U organizaciji JK Jovo Dabović, a pod pokroviteljstvom D-Marin Portonovi marine održaće se 1. Portonovi regata pod imenom “Bokeška ostrva” za klasu krstaš u pet kategorija.
Regata ‘’Bokeška ostrva’’ će se održati od 12. do 14. juna 2020. godine sa planiranim startom ispred D-Marin Portonovi marine u 11 sati, u subotu 13. juna. Takmičenje će se odvijati u akvatorijumu Bokokotorskog zaliva, a navigacione rute obuhvataju ostrvo Mamula, tivatska ostrva i peraška ostrva. Profesionalni jedriličari, ali i brojni amaterski ljubitelji jedrenja, prisustvovaće ovoj nautičkoj manifestaciji.
Portonovi
D-Marin Portonovi, kao jedna od prepoznatljivih marina u okruženju ima želju da, uz usluge koje pruža, razvije i sve sadržaje za ljubitelje jedrenja. Organizatori vjeruju da će prva regata krstaša postati tradicionalna međunarodna regata u Boki sa nastojanjem da iz godine u godinu širi broj učesnika, uključujući i jedrilice koje se nalaze na vezu u D-Marin Portonovi marini. Ambicija je da regata obogati ponudu za inostrane i domaće ljubitelje jedriličarskog sporta.
Nakon završetka regate, svake večeri učesnike i goste očekuje dobro društvo i zabava kroz tematske večeri na različitim lokacijama u Portonovom. Proglašenje pobjednika i dodjela nagrada planirana je za nedjelju 14. jun sa početkom u 19 sati.
Prijavu za regatu možete poslati na: marina@portonovi.com
Uredništvo časopisa “Komuna” uputilo je inicijativu Miistarstvu prosvjete i Nacionalnom savjeta za obrazovanje, za uvođenje časopisa u model kolokvijalne-fakultativne integrisanosti u sistem osnovnoškolskog obrazovanja, s obzirom na to da “Komuna” već deceniju izučava, njeguje, prezentuje i valorizacije kulturno-istorijsku baštinu Crne Gore.
U prilog inicijativi, kako ističu u Komuni, idu i poštovanje visokih profesionalnih dometa, metodologije i istraživačkih tehnika, kredibilnih naučnih izvora, referentnost i selekcija predmetnih tema širokog radijusa od etnologije, istorije, tradicije, kulture, diplomatije, ambijentalne arhitekture, jezičkog nasljeđa, multikulturalizma, arhivistike, izučavanja muzejske građe, do muzičkog nasljeđa i drugih specifičnih tema značajnih za sveukupno nasljeđe Crne Gore.
“Časopis uvažava multikulturalni programski pristup u obradi i prezentaciji tema svekolikog civilizacijskog nasljeđa različitih kulturalnih epoha, vrijednosti i materijalnih tragova, a značajan je kao kvalifikovani resurs za izučavanje, dijalog i transfer znanja budućim generacijama. Takođe, naučni, kulturološki i profesionalni dignitet ‘Komune’ objektivna je i temeljna materija na osnovu koje se mogu vjerodostojno proučavati najširi elementi sveukupne državno-istorijsko-duhovne baštine vjekovnog trajanja Crne Gore. Svjesni smo da je u dobu globalizacije izazov i obaveza svih subjekata društva, posebno malih zajednica, očuvanje identiteta i njegovog mjesta u širim integracionim procesima, a rukovođeni načelom inovacije i modernizacije obrazovnih sadržaja, programa i tematskih modela, adaptirani su na izazove najširih kulturoloških procesa”, ističe se u inicijativi.
Komuna 14 – naslovna
Kako se dodaje, inicijativa kod prosvjetnih vlasti Crne Gore, je u cilju da se tematski sadržaj “Komune” predstavi na popularan način učenicama osnovno-školskog uzrasta.
“Konkretni operativni modeli, eksperimentalne škole, razredi, načini prikazivana i selekcije sadržaja, djelatni su pravci potencijalne razrade integrisanja Komune u neki od fakultativnih oblika školskog sadržaja namjenski organizovanih za ciljnu grupu osnovno-školskog uzrasta, a shodno procjeni i za srednjoškolsku generaciju.
