Bračni par iz Slovenije malim brodićem preplovio cijeli Jadran

0
Foto Slobodna Dalmacija – Jure Miskovic/Cropix

„Pogledaj, molim te, koliki je to brodić. Ja se s njime ne bi usudio od Zadra do Preka, eventualno odavde do Đige. I barkajoli imaju veći brod. A njih su dvoje s time sami doplovili s Lastova do Zadra, eno ih, živi i zdravi“- govori za Zadarski.hr Zadranin Nikola, taman dok se na rivi kraj mosta vezuje maleni crni brodić s dvoje putnika. Kad stane uz bok jahtama koje su tamo privezane, iz daljine izgleda kao kutija šibica.

No, ta kutija šibica ima veliku priču. Pravu avanturu koju je sa dvoje svojih putnika, kapetanom Marom i prvom časnicom palube Petrom, doživio i proživio u zadnjih 20 dana otkako je iz istarskog Plomina krenuo na svoje prvo putovanje. Ni bliže, ni dalje nego na Lastovo, najudaljeniji naseljeni otok na Jadranu. Njih dvoje su bračni par Kunaver iz Ljubljane, zlatar i komerijalistica u najboljim godinama i zarazno dobre energije, najbolji živući dokaz kako manjak mora u genima ne mora stati na put dobroj volji i želji za plovidbom.

U četiri i pol metra dugom te svega metar i devedeset širokom brodu, na pentu s timunom, koji je u jednom komadu saliven od polietilena, preplovili su Jadran, preživjeli dvije orkanske bure, na njemu spavaju i uživaju, posvade se pa zaplešu kad se pomire na sred pučine.

I sve je to, zapravo, fascinantno kad saznate kako je njihova veza s pomorstvom do sada je bio jedan stari gumenjak kojega su za “lokalne potrebe” imali na Lastovu, njihovom obožavanom otoku kojemu su vjerni zadnjih petnaest godina, toliko da su se baš tamo odlučili vjenčati. Kako je taj gumanjek lani otišao u povijest, bilo je vrijeme za novi brod koji će ga naslijediti. Već i sama potraga dala je naslutiti da će priča s novim plovilom biti posebna. Brod koji su slučajno pronašli u oglasniku, ispostavit će se kasnije, isti je onaj kojega su godinama gledali u dvorištvu svog susjeda.

„Bio nam je suđen, tu nema dileme“ – smije se simpatični Slovenac Mare.

„Meni je oduvijek bila želja prepoloviti Jadran od vrha od dna, ali Petra je došla na ideju da bi to mogli napraviti baš s ovim brodom. Ni u jednom trenutku nismo razmišljali o tome što bi moglo poći krivo. Jer na kraju, kad zbrojiš gdje si bio i što si radio u životu, samo ti ovakve stvari i doživljaji ostaju. Zato smo se naoružali signalnim raketama i krenuli iz Plomina.

Bilo je to u subotu, 10. srpnja. Kao za vraga, baš tu noć zapuhala je orkanska bura koja im je simbolično najavila buran ostatak puta koji ih čeka do najdraže luke. Preko Krka, Vrgade, Murtera, Šolte, Brača, Hvara, Šćedra i na kraju Lastova, na svakom otoku gdje su pristali naučili su jednu važnu lekciju. Primjerice, kako ćete običnu sobu za jednu noć na našem malom škoju sa stotinjak stanovnika platiti 85 eura plus čišćenje, skuplje nego u hotelu u centru grada. I to pod uvjetom da uopće imate sreće pronaći sobu jer se to “nikome ne isplati iznajmljivat”. I večeru ćete isto toliko platiti, ali ajde, bar ćete se dobro najesti. I još nema dodatnog troška za čišćenje.

I bura je uživo puno drugačija od onoga kako izgleda na televiziji ili u tuđim pričama, pogotovo kad na brodu nemaš ni kabine da te od nje obrani.

„Sve što smo imali pobacalo nam je u more. Cijelu noć nas je okretalo, valjalo, ljuljalo, sidro je popustilo…Jutro smo dočekali natečenih očiju i zaleđenih ušiju. Bura je stvarno priča za sebe“ – govore Petra i Mare koji su se nakon četiri dana svoje morske avanture, u srijedu, konačno iskrcali na Lastovu. Nakon deset dana uživanja na kopnu, u nedjelju su ponovno otisnuli na pučinu. I opet je, naravno, udarila orkanska bura, čisto da im pokaže kako ih nije zaboravila. Ipak, ovoga su puta u maniru pravih iskusnih vukova, nakon stajanja na Šolti i Pašmanu, u utorak ujutro u velikom stilu uplovili u zadarsku gradsku luku. Veseli i preplanuli, kaić su vezali uz rivu i počastili se kavom na čvrstom tlu prije nego nastave put natrag prema Plominu, točki s koje su krenuli na godišnji odmor za pamćenje.

„Najkraće rečeno, bilo je spartanski i bilo je uzbudljivo. Tri tjedna plovidbe u prostoru koji nije veći od kupatila, nije za svakoga, samo za dobru ekipu. Bilo je tu svakakvih trenutaka. Srećom, kad ste na pučini, nitko vas ne čuje niti vidi“ – smiju se ovi simpatični Slovenci.

Brod još uvijek nema ime, ali nakon svega što su na njemu doživjeli, ideja će sigurno biti na pretek…

Fotografije pogledajte ovdje.

/Piše Ana Vučetić Škrbić/

Tramp najavio da će zabraniti aplikaciju TikTok

0
Tramp foto EPA

Američki predsjednik Donald Tramp rekao je u petak da će već u subotu zabraniti aplikaciju na društvenim mrežama TikTok, koja je u vlasništvu kineske tvrtke, navodi se u medijskim napisima.

“Što se tiče TikToka zabranjujemo ga u SAD-u”, prenose se Trumpove riječi koje je izrekao u petak nekoliko sati nakon što je napominjao da druge mogućnosti ostaju u igri.

Američki predsjednik rekao je da bi mogao upotrijebiti hitne ekonomske ovlasti ili izvršnu odredbu da zabrani TikTok u zemlji.

“Pa, imam takve ovlasti. Mogu to učiniti izvršnom odredbom ili time”, rekao je novinarima koji su s njime letjeli u Air Force One.

Samo nekoliko sati prije Trump je rekao da njegova administracija “može zabraniti TikTok” te dodao da postoji što se toga tiče “mnogo alternativa”.

Ovaj je tjedan Trumpova administracija odredila da TikTok, popularnu aplikaciju na društvenim mrežama na kojoj se objavljuju kratki video formati, formalno preispita odbor za strana ulaganja u SAD-u (CFIUS).

TikTok je u vlasništvu pekinške tvrtke ByteDance i objava o njezinu preispitivanju izazvala je oštre primjedbe kineske vlade koja Washington optužuje za diskriminaciju.

Aplikacija je najnoviji problem u pogoršanju napetosti između dviju najvećih svjetskih gospodarstava, koje je počelo zbog trgovinskih odnosa i pomorskih pitanja u Južnome kineskom moru.

Otad su se trzavice međutim razvile u širi spor koji uključuje Hong Kong i kineski odnos prema muslimanskim manjinama te suzbijanje kineskih tehnoloških tvrtki.

Washington tvrdi da su te tvrtke nacionalna sigurnosna prijetnja i pritišće saveznice da poduzmu slične mjere.

TikTok omogućuje korisnicima da stvaraju kratke video uratke  – često s osnovnim efektima i glazbom – što je postalo vrlo popularno. Tvrtka ustraje na tome da ne dijeli korisničke podatke s Pekingom.

Srpska mesna industrija pred kolapsom, ne mogu da se riješe bifteka i ćevapčića

0
Mesna industrija

Mesna industrija u Srbiji je pred kolapsom jer nema kome da ponudi svinjsko, goveđe i pileće meso, pošto su hoteli i restorani zbog pandemije virusa COVID-19 prazni, nema stranih i domaćih turista, a i izvoz je obustavljen.

