Putnici koji se vraćaju u Englesku sa sedam grčkih otoka, ali ne i iz ostatka zemlje, moraju u karantenu, objavila je britanska vlada na temelju ciljanog pristupa u borbi protiv porasta broja oboljelih od novog koronavirusa.
Dosad je vlada u Londonu, nadležna samo za Englesku, odredila karantin za putnike iz nekoliko zemalja bez obzira iz koje pokrajine dolaze, čime je razbjesnila Španjolsku kada su Baleari, omiljeno odredište britanskih turista, bili najmanje zahvaćeni virusom.
“Prvi puta imamo podatke i dovoljne kapacitete da možemo dodavati ili micati neke otoke s popisa zemalja za koje je određena karantena, neovisno o njihovom kontinentalnom teritoriju”, izjavio je u parlamentu ministar prometa Grant Shapps.
Prvi putnici koji podliježu toj ciljanoj i regionalnoj mjeri su oni koji će se u srijedu vratiti sa sedam grčkih otoka, među kojima su Mikonos, Santorini i Kreta, i morat će u karantenu.
Pouzdani podaci
Otoci na koje se odnose nova pravila moraju imati regionalne čvrste i pouzdane podatke, kao i izravne letove prema Velikoj Britaniji ili preko zemalja izuzetih od obveze karantene, precizirao je ministar.
Odluka je donesena nakon što je središnja vlada optužena za izazivanje zbrke jer nije za Englesku odredila jednaka pravila karantene kao i za Škotsku i Wales, koji su nedavno ponovno odredili obvezu karantene za putnike po povratku iz Portugala i Grčke, popularnih među britanskim turistima, što isprva London nije slijedio.
Premijer Andrej Plenković branio je u ponedjeljak otvaranje Hrvatske za inozemne turiste, iako je posljednjih sedmica zabilježen rast broja slučajeva zaraženih koronavirusom.
U jednu od najpopularnijih ljetnih destinacija u Evropi ovoga je ljeta stiglo oko sedam miliona gostiju, a broj noćenja je 50 posto manji nego lanjske, rekordne godine.
Turizam je jedna od najvažnijih gospodarskih grana koja čini oko 20 posto BDP-a najmlađe članice EU-a.
Plenković kaže da se Hrvatska na početku epidemije zatvorila kako bi zaštitila zdravlje svojih građana, a kasnije postupno otvarala kako bi privukla turiste.
“To je bio kalkulirani rizik. Broj zaraženih je porastao posljednjih tjedana, ali ono što je dobro jest da imamo nisku smrtnost, pet na 100.000 stanovnika, puno puno manje od bilo koje europske države”, rekao je Plenković u razgovoru za CNN.
“Uspjeli smo uskladiti zdravlje naših građana i prihode iz turizma, jedne od najvažnijih gospodarskih grana”, istaknuo je.
Plenković smatra da bi susjedne zemlje, od kojih su neke stavile Hrvatsku na crvenu listu, trebale uzimati u obzir epidemiološku situaciju po županijama i gradovima, a ne cijelu Hrvatsku uzimati kao rizičnu.
“Postoje županije ili gradovi s razbuktalom epidemijom i mislimo da bi mjere trebale ciljati ljude koji su bili u tim regijama. To sam poručio slovenskom, mađarskom, austrijskom i njemačkom kolegi”, rekao je.
Plenković se zauzeo za to da EU donese zajedničke mjere protiv koronavirusa, ali smatra da je uloga države najvažnija.
“Epidemija je dokazala da je uloga države, a ne nekog drugog aktera, najvažnija za zaštitu građana od pandemije”, rekao je hrvatski premijer.
Ponovo je buknuo požar na naftnom tankeru New Diamondu pokraj Šri Lanke, pošto je dan ranije bio ugašen, saopštila je šrilankanska mornarica.
New Diamond koji plovi pod panamskom zastavom, išao je iz Kuvajta u indijsku luku Paradip s 270.000 tona sirove nafte i s 1700 tona dizela kada je, nakon eksplozije u strojarnici u kojoj je život izgubio filipinski mornar, poslao poziv u pomoć.
