Speleolozi iz Karlovca i Mostara otkrili su nedaleko tog hercegovačkog središta jamu Malu Dželaliju, jednu od najdubljih u Bosni i Hercegovini i regiji čija je ulazna vertikala duboka čak 400 metara.
Kako je izvijestilo Speleološko društvo Herceg, jama, čiji je ulaz vidljiv čak i na Googleovim kartama, nalazi se u mjestu Raškoj Gori sjeverno od Mostara.
Prvi pokušaj speleologa da se spuste na dno jame zajedno s kolegama iz Karlovca nije uspio jer su imali opremu s tek 300 metara užeta, a ulaznoj ‘vertikali se nije nazirao kraj’.
U novom pokušaju uspjeli su se spustiti na dubinu od čak 400 metara gdje se nalazi velika dvorana. Nakon pretrage, pronašli su novi vertikalni kanal u koji su bacili kamen, ali nisu uspjeli čuti kada se prizemljio.
Najavili su nastavak istraživanja na toj lokaciji, jednoj od najdubljih jama u Bosni i Hercegovini.
“Već znamo kako smo otkrili jednu od najvećih ulaznih vertikala u Bosni i Hercegovini i najdubljih otkrivenih jama općenito”, naveli su za lokalne medije u Mostaru iz Speleološkog društva Herceg.
Najdublja do sada istražena jama na području Bosne i Hercegovine je Nevidna voda na području Dinare. Speleolozi su se uspjeli spustiti do dubine od 653 metra.
Crna Gora proširila je listu zemalja čijim će turistima da dozvoli ulazak u državu.
Na spisku se sada nalaze i Kipar, Irska i Malta, dok građani Srbije moraju još da pričekaju.
Iz Nacionalnog koordinacionog tela za borbu sa koronavirusom ranije je saopšteno da će Institut spisak ažurirati jednom nedeljno, svakog petka.
Kada su u pitanju zemlje regiona, pored Srbije, na tom spisku nema ni Sjeverne Makedonije.
Prema navodima RTCG, smanjenjem broja aktivno obolelih ispod 25 na 100.000 stanovnika stekli su se uslovi da Crna Gora otvori granicu za građane Srbije.
Ambasador Crne Gore u Srbiji Tarzan Milošević izjavio je da ljudi koji imaju svoje firme, i koji se bave poslom u Crnoj Gori, mogu da uđu u Crnu Goru, pod određenim uslovima, koji podrazumijevaju i mjere samoizolacije.
Austrija će ponovo otvoriti svoje granice prema Italiji, te ukinuti obavezan karantin za putnike iz 20 drugih evropskih zemalja sljedeće sedmice, saopštili su zvaničnici ove zemlje.
Austrija koja graniči sa osam zemalja podigla je prošle sedmice ograničenja na granicama za sve osim Italije, što je navelo Rim na komentar da se radi o “individualističkom” rješenju koje rizikuje da ugrozi sliku Evropske unije koja se sastoji od 27 zemalja članica.
Od 16 juna Austrija će podići mjere na putovanja iz više evropskih zemalja, uključujući popularne turističke destinacije Grčku i Hrvatsku. Osobe koje dolaze iz tih zemalja neće morati ići u dvosedmični karantin niti će morati imati negativan test.
Ovaj val popuštanja mjera ne uključuje Švedsku, dodali su zvaničnici, prenosi Reuters, te naveli da će više detalja biti poznato nakon sastanka ministara u srijedu.
Na podgorički aerodrom u utorak su sletjela prva dva aviona niskobudžetne aviokompanije Wizz Air, nakon što je 18. marta zbog pandemije koronavirusa obustavljen komercijalni avio saobraćaj u Crnoj Gori.
Avionom mađarske kompanije Wizz Air stigli su prvi turisti iz Budimpešte, a kasnije tokom dana i iz njemačkog Memmingema.
“Veoma smo zadovoljni što je u Crnu Goru stigao prvi avion iz Budimpešte aviokompanije Wizz Air, koji je je dovezao 36 putnika na ovom letu. Letom iste kompanije iz Memmingena došlo je 130 putnika. Ova rotacija ponovit će se i 13. juna”, priopćila je Marina Miketić Nikolić iz kompanije Aerodromi Crne Gore.
