Prvo mjesto i nagradni vaučer u iznosu od 50 eura u julskom kolu nagradne igre “Ulov mjeseca” osvojio je Tomo Cvetković iz Herceg Novog, sa ulovljenim pagrom od 13 kilograma.
Ovu nagradnu igru za sportske ribolovce na Crngorskom primorju priređuje komapnija za proizvodnju i promet ribomaterijala i opreme za more “Una” iz Tivta.
Cvjetković je pagra-kapitalca uhvatio pendulanjem u večernjim časovima kod Baošića, a mamac je bila živa lignja.
JUL – DRUGO MJESTO – Ilija Đukic – zubatac 9.7kg
Drugo mjesto u julskom izdanju “Ulova mjeseca” pripalo je Iliji Đukiću koji je ulovio zubaca težine 9,7 kilograma. Zubatac je ulovljen na 100 metara od ponte Tri krsta u zalivu Trašte, na samolovku. Mamac je bio živa ukljata, dok je borba sa velikom rubom do njenog izvlačenja u barku, trajala oko pola sata.
JUL – TREĆE MJESTO – Zoran Drašković – zubatac 6kg
Treće mjesto osvojio je Zoran Drašković takođe sa ulovljenim zubacem, od 6 kilograma.
Drašković je zubatac je ulovljen u akvatorijumu poluostrva Luštica kod rta Mačka na dubini od 32 metra, štapom iz čamca, na mamac živu lignju.
Izložba fotografija ukrašenih barki sa Bokeljskih noći, pod nazivom „Tradicija – Sjećanja na Bokeljske noći“ otvorena je danas u bašti kotorskog Kulturnog centra „Nikola Đurković“ .
U ime organizatora, prisutnima se obratila Tatjana Miljenović, direktorica Kulturnog centra i između ostalog kazala da je Bokeljska noć vjekovima unazad fešta nad feštama, kruna svih manifestacija u Boki, a 2014. godine proglašena je za nematerijalno kulturno dobro od nacionalnog značaja.
„Tradiciju Bokeljskih noći, defilea dekorisanih barki uz iluminaciju okolnih brda, prekinuo je prvo Prvi svjetski rat, ali su volja, sposobnost i mašta njihovih kreatora preživjeli sve te tmurne godine.
Izložba fotografija – Bokeljska noć
Ove godine, prema preporukama NKT-a i Vlade Crne Gore, a u cilju borbe protiv virusa COVID 19, Bokeljske noći će biti, ali na nešto drugačiji način, o čemu će javnost biti blagovremeno obaviještena“, najavila je ona.
Otvarajući izložbu, Miljenović je izjavila da je ideja potekla od gospodina Ilka Marovića, koji je prvi nastup na akva pozornici imao davne 1959.g. kao sedmogodišnjak.
Pored njegovih radova, izloženo je četrdesetak fotografije pobjedničkih barki kotorskih meštara: Miodraga Milovanovića, Marka Ševaljevića, Zvjezdana Šantića i drugih.
Nepoznati počinioci uništili su jedan od reklamnih bilborda DPS-a sa porukom te partije za predstojeće parlamentarne i lokalne izbore u Tivtu.
Bilbord na kome je lik predsjednika DPS i predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, a koji se nalazi na jednom od najistaknutijih mjesta u Tivtu, poliven je plavom i žutom bojom.
Ovo je prvi put da se u Tivtu gdje je DPS na vlasti neprekidno 24 godine, događa ovakav vid ataka na reklamne materijale te partije.
Za Hrvatsku reformsku stranku Crne Gore obrazovanje i nauka su razvojni prioriteti, kaže Ružica Lazarević.
“Primarno je osigurati kvalitetno obrazovanje dostupno svima pod jednakim uslovima. Stoga će hrvatska reformska stranka inicirati mjere u pravcu reforme obrazovanja, kao i za poboljšanje materijalno tehničkih uslova u obrazovnim institucijama.To se odnosi kako na predškolsko, tako i na osnovno, srednje i visoko obrazovanje. Neophodno je otvoriti veći broj dječijih vrtića, sa posebnim akcentom na rad sa malom djecom, do tri godine. U osnovnim i srednjim školama potrebno je smanjiti broj učenika u odjeljenjima radi kvalitetnijeg procesa rada. Hrvatska reformska stranaka će poboljšati saradnju sa hrvatskom i drugim evropskim zemljama u cilju razmjene iskustava u obrazovanju putem online komunikacije, kao i direktnim kontaktima, realizacijom zajedničkih radionica i seminara”.