Očekujući odgovor i interakciju ovim povodom, a u interesu očuvanja kulturno-istorijske baštine Crne Gore, potpisnici inicijative uvjereni u javni interes misije koju već deceniju obilježava visokoprofesionalni rad Komune, predmetnu inicijativu doživljavaju i upućuju kao čin lične i kolektivne obaveze i odgovornosti na očuvanju istorije, kulture, tradicije, imena i jezika Crne Gore”, naglašavaju u “Komuni” uz napomenu da je inicijativu podržalo nekoliko akademika CANU i DANU, nekoliko dekana sa različitih Univerziteta, brojni univerzitetski profesori i crnogorski intelektualci različitih profila.
Hrvatska je jedna od pet evropskih zemalja s najčišćom vodom za kupanje, objavila je u ponedjeljak Europska agencija za zaštitu okoliša (EEA), u trenutku kada se nakon koronakrize počinju otvarati granice a turisti razmišljaju o tome gdje provesti ljetni odmor.
Najčišće vode za kupanje u Europi su na Cipru, u Austriji, Malti, Grčkoj i Hrvatskoj, piše u izvješću Europske komisije i EEA-e.
Tih pet zemalja dobilo je odličnu ocjenu za najmanje 95 posto svojih kupališnih mjesta. Na Cipru, ocjenu “izvrstan” dobilo je 99,1 posto mjesta za kupanje.
Turisti koji se boje da će se zaraziti koronavirusom na kupanju trebaju slijediti smjernice nacionalnih ili lokalnih vlasti, kaže agencija.
Trebaju se držati fizičke distance i dovoljno često prati ruke.
Agencija je testirala vodu za kupanje na oko 22.300 morskih, riječnih i jezerskih plaža u EU-u, uključivo Britaniju, Švicarsku i Albaniju.
Oko dvije trećine mjesta za kupanje su na moru i ta su mjesta općenito čišća od voda u unutrašnjosti.
Testovi su utvrdili da 294 mjesta, odnosno 1,3 posto, imaju slabu kvalitetu vode i predstavljaju rizik za bolesti poput dijareje.
Ugledni Novljanin, u svijetu priznati oftalmolog dr Relja Živojnović, ponovo je donirao biljke koje su oplemenile park „Boka”. Riječ je o pedesetak sadnica agava, kaktusa i cikasa, koje su iz njegove bašte koju brižljivo i decenijama njeguje i održava i koje odavno ukrašavaju površine na Karači, kod hotela „Plaža” i na drugim lokacijama u gradu. Živojnović skromno ističe da ova akcija nije tradicija, jer su bile pauze u darivanju.
– Prije 15 godina sam došao na ideju da sadnice iz vrta, uglavnom katutuse i agave, posadim na jedno mjesto. Izabrao sam južni dio ispod Kanli kule poviše Košarkaškog igrališta na Karači i cijeli trokut smo zasadili sadnicama iz moga vrta. Nisam htio da ostanem na tome, nego je trebalo i istočnu stranu zasaditi koja je bila zapuštena – kaže dr Živojnović i dodaje da je u svoju aktivnost uključio Milicu Berberović, inženjerku pejzažne arhitekture poželjevši da oplemeni i park „Boka”.
Struka će odlučiti hoćemo li otvoriti granice prema Srbiji na osnovu odgovora koji ćemo dobiti od Instituta za javno zdravlje Srbije “Milan Jovanović Batut” – rekla je pomoćnica ministra zdravlja Vesna Miranović u “Bojama jutra” na Televiziji Vijesti.
Nakon što je Srbija objavila da je u danu izliječeno više od 4.000 oboljelih od koronavirusa Institut za javno zdravlje tražio je pojašnjenje od kolega iz Srbije.
– Kakvu su metodologiju primijenili, šta se to promijenilo tokom noći, koja su objašnjenja – to ćemo vidjeti. Ne bavimo se politikom, nas interesuje naša država – naