Više Ddsetina ljudi, uglavnom mladih, protestovali su u četvrtak u Beču pridružujući se međunarodnoj osudi rasizma i smrti Afroamerikanca Georgea Floyda.
Po riječima više sudionika, riječ je o jednom od najvećih okupljanja u austrijskoj prijestolnici posljednjih godina. Policija je procijenila da je oko 50.000 ljudi sudjelovalo u prosvjedima.
“Sustavni rasizam postoji svugdje u svijetu, također i u Austriji. Moramo to zaustaviti”, kazala je 21-ogodišnja studentica Katharina Kohl noseći natpis “Mržnja nije mišljenje”.
“Važno je poduzeti mjere, to se jednostavno ne može nastaviti”, dodala je sudjelujući u manifestaciji na kojoj se nije mogao poštovati razmak preporučen zbog pandemije, no mnogi sudionici su nosili zaštitne maske.
Brojni prosvjednici nosili su natpis “Crni životi su važni”.
Među onima koji su iskazali potporu prosvjedima bili su političari iz redova socijaldemokrata lijevog centra i zelenih. Ovi posljednji sudjeluju u vladajućoj koaliciji premijera Sebastiana Kurza.
Vlada Crne Gore je na jučerašnjoj sjednici, u skladu sa zaključcima sastanka predsjednika Vlade i čelnika Unije pomoraca, formirala Koordinaciono tijelo za pomorce.
Predsjednik Koordinacionog tijela je potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i finansijski sistem Milutin Simović, a članovi su predstavnici nadležnih državnih organa kao i Unije pomoraca Crne Gore, Udruženja pomorskih kapetana Crne Gore i Udruženja agencija koje se bave posredovanjem pri zapošljavanju pomoraca Crne Gore.
“Imajući u vidu potrebu da pitanja koja se odnose na pomorce budu što sveobuhvatnije analizirana i, shodno tome, predložena konkretna rješenja, prepoznata je i potreba da se kroz interresorsku saradnju pristupi sistemskom rješavanju pitanja koja se odnose na status pomoraca i unapređenju statusa”, saopštili su iz Vlade.
Zadatak Koordinacionog tijela, kako je saopšteno, biće da u najkraćem roku predloži rješenja za pitanja koja se odnose na mjere koje će biti preduzete u odnosu na pomorce po njihovom povratku na teritoriju Crne Gore dok traje pandemija novog korona virusa, revidiranje kriterijuma i načina kontrole obrazovnih institucija koje se bave obrazovanjem pomoraca, kao i centara za obuku pomoraca, usaglašavanje nadležnosti između nadležnih ministarstava, u vezi sa obrazovanjem, obukom, socijalnom i zdravstvenom zaštitom pomoraca, izrada programa zapošljavanja pomorskih pripravnika na domaćim i stranim brodovima, uključivanje pomoraca u nacionalni sistem socijalne i zdravstvene zaštite po uzoru na druge pomorske zemlje, kao i sagledavanje i eventualne izmjene poreske politike koja se odnosi na oporezivanje zarada pomoraca.
“Koordinaciono tijelo je ovlašćeno da predloži rješenja i za ostala pitanja koja u toku rada Koordinacionog tijela budu kandidovana ili za čijim se rješavanjem ukaže potreba”, piše u saopštenju Vlade.
Prva Plava zastavica u Crnoj Gori za 2020. godinu biće podignuta simbolično na “Dan okeana i mora” u ponedeljak 8. juna, na plaži “Kalardovo” u Tivtu, u 11 sati. Ispred Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore, kao generalnog pokrovitelja Programa “Plava zastavica u Crnoj Gori” i NVO “Ecom”, koja je nacionalni operater za Crnu Goru, pozivamo Vas da prisustvujete svečanosti koju organizujemo tim povodom.
Prvu Plavu zastavicu za 2020. godini podići će direktorka Nacionalne turističke organizacije Crne Gore Željka Radak Kukavičić, a prisutnima će se obratiti direktor Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore Predrag Jelušić i direktor NVO “Ekom” Saša Karajović.
Plava zastavica se ove godine dodjeljuje za ukupno 32 kupališta, a korisnici će moći da ih preuzmu u poslovnoj zgradi Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom u Budvi i filijalama.
Policija u Tivtu i Kotoru drastično drugačije postupila je prema građanima Crne Gore u dva maltene identična slučaja u proteklih dvadesetak dana, ali izbjegava da objasni zbog čega je to učinjeno.