Prema riječima Željke Žarković pripadnicima manjinskih nacionalnih zajednica treba osigurati obrazovne programe koji poštuju njihove nacionalne vrijednosti u skladu sa najvišim standardima o ljudskim i manjinskim pravima.
Žarković
“HRS je stava da učenici manjinskih zajednica njeguju njihov maternji jezik i pismo i da nastavni programi obuhvate, pored ostaloga, i povijest i kulturu naroda kojem oni pripadaju. Zalagati ćemo se za dosljednu primjenu inkluzivne naobrazbe uz poštovanje principa – škola po mjeri djeteta. Na kraju srednje škole svako dijete treba da govori bar jedan strani jezik i bude osposobljeno za rad na računaru”.
Lazarević i Žarković kažu da HRS ima za cilj pokazati da samo profesionalnošću i znanjem mladi mogu postati uspješni, bolje upoznati druge i dati važan doprinos zajednici u kojoj žive.
Njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emmanuel Macron saopštili su kako su spremni pružiti medicinsku njegu ruskom opozicionaru Alekseju Navaljnom koji se nalazi u komi u bolnici u ruskom Omsku zbog kako je njegova portparolka rekla sumnje u trovanje.
Govoreći na zajedničkoj konferenciji za novinare, Macron i Merkel su rekli da su veoma zabrinuti zbog onoga što se dešava sa Navaljnijem, jednim od najžešćih kritičara ruskog predsjednika Vladimira Putina, prenosi Reuters.
Macron je rekao da želi vidjeti rezultate istrage koji će pokazati šta je prouzrokovalo Navaljnijevu bolest. Francuski lider je također rekao da je Francuska spremna pružiti svu pomoć koja je potrebna Navaljniju, uključujući azil i medicinsku njegu.
Navaljni se osećao loše dok se vraćao u Moskvu iz sibirskog grada Tomska, zbog čega je avion morao da neplanirano sleti u Omsk, takođe u Sibiru, gdje su ga vozilom hitne pomoći prevezli u bolnicu.
Avioprevoznik “S7” je saopštio da se Navaljni počeo osećati loše odmah po poletanju i kapetan je odlučio da prinudno sleti. Ova kompanija navodi i da Navaljni nije ništa jeo niti pio u avionu.
Navaljni nije prvi ruski opozicioni političar koji se razbolio od misterioznog trovanja. Osim Aleksandra Litvinjenka i Pjotra Verzilova, opozicioni aktivista Vladmiri Kara-Murza je dva puta hospitalizovan sa simptomima trovanja – 2015. i 2017.
Poznat je i slučaj pokušaja trovanja u Britaniji bivšeg ruskog agenta Sergeja Skripalja i njegove ćerke.
Mačka iz Tunisa završila je u Njemačkoj nakon što je zatvorena u brodski kontejner i u njemu prešla preko Mediterana, objavila je ovog tjednanjemačka policija.
“Vjerojatno se u Tunisu ‘ukrcala’ na prikolicu”, kazao je glasnogovornik policije u Bavarskoj gdje je otkrivena.
Mali je putnik prešao more i putovao kopnom do njemačke tvrtke čiji su zaposlenici pozvali policiju nakon što su čuli glasanje iz kontejnera.
Policajci su pronašli mačku koja je, uprkos tome što je bila gladna i žedna, bila u dobrom stanju.
Mještani Krtola u Tivatskom, odnosno Morinja i Kostanjice u Kotorskom zalivu već duže vrijeme imaju problema sa dugoročnim stacioniranjem tehničkih, turističkih i drugih plovila koja su van redovne ekspolatacije, na javnim pristaništima i privezištima u ovim djelovima Boke.
Zbog toga su se proteklih dana pojedini stanovnici Krtola, odnosno Kostanjice, u više navrata obraćali Lučkoj kapetaniji Kotor, Inspekciji sigurnosti plovidbe Ministarstva saobraćaja i pomorstva, kao i Upravi pomorske sigurnosti i upravljanja lukama Crne Gore, bezuspješno trežeći da ti državni organi i službe preduzmu mjere iz svoje nadležnosti i uklone ova plovila sa javnih pristaništa, jer ona nisu namijenjena za dugotrajni privez brodova, već samo kraće operacije ukrcaj i iskrcaja putnika i tereta:mještani traže i da državni organi spriječe vlasnike ovakvih brodova da na njima u tim djelovima zaliva Boke, obavljaju razne brodoremontne radove.
