca na mjestu Torion.
Izmjene Zakona o porezu na dodatu vrijednost, kojim je za većinu usluga u turizmu i ugostiteljstvu snižena stopa, počela je i zvanično da se primjenjuje.
Snižavanje stope PDV na 7 odsto dio je trećeg paketa mjera koje je Vlada donijela u cilju ublažavanja posljedica izazvanih pandemijom koronavirusa.
Izmjenama Zakona propisana je primjena snižene stope PDV-a od 7 odsto kod sljedećih usluga: smještaja u turističkim apartmanima, pored ranije propisanih ostalih vrsta turističkog smještaja – hotela, motela, turističkih naselja, pansiona, kampova i vila, i usluga pripremanja i usluživanja hrane, pića i napitaka, osim alkoholnih pića, gaziranih pića sa dodatkom šećera i kafe, u objektima za pružanje ugostiteljskih usluga”, poručili su iz Poreske uprave.
I FlyBosnia susrela se s velikim finansijskim gubicima u periodu pandemije koronavirusa. Kako saznaje Klix.ba, proteklih dana čak 20 uposlenika je ostalo bez posla u toj kompaniji, a ni plaće nisu isplaćene do kraja ugovora radnika.
Zatvaranje granica, širenje virusa, otkazivanje aranžmana i općenito manjak putovanja vodio je ka pitanju opstanka mnogih kompanija u svjetskoj avijaciji, a kamoli domaćih koje imaju nebrojeno puta manje posla. FlyBosnia je period marta i aprila iskoristila za humanitarne letove odnosno prijevoz medicinske opreme iz Kine prema BiH i Crnoj Gori.
No to nije pomoglo da firma nastavi funkcionisati normalno pa su uslijedili otkazi. Plan rukovodstva FlyBosnije jeste da će ovakav status ostati do proljeća naredne godine kada se nadaju da će situacija u avijaciji i turizmu biti znatno povoljnija, odnosno da će ljudi ponovo početi putovati bar približno kao nekada.
No, FlyBosnia će do proljeća 2021. godine pružati usluge charter letova za domaću turističku agenciju Fibulu, ali unajmljenim avionom i posadom, saznaje Klix.ba.
Naime avion koji je do sada koristila FlyBosnia bio jeiznajmljen i više se neće koristiti jer ide na tzv. “rezanje” s obzirom na starost letjelice i mogućnost velikih kvarova.
To znači da će FlyBosnia na proljeće, ukoliko ponovo uspostavi aviolinije iz Sarajeva prema gradovima Evrope i Bliskog istoka, morati osigurati novi avion te vratiti veliki broj uposlenika u sektoru letačkih operacija i drugog osoblja.
U Indijskom oceanu je došlo do velike ekološke krize, zbog zagađenja mora naftom koja curi iz nasukanog newcastlemax-a. 203,000 dwt bulk carrier Wakashio, koji se nasukao na grebenu 26. jula, s bočne strane trupa ima otvor kroz koji izlazi nafta i truje okoliš.
Brod, u vlasništvu japanske kompanije Nagashiki Shipping, bio je na putu iz Kine do Brazila, kada se nasukao s teretom 3.800 tona nafte.
“Našli smo se u velikoj ekološkoj krizi“ – priznao je ministar zaštite okoliša Kavy Ramano, dok je ministar ribolova, Sudheer Maudhoo, rekao: “Ovo je prvi put da smo suočeni s takvom katastrofom i nedovoljno smo opremljen za rješavanje ovog problema.”
Prirodni rezervat Blue Bay Marine Park teško je onečišćen, koralji i rijetke kornjače su pod naftom, a škole u blizini su zatvorene zbog mirisa nafte.
Ulažu se napori da se isprazni preostalo gorivo s broda, a lokalni političari pozvali su na međunarodnu pomoć da spriječe daljnju štetu.
Boka Kotorska uključujući Budvu je regija u Crnoj Gori kojoj je neophodna reorganizacija zdravstvene zaštite na sekundarnom, bolničkom, nivou.
Postojeće bolnice Opšta bolnica u Kotoru, Specijalna bolnica za ortopediju neurologiju i neurohirgiju u Risnu , Opšta bolnica u Meljinama, Specijalna bolnica za psihijatriju u Dobroti su infrastrukturno i tehnološki prevaziđene. Zgrade su vrlo stare, izvan su savremenih standarda i traže stalne parcijalne investicije koje su skupe i kratkroročne. Trud koji se ulaže u održavanju kvaliteta usluga u pojedinim ustanovama, misli se na kadrovsku obnovu, nabavku opreme i sanaciju prostora za rad su samo „vatrogasne mjere“ da bi se bolnički sistemi održali. U bolnicama radi medicinski kadar koji je usitnjen, posebno neke vitalne specijalističke i subscpecijalističke oblasti i ne može pružiti adekvatnu prisutnost u bolnicama izvan redovnog radnog vremena. Međusobno, bolnice su povezane lošom putnom infrastrukturom s čestim zagušenjima saobraćaja. Pomorski sanitetski transport ne postoji, a helikopterski je skup, izuzetno rijedak i kompleksan za pokretanje.