Suvlasnik Industrije mesa “Matijević” Zoran Matijević rekao je za agenciju Beta da je leti najveća potražnja za mesom svih vrsta, pa zbog toga i cene porastu, ali je sada tržište prezasićeno zbog pada izvoza i nedovoljnog broja i domaćih i stranih turista.

“Na domaćem tržištu meso nema kome da se proda, ponuda je velika jer nema izvoza, cene su pale i proizvođači su u velikom problemu”, rekao je Matijević.

Tovljene svinje se, po njegovim rečima, prodaju po cenama 10-15 odsto nižim nego prošle godine i kilogram žive vage košta od 130 do 150 dinara.

Dodao je da je sa junećim mesom već dve godine problem jer, posle najave ministra za poljoprivredu, Branislava Nedimovića u maju 2018. godine, da će u Tursku moći da se bez carine izveze 5.000 tona junetine, proizvođači su povećali tov, a tursko tržište ne pokazuje interesovanje za sve te količine.

On je rekao da je sa Turskom o izvozu junetine sklopljen “politički aranžman”, a da takav dogovor zbog politike i propada i da je “nepouzdan za proizvođače”.

“Junetina sada u Srbiji košta od 150 do 180 dinara žive vage, a prošle godine se prodavala i po 250 dinara po kilogramu”, rekao je Matijević.

Dodao je zbog smanjene potrošnje u kompaniji “ne mogu da se reše bifteka, kao najkvalitetnijeg junećeg mesa”.

Matijević je rekao da je piletina pre godinu i po dana koštala oko 260 dinara po kilogramu, a danas se nudi po 160 do 180 dinara, što je oko 20 odsto ispod rentabilne cene.

Jedan od razloga što je cena mesa opala je, kako je rekao, i veliki uvoz mesa za prerađevine iz inostranstva bez carine ili prelevmana, zbog čega su dve velike industrije mesa u Srbiji zatvorile klanice i uvoze ga.

“Država Srbija ima nestabilnu politiku podsticanja stočarstva, a evropske zemlje subvencionišu tu proizvodnju na razne načine. Hrvatska planira povećanje te proizvodnje za 40 odsto kao prioritetni plan”, rekao je Matijević.

Hrvatska je, kako je rekao, nedavno obezbedila 90 odsto bespovratnih sredstava EU za otvaranje pogona za preradu mesa.

Izvoz prerađevina u Bosnu i Hercegovinu je, po njegovim rečima, posle zabrane zbog afričke kuge svinja otežan jer su to tržište u međuvremenu zaposeli proizvođači iz drugih zemalja.

Vlasnik klanice “Đurđević”, Milenko Đurđević, rekao je da je izvoz junetine u Tursku, Italiju i Kinu potpuno zaustavljen u martu zbog pandemije.

“Izvozili smo 100 bikova dnevno, ili 500 nedeljno, i sada imamo spremnih 5.000 komada, ali nema kupaca”, rekao je Đurđević.

Dodao je da su do prošle godine dnevno hotelima i restoranima leti prodavali tonu spremljenih ćevapčića, a da ih sada zbog izostanka dolaska turista slabo ko traži.

Manji kruzer uplovio u Luku Kotor, putnici ostaju na brodu…

0
Foto RTCG

Nakon što zbog korone dugo vremena nije bilo kruzera manji brod sa oko 120 putnika i članova posade i putnika prvi put je uplovio u vode Crne Gore.

Brod francuske kompanije Ponant, star samo dvije godine, prvi put je uplovio u Crnu Goru.

Posadu čini 100 osoba dok putnika ima dvadesetak. Brod ima sve neophodne dozvole za uplovljavanje pod aktuelnim okolnostima, a putnici ga neće napuštati, već će sve ljepote Boke kotorske posmatrati sa broda.

U Lluci Kotor brod će biti do 12 sati, a nakon toga se vraća za Dubrovnik.

