Zahvaljujući brzoj, koordiniranoj akciji pripadnika Uprave pomorske sigurnosti, spasilački čamac SAR-5 odvezao je na sigurno dvije osobe koje su juče, u popodnevnim satima, usljed jakog zapadnog vjetra bile “zarobljene” na plaži u Buljarici.
“Pomorsko-operativni centar je u 18 sati primio poziv od zakupaca plaže da se na istočnom dijelu, koje je izrazito kamenito, nalaze dvije osobe. Spasilački tim kojeg čine Jasmin Koković, Ekrem Zaganjor i Muhamed Hodžić su za nepunih 30 minuta čamcem stigli do ugoženih osoba, kojima jak vjetar i talasi nijesu dozvoljavali da dođu na sigurni dio plaže, u mirnije vode”, kazao je za portal Bar-info pomoćnik direktora za sigurnost plovidbe u Upravi pomorske sigurnosti i upravljanje lukama Žarko Lukšić.
On je sa zadovoljstvom istakao da je spasilačka ekipa akciju izvela rutinski, u rekordnom roku, te da su kupači transportovani do obale na plaži Buljarica.
U Tivtu još nije izvjesno ko će biti nova lokalna vlast.
Iako je opoziciona građanska lista „Narod pobjeđuje“ neformalno dogovorila saradnju sa Bokeškim forumom i građanskom listom koju predvodi Goran Božović, za promjenu DPS vlasti nakon 24 godine potrebna im je podrška i jednog odbornika SDP-a.
“Ja vjerujem da će oni ići u pozitivnom pravcu i da ćemo na kraju postići sporazum i dogovor i formirati novu opštinsku vlast”, kazao je Željko Komnenović sa građanske liste “Narod pobjeđuje”.
Nosilac liste SDP-a u Tivtu, Aleksandar Đurović kazao je da još nisu donijeli odluku kome će se prikloniti, te da bi to trebalo da urade do kraja sedmice. Ako Đurović ne podrži nikoga ili podrži do sada vladajući DPS i njegove partnere SD i HGI, izbori u Tivtu mogli bi biti ponovljeni. Komnenović tvrdi da vremena za gubljenje nema, jer novoj vlasti predstoji dosta posla.
“Racionalizacja lokalne uprave, sistematizacija radnih mjesta u lokalnoj administraciji, stabilizacija budžeta koji je u katastrofalnom stanju i da je Tivat sada i prezadužena i previše finansijski opterećena opština. Nama u narednih pet, šest mjeseci predstoji zaista težak period.
“Velika narodna koalicija – Za Budućnost Kotora” podnijeće krivičnu prijavu kotorakom tužilaštvu protiv osam članova Opštinske izborne komisije zbog pokušaja nasilne promjene izborne volje građana.
“Opštinska izborna komisija u Kotoru je na današnjoj sjednici donijela neustavnu i nezakonitu odluku s namjerom da Hrvatskoj građanskoj inicijativi obezbijedi mandat u lokalnom parlamentu”, saopštio je Siniša Kovačević u ime “Velike narodne koalicije – Za budućnost Kotora”.
Dodaje da je “ DPS sa svojim satelitima nasilno pokušao da prekroji izbornu volju građana Kotora, preko svojih osam članova Opštinske izborne komisije.
“Protiv njih će od strane “Velike narodne koalicije-za Budućnost Kotora” biti podnesena krivična prijava kod ODT-Kotor. Na ovaj način odlazeći DPS po ko zna koji put dokazuje da ne poštuje zakone države Crne Gore i njen Ustav””, kazao je Kovačević.
Čelnici tri koalicije koje su na izborima u Crnoj Gori osvojile većinu potpisali su u srijedu postizborni sporazum kojim su se obvezali da nova vlada neće pokretati inicijative ili postupke s ciljem izmjene crnogorskih državnih simbola kao ni promjene vanjskopolitičkih ciljeva zemlje.