Iz Uprave policije ni nakon više od deset dana, nisu odgovorili na pitanja „Vijesti“ koje su im tražile podatke o broju građana koji su privedeni na informativne razgovore, odnosno broju i osnovi podnijetih prekršajnih prijava i naloga za plaćanje kazne, a koje su policajci u Tivtu i Kotoru podnijeli protiv građana koji su 12.maja i 21.maja učestvovali u organizovanim auto-kolonama koje su tih dana vozile bokeljskim drumovima.
Kolonu u kojoj je bilo stotinjak automobila građana Tivta, Kotora, Krtola, Grblja i Budve koji su se samoinicijativno okupili 12. maja uveče, policija je zaustavila na ulazu u Budvu i bez ikakvog obrazloženja, nije joj dozvolila da prođe kroz taj grad. Policajci u Tivtu i Kotoru tada su u više navrata zaustavljali kolonu koju su činili vjernici Mitropolije crnogorsko-primorske i koji su vožnjom automobila u koloni na Jadranskoj magistrali, uz poštovanje sbih tada važećih mjera NKT-a za spriječavanje širenja koronavirsa, protestovali zbog dešavanja tog dana u Nikšiču gdje je bio uhapšen vladika Joanikije i više sveštenika MCP. Njima nije dozvoljeno ni da uđu u centar Tivta već samo da se na povratku iz Budve provezu magistralom do Seljanova nakon čega su se oni mirno razišli. Policija je ipak iste večeri zbog toga, privela na informativni razgovor sveštenika Mijajla Backovića jer je gornjogrbaljski paroh bio u jednom od vozila na čelu kolone. On je u kotorskoj policiji zadržan cijelu noć na šestočasovnom ispitivanju, ali protiv njega nije podnešena nikakva prekršajna ili krivična prijava. Backović je „Vijestima“ ispričao detalje svog privođenja od strane tivatske u kotorsku policiju kao i postupanja kotorskih inspektora koji su mu kaže, u viđe navrata cijepali datu izjavu i „vraćali je na doradu“, smao kako bi ga zadržali u stanici svih šest sati na koliko su po zakonu imali pravo.
Policija u Tivtu, Kotoru i Budvi tada je, kako je zvanično saopšteno iz Uprave policije, na informativne razgovore privela i više drugih učesnika kolone automobila sa vjernicima MCP, a jedan broj njih je tada i sankcionisan zbog, kako je objašnjeno „prekršaja Zakona o bezbjednosti saobraćaja“. „Vijestima“ su ti ljudi rekli da su im policajci prekšajne prijave pisali zbog upotrebe četiri žmigavca na automobilima u koloni, odnosno korišćenja automobilskih sirena. Iz policije je tada zvanično saopšpteno da je samo u Budvi 25 građana pozvano na informativne razgovire u vezi sa vožnjom u koloni vjernika MCP, a 14 njih je sankcionisano zbog „prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja“.
Nepunih deset dana nakon toga, na putevima u Tivtu i Kotoru kretale su se organizovane auto kolone sa građanima koji su na taj način, uz upaljene žmigavce, pjesme, zastave i sviranje sirenama, slavili Dan nezavisnosti 21.maj. Te kolone od kojih su mnoge organizovale i lokalne vlasti u Kotoru a najavljivane se i građani pozivani da učestvuju u njima od strane opštinskih odbora DPS-a u tim gradovima, tivatska i kotorska policija niti su zaustavljale, niti spriječavala da se kreću bilo kojim putem ili ulicom, tokom cijelog dana, iako su pritom kršene tada važeće mjere NKT-a, ali i drugi zakoni. Učesnike tih kolona od kojih su mnogi „visili“ sa strana automobila jer su gornji dio tijla izvukli iz unutrašnjost vozila kroz otvorene prozore na vratima, čak su neki i sjedali na krovu automobila u pokretu, tivatski i kotorski policajci nisu zaustavljali, niti su učesnike „patriotskih“ auto kolona spriječavali da oni sami, zaustavljanjem na cesti ili gradskim ulicama, obustave sav ostali saobraćaj, kao što je to recimo, 21.maja učinjeno na Jadranskoj magistrali u Risnu gdje su pristalice DPS-a i ostalih vladajućih stranaka,blokirale saobraćaj na oko pola sata. Naprotiv, policija je kao što je to bio slučaj uTivtu, svojim vozilima pratila i obezbjeđivala ove kolone, a o čemu postoje i video zapisi postavljeni na društvenim mrežama.