Brivova plovila vezana u Lipcima
Ovi problemi inače, prisutni su već godinama a rezultat su nebrige države i nespremnosti Vlade da sistemski pristupi riješevanju naoko nebitnih, ali u supštini veoma značajnih problema za funkcionisanje ovih segmeneta pomorske privrede. Naime, i pored brojnih zahtjeva, država do sada na obali Boke, ali ni cijelog Crnogorskog primorja, nije odredila adekvatno mjesto za dugotrajni privez tehničkih ili turističkih plovila u vrijeme kada oni nisu u redovnoj upotrebi, odnosno kada su u tzv.raspremi ili su u vansezonskom zimovniku.
Stoga se vlasnici tih brodova snalaze „kako zanju i umiju“ da smjeste ta plovila, nerijetko ih vezujući na mjesta poput mula Bazdanj na Obali Đuraševića u Krtolima koja su zvanično, pristaništa, a ne privezišta. Drugi problem je što je ekonomska politika koju vodi crnogorska vlast dovela do uništenja klasične brodograđevne i brodoremontne djelatnosti u Crnoj Gori pa vlasnici plovila iole većih dimenzija, više nemaju gdje u našoj državi da svoje brodove podignu iz mora radi dokovanja i remontnih radova na podvodnom dijelu trupa. U Boki međutim, postoje dvije brodogradilišne luke – ona u Bonićima kod Tivta gdje funkciiniše servis za jahte i manje ribarske brodove koji ne može prihvatiti na remont veća plovila poput trajekata Pomorskog saobraćaja ili raznih plovila hidrograđevinske firme Briv Construction iz Kotora, te brodogradilišna luka u Bijeloj gdje je do prije nekoliko giodina funkcionisali u stečaju uništeno državno Jadransko brodogradilište.
Grupa Brivovih plovila usidrena u sred uvale Solila
Iako bi na papiru i u skladu sa važećim propisima, radove na održavanju i pogotovo antikorozivnoj zaštiti svojih plovila crnogorski brodari mogli obavljati samo u te dvije brodogradilišne luke ili eventualno u inostranstvu, državni organi – prvenstveno Inspekcija sigurnosti plovidbe čija je to nadležnost, tolerišu sasvim nelegalnu pojavu pretvaranja djelova Boke u svojevrsna neformalna brodogradilišta. Takav je slučaj sa nekadašnjim tankerskim vezom Jugopetrola u Lipcima gdje je već godinama stacionirano nekoliko plovila Briv Constructiona i drugih brodara, a povremeno ovdje dolaze i trajekti Pomorksog saobraćaja. Njihove posade ovdje nerijetko obavljaju i razne remontne radove na tim plovilima, udarajući pneumatskim čekićima ili bruseći rđu sa njihovih limova, a što stvara veliku buku i zagađenje atmosfere i mora, a na što se žale stanovnici i turisti koji borave u obližnjim naseljima Strpu, Morinju i Kostanjici.
trup remorkera vezanog na mulu Bazdanj
I dok žiteji naselja u blizini Lipaca gdje funkcioniše pravo malo improvizovano remontno brodogradilište do sada nisu uspjeli napraviti bukvalno ništa da primoraju nadležne da sprovedu u djelo zakon, mještani Obale Đuraševića u Krtolima, postigli su to da je kompanija Briv Construction dislocirala najveći dio svojih plovila koja su prije toga mjesecima bila vezana uz mulo Bazdanj. Naime, Briv je dva svoja veća radna pontona, trajekt „Vasilije“ , hidrotehničko plovilo „Goran“ i remorker „Dubravica“ nedavno preselila maltene u sred uvale Solila gdje su ta plovila usidrena i vezana u grupi, na mjestu koje se nalazi van uobičajenog plovnog puta. Na mulu Bazdanj ostao je doduše, vezan njihov drugi remorer „Krsto“ uz još jedno manje plovilo, pa se mještani i dalje bune jer smatraju da je remorker u lošem stanju i da djeci koja se ovdje kupaju i plivaju oko njega, prijeti opasnost da se povrijede na naki od zarđalih limova na trupu tog broda. Što se brodova koji stoje usidreni u uvali Solila tiče, oni su pod nadzorom i na njima uvijek ima nekoga od posade, ali njihovo ovakvo stacioniranje u sred mora, na samo par stotina metara od zaštićenog rezervata prirode Solila, nije adekvatno riješenje problema koji jednako mori kako stanovnike Boke, tako i vlasnike ovih plovila – potrebe da im država konačno odredi mjesto gdje bi se takvi brodovi bez problema mogli vezati i nikome ne smetati.