“Ovo se radi u interesu svih građana Crne Gore bez obzira na vjeru, naciju, politiku… Želimo poštovati sva prava građana, a pogotovo ono osnovno – njihovu slobodu”, kazao je nakon potpisivanja sporazuma Zdravko Krivokapić, čelnik koalicije “Za budućnost Crne Gore”, koja je okupila prosrpske stranke u Crnoj Gori i koja je imala podršku Srpske pravoslavne crkve.
Čelnik koalicije “Mir je naša nacija”, Aleksa Bečić, nazivajući sporazum povijesnim rekao je da je “ovo najbolji odgovor na sve pokušaja podmetanja, manipulacija, stvaranja tenzija i podjela te potvrda da će nova demokratska vlast biti proeuropska, prozapadna, procrnogorska i prograđanska”.
“Vlada će biti spremna isključivo služiti Crnoj Gori i njenim građanima. Nema promjene, već samo jačanja vanjskopolitičkog puta Crne Gore”, istaknuo je Bečić.
Dritan Abazović iz koalicije “Crno na bijelo” vjeruje da će ekspertna vlada, koju će formirati ove tri koalicije, imati podršku međunarodne zajednice te će se morati posvetiti teškoj gospodarskoj situaciji u Crnoj Gori.
On je rekao da su već kontaktirali određene osobe, stručnjake u svojim područjima u Crnoj Gori i njenoj dijaspori, ali nije htio govoriti o imenima.
“Čekaju nas veliki gospodarski i socijalni izazovi, nagomilani problemi, prazna blagajna, borba protiv korupcije i kriminala. Buduća vlada ima zadatak da se najviše posveti tim pitanjima. S ovim umire svaka manipulacija DPS-a… Odlučni smo provesti pomirenje i bavimo se pitanjima koja najviše opterećuju građane Crne Gore”, kazao je Abazović.
Bečić je kazao da je ruka ispružena prema strankama manjinskih naroda te da “očekuju da će stranke nacionalnih manjina biti dio nove demokratske vlasti”, bez obzira jesu li osigurale parlamentarni status ili ne.
Jačanje suradnje s NATO-om i reforme ka punopravnom članstvu u EU
U Sporazumu se navodi da će nova demokratska vlada u Crnoj Gori odgovorno provoditi sve međunarodne obveze koje je ta država preuzela, ojačati i unaprijediti suradnju s NATO-om i brzo, u potpunosti i predano provesti sve reforme potrebne za punopravno članstvo Crne Gore u EU.
“Nova demokratska vlada u potpunosti će depolitizirati ključne vladine institucije s ciljem osiguranja beskompromisne borbe protiv kriminala i korupcije. Nova demokratska vlada će poštovati Ustav i s tim u vezi neće pokretati nikakve inicijative ili postupke s ciljem izmjene državne zastave, grba i himne”, piše u Sporazumu.
Također, kako je navedeno, nova vlada neće provoditi revanšizam na političkoj ili bilo kojoj drugoj osnovi, usvojit će i revidirati sve zakone u skladu s europskim standardima, s ciljem što brže integracije Crne Gore u EU i omogućit će manjinskim strankama sudjelovanje u vladi bez obzira imaju li parlamentarni status ili ne.
Koalicije su se sporazumom obvezale i da neće pokretati postupak za povlačenje priznanja neovisnosti Kosova.
Ove tri koalicije na parlamentranim izborima održanim 30. kolovoza osvojile su 41 mandat, dok je Đukanovićeva Demokratska partija socijalista, zajedno s tradicionalnim koalicijskim partnerima Bošnjačkom strankom i Socijaldemokratima, osvojila 38 mandata. Dva mandata pripala su Socijaldemokratskoj partiji Ranka Krivokapića, koja je u prošlom sazivu parlamenta bila oporbena stranka. Dvije hrvatske nacionalne stranke nisu prešle povlašteni census od 0,3 posto izašlih birača i neće imati svog zastupnika u parlamentu.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje su od posljednjeg presjeka završile PCR analizu 822 uzorka na novi koronavirus. Registrovano je 219 novopozitivnih slučajeva infekcije i to iz sledećih opština:
Berane 69, Podgorica 40, Nikšić 36, Rožaje 30, Bijelo Polje 13, Kotor 8, Pljevlja 7, Herceg Novi 6, Cetinje 4, Bar 2, Ulcinj 2, Mojkovac 1, Andrijevica 1
Od poslednjeg presjeka prijavljena su dva smrtna ishoda kod COVID19 pozitivnih pacijenata i to iz Pljevalja i Cetinja, rođenih 1977. i 1962. godine a koji su liječeni u OB Nikšić i u Kliničkom centru Crne Gore. Ukupan broj smrtnih slučajeva povezanih sa COVID-19 infekcijom od početka juna mjeseca je 105 a od početka godine 114.
Prijavljen je oporavak kod 38 pacijenta.
Ukupan broj aktivnih slučajeva COVID19 u Crnoj Gori trenutno iznosi 1.630.
Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim koronavirusom je 6.094.
Opšti sud Europske unije odbacio je u srijedu tužbu Slovenije protiv Europske komisije u “slučaju teran”, dugogodišnjem vinskom sporu slovenskih i hrvatskih vinara.
Odbačen je zahtjev Slovenije da se poništi delegirana uredba EU-a o uvjetima za korištenje termina “teran” na etiketama hrvatskog vina iz Istre, objavio je europski sud u izjavi za medije, koju prenose slovenski portali.
Tužba se je odnosila na naziv “teran”, koji se koristi i u Sloveniji i u Hrvatskoj. Nakon ulaska Slovenije u EU taj se je termin koristio na etiketama nekih slovenskih vina, najprije kao tradicionalni naziv za vino s Krasa, proizvedeno na određenim vinorodnim područjima, a onda mu je bila priznata i oznaka zaštićenog podrijetla, navodi se među ostalim u opširnom opisu spora, u obrazloženju presude.
Sud pojašnjava da je Europska komisija priznala hrvatskim vinarima iz Istre da, unatoč protivljenju Slovenije, za svoje tradicionalno vino koje zovu teran mogu na etiketama označavati etiketom “Hrvatska Istra – teran”, a Slovenija je u tužbi išla sa zahtjevom da se delegirana uredba kojom je to regulirano poništi jer Slovenija ima ekskluzivno pravo na teran.
Do delegirane uredbe o istarskom teranu došlo je nakon neuspješnih pregovora Hrvatske i Slovenije da se to pitanje riješi bilateralnim kompromisom. Europska komisija je delegiranim aktom, koji je stupio na snagu sredinom 2017. godine, priznala izuzetak po kojemu se hrvatski teran iz Istre može prodavati s naljepnicom “Hrvatska Istra – teran”, s time da naziv vina na etiketi bude ispisan manjim slovima.
Slovenija sada, nakon odbijanja tužbe, ima mogućnost na presudu općeg suda EU-a podnijeti žalbu, no nije poznato hoće li to učiniti, navode slovenski mediji.
Tužbu je podnijela nekadašnja vlada Mire Cerara, dok je u ožujku formirana nova vlada Janeza Janše, koja se zalaže za mirno rješavanje sporova.
Prijašnje vlade, koje su vodili Miro Cerar i Marjan Šarec, inzistirale su na sudskom rješavanju sporova s Hrvatskom, posebno inzistirajući na “načelu vladavine prava”, ne samo u sporu oko terana nego i graničnom prijeporu, uz povremene ocjene da je Europska komisija pristrana u korist Hrvatske.
Članovi opštinske izborne komisije u Kotoru iz poraženih političkih partija, pod direktivom odlazeće pajser uprave, nastavljaju besramno i nezakonito prekrajanje izborne volje građana Kotora. Na današnjoj sjednici OIK Kotor ova grupacija je glasala, suprotno zakonu o izboru odbornika i poslanika, da se HGI-ju dodijeli mandat koji nisu obezbijedili na izborima, saopštili su iz opštinskog odbora Demokrata Kotor.
Kako ističu, u skladu sa zakonom HGI kao manjinska partija ulazi pojedinačno sa izbornim rezultatom u raspodjelu količnika za odborničke mandate, ali sa osvojenih 260 glasova, HGI nije ostvario pravo na mandat u skupštini opštine.