Iz Uprave policije nisu odgovorili na pitanja da li su i koliko organizatora i učesnika auto kolona 21.maja priveli na informativne razgovore ili sankcionisali zbog evidentnih kršenja Zakona o bezbjednosti saobraććaja i Zakona o javnom redu i miru. Iz Savjeta za građansku kontrolu rada policije 23.maja su saopštili da im do tada iz OB Tivat i OB Kotor saopštoli da „za sada nije bilo privođenja i procesuiranja” učesnika ovih javnih okupljanja na Dan nezavisnosti.
Iz Savjeta za građansku kontrolu rada policije, ali ni iz vrha MUP-a, do sada se nisu zvanilno oglašavali o više nego evidentnoj eklatantnoj diskriminaciji dijela građana Crne Gore u Tivtu i Kotoru od strane policije, njenim različitim postupanjem u dva gotovo identična slučaja koja su se desila sa razmakom od devet dana.
ŠEF KOTORSKE POLICIJE ODĆUTAO I PISMO PRIVEDENOG SVEŠTENIKA
Gornjogrbaljski paroh Mijajlo Backović “Vijestima” je kazao da još nije dobio nikakav odgovor od načečnika OB Kotor Živka Ćorića na otvoreno pismo koje mu je sveštenik uputio prije nekoliko dana, u vezi različitog postupanja policije u ova dva slučaja.
U tom pismu on je šefa kotorske policije pored ostaloga, upitao da ako je tačno da policija neselektivno primjenjuje zakon i propise kao što mu je to Ćorič kazao u noći kada je Backović bio priveden zbog “auto litije” 12.maja, zašto na isti način postupio i prema organizatorima i učensicima auto kolona kojima je proslavljan Dan nezavisnosti.
“Da se razumijemo, neman ništa protiv praznika i načina na koji je proslavljen, samo postavljam pitanje zbog Vaše tvrdnje da se zakon neselektivno i dosljedno sprovodi, da li ste priveli predsjednika Optine Kotor g.Željka Aprcoviča jer je Opština bila organizator ovih okupljanja, kao organizatora da se cijelu noć “druži” sa Vamai da daje izjave, kao što ste to učinili sa mnom ? Ako Vam treba, podsjećanja radi, mogu Vam dostaviti snimke naše litije i nakon devet dana, kolone koja je u organizaciji Opštine, proslavljala Dan nezavisnosti. Ne tražim da se bilo ko privodi, samo pitam zašto sam onda ja priveden.”- stoji u pismu sveštenika Backovića na koje šef kotorske policije nije odgovorio.
Grad Hvar obustavlja uvođenje 5G tehnologije dok se ne dokaže da ta tehnologija nema negativan utjecaj na ljude i okolinu, objavljeno je u četvrtak na službenim stranicama Hvara.
Hvarsko Gradsko vijeće jednoglasno je usvojilo odluku o baznim stanicama telekomunikacijske infrastrukture i uvođenju 5G tehnologije, kojom obustavlja uvođenje 5G tehnologije na području Grada Hvara dok god se putem neovisne i nepristrane studije ne dokaže da ta tehnologija nema negativan utjecaj na ljude i okolinu.
Temeljem odluke Gradsko će vijeće osnovati radnu skupinu koja će u idućih šest mjeseci pokušati istražiti uzročno-posljedičnu vezu između svih izvora zračenja i karcinoma.
Odluka će biti dostavljena Vladi i Hrvatskoj regulatornoj agenciji za mrežne djelatnosti, koja je dužna proslijediti je svim relevantnim čimbenicima koji djeluju na području grada Hvara.
Odluka se na dnevnom redu sjednice Vijeća našla na prijedlog gradonačelnika Hvara Rikarda Novaka, na inicijativu neformalne skupine građana, a temeljem informacije da je Hvar uvršten na listu od 13 gradova i jednog otoka za koje je HAKOM izdao privremene dozvole za testiranje 5G mreže.
Uzeti su u obzir rezultati istraživanja koje je provela Svjetska zdravstvena organizacija, činjenica da je ministrica zaštite okoliša regije grada Bruxellesa Céline Fremault obustavila postavljanje 5G mreže na području regije dok se ne dokaže utjecaj na ljudsko zdravlje i okoliš, kao i Rezolucije Europskog parlamenta (Zdravstveni problemi povezani s elektromagnetskim poljima i Europski akcijski plan za zdravlje i okoliš) te Rezolucija Vijeća Europe (Potencijalne opasnosti za elektromagnetskih polja i njihov utjecaj na okoliš), navodi Grad.
U dosadašnjim programskim periodima, Opština Kotor je bila među najuspješnijim opštinama u Crnoj Gori u konkurisanju i povlačenju raspoloživih sredstava kao partner u realizaciji brojnih EU projekata.
“Uspješnost Opštine Kotor se između ostalog ogleda najviše u broju različitih programa u kojima je učestvovala i tako stekla jako dobre reference na polju korišćenja EU fondova i postala pouzdan partner u regionu. Projekat koji će donijeti kvalitet više, naročito iz oblasti traumatologije za cijelu regiju, a najprije mislim na Opštu bolnicu Kotor, Opću bolnicu Dubrovnik kao i Kantonalnu bolnicu „Dr Safet Mujić“ Mostar“, rekao je predsjednik Opštine Kotor Željko Aprcović.
On je istakao i kvalitet projekata Kancelarije za pripremu i upravljanje projektima na čelu sa Nađom Radulović i Lenom Pasinović, kao i projekte za koje ova kancelarija aplicira, a zahvaljujući kojima smo u prethodnom periodu dobili niz sredstava u skladu sa namjerama EU.
“U oktobru mjesecu Opštini Kotor odobrena su za ugovaranje dva nova projekta prekogranične saradnje u okviru drugog poziva za projekte IPA programa prekogranične saradnje Hrvatska, BiH i Crna Gora. Jedan od ta dva projekta je projekat TELE.DOC-Inovativne prakse u liječenju trauma i povreda za unapređenje kvaliteta njege pacijenata u prekograničnom području. Ukupna vrijednost ovog projekta čiji je nosilac Opšta bolnica Kotor iznosi nešto malo više od milion eura“, kazao je Aprcović.
Opština Kotor, kao partner na projektu, izvršiće nabavku ronilačke opreme i čamca za spašavanje u hitnim situacijama. U cilju informisanja građana o ostvarenim rezultatima i aktivnostima na projektu, Opština Kotor sprovešće niz promotivnih aktivnosti.
“Cilj projekta TELE.DOC je ojačati kapacitete uključenih bolnica s ciljem poboljšanja usluga koje se nude pacijentima, s naglaskom na opremanje operacione sale i soba za pacijente i obuku medicinskog osoblja. Nabaviće se ukupno 30 setova i pojedinačnih komada vrijedne medicinske opreme za 3 bolnice, biće obučeno 36 ljekara kroz trodnevni praktični sertifikovani međunarodni kurs ETC, a organizovaće se i fakultativna studijska posjeta za menadžere bolnica u EU zemlju s najboljim primjerima prakse u tretmanima trauma, te nabaviti i vrijedna oprema za spašavanje na moru u obliku čamca za spašavanje i dodatne ronilačke opreme“, kazao je direktor Opšte bolnice Kotor dr Ivan Ilić.
Uspostaviće se takozvana tele – bolnička mreža, odnosno živa online komunikacija između zdravstvenih ustanova u regiji.
Bolnica Kotor foto Boka News
“Situacija je takva da je već decenijama deisperzija da imate Opštu hirurgiju u Kotoru, da imate neurohirurga u Risnu, tako da teško traumatizovani pacijenti nažalost u našoj regiji putuju. Dijagnostikuju se između dvije bolnice, a u traumama postoji takozvani zlatni sat. Ako vi unutar zlatnog sata pružite na jednom mjestu adekvatnu pomoć, onda je to značajno poboljšanje u kvalitetu liječenja, skraćenju postupka, i na kraju u preživljavanju. Nažalost, iskustva koja imamo ranijih godina su pokazala da to nije uvijek tako, i moja ideja je bila da se tu nešto popravi.
Poznato je kakvi su uslovi u našoj bolnici, ali to nije opravdanje da ne možemo formirati jedan mali trauma centar, gdje ćemo biti u mogućnosti da na jednom mjestu u isto vrijeme imamo dva različita zahvata. Cilj je nabaviti onu opremu koju do sada naša bonica nema, koja bi bila komplementarna sa postojećom, da bi pružili takvu uslugu. To je prepoznato i od strane Ministarstva zdravlja i od strane Vlade, i ta potreba da se nešto takvo napravi u ovoj regiji je već poznata” – kazao je dr Ilić.