Kako bi zadovoljili veliku potražnju koja je nastala nakon odluke o tome da se Hrvatska uvrsti na “crvenu listu” zemalja, British Airways danas će u sve tri hrvatske zračne luke sletjeti s zrakoplovom tipa A321NEO.
British Airways inače prometuje prema Zagrebu, Splitu i Dubrovniku avionima manjeg kapaciteta, no danas će zbog velike potražnje britanskih turista koji se žele vratiti u svoju zemlju prije stupanja na snagu novih mjera (14-dnevna samoizolacija za sve putnike koji dolaze iz Hrvatske), na redovnim linijama prema tri spomenute zračne luke koristiti zrakoplov većeg kapaciteta – A321 NEO. Ovaj zrakoplov ima kapacitet od čak 235 putnika (za uspredbu, prema Hrvatskoj uobičajeno prometuju zrakoplovi A319 i A320 kapaciteta 144 do 180 sjedala), piše Croatian Aviation.
Osim British Airwaysa koji će danas obaviti dva leta iz Zračne luke Split, prema Londonu će poletjeti tri zrakoplova EasyJeta (kapaciteta 180 putnika), kao i WizzAir zrakoplovom A321 (kapacitet 230 putnika).
Dubrovačka zračna luka, uz let British Airwaysa, imati će još jedan let EasyJeta prema Londonu te jedan prema Bristolu (na oba leta maksimalni kapacitet je 180 putnika).
Croatia Airlines danas će obaviti redovni let na liniji Zagreb – London Heathrow, no umjesto A319 na liniji će danas prometovati zrakoplov većeg kapaciteta – A320.
S obzirom na broj ponuđenih sjedala, jasno je da to nije dovoljno kako bi se svi turisti iz Hrvatske vratili u Veliku Britaniju na vrijeme, prije uvođenja restriktivnih mjera. Uostalom, određene su linije već rasprodane, dok su cijene na pojedinim letovima premašile prosječnu nekoliko puta.
Podsjećamo, od subote, 22. kolovoza, svim putnicima koji ulaze u Veliku Britaniju iz Hrvatske biti će izrečena mjera 14-dnevne samoizolacije.
Proizvoljne interpretacije Ugovora o snabdijevanju prečišćenih otpadnih voda između opština Tivat, Kotor i kompanije Luštica Development AD, zbunjuju javnost, a povezane opstrukcije nanose štetu Tivćanima i vode Tivat u propuštene šanse,
Saopštio je to juče OO DPS Tivta koji se u obrušio na način na koji su taj kontroverzni pravni posao za čije su potpisivanje saglasnost na posljednjoj sjednici SO Tivat dali odbornici DPS i HRS, tumačile “pojedine političke partije, medijski tajkuni, ali i neki naši dojučerašnji partneri.”
“Oni smještaju Ugovor o snabdijevanju prečišćenih otpadnih voda između opština Tivat, Kotor i kompanije Luštica Development AD, u centar izborne polemike, proizvoljno tumačeći kontekst pravnih činjenica, u pokušaju da profitiraju na populističkim tezama.”- saopštili su juče iz tivatske DPS dodajući da je zbog toga ovaj ugovor prije dva dana i objavljen na sajtu Opptine Tivat.
Ugovor po kome će Opština Tivat, Opština Kotor i zajedničko njihovo Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda u Krtolima, dnevno snabdijevati Lušticu Develompnet sa minimalno 2.500, odnosno uobičajenih 4.500 kubika prečipčene otpadne vode iz tog postrojenja za navodnjavanje budućih golfe terena na Luštici, naišao je na jednodušne kritike tivatske opozicije, ali i članica dosadašnje vladajuče koalicije na lokalnom nivou SD i HGI koje su ga otvoreno nazvale štetnim za gradske interese i najavile tužbe pred sudovima za njegovo poništenje. “Vijesti” su se jedine od medija, do sada bavile ozbiljnijom analizom obje varijante ovog ugovora – prve koja je krajem juna skinuta sa sjednice SO “zbog potrebe dodatnog usaglašavanja”, i druge, konačle na koju su odbornici DPS i SD dali saglasnot 10.avgusta. Pri tome smo javno ukazali na kontroverzne i potencijalno problematične odredbe ugovora kojima Opština Tivat voljom DPS-a, na sebe preuzima brojne obaveze oko snabdijevanja prečiščenom otpadnom, ali pitkom vodom golf terena na Luptici, a što ni u narednih 20 godina koliko će trajati ovaj ugovor, mogle skupo da koštaju grašane Tivta.