Projekat KotorArt Don Brankovi dani muzike podržan od EU

0
18. Don Brankovi dani muzike

Projekat KotorArt Don Brankovih dana muzike, pod nazivom #synergy, podržan je sa 410.930 eura na pozivu Kreativne Evrope za podršku projekata saradnje na Zapadnom Balkanu.

KotorArt je ovim projektom uspio da okupi neke od najvećih festivala umjetničke muzike u regionu, kao što su: Dubrovačke ljetnje igre, Ljubljana Festival, Centar beogradskih festivala (BELEF i BEMUS), organizacija Vox Baroque iz Albanije i Udruženja F. Šopen sa Kosova.

Konkurencija na Pozivu je bila veoma jaka, gdje je od preko 300 prijavljenih projekata širom Evrope, podržano svega 13, pri čemu je #synergy jedini projekat koji se bavi klasičnom muzikom, ali i jedini odabrani projekat na kome je organizacija iz Crne Gore nosilac projekta. Na sve to, ovo je prvi put u okviru programa Kreativna Evropa, da je nosilac podržanog projekta organizacija iz Crne Gore.

Ciljevi ovog projekta su usavršavanje i povezivanje kulturnih radnika, prije svega onih koji se bave festivalima i umjetničkom muzikom, zatim podsticanje komponovanja novih djela klasične muzike inspirisanih lokalnom baštinom svih navedenih zemalja, počev od Kotora i Crne Gore, kao i uvezivanje i saradnja mladih muzičara, kompozitora i organizacija koje se bave umjetničkom muzikom na Zapadnom Balkanu.

Veliko nam je zadovoljstvo što je EU prepoznala značaj naše ideje. Imajući u vidu trenutne nesvakidašnje okolnosti sa kojima se svi susrećemo, a koje nas usmjeravaju na socijalnu distancu, smatramo izuzetno važnim što je EU prepoznala naše stremljenje da učvrstimo saradnju na međunarodnom nivou, istovremeno predstavljajući lokalnu baštinu i umjetnike i tako doprinesemo razvoju scene umetničke muzike u ovom dijelu Evrope – izjavila je menadžerka produkcije Festivala, Sara Mandić, koja vodi ovaj projekat.

Tokom 3 godine trajanja, projekat će okupiti 12 kompozitora, preko 50 mladih muzičara i menadžera u kulturi, organizovaće se 6 seminara za profesionalce u kulturi, 12 rezidencija za kompozitore na kojima će nastati 12 novih djela inspirisanih kulturnom baštinom regiona, ali i same Evrope. Kao veliko finale projekta, planirana je festivalska turneja koja će kompozitore, nove kompozicije i mlade muzičare predstaviti tokom ljetnjih festivala širom Zapadnog Balkana.

Kotor – Dogovorena koalicija osam opozicionih stranaka

7
Kotor – foto Boka News

Večeras je u Kotoru dogovorena koalicija osam opozicionih stranaka sa glavnim ciljem osvajanja vlasti za dobro svih građana Kotora.

Nova srpska demokratija, Demokratska srpska stranka, Ujedinjena Crna Gora, Demokratska narodna partija, Pokret za promjene, Socijalistička narodna partija, Stranka srpskih radikala i Prava Crna Gora dogovorili su jedinstvenu listu na čijem je čelu nestranačka ličnost, advokat Dejan Vukšić iz Kotora.

Očekuje se da će Demokratska Crna Gora na lokalnim izborima u Kotoru nastupiti samostalno.

Iz Demokratske partije socijalista je ranije saopšteno da će aktuelni predsjednik Opštine Kotor Željko Aprcović biti nosilac liste te partije.

Na izborima će samostalno nastupiti i Socijaldemokratska partija, URA, Liberalna partija, Socijalisti i Hrvatska građanska inicijativa.

Nacionalni parkovi Crne Gore: Besplatan ulaz do kraja godine, godišnje ulaznice važe i u 2021.

0
NP Durmitor – Crno jezero – foto Boka News

Građani Crne Gore će od sjutra, 1. avgusta do 31. decembra biti u prilici da bez plaćanja naknade za ulazak u nacionalne parkove, posjećuju Durmitor, Biogradsku goru, Lovćen, Skadarsko jezero i Prokletije.