U projektu je naglasak stavljen i na komunikacijsku komponentu prema građnima uključenih područja, a za šta će biti zadužena Opština Kotor. Projekat je započeo sa realizacijom 1. marta ove godine i trajaće naredna 24 mjeseca.
Crnogorski pomorci i brodsko osoblje povratak u CG – foto S.K
Apel nevladinih organizacija Akcije za ljudska prava (HRA) i Centra za građansko obrazovanje (CGO), kao i drugih aktera, donekle je urodio plodom, pa je pomorac Boris Nikolić, kojem smo pružali besplatnu pravnu pomoć, zajedno sa još 67 crnogorskih pomoraca, pušten iz karantina u Institutu „dr Simo Milošević“ uz mjeru dvodnevne samoizolacije, što znači da će svi od danas biti u mogućnosti da se vrate uobičajenom životu u svojim domovima.
Međutim, i dalje nam nije jasno zašto Vlada odmah ne omogući testiranje svih onih koji su smješteni u karantin i svih ostalih koji se vraćaju u Crnu Goru iz zemalja posebno ugroženih epidemijom Covid-19.
CGO i HRA dobijaju svakodnevno informacije od crnogorskih pomoraca koji su u karantinu o krajnje lošim uslovima tog institucionalnog smještaja, uz nemogućnost boravka na otvorenom prostoru ni pet minuta dnevno, što im značajno otežava cjelokupnu situaciju. Pri tom, ignoriše se činjenica da se radi o licima koja su na brodu protekli period proveli u višemjesečnoj izolaciji.
Ponovo ističemo da je mjera obaveznog institucionalnog karantina crnogorskim pomorcima koji se vraćaju u zemlju, a koji imaju uslove za kućnu samoizolaciju, diskriminatorna i suprotna praksi drugih zemalja u regionu. Još uvijek je značajan broj crnogorskih pomoraca koji su neopravdano stavljeni u institucionalni karantin i kojima se krše osnovna ljudska prava i slobode. Sa žaljenjem konstatujemo da je ponašanje nadležnih institucija, kad je u pitanju ova grupacija, obilježeno brojnim i zabrinjavajućim kontraverzama bez jasnih i na zakonu utemeljenih odluka koje se donose ili čije se donošenje izbjegava.
CGO i HRA javno pitaju Vladu: zašto se ne radi testiranje svih povratnika u zemlju koji dolaze iz rizičnih zemalja prilikom njihovog ulaska u Crnu Goru umjesto što se oni smiještaju u karantin i to pod uslovima koji poništavaju svrhu samog karantina? Ovo posebno ističemo jer se, shodno odluci Vlade, gotovo svi građani koji su proveli 14 dana u karantinu testiraju na SARS-CoV-2, pa im se nakon dobijanja negativnog rezultata mjere samoizolacije i karantina ukidaju. Takođe, Vlada Crne Gore često navodi da su tokom epidemije koronavirusa prikupljena značajna sredstva kroz donacije, pa ne postoji problem nedostatka sredstava za nabavku testova.
Dodatno, juče smo imali priliku da čujemo izraženo čuđenje Vesne Miranović, zamjenice ministra zdravlja, koja je u medijima navela: „Ova vrsta pobune koja se rađa među pomorcima je prilično neobična, s obzirom na činjenicu da se mi određujemo u odnosu na naše postupanje prema virusu, a ne prema populaciji.“ Ova izjava obavezuje gospođu Miranović da javno objasni kako to onda imamo privilegovane pojedince, poput vlasnika i posada privatnih jahti koje uplovljavaju u crnogorski akvatorijum, zatim putnika nekomercijalnih letova i malih aviona i helikoptera do 10 putnika, ali i transportnih radnika koji dolaze u Crnu Goru, poput vozača kamiona koji dovoze robu iz inostranstva, a koji se prilikom ulaska u Crnu Goru ne smještaju u karantin. Ako se Vlada u propisivanju mjera određuje isključivo „prema virusu, a ne prema populaciji“ zašto i kroz mjere, a još više u praksi, postoji različito postupanje prema različitim dijelovima populacije?