“Imajući u vidu da ovakve interpretacije zbunjuju javnost, a povezane opstrukcije nanose štetu Tivćanima i vode Tivat u propuštene šanse, sigurni smo da je objavljivanje kompletnog sadržaja Ugovora građanima konačno pokazalo ko je ko na političkoj sceni Tivta i ko želi da zbog par stotina glasova uruši sve ono što se godinama stvara”- saopštili su tim povodom juče iz DPS Tivta.
Oni su “radi poštenog odnosa prema građanima” pozivali “sve one partije i njihove medijske glasnogovornike da odgovore Tivćanima na koji su to način DPS i predsjednik Skupštine Opštine usvajanjem odluke na sjednici Skupštine pomogli Luštici Bay iznosom od 20 miliona na 20 godina.”
“Koji su argumenti za tešku optužbu o „skandalu koji je potpuna katastrofa sa aspekta interesa opštine“ ? Koje su to „svojevrsne korisne nejasnoće“ u Ugovoru, a koje bi Tivat i Kotor, u slučaju da ih iz bilo kojih razloga ne mogu ispuniti, mogle da vrlo skupo koštaju dva grada ? Zašto dovode u zabludu građane da bi u bilo kojem trenutku, ukoliko dođe do problema u snabdijevanju, morala da se zatvara česma stanovnicima pojedinih djelova grada? Član Ugovora na koji se pozivaju, vrlo precizno upravo onemogućava tu situaciju. Nemoguće je da građani budu zakinuti za jednu jedinu kap kada je u pitanju snabdijevanje.”- poručili su iz DPS-a.
U toj partiji tvrde i da su kritičari ovog ugovora “na neki način izračunali da će Postrojenje dobijati „samo“ 4.500 eura mjesečno za otpadne vode, koje bi se, u suprotnom, prosipale u more.”
“Da li je skoro pola miliona eura prihoda za prečišćenu kanalizaciju za 10 godina malo u odnosu na ništa, odnosno nula prihoda? DPS dosljedno odlučuje, vođen isključivo interesom građana i neće dozvoliti da izborna matematika i sitno političko piljarenje ograničava ili ugrožava potencijale, razvojne i investicione prilike. Zbog takve politike smo na prošlim izborima dobili apsolutno povjerenje građana Tivta, a tako će biti i u nedjelju, 30. avgusta.”- zaključili su iz OO DPS Tivta.
“Sveti Stefan II” na putu za Bijelu – foto Boka News
Crna Gora je odlučna da obnovi liniju Bar-Bari, koja je ukinuta 2016. godine. Na jedinstvenoj listi prioritetnih infrastrukturnih projeka u pomorskom saobraćaju je nabavka “RO-RO” putničkog broda koji bi saobraćao od Bara do Barija. Tako bi Crna Gora obnovila brodsku liniju, koju sada održava hrvatska Jadrolinija, pišu Dnevne novine.
Linija Bar – Bari
Brodska linija sa Italijom počela je da radi 18. juna 1965. godine i od tada je, osim za vrijeme sankcija, redovno funkcionisala. Ipak, prije četiri godine naša država je ostala bez broda Sveti Stefan II kojem je klasifikaciona kuća Biro Veritas oduzela klasu. Liniju je preuzela Hrvatska, čija Jadrolinija prevozi putnike na relaciji Bar-Dubrovnik-Bari.
Međutim, kako je navedeno u Strategiji razvoja pomorske privrede za period od 2020. do 2030. godine, Crna Gora planira da nabavi novi putnički brod. Kupovina bi trebala da bude realizovana u 2022. godini.
“Strategija razvoja pomorske privrede predviđa podršku koja se odnosi na nabavku ‘RO-RO’ putničkog broda u cilju obavljanja međunarodnog pomorskog saobraćaja i nesmetanog linijskog prevoza robe i putnika između Crne Gore i drugih zemalja regiona od domaćih brodara. Predmetna aktivnost predviđena je Akcionim planom i njena dinamika podrazumijeva realizaciju u 2022. godini”, objašnjeno je u strategiji.