Ona je istakla da u toj državnoj kompaniji koja upravlja aerodromima u Podgorici i Tivtu već od sredine juna očekuju više avion i putnika.
Druga niskobudžetna kompanija Ryanair najavila je da će od 1. jula ponovno uspostaviti devet linija s Podgoricom, u sklopu ljetnog reda letenja za 2020.
U zajedničkom saopštenju kompanije Ryanair i Aerodroma Crne Gore, pozivaju se Evropljani da svoj odmor provedu u Crnoj Gori, na, kako su naveli, „predivnim plažama“.
„Evropljani se sada mogu veseliti povoljnom odmoru u Crnoj Gori i uživanju u crnogorskom suncu i predivnim plažama u svojim omiljenim ljetnim mjestima, dok crnogorski građani mogu ostvariti svoj sanjani odmor bez obzira je li on kod kuće ili u inostranstvu. Ryanair se veseli dovođenju turista, kako bi se pokrenula regionalna ekonomija koja osigurava više hiljada radnih mjesta”, navedeno je u zajedničkom saopštenju.
I crnogorska nacionalna aviokompanija Montenegroairlines ranije je najavila da će od sredine juna obnoviti linije za Ljubljanu, Frankfurt, Beč, Pariz, Zuerich, Duesseldorf, Muenchen, Hannover i Kopenhagen.
Crnogorski avio prijevoznik još uvijek nije obnovio liniju za Beograd jer su srbijanske vlasti zabranile avionima Montenegroairlinesa da slijeću na beogradski aerodrom.
Aerodrom Tivat – foto Boka News
Ta odluka vlasti u Beogradu donesena je kao odgovor na odluku Crne Gore da ne otvori granicu za državljane Republike Srbije, već samo za zemlje koje imaju manje od 25 aktivnih slučajeva koronavirusa na 100 hiljada stanovnika.
Takvom odlukom Crna Gora otvorila je granice za više od 130 država, među kojima je i Hrvatska. S druge strane, među državama koje nisu u potpunosti otvorile granice s Crnom Gorom je i Hrvatska, koja se uskladila s evropskom politikom po pitanju granica.
Unija je donijela preporuku da se granice prema trećim zemljama ne otvaraju prije 15. juna.
Crna Gora je 2. juna proglasila kraj epidemije covida-19 nakon što 28 dana nije imala novi slučaj zaraze, te je postala prva ‘korona free’ država u Evropi.
I upravo na tome će, kako je ranije najavljeno iz Nacionalne turističke organizacije, graditi kampanju za predstojeću turističku sezonu.
Prema projekciji crnogorske vlade, ekonomija će u zemlji ove godine pasti 6,8 posto, dok će pad prihoda u turizmu iznositi oko 40 posto.
Tivat panorama – foto Anton Gula Marković Boka News
Predsjednik organizacije Green Destinations /Zelene destinacije/ Albert Salman uputio je čestitku i izraze podrške predsjedniku Opštine Tivat dr Siniši Kusovcu, na urađenom u toku epidemiološke krize ali i inicijativi Tivta da pristupi ovom programu.
“Prije svega, srdačno vam čestitamo na uspješnoj politici i akciji te sklopu mjera koje su Crna Gora i Opština Tivat preduzeli u situaciji sa COVID-19, što od 1. juna 2020. godine, omogućava nastavak oporavka procesa promovisanja Crne Gore kao kao uspješne destinacije.
Zajedno s gore navedenim uspjehom, ovim putem želimo da pohvalimu vašu blagovremenu odluku da ujedinite politike održivog razvoja i turizma sa sistematskom podrškom Zelenih destinacija i Globalnih kriterijuma održivog turizma”, naveo je Salman u dopisu predsjedniku Kusovcu.