“Bez obzira na činjenicu da nisu ostvarili pravo na učešće u SO Kotor, Demokrate, kao najjači subjekt buduće vlasti, su opredijeljene da ponude HGI učešće u budućoj izvršnoj vlasti”, naglašavaju.
Demokratska Crna Gora danas će, najavljuju, predati žalbu Državnoj izbornoj komisiji kako bi se konačni rezultati izbora u Kotoru proglasili u skladu sa zakonom i izraženom voljom građana Kotora.
“Takođe, danas ćemo podnijeti krivičnu prijavu protiv onih članova OIK koji su nezakonito pokušali da prekroje izbornu volju građana Kotora. Poručujemo pajser brigadi da su im sve opstrukcije džabe, građani su ih poslali u političku istoriju i svakim odugovlačenjem u predaji vlasti neće postići ništa osim što će svoje već ugaženo dostojanstvo dodatno baciti u blato”, kaže se u saopštenju Demokrata Kotor.
U Osnovnom sudu u Kotoru smatraju da je presuda sudije Momirke Tešić, prema maloljetniku, u slučaju pomorske nesreće u kojoj je stradala Maja Šljivančanin, a povrijeđen Vladimir Stanišić, opravdana, ističe se u saopštenju tog suda koje je potpisao portparol sudija Špiro Pavićević.
Kako pojašnjavaju, maloljetnik koji je upravljao jahtom iskazao je iskreno kajanje zbog učinjenog, a predmetno krivično djelo koje je stavljeno na teret učinjeno je iz nehata. Takođe je o njemu pozitivano i mišljenje Centra za socijalni rad Podgorica. Maloljetnik do sada nije bio u sukobu sa zakonom, a u prilog presudi ide i činjenica da je upravljač drugog plovila trebao da izbjegne sudar.
“Mišljenje stručnjaka Centra za socijalni rad je pokazalo da maloljetnik potiče iz porodice u kojoj ima zadovoljene potrebe za obrazovanjem, ljubavlju, toplinom i podrškom. Tu je i činjenica da se radi o maloljetniku koji nije bio ranije u sukobu sa zakonom, čije je ponašanje inače primjereno, koji se redovno školuje i ima ambicije da se dalje akademski usavršava, kao i da ovaj događaj nosi rizik po njegovo dalje psihološko i socijalno funkcionisanje”, objašnjavaju u saopštenju Suda.
Kako ističu, izrečena vaspitna mjera pojačan nadzor od organa starateljstva i posebna obaveza društveno korisnog ili humanitarnog rada u trajanju od najduže 120 časova, je u skladu sa Odredbom čl. 15. Zakona o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku, gdje je propisano da je svrha krivičnih sankcija da se pružanjem zaštite i pomoći maloljetnim učiniocima krivičnih djela, vršenjem nadzora, opštim i stručnim osposobljavanjem i razvijanjem lične odgovornosti, obezbjedi vaspitanje i pravilan razvoj, sa ciljem da ubuduće ne vrše krivična djela.
“Odredbom čl. 32. Zakona o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku, propisano je da se maloljetnički zatvor može izreći starijem maloljetniku koji je učinio krivično djelo za koje je zakonom propisana kazna zatvora preko pet godina, kad zbog visokog stepena njegove krivice, vaspitne zapuštenosti, okolnosti pod kojima je krivično djelo učinjeno kao i prirode i težine krivičnog djela, očigledno ne bi bilo opravdano izreći vaspitnu mjeru”, pojašnjavaju u Osnovnom sudu.
U prilog ovakvoj presudi, kako napominju, išao je i nalaz i mišljenje vještaka pomorske struke Aleksandra Božovića iz kojeg proizilazi da je i oštećeni Vladimir Stanišić, načinom upravljanja plovilom doprinio nastanku pomorske nesreće.