Ostala 22 člana posade su evakuirana dok je požar bjesnio u četvrtak i u petak, potičući zabrinutost zbog izlijevanja nafte, napose među stanovnicima Maldiva. Prvi požar je ugašen u nedjelju, što je potvrdio zapovjednik šrilankanske ratne mornarice Nishantha Ulugetenna.
“Požar koji je bio ugašen ponovo je buknuo zbog iznimno visoke temperature na brodu i iskri”, navodi se u ponedjeljak u priopćenju šrilankanske mornarice.
Indijska mornarica i obalna straža te privatni brodovi zajednički se bore s novim požarom koji raspiruje jak vjetar što puše brzinom od 70 km/h. Prava flotila je polijevala tanker vodom i kemikalijama kako se ne bi zapalila sirova nafta na tankeru.
Kapetan Indika de Silva, glasnogovornik šrilankanske mornarice, rekao je za AFP da je požar “velik, ali da se nada da će ga uspjeti ugasiti”.
Šrilankanska mornarica je priopćila da u drugom požaru nije stradao brodski teret.
Šef Kriznog medicinskog štaba doktor Ranko Lazović i član Kriznog medicinskog štaba Nemanja Radojević podnijeli su ostavke u tom štabu koji je formiran krajem marta sa početkom ekspanzije korona virusa u Crnoj Gori.
Kako je na pres konferenciji saopštio doktor Nemanja Radojević razlog ostavke je vezana za ponašanje ljudi u posljednjih sedam mjeseci, kako prije tako i poslije parlamentarnih izbora.
„Posvećen medicinskom cilju – zdravlju ljudi, u datim okolnostima znam da ne mogu ostvariti takav cilj, pa sam podnio ostavku na članstvo u Kriznom medicinskom štabu Nacionalnog koordinacionog tijela“, rekao je dr Radojević, navodeći da je doktor Lazović okončao rad u Kriznom štabu zbog drugih obaveza.
U Crnoj Gori su, podsjetimo, dominirali crkveni i politički skupovi koji su okarakterisani zdravstveno visokorizičnim događajima. Zato je došlo do povećanja broja oboljelih koji u prethodnih nekoliko dana prelazi stotinu dnevno.
U posljednja 24 sata, jedna osoba je preminula od posljedica COVID 19, a novozaraženih je 106 na osnovu analize 380 uzoraka. Najveći broj novozaraženih je u Beranama 48 i u Podgorici 18, Rožaje 13, Andrijevica 9, Bijelo Polje 5, Pljevlja 4, Plav 2, Kotor 2, Tuzi 2, Bar 1, Cetinje 1, Mojkovac 1Istovremeno je oporavljen 41 pacijent. Ukupan broj aktivnih slučajeva COVID 19 u Crnoj Gori je 1278.
Direktor Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša je ocijenio da se epidemiološka situacija sve više usložnjava, porast aktivnih slučajeva je zabrinjavajući.
„Zato što nismo poštovali mjere, širenje zaraze se ubrzava i broj inficiranih raste, a time i broj teže oboljelih i umrlih. Zbog dešavanja u prethodnih dvadeset dana sa masovnim okupljanjima koja se i dalje nastavljaju, imaćemo trend porasta i strah me je da će biti sve veći“, rekao je Mugoša apelujući na držanje distance.
Sudija suda za prekršaje u Budvi odjeljenja u Kotoru Jelena Stanišić danas je u hitnom postupku okrivljenom M.M. (61) iz Kotora izrekla kaznu zatvora u trajanju od 10 dana zbog vožnje pod dejstvom akohola.
Kako navode, on je jutros u 9 sati i 2 minuta u mjestu Škaljari upravljao automobilom pod dejstvom akohola u organizmu u koncentraciji od 1,59g/kg.
“Uz kaznu je izrečena i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od tri mjeseca i tri kaznena boda”, zaključili su u saopštenju Uprave policije.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje (IJZ) su od posljednjeg presjeka završile PCR analizu 380 uzorka na novi koronavirus. Registrovano je 106 novopozitivnih slučajeva infekcije. Prijavljen je i jedan smrtni ishod kod Kovid-19 pozitivnog pacijenata.
Kako su kazali, od posljednjeg presjeka prijavljen je jedan smrtni ishod kod kovid19 pozitivnog pacijenata iz Nikšića, rođenog 1956. godine koji je liječen u Opštoj bolnici Nikšić.