Ovim putem pozivamo Ministarstvo zdravlja da obavijesti javnost da li su i koje žalbe pomoraca usvajali, jer i tu konstatujemo neobjašnjiv i zakonski upitan pristup. Takođe, pozivamo NKT da javno saopšti da li je identičan tretman primijenjen prema baš svim pomorcima koji su u proteklih 10 dana ušli u Crnu Goru, a prije odluke koja jednim dijelom, iako nedovoljno, olakšava njihov povratak. Pozivamo NKT da objasni i logiku po kojoj se dozvoljava njihov transport samo preko aerodroma država koje su na crnogorskoj bijeloj listi, a ne i drugih, kada su na tim aerodromima putnici iz najrazličitijih država, a posebno imajući u vidu da pomorci najčešće nijesu u prilici da biraju luku iskrcaja niti rutu povratka u Crnu Goru.
HRA i CGO konstatuju i da sudstvo ne prepoznaje svoju ulogu u ovim slučajevima, i ukazujemo da Viši sud nije odgovorio na žalbu protiv odluke Osnovnog suda u Herceg Novom koji se proglasio nenadležnim.
Konačno, CGO i HRA pozivaju Zaštitnika ljudskih prava da saopšti što je do sada preduzeo u rješavanju ovog problema, jer znamo da su mu se pomorci obratili protekle nedjelje. Ombudsman je danas posjetio karantin Vučje, iako su ga pomorci iz karantina u Institutu „dr Simo Milošević“ i ranije kontaktirali i CGO mu se istim povodom obraćao. Očekujemo da podrobno obavijesti javnost o tome što je sve preduzeo i zašto je tek danas obišao jedan od karantina u kojem su smješteni crnogorski pomorci, kaže se u saopštenju koje potpisuju Daliborka Uljarević, izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje (CGO) i Tea Gorjanc Prelević, izvršna direktorka Akcije za ljudska prava (HRA).
Posjeta Ministra vanskih poslova HR Crnoj Gori - foto Boka News
1 od 7
Posjeta Ministra vanskih poslova HR
Posjeta Ministra vanskih poslova HR
Posjeta Ministra vanskih poslova HR
Posjeta Ministra vanskih poslova HR
Posjeta Ministra vanskih poslova HR
Posjeta Ministra vanskih poslova HR
Posjeta Ministra vanskih poslova HR
Hrvatski šef diplomatije sastao se u četvrtak u Kotoru i Tivtu s predstavnicima Hrvata, u sklopu dvodnevnog posjeta Crnoj Gori, izrazivši tom prilikom podršku Crnoj Gori na evropskom putu i zadovoljstvo statusom hrvatske nacionalne manjine u toj zemlji.
Gordan Grlić Radman u Tivtu se susreo s predsjednikom Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore Zvonimirom Dekovićem i predsjednikom Hrvatske građanske inicijative (HGI) i parlamentarnim zastupnikom HGI-a Adrijanom Vuksanovićem.
„Hrvatska autohtona zajednica bokeljskih Hrvata ovdje čuva hrvatski identitet, povijest, zajedničku prošlost. Oni su ovdje jedan dragulj koji doprinosi boljem razumijevanju i multikulturalnosti, suživotu na što smo jako ponosni, jačaju raznolikost Crne Gore. Ovim posjetom želio sam se osvjedočiti o njihovom radu i aktivnostima”, rekao je Grlić Radman.
“Jako podržavamo Hrvate u Crnoj Gori i njihove zastupnike u parlamentu Crne Gore. Hrvati na ovim prostorima su primjer kako možemo raditi zajedno i možemo biti čimbenici europskih vrijednosti koje je Hrvatska članstvom u Evropskoj uniji ostvarila. Hrvatska koja predsjedava EU-om snažno i iskreno zagovara europski put Crne Gore“, naglasio je hrvatski ministar.
Vuksanović, predsjednik HGI-a, jedine političke stranke Hrvata u Crnoj Gori, nakon sastanka je kazao da su Hrvatska i Crna Gora prijateljske zemlje, a Hrvati u Crnoj Gori su most tog odnosa.
Posjeta Ministra vanskih poslova HR katedrali Svetog Tripuna
Grlić Radman susreo se u Kotoru s barskim nadbiskupom i apostolskim administratorom Kotorske biskupije mons. Rrokom Gjonlleshajem koji je ministra upoznao s poviješću biskupije, te aktualnom situacijom oko izbora budućeg biskupa.