Godišnje ulaznice kupljene u toku 2020. godine, kojima se omogućava neograničen broj posjeta svim nacionalnim parkovima, važiće i u 2021. godini.

Odlukom koju je usvojila Vlada Crne Gore, osim oslobađanja plaćanja naknade za ulazak u nacionalne parkove, za 50 odsto umanjuju se naknade za upotrebu plovila na jezerima, kao i splavarenje rijekom Tarom pa pozivamo sve posjetioce da dožive ovu nezaboravnu avanturu, brzu rijeku, bukove i tjesnace. Posebno su interesantni vrelo Ljutica, most na Tari, Bajilovića sige, vodopadi rijeke Drage, Tepački bukovi. U ponudi su jednodnevne, dvodnevne i trodnevne ture.

NP Biogradska Gora – foto Boka News

Nacionalni parkovi Crne Gore su predjeli izuzetnih prirodnih vrijednosti koji predstavljaju staništa za brojne rijetke i zaštićene biljne i životinjske vrste. Turistička ponuda nacionalnih parkova zasniva se na aktivnom boravku posjetilaca u prirodi. U sklopu ponude svakog parka nalaze se centri za posjetioce, u kojima se mogu dobiti informacije o prirodnim i kulturnim vrijednostima parka i njegovoj turističkoj ponudi. Osim raftinga rijekom Tarom, tu su i pješačke, edukativne, tematske i biciklističke staze, zatim krstarenje Skadarskim jezerom, kajakarenje i vožnja drvenim čamcima na Crnom, Biogradskom i Skadarskom jezeru, posmatranje ptica, dječija igrališta, sportsko-rekreativni ribolov, posjeta Hridskom jezeru (jezero sreće) u NP Prokletije.

Molimo sve posjetioce da poštuju unutrašnji red u NPCG i da se pridržavaju mjera i preporuka Ministarstva zdravlja i Nacionalnog koordinacionog tijela.

Završeno idejno rješenje za pješačku stazu od Donje Lastve do Lepetana

2
Idejno rjesenje

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore dobilo je saglasnost Glavnog gradskog ahitekte iz Tivta na Idejno rješenje za izgradnju pješačke staze neposredno uz magistralni put Tivat – Lepetane u dužini 2,3 km, saopštili su iz Morskog dobra.

Staza je projektovana sa južne (donje) strane magistrale uz more, sjeverno od crkve Sveti Roko do naselja Lepatane. Projektnim zadatkom je predviđeno da se teren na pojedinim dijelovima proširi od 1,5-2 metra sanacijom potpornih zidova, ne remeteći postojeću liniju obale.

Radovi treba da obuhvate popločavanje staze uobičajenim materijalima za trotoare i šetališta (prefabrikovani betonski elementi ili kamene ploče), javnu rasvjetu u LED tehnologiji, atmosferske odvode i adekvatnu infrastrukturnu opremljenost šetališta (parkovske klupe, korpe za otpatke, zaštitnu ogradu, info table).

Tivat Donja Lastva - foto Anton Gula Marković - Boka News
Tivat Donja Lastva – foto Anton Gula Marković – Boka News

Obaveza projektanta je bila da prije pristupanja izradi Idejnog rješenja i Glavnog projekta uradi geodetski i batimetrijski snimak postojećeg stanja terena i podmorja.

Trenutno je u toku izrada Glavnog projekta, saoppteno je iz JP Morskog dobra.

IJZ: Još 39 slučajeva korona virusa, jedna osoba preminula

0
coronavirus

U Crnoj Gori je u protekla 24 sata registrovano 39 novih slučajeva infekcije koronavirusom, a jedna osoba preminula je od posljedica Kovid 19, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).

Navodi se da su laboratorije Instituta u posljednja 24 časa završile PCR analizu 451 uzorka na novi koronavirus, među kojima je 39 rezultata bilo pozitivno.