Ukupan broj smrtnih slučajeva povezanih sa kovid-19 infekcijom od početka juna mjeseca je 100, a od početka godine 109.
Prijavljen je oporavak kod 41 pacijenta.
Ukupan broj aktivnih slučajeva kovid19 u Crnoj Gori trenutno iznosi 1278.
Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 5659.
Ovogodišnji urod mandarina procjenjuje se između 30 i 32 tisuće tona, a proizvođači očekuju otkupnu cijenu oko četiri kune za kilogram, rekao je u ponedjeljak za Hinu predstavnik Hrvatske voćarske zajednice iz doline Neretve Neven Mataga.
Prve procjene hrvatskog uroda mandarine pokazuju da ćemo imati proizvodnju od oko 32.000 tona što je nekih 15 posto manje nego prošle godine.
Očekuje se dobra kvaliteta plodova i, što je bitno, mandarina će biti dosta ujednačene veličine tako da će zastupljenost najtraženijih “kalibara” biti značajna, kaže Mataga.
S obzirom na vremenske prilike, početak berbe najranijih sorti planira se kao i prošle godine oko 20. rujna, no te su sorte urodile nešto slabije. Potom slijedi berba drugih sorti, a voćari su uvjereni kako će unatoč manjoj proizvodnji kvaliteta mandarina ove godine biti izuzetno dobra.
Kako bi se održala stabilnost tržišta, proizvođači, vodeći otkupljivači i udruge poljoprivrednika ovih su dana započeli razgovore o otkupnoj cijeni.
Mataga ističe kako proizvođači očekuju otkupnu cijenu od četiri kune po kilogramu za kalibar (veličina i oblik pojedinačnog ploda) jedan, dva, tri i po mogućnosti četiri, a za “x” i “peticu” oko dvije i pol kune po kilogramu.
Što se tiče kvalitete, ona nije upitna i mandarina će biti visoke kvalitete, kazao je Mataga.
Napominje i kako će od ukupne količine mandarina oko 15 tisuća tona završiti na domaćem tržištu, a ostatak je namijenjen za izvoz.
Voćari ističu kako im je želja da mandarina ima svoju vrijednost na tržištu i da se planskom organizacijom berbe i prodaje stabilizira višegodišnja otkupna cijena te se više okrenemo izvozu.
U Hrvatskoj voćarskoj zajednici (HVZ) mišljenja su da bi, s obzirom da je kroz EU-ovu regulativu moguće iskoristiti dozvoljene alate i mehanizme, Hrvatska trebala pronaći način formiranja višegodišnje prosječne ili čak zaštitne cijene, kako bi se tržište u idućim godinama stabiliziralo i okrenulo kvalitetnijem otkupu i izvozu.
U regulaciji legalnih kanala prodaje, kako navode, Ministarstvo poljoprivrede trebalo bi imati ključnu ulogu budući da kod isplate potpora treba voditi brigu o tome prodaju li oni koji dobivaju potpore svoj urod kroz legalne tržišne kanale ili na sivom tržištu.
HVZ smatra i kako je potrebno da Hrvatska zbog koronakrize ima uređeno tržište, stabilnost tijekom otkupa te siguran plasman na domaće tržište, a zalažu se i za povećanje izvoza.
“Koronakriza je na globalnom i europskom tržištu učinila svoje, pa se očekuje veća potražnja za voćem odnosno agrumima, među kojima je i mandarina čija je zdravstvena vrijednost i kvaliteta prepoznata kod potrošača na domaćem i izvoznim tržištima”, istaknuli su iz tvrtke Enna Fruit koja se bavi organizacijom proizvodnje, otkupa, distribucijom i preradom voća.
Očekuju da će ove godine povećati izvoz na tradicionalna izvozna tržišta u regiji i EU-u te ističu da su već u kontaktu i s kupcima s novih tržišta.
Iz konzultantske tvrtke Smarter su naveli kako je jedan od problema kod otkupa mandarine “trčanje za cijenom”, što je karakteristika i svih drugih proizvodnji.
Naime, proizvođači u želji za postizanjem bolje otkupne cijene prije vrhunca sezone i optimalnih rokova berbe za pojedinu sortu kreću s berbom nedozrelih plodova koji završe na tržištu i ruše ugled kod potrošača.