Ministarstvo zdravlja izradilo je 2011. godine dokument „strategija za optimizaciju sekundarnog i tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite sa akcionim planom za implementaciju“ u kojem ze zaključuje da je „potrebno preispitati i revidirati model organizacije pružanja bolničke zdravstvene zaštite kako bi se obezbijedilo adekvanto optererećenje ljekara u cilju racionalizacije korišćenja raspoloživih resursa i unapređenja kvaliteta zdravstvene zaštite“. Dalje, navodi se potreba nove organizacije mreže zdravstvenih ustanova s osnivanjem zdravstvenih centara i referetnih regionalnih centara s najmanje 4 odjeljenja od kojih je jedno odjeljenje „ hirurgija s traumatologijom i operacionim blokom“. Osnovni cilj ovoga bili bi izmedju ostalih i „razvijanje kapaciteta za zbrinjavanje akutnih stanja“. Međutim , od vog dokumenta nije ništa urađeno.
Postojeći bolnički sistem u ovoj regiji ne može adekvatno odgovoriti savremenim trendovima u liječenju akutnih stanja. To ću pokušati objasniti na nekoliko primjera koji spadaju u česta i najteža akutna oboljijevanja i koji su u grupi vodećih uzroka smrtnosti i invaliditeta.
Prvi primjer je teška trauma tzv. politrauma / saobraćajna, padovi i sl / kod koje postoje udružene povrede više sistema ( glava, grudni koš, trbuh, kičmeni stub, ekstremiteti ) . Kod stanja teške traume postoji takozvani „zlatni sat“ u okviru kojeg bi pacijent trebao doći na mjesto definitivnog zbrinjavanja. U sadašnjem bolničkom sistemu to je nemoguće postići jer su po bolnicama razdvojene i kilometrima udaljene službe opšte hirurgije, traumatologije i neurohirurgije s prisutnim deficitom dežurne anesteziološke službe i dijagnostike. Često povrijeđeni potroši taj sat zato što je odvezen u najbližu bolnicu koja u isto vrijeme kadrovski i opremom ne može pružiti adekvanto liječenje već je potreban novi transport u drugu bolnicu ili treći transport u Klinički centar. Rješenje je nova bolnica s „trauma centrrom“ gdje će 24 sata raditi neophodni kadrovi za zbirnjavanje ovih stanja kao opšti hirurg, ortoped-traumatolog, anesteziolog, rentgenolog, neurohirurg i sl.
Drugi primjer su pacijenti s akutnim infarktom srca. Oni bi trebali biti zbrinuti u roku ne dužem od dva sata što podrazumijeva i hitnu invazivnu dijagnostiku i terapiju tj. kateterizaciju. Jedino mjesto gdje pacijent sada može dobiti takvo zbrinjavanje je Klinički centar u Podgorici. Za takve pacijente s područja Boke i Budve nemoguće je obezbijediti taj rok jer pacijent prvo dolazi u Opštu bolnicu gdje mora klinički obrađen za što je potrebno značajno vrijeme, a zatim je potreban novi transport u Klinički centar. Rješenje je stvaranje uslova za otvaranje angiološke sale (tzv „cat-lab“ ) gdje bi se radile procedure interventne kardiologije kao što je hitna kateterizacija srca sa stentiranjem. U isto vrijeme stvorili bi se uslovi i za druge hitne i hladne procedure.
Bolnica Kotor foto Boka News
Treći primjer je moždani infarkt gdje je isto važno da se u prvim satima od nastanka bolesti uradi terapija rastvaranja krvnog ugruška u mozgu sličnu onoj kod infarkta srca ili uklanjanja tromba iz krvne žile mozga.. Ta terapija se sada ne radi u ovoj regiji.
Četvrti primjer su akutna dešavnja u porodništvu ( npr krvarenja, vitalna ugroženost porodilje i novorodjenčeta) gdje je potrebna hitna timska intervencija koja podrazimijeva pripremnu operacionu salu, prisutvo ginekologa, anesteziologa, pedijatra ili neonatologa i ostalog osoblja.