“Stanišić se nije pridržavao Međunarodnih pravila o izjegavanju sudara na moru, nije osmatrao područje plovidbe i nije preuzeo radnju zaustavljanja ili skretanja u desno kada mu je prišao plovni objekat sa njegove desne strane. Sve ovo je sudiju za maloljetnike, opredijelilo da se maloljetniku izrekne vaspitna mjera pojačanog nadzora od organa starateljstva i posebnu obavezu obavljanje društveno korisnog ili humanitarnog rada, koju mjeru će izvršavati najduže 120 časova u periodu do šest mjeseci”, zaključuje se u saopštenju Suda.
Kako dodaju, sudija za maloljetnike je cijenila da u konkretnom slučaju nijesu bili ispunjeni uslovi za izricanje stože kazne, iako je riječ o starijem maloljetniku koji je učinio krivično djelo za koje je zakonom propisana kazna zatvora preko pet godina.
Na arheološkom lokalitetu Rimski mozaici u Risnu sinoć je održano veče književnog stvaralaštva Miraša Martinovića pod nazivom Teuta – inspiracija, mit i istorija. Ovom prilikom otvorena je i izložba starih fotografija Risna – Risan kroz vrijeme.
Prisutne je pozdravila Marina Dulović, sekretarka Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti i zahvalila učesnicima programa, autoru Mirašu Martinoviću i Mariji Starčević, rukovoditeljki Gradske biblioteke i čitaonice Kotor kao voditeljki razgovora s autorom, i realizatorima projekta NVO Koltrini i MZ Risan na cjelokupnom progamu projekta Risanski vremeplov.
Veče posvećeno književnosti i fotografijama Risan
Marija Starčević je, ukratko predstavljajući autora i njegovo stvaralaštvo, istakla: Miraš Martinović, apartna i posebna figura crnogorske savremene književnosti, autentičnog stila, fasciniran je prošlošću, velikim civlizacijama, antičkim temama. Njegovo djelo čitaoca osvaja količinom informacija koje se lagano prepliću kroz priče i događaje iz daleke prošlosti. U sintezi mitskog, književnog, enciklopedijskog, etimološkog i kulturološkog, on na poseban način budi našu maštu i pretvara je u stvarnost. Veliki trud, uloženo znanje, istraživanje, odnosno posvećenost prošlosti i minulim epohama. Njegove knjige predstavljaju svojevrsni almanah činjenica i događaja. Istražujući našu istoriju on djeluje na našu sadašnjost otvarajući nam i vrata u budućnost. Raspršuje vatru naših saznanja, znatiželja i maštanja. U svojim tekstovima slikovito prenosi vantekstualnu realnost, mitološko, istorijsko, stvarno i nestvarno. Spoj filozofije i imaginacije potkovane znanjem, uz racionalno i meditativno spojeno u jedno, predstavlja glavnu vrijednost njegovog književnog opusa. Identifikuje se sa istorijskim ličnostima i aktualizuje u stvarnosti događaje minulih vremena, a činjenice kojima potkrepljuje svoje ogromno znanje, izviru iz melanholije koja živi u njemu, inspirisana pogledom na more, nebo i plavetnilo čarobnog bokokotorskog zaliva u kojem stvara, živi i mašta. Član je Crnogorskog PEN-a i Matice Crnogorske.