“Proizvođači pri odluci o berbi moraju voditi računa i o tome da je mandarina jedna od najvažnijih voćnih vrsta po kojoj je Hrvatske prepoznata u regiji i na tržištu EU-a, pa je i kvaliteta ponude na tržištu od izuzetne važnosti”, poručili su iz Smartera.
Inače, mandarina se u dolini Neretve proizvodi na 2.200 hektara.
U organizaciji triatlon kluba Kotor, juče je održan deveti po redu ,,Bokeški triatlon“ u Sprint triatlon disciplini, 750 m plivanja, 20 kilometara biciklizma i 5 kilometara trčanja.
Prema riječima predsjednika triatlon kluba Kotor Mladena Ilića, učestvovalo je ukupno 55 takmičara u muškoj i ženskoj konkurenciji.
,,Ovaj triatlon smo bukvalno organizovali pet dana pred takmičenje i sve je proteklo u najboljem redu, učesnici su bili jako zadovoljni i što je najbitnije nije bilo povrijeđenih. Prva tri mjesta u ženskoj konkurenciji su osvojile Jelena Tomašević, Tamara Lepetić i Marija Marković. U muškoj konkurenciji prvo mjesto je osvojio Dušan Milošević koji je bio i apsolutni pobjednik, drugo Luka Čupić i treće Saša Radenović“- kazao je Ilić za Radio Kotor.
U prelijepom ambijentu tivatske “Rekolete” sinoć je održana slavljenička večera Bokeškog Foruma, povodom odličnog rezultata na lokalnim izborima u Tivtu (2 mandata i 612 glasova).
Pored prijatelja i ljudi sa liste, ovoj večeri prisustvovali su i ljudi iz partnerske platforme “Crno na bijelo” na čelu sa dr Dritanom Abazovićem, kao i funkcioneri građanske liste “Narod pobjeđuje” Budimir Cupara i Mirko Kovačević. Prisutni su bili i funkcioneri podružnice Bokeškog Foruma u Herceg Novom Luka Radović i Martin Bilafer.
– Bokelji drže riječ i mi sa DPS nećemo, jer nismo ni ušli u ovu trku zbog vlasti, već da poštenu bokešku ruku pružimo građanima Tivta, koji su to i prepoznali. Zbog toga ne slavimo eventualnu postizbornu koaliciju i ulazak u vlast, već naš sjajan rezultat. Posvećujem ovu pobjedu mom đedu Božidaru Daru Petkoviću, koji se iako nije tu evo skoro tri decenije, našao na udaru partijskih botova. Kao i prvom predjsedniku GO Bokeškog Foruma koji takođe na žalost više nije sa nama, velikom čovjeku Mladenu Rastu. Bila mi je privilegija živjeti sa njima – rekao je okupljenima predsjednik BF-a i nosilac liste na nedavnim izborima dr Andrija Petković.
Andrija i Dritan
Uz opuštenu atmosferu i muziku, Bokeški Forum njavljuje nove pobjede u korist Boke, Bokelja i prijtelja naše nevjeste Jadrana.
Počinje nastava za gotovo pola milijuna učenika u Hrvatskoj, a iako su škole većinom odabrale nastavu u razredima, zbog proboja koronavirusa neke ipak počinju nastavnu godinu putem interneta.
Odlukom Vlade Republike Hrvatske predviđena su tri modela održavanja nastave u osnovnim i srednjim školama te na visokim učilištima, kao i rad ustanova predškolskog odgoja i obrazovanja u školskoj godini 2020./2021. Model A je održavanje nastave u školi, Model B je mješoviti oblik nastave, u školi i na daljinu, a Model C je nastava na daljinu.
Prema trenutnim podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO) u školske će klupe danas sjesti ukupno 459.800 učenika.
MZO procjenjuje da će ove školske godine u osnovnim školama biti nešto manje od 316.000 učenika, od čega oko 38.000 prvašića i 143.800 srednjoškolaca.
U osam škola u Hrvatskoj, prema aktualnim informacijama, zbog zaraze zaposlenika koronavirusom, učenici prva dva tjedna nastavu će pratiti na daljinu, jer je više od 100 nastavnika i 1.000 učenika u samoizolaciji.