Ne manje važan argument „ekipirane“ bolnice je onkološka hirurgija gdje je hirurzima u procjeni obimnosti liječenja neophodno prisustvo patologa tokom samog izvođenja hirurške procedure. Ni jedna bolnica u ovoj regiji nema patološku službu.
Na ovim primjerima pokušali smo objasniti značaj da Boka Kotorska i Budva trebaju savremenu regionalnu bolnicu za zbrinjavanje navedenih i drugih akutnih stanja , ne velikih krevetnih kapaciteta cca 300-350 kreveta, ali kadrovski i opremom obezbijeđenju da može zbrinjavati akutna stanja svakog dana tokom 24 sata i koja bi objednilia djelatnosti svih navedenih bolnica. Naravno , trebalo bi obezbijediti i uslove za liječenje pacijenata za dugotrajno hronično liječenje i palijativnu njegu što se može obezbijediti korištenjem postojećih bolničkih kapaciteta, npr SB Risan. Isto tako u SB Risan bi se mogao zadržati program elektivne /hladne ortopedije.
Kao moguća lokacija nove bolnice nameće se područje tzv „Industrijske zone Kotor“ koja je idealna jer se nalazi na raskrsnici između tri grada. Dostupnost nove bolnice udaljenijem Herceg Novom mogla bi se riješiti jačom ekipiranošću Hitne medicinske pomoći u tom gradu, trajektnim prevozom, pomorskim sanitetskim prevozom ili helikopterskim prevozom. Tako bi se stvorili uslovi da se na jednom mjestu objedini inače deficitaran kadar kao što su anesteziolozi, hirurzi, traumatolozi, kardiolozi , ginekolozi, rentgenolozi, pedijatri i neonatolozi i sl) . S tim bi se postigao nivo tzv „sigurne bolnice“ što podrazumijeva da se u bolnici tokom 24 sata nalazi neophodan kadar za zbrinjavanje akutnih životno ugroženih pacijenata. Sadašnja kadrovska situacija u bolnicama ne može obezbijediti 24 satno prisustvo određene specijalnosti u svim bolnicama, sem u izuzetnim situacijama.
Važno je i što bi se objedinile dijagnostičke procedure modernom, tehnološki najnovijom opremom na jednom mjestu (digatalni rentgen, ultrazvučni aparati, CT skener, magnetna rezonanca digitalni c-luk u „cat-lab“ sali ). Isto važi i za ostale prateće bolničke službe prije svega laboratoriju , transfuziologiju i sl.
Prim. dr Ivan ilić – foto Boka News
Sredstva za izgradnju bolnice mogla bi se obezbijediti iz predpristupnih fondova EU, povoljnim kreditima, valorizacijom sadašnjih bolničkih placeva bolnica u Kotoru, privatno-javnim partnerstvom i sl.
Nova bolnica bi motivisala i mlade ljekare i ostalo medicinsko osoblje da ostanu ovdje i rade u savremenim bolničkim uslovima.
Navedenim bi se značajno podigao kvalitet bolničkog liječena i značajno rasteretio Klinički centar u Podgorici.
Ne treba naglašavati i značaj nove bolnice u razvoju turističke privrede kao strateške privredne grane u zemlji. Bolnica bi se nalazila u „srcu“ turističke regije, u neposredom zaleđu budvanske rivijere, resortima u području Luštice, Grblja, Tivta i novljanske rivijere. Prisustvo velikih turističkih objekata u ovoj regiji s visokim standardom usluga podrazumijeva postojanje ovakve nove bolnice jer je teško povjerovati da visoko platežni gosti koji trebaju biti korisnici usluga u ovim resortima dolaze u zemlju gdje u neposrednoj blizini nemaju obezbijeđenu najsavremeniju zdravstvenu zaštitu.
Za brži saniterski transport potrebno je ojačati postojeće jedinice Hitne medicinske pomoći, razmisliti o uvođenju hitnog sanitestkog transporta morem te poboljšati dostupnost helikopterskog sanitetskog prevoza formiranjem posebnog mobilnog medicinskog tima.
Ponovio bi potrebu da se neka od postojećih bolničkih kapaciteta iskoriste za spomenuto obezbijeđivanje palijativne medicinske njege i dugotrajne hronične njege jer će ista stanja zbog staranja populacije, porasta malignih oboljenja i socijalnih faktora postajati sve potrebnija. Za sada nemamo ni jedan bolnički krevet obezbijeđen za ovu potrebu, – kaže se u saopštenju prim dr Ivana Ilića nosioca liste SDP u Kotoru, doskorašnji direktor OB Kotor