Nakon sastanka ministar Grlić Radman je posjetio katedralu Svetog Tripuna.
„Ove crkve i kapele govore o jednom velikom bogatstvu, povijesnoj kulturi čovječanstva, evropskoj kulturnoj baštini koju trebamo održavati i čuvati i sjećati se na civilizaciju kako bi u sadašnjosti znali graditi bolju budućnost. Razgovarali smo o položaju Hrvata, vjerničkim susretima, zajednici, o briljantnoj povijesti ovog kraja, koju trebamo čuvati. Boka kotorska svjedoči o toleranciji, poštivanju drugoga, multikulturalnosti“, kazao je Gordan Grlić Radman.
On je obišao i budući Hrvatski konzulat, palatu u staroj jezgri grada Kotora koja je u vlasništvu Hrvatske, a na kojoj su u toku radovi na rekonstrukciji.
Drugoga dana posjeta, u petak, ministar će se u Podgorici sastati s predsjednikom Crne Gore Milom Đukanovićem, predsjednikom Skupštine Crne Gore Ivanom Brajovićem te ministrom vanjskih poslova Crne Gore Srđanom Darmanovićem.
Stepenište Danice Tomašević, koje povezuje Njegoševu ulicu sa Šetalištem Pet Danica, dobilo je novi izgled i bolju funkcionalnost.
Kako je istakao direktor Agencije za izgradnju i razvoj grada Boro Lučić, stepenište su sada reprezentativne za naš grad, što je značajna promjena ako se uzme u obzir donedavno stanje i zapuštenost skala na više lokacija.
-Polako vraćamo sjaj novskim stepenicama, mislim da je ovo najbolji primjer kako treba da se radi. Radi se o zahtjevnom projektu, kako zbog svoje dužine i širine, tako i zbog frekvencije ljudi koji ih koriste svakodnevno, kazao je Lučić.
On se zahvalio svim sugrađanima, komšijama i gostima koji su imali strpljenja dok se radovi privedu kraju, uzimajući u obzir da je moralo doći do pauze usljed epidemije korona virusa.
Lučić je najavio nastavak uređenja novskih skalina na dvije lokacije na Toploj, kao i Stepeništa Marka Vojnovića, za koje će ubrzo biti završen projekat. Nakon dobijanja konzervatorskh uslova, jedino stepenište u Starom gradu koje nije popločano dobiće novo ruho.
Rekonstrukcija Stepeništa Danice Tomašević projekat je vrijedan 80 hiljada eura, od čega je Turistička organizacija Herceg Novi učetvovala sa 30 hiljada, izdvojenih od prihoda od boravišne takse. Radove je izvela firma „Niveda“, koja se kroz projekat rekonstrukcije Stepeništa Jova Dabovića i popločavanje Šetališta Pet Danica (od „Mimoze“ do „Galeba“) pokazala kao odgovoran partner.
Danica Tomašević je rođena 1925. godine u selu Svrčuge, a život je izgubila kao vodni delegat i puškomitraljezac Pete crnogorske proleterske brigade, 13. juna 1943. godine na Sutjesci.
Povodom Svjetskog dana zaštite životne sredine 5. juna, Opština Tivat i Sekretarijat za investicije, uređenje prostora i održivi razvoj, poklonili su malom parku na Trgu Dara Petkovića i Velikom gradskom parku nove sadnice.
Prema riječima savjetnika za zaštitu šivitne sredine u Opštini Tivat Igora Mamule, pet sadnica divlje naranče, posađene su u Njegoševoj ulici koja povezuje mali i Veliki park. One sum nabavljene povodom Evropskog dana parkova, a riječ je o stablima visine 3,5-4 metra sa već formiranim deblima, starosti oko 10 godina.
U malom parku zasađene su dvije sadnice drvenaste gravilee dok su u Velikom gradskom parku zasađene dvije sadnice pinjola. Jedno od novih stabala pinjola je donacija Tivćanke Katarine Nikolić i njene firme „Projektor“. Oba stabla su visine 4 metra i starosti oko 10 godina..
Sadnju su realizovani radnici Službe Gradskog zelenila Komunalnog preduzeća Tivat. Mališani iz vrtića “Bambi” su svojim prisustvom slučajno uljepšali julerašnju akciju, a šefica Službe Gradskog zelenila Tanja Krstović, djeci je tom prilikom objašnjavala šta je sve potrebno stablu da bi raslo.