Primjenjuje se različit pristup nastavi od škole do škole, odnosno od županije do županije s obzirom na specifičnost epidemiološke situacije. Cilj je osigurati održavanje nastavnoga procesa uz tri osnovna pravila: nemiješanje različitih skupina, osiguravanje potrebnog razmaka te održavanje higijene.
Ravnatelj Osnovne škole Lovre pl. Matačić Tomislav Milek prvi dan škole organizirao je na način da je iskoristio sva tri ulaza u školu te je uoči početka nastave puštao po tri razreda kako se djeca ne bi grupirala.
“Pred učionicama su putokazi gdje se djeca moraju kretati na hodnicima, u učionicama svaki učenik sjedi u svojoj klupi, svaka učionica ima dezinfekcijska sredstva koja su i na ulazu u školu, zajedno s opremom za dezinfekciju cipela. Škola je nabavila dezinfekcijski stroj koji će nakon svakog izlaska učenika iz razreda dezinficirati prostor“, pojašnjava Milek.
Zaštitne maske nose učenici viših razreda, kako nalažu upute Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, a djeca nižih razreda ne moraju nositi maske. Djeca viših razreda maske moraju nositi kada u učionicama nema dovoljno mjesta za poštivanje razmaka od 1,5 metara, ističe ravnatelj Milek.
“Razmak nije problem održavati u školama koje imaju veće učionice, dok škole s manjim učionicama moraju iznalaziti druga rješenja. Svaka škola u svakom trenutku, ovisno o epidemiloškoj slici, može promijeniti način rada na djelomični i potpunu nastavu na daljinu”, kaže Milek.
O tome će odlučivati epidemilozi koji će odrediti način i duljinu trajanja nastave sukladno epidemiloškoj slici koja se pojavila, broju zaraženih, je li riječ o učenicima ili pak nastavnom ili drugom osoblju.
U OŠ Lovro pl. Matačić svi učenici započeli su s pohađanjem nastave, a ove godine im gostuju učenici iz jedne zagrebačke škole koji su u pratnji školskog osoblja na nastavu stigli autobusima.
Uzrok tome je specifična situacija s početkom školske godine u Zagrebu u kojem je nekoliko škola oštećeno potresom i zbog toga neupotrebljivo za održavanje nastave. Stoga, neke škole, koje su prije potresa radile samo u jednoj smjeni, sada rade dvosmjenski jer su ugostile učenike, tj. razrede iz oštećenih škola koji na nastavu u zamjensku školu dolaze organiziranim prijevozom autobusima.
U Zagrebu 6.500 učenika iz škola oštećenih u potresu kreće organiziranim prijevozom u zamjenske škole autobusima u kojem je dežurni nastavnik koji ima popis učenika.
U školama nema zvona, sat većinom traje 40 minuta, svaki razred boravi u svojoj učionici, potrebno održavanje propisanog razmaka, a na ulazima u škole postavljene su tzv. dezinfekcijske barijere, nema kabinetske nastave i nema šetnje razreda po školi.
Za niže razrede prehrana će se većinom servirati u učionicama. Ondje gdje nije moguće poštovati propisani razmak, maske su obvezne samo za učenike viših razreda.
U svakoj školi određene su tzv. sobe za izolaciju jer dijete koje ima povišenu temperaturu treba izolirati i obavijestiti roditelje koji u najkraćem vremenu dolaze po djecu, a potom i mjerodavne institucije.
U učionicama su razmaknute klupe, u nekima čak postavljeni jednosjedi i pregrade, a na hodnicima označeni smjerovi kretanja.
Odmori bi trebali biti organizirani u različito vrijeme, a prolazak kroz zajedničke prostorije skraćeni na minimum.
Škole se maksimalno koriste otvorenim prostorima kako bi napravile učionice na otvorenom. Za prvašiće će biti većinom organiziran doček na otvorenom, uz prisutnost jednog roditelja.
Djeci treba redovito pranje ruku tekućom vodom i sapunom, a uporabu dezinficijensa treba nastojati ograničiti na dezinfekciju kod ulaska u školu i ne treba je primijeniti više od dva do tri puta na dan.
Roditelji su dužni djeci izmjeriti tjelesnu temperaturu svaki dan prije odlaska u školu, a u slučaju povišene temperature, moraju se javiti ravnatelju škole i izabranom pedijatru radi odluke o eventualnom testiranju i liječenju djeteta.