Tivat, dodao je Salman, kao prvi pokretač u Crnoj Gori je pilot destinacija sa vrlo dobrim preduslovima da postigne uspjeh na ambicioznom putu ka zelenoj i zaista održivoj turističkoj budućnosti – što je cilj vaše strategije do 2024. godine, kao i strategije razvoja turizma Crne Gore do 2020. godine – te prema ciljevima UN-a za održivi razvoj do 2030. godine.
“Tivat je sada jedna od preko 200 destinacija u 50+ zemalja, posvećenih održivosti. Naš zajednički cilj je da „izgradimo bolje“, sa efektivnim mogućnostima da poboljšate svoju održivost, kvalitet, konkurentnost, vidljivost i marketing, istovremeno dobijajući nezavisno priznanje za napore – na sistematski, neutralan i transparentan način.
Takođe nas raduje što možemo uzeti u obzir Tivat kao mogućeg domaćina Globalnih Zelenih odredišta 2022. ili 2023. godine. Za sada želimo vama i vašem timu opštine, organizaciji destinacije za Tivat i vašim građanima svu sreću i radost u budućim dostignućima”, zaključuje se u dopisu Alberta Salmana, predsjednika organizacije Green Destinations.
Green Destinations je neprofitna fondacija za održivi turistički razvoj I priznanja, koja nudi podršku u procesu održivog razvoja a sve to aktivnim uključivanjem lokalne zajedncie i poslovnog sektora.
Zajedno sa partnerima, fondacija podržava više od 200 odredišta u preko 50 zemalja širom svijeta, kada je u pitanju odgovorni turizam na globalno priznatim principima. Taj program takođe teži ka održivim ciljevima razvoja. Green destinations ili Quality Coast sertifikat više nego bilo koji drugi nudi prepoznatiljivost i vidljivost destinacije na tržištu. Turistima pruža informacije o čistim, zelenim i odgovornim destinacijama.
Nastavlja se sanacija i povezivanje puta koji će u konačnom spojiti Sutorinu sa Mokrinama, a građanima omogućiti da između ta dva dijela grada stižu mnogo brže, jer će umjesto sadašnjih 22 morati da pređu samo sedam kilometara.
Trenutno je u toku druga faza radova na betoniranju dionice puta u Mojdežu, na potezu od crkve Svetog Spasa do skretanja za Tijesni klanac. U prvoj fazi, koja je završena prije nekoliko mjeseci, sanirana je trasa od crkve do ispod Doma. Osim toga, u narednih petnaestak dana krenuće i radovi na potezu od Žukove glavice do Mrkajića.
“Radovima na sanaciji puta u Mojdežu omogućićemo mještanima bolju, lakšu i bezbjedniju komunikaciju. Osim toga, riječ je o dionicama kolskog puta koji će biti značajan za cijelu okolinu, jer se njime povezuju Sutorina i Mokrine. Kada put kroz sela bude spojen trostruko ćemo približiti ova dva dijela grada, jer će rastojanje od motela u Sutorini do škole na Mokrinama biti oko 7 kilometara, a sada je oko 22 kilometra”, kaže potpredsjednik Opštine Miloš Konjević.
Konjević najavljuje da će u narednom periodu biti tamponiran put koji povezuje sela Lazarevići i Porobići. On napominje da je ranije, u saradnji mještana i lokalne uprave, saniran put od sela Lazarevići do crkve Lazarica, a nada se da će u narednoj godini, po fazama kompletan taj put biti betoniran. Takođe, prošle godine je završeno i asfaltiranje puta kroz Tijesni klanac. Kako ističe, u planu je sanacija jedne dionice na potezu Sušćepan-Ratiševina, do novog puta, kao i asfaltiranje dijela na kojem je sanirano klizište.
Podsjećamo, pomenute sanacije puteva dogovorene su tokom prošlogodišnje posjete potpredsjednika Konjevića ovom dijelu opštine i ubrzo nakon toga ušlo se u planiranje i realizaciju projekata. Radove finansira Opština Herceg Novi, u saradnji sa Mjesnom zajednicom, a uz podršku mještana.