Uzorci su upućeni na testiranje sa teritorije Podgorice 16, Nikšića i Berana po četiri, Bijelog Polja i Bara po tri, Pljevalja dva, i Kotora, Rožaja, Andrijevice, Danilovgrada, Mojkovca, Ulcinja i Tuzi po jedan.

„Prijavljen je jedan smrtni ishod kod pacijenata iz Berana. Ukupan broj smrtnih slučajeva povezanih sa COVID-19 od početka juna je 40, a od početka godine 49“, navodi se u saopštenju.

Iz IJZ su kazali da su se od infekcije oporavilo 68 pacijenata, tako da je ukupan broj oporavljenih od 14. juna 758.

Ukupan broj aktivnih slučajeva COVID19 u Crnoj Gori trenutno iznosi 1.990.

Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim koronavirusom je 3.112.

U Podgorici je aktivno 847 slučajeva, u Nikšiću 246, Bijelom Polju 151, Baru 107, Beranama 103, Budvi 98, a u Rožajama 87.

U Pljevljima je aktivno 80 slučajeva, u Kotoru 78, na Cetinju 61, a u Herceg Novom 32.

U Tivtu je aktivan 31 slučaj obolijevanja od COVID 19, Ulcinju 20, Andrijevici 11, Gusinju deset, a u Plužinama šest.

Na Žabljaku, Mojkovcu i Plavu su aktivna po četiri slučaja, u Danilovgradu i Tuzima po tri, a u Petnjici i Kolašinu po dva.

Šavnik je i dalje jedina opština u Crnoj Gori u kojoj nema oboljelih od COVID19.

Aerodrom Tivat dobio elektični tegljač aviona

0
električni tegljač aviona

Aerodrom Tivat dobio je danas prvi električni tegljač aviona, dok je za Aerodrom u Podgorici obezbijeđen utovarivač avionskih kontejnera i paleta, saopšteno je iz Aerodroma Crne Gore.

U pitanju su investicije vrijedne oko 410.000 eura.

Nabavka električnog tegljača iskorak je u funkcionisanju tivatskog aerodroma, a njegovom upotrebom će se postojeći broj parking pozicija aviona bolje rasporedito i obezbijediti viši stepen sigurnosti kako putnika tako i osoblja aerodroma.

“Prvi put u svojoj istoriji, aerodrom u Tivtu je dobio specijalno vozilo za vuču i guranje aviona po aerodromskoj platformi, tzv. pushback tegljač. Odlučili smo se za nabavku električne verzije, jer će se na taj način smanjiti zagađenje na aerodromu i povećati sigurnost rada naših zaposlenih ali i samih putnika “, kazao je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore Danilo Orlandić.

On je naglasio i da je nabavka pushback-a za aerodrom Tivat bila neophodna s obzirom na prostorna ograničenja za manevrisanje aviona.

“Na ovaj način pomažemo posadama aviona da se što lakše parkiraju, istovremeno obezbjeđujući više parking prostora na platformi. Aerodrom Tivat je vazdušna luka koja, posebno u ljetnjoj sezoni, predstavlja stratešku tačku za našu privredu i turizam, a ovom investicijom doprinijećemo da se njegovi ukupni kapaciteti što bolje iskoriste kako bi opsluživali i više vazduhoplova i više putnika”, kazao je Orlandić.

Električni tegljač, tkz. “towbarless pushback” ne koristi klasičnu rudu za vuču i guranje vazduhoplova, već se sa njihovim nosnim točkom povezuje posebnim elektrohidrauličnim sistemom rampi. Tegljač TLD TPX-100E je proizvod renomiranog francusko-američkog proizvođača aerodromske opreme TLD Group. Njegov kapacitet dovoljan je za opsluživanje komercijalnih putničkih aviona C-kategorije, teških do 100 tona (veličine embraera E-195, airbusa A-320/321, boeinga B-737 sve verzije).

Novi utovarivač kontejnera i paleta namijenjen je takođe velikim avionima sa znatnim kapacitetom za prihvat dovezene robe.