Veče posvećeno književnosti i fotografijama Risan
Miraš Martinović se pozdravljajući prisutne prisjetio promocije drugog izdanja Teute, koja se održala 2003. godine na Rimskim mozaicima i istakao da mu je zadovoljstvo ponovo biti na istom mjestu, deceniju i nešto kasnije. Martinović ističe da je Rizinijum riječ koja ga je prije 35 godina dovela u Risan, sa arheologom Ilijom Pušićem, i opisuje trenutak kada je Risan ušao u njegovu maštu – doticaj sa novčićem koji sam pronašao, bio je doticaj sa dalekom prošlošću, s dalekim gradom. Jednog januara 2000, na hladan, ali sunačan dan, u malom zalivu ispod Doma slijepih, gledajući brda, vodu tog dijela zaliva u mašti mu se pojavila Teuta i onda je, kaže Martinović, pisanje i njegova dublja povezanost sa Risnom počela. Za Teutu kaže da je ona bila jedna od ličnosti sa velikom sudbinom, jer da bi osoba ušla i ostala u brojnim legendama, kao što je Teutin slučaj, ona mora imati veliku sudbinu, koju kreiraju okolnosti. A Teuta se, u sudbonosnom trenutku, našla u tjesnacu između velikih sila. Autor naglašava da je, pored istorijskog okvira na kom nadograđuje svoja djela, inspiraciju tražio i u istoriji tražeći one trenutke koji su mi izgledali atipično, koji se možda u momentu u istoriji nisu činili značajnim, ali su bili sudbonosni, ili sam ih bar ja osjetio kao sudbonosno nešto što se može ponavljati i to mu je koristilo da bavim Teutom u svim mojim knjigama, jer od Teute i dolaska u Boku Kotorsku kreće sva moja antika. Kroz priču o svom književnom opusu, autor se uvijek vraćao romanu Teuta, opisujući ga kako veliki ratni roman, i knjigu iz koje isijava sloboda. Najavio je i novo izdanje Teute do kraja godine, ističući da mu se nakon 20 godina, sam nametnuo novi naslov za tu knjigu i da će ovo izdanje nositi naslov Kraljica Ilira. Književno veče zaključeno je stihovima iz Martinovićeve najnovije zbirke pjesama Bogumilske.
Veče posvećeno književnosti i fotografijama Risan
U drugom dijelu programa, priređena je izložba starih fotografija Risna, koju je otvorio Ranko Maraš, fotograf i menadžer u turizmu. Koliki je značaj fotografije najbolje možemo vidjeti na ovoj izložbi. Vraćamo se kroz vrijeme i za trenutak se nalazimo u nekom drugačijem Risnu. Kroz ove stare fotografije, sakupljene po škrinjama, albumima, arhivama i spomenarima risanskih porodica i ljubitelja ovog drevnog grada, vidjećete djelić bogate istorije najstarijeg grada u Boki. Osjetićemo duh prošlog vremena i način življenja tadašnjih stanovnika Risna. Kao što možemo da vidimo, Risan je i tada bio inspiracija fotografima, kao što je mojim kolegama i meni danas – rekao je Maraš. Iskoristio je priliku da se zahvali realizatorima programa NVO Koltrina i MZ Risan što kroz ovu i slične kulturne manifestacije rade na oživljavanju kulturnog života Risna, kao i Sekretarijatu za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor na podršci za realizaciju. U ime realizatora se zahvalio i Opštinskoj Javnoj Ustanovi Muzeji Kotor na ustupljenom prostoru Rimskih mozaika, na kom će preko 120 fotografija koje pričaju priču Risan kroz vrijeme biti izloženo do 15. septembra.
Podsjećamo da su realizatori programa NVO Koltrina i MZ Risan. Program Risanski vremeplov podržan je od strane Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti u okviru manifestacije Bokeljski vremeplov 2020.
Ulaznoj graničnoj kontroli iz Crne Gor na MCGP Karasovići – Hrvatska u utorak 8. septembra, u 5,10 sati, pristupilo je teretno vozilo s priključnim vozilom crnogorskih registarskih oznaka, kojim je upravljao 47-godišnji državljanin Crne Gore.
Tokom granične kontrole, u priključnom dijelu vozila, primjećene su preinake te je endoskopom u unutrašnjosti prepravljenog prostora uočen veći broj paketa zbog čega je zatražen nalog za pretragu.
Temeljem naloga suca istrage Županijskog suda u Dubrovniku pretražena su oba teretna vozila kada je pronađen veći broj kutija u kojima se nalazilo 2950 šteka cigareta bez poreznih markica.
Karasović GP – foto Boka News
Pronađene cigarete, kao i prijevozna sredstva, predani su na dalje nadležno postupanje ovlaštenim carinskim službenicima, a osumnjičeni 47-godišnjak je, uz kaznenu prijavu zbog sumnje da je počinio kazneno djelo „Izbjegavanje carinskog nadzora“, predan pritvorskom nadzorniku ove Policijske uprave.