“Sanacijom i izgradnjom puteva spajamo sela i doprinosimo unaprijeđenju kvaliteta života u njima. Radi se o trasama u zaleđu Herceg Novog u koje se decenijama nije ulagalo, a značajne su za veliki broj mještana. Podrška koju dobijamo od građana najbolja je potvrda da se radi o projektima od izuzetne važnosti, koji su prvi preduslov za oživljavanje novskih sela”, zaključuje Konjević.
Ovog četvrtka, petka i subote 11. 12. i 13 juna povodom 23. rođendana u prodajnom centru Cungu & Co Radanovići – Kotor očekuje vas 15 % popusta na kompletan asortiman.
Kompanija CUNGU & CO osnovana je 1997. godine. Osnovna djelatnost kompanije je maloprodaja, veleprodaja i distribucija robe široke potrošnje i profesionalne opreme za ugostiteljstvo.
CUNGU
Vremenon, sa razvojem tržišta, razvili smo se u jednu od vodećih kompanija u Crnoj Gori za opremanje restorana, hotela i kafe barova sa profesionalnom opremom za kuhinje kao i sa visoko kvalitetnim namještajem za terase i plaže.
CUNGU
Osim toga u našim maloprodajnim objektima imamo širok izbor raznih proizvoda za savremene kuhinje, enterijer, opremanje i dekoraciju vaših domova.
Danas smo kompanija koja zastupa vodeće svijetske brendove te ima stroge poslovne odnose sa najvažnijim proizvođačima iz Evrope i dalekog istoka.
CUNGU
Misija naše kompanije se sastoji u konstantnom i pažljivom izboru inovativnih proizvoda koji u najvećoj mjeri objedinjvaju potrebu i želje najprobirljivijim kupcima. Od samog osnivanja poslovna politika kompanije je bila jasna: zadovoljan kupac.
Turistička organizacija Tivat danas je u saradnji sa JP “Morsko dobro” iz Budve, organizovala posjetu prirodnom rezervatu Solila, a povodom Svjetskog dana zaštite životne sredine.
Rukovodilac Službe za održivi razvoj JP”Morskodobro” Aleksandra Ivanović kazala je da je saradnja Turističke organizacije i JP”Morsko dobro” neophodna.
“Saradnja naše dvije instuitucije je potrebna kako bi sve ono što mi radimo ovdje prosto ugledalo svjetlost dana, da to bude približeno djeci u cilju obrazovanja, kao i turistima jer smatram da su Solila izuzetan dragulj, kako u prirodnom smislu, tako i u kulturno-istorijskom smislu, s obzirom na bogato nasljeđe ovog područja”.-podvukla je Ivanović.
Na obilasku Solila su juče pored ostalih, bila i djeca iz Kretivnog kutka i Dječijeg saveza Tivta, a među onima koji su pohodili ovaj rezervat prirode bila je i saradnica Turističke organizacije Tivat na na projektu “Green destination”, Kirsi Hejverine iz Finske. U sklopu tog prijekta TO Tivat će u petak u hotelu “Regent Porto Montenegrio” prirediti multidisciplinarnu radionicu “Safe, Smart & Sustainable – Tivat Piloting Green Destinations” radi učvršćivanja saradnje i sinergije javnog i privatnog sektora, strateških partnera i lokalnog stanovništva na ustanovljavanju i afirmisanju Tivta kao “Zelene destinacije”.
U organizaciji JK Jovo Dabović, a pod pokroviteljstvom D-Marin Portonovi marine održaće se 1. Portonovi regata pod imenom “Bokeška ostrva” za klasu krstaš u pet kategorija.
Regata ‘’Bokeška ostrva’’ će se održati od 12. do 14. juna 2020. godine sa planiranim startom ispred D-Marin Portonovi marine u 11 sati, u subotu 13. juna. Takmičenje će se odvijati u akvatorijumu Bokokotorskog zaliva, a navigacione rute obuhvataju ostrvo Mamula, tivatska ostrva i peraška ostrva. Profesionalni jedriličari, ali i brojni amaterski ljubitelji jedrenja, prisustvovaće ovoj nautičkoj manifestaciji.
Portonovi
D-Marin Portonovi, kao jedna od prepoznatljivih marina u okruženju ima želju da, uz usluge koje pruža, razvije i sve sadržaje za ljubitelje jedrenja. Organizatori vjeruju da će prva regata krstaša postati tradicionalna međunarodna regata u Boki sa nastojanjem da iz godine u godinu širi broj učesnika, uključujući i jedrilice koje se nalaze na vezu u D-Marin Portonovi marini. Ambicija je da regata obogati ponudu za inostrane i domaće ljubitelje jedriličarskog sporta.
Nakon završetka regate, svake večeri učesnike i goste očekuje dobro društvo i zabava kroz tematske večeri na različitim lokacijama u Portonovom. Proglašenje pobjednika i dodjela nagrada planirana je za nedjelju 14. jun sa početkom u 19 sati.
Prijavu za regatu možete poslati na: marina@portonovi.com
Uredništvo časopisa “Komuna” uputilo je inicijativu Miistarstvu prosvjete i Nacionalnom savjeta za obrazovanje, za uvođenje časopisa u model kolokvijalne-fakultativne integrisanosti u sistem osnovnoškolskog obrazovanja, s obzirom na to da “Komuna” već deceniju izučava, njeguje, prezentuje i valorizacije kulturno-istorijsku baštinu Crne Gore.
U prilog inicijativi, kako ističu u Komuni, idu i poštovanje visokih profesionalnih dometa, metodologije i istraživačkih tehnika, kredibilnih naučnih izvora, referentnost i selekcija predmetnih tema širokog radijusa od etnologije, istorije, tradicije, kulture, diplomatije, ambijentalne arhitekture, jezičkog nasljeđa, multikulturalizma, arhivistike, izučavanja muzejske građe, do muzičkog nasljeđa i drugih specifičnih tema značajnih za sveukupno nasljeđe Crne Gore.
“Časopis uvažava multikulturalni programski pristup u obradi i prezentaciji tema svekolikog civilizacijskog nasljeđa različitih kulturalnih epoha, vrijednosti i materijalnih tragova, a značajan je kao kvalifikovani resurs za izučavanje, dijalog i transfer znanja budućim generacijama. Takođe, naučni, kulturološki i profesionalni dignitet ‘Komune’ objektivna je i temeljna materija na osnovu koje se mogu vjerodostojno proučavati najširi elementi sveukupne državno-istorijsko-duhovne baštine vjekovnog trajanja Crne Gore. Svjesni smo da je u dobu globalizacije izazov i obaveza svih subjekata društva, posebno malih zajednica, očuvanje identiteta i njegovog mjesta u širim integracionim procesima, a rukovođeni načelom inovacije i modernizacije obrazovnih sadržaja, programa i tematskih modela, adaptirani su na izazove najširih kulturoloških procesa”, ističe se u inicijativi.
Komuna 14 – naslovna
Kako se dodaje, inicijativa kod prosvjetnih vlasti Crne Gore, je u cilju da se tematski sadržaj “Komune” predstavi na popularan način učenicama osnovno-školskog uzrasta.
“Konkretni operativni modeli, eksperimentalne škole, razredi, načini prikazivana i selekcije sadržaja, djelatni su pravci potencijalne razrade integrisanja Komune u neki od fakultativnih oblika školskog sadržaja namjenski organizovanih za ciljnu grupu osnovno-školskog uzrasta, a shodno procjeni i za srednjoškolsku generaciju.
Očekujući odgovor i interakciju ovim povodom, a u interesu očuvanja kulturno-istorijske baštine Crne Gore, potpisnici inicijative uvjereni u javni interes misije koju već deceniju obilježava visokoprofesionalni rad Komune, predmetnu inicijativu doživljavaju i upućuju kao čin lične i kolektivne obaveze i odgovornosti na očuvanju istorije, kulture, tradicije, imena i jezika Crne Gore”, naglašavaju u “Komuni” uz napomenu da je inicijativu podržalo nekoliko akademika CANU i DANU, nekoliko dekana sa različitih Univerziteta, brojni univerzitetski profesori i crnogorski intelektualci različitih profila.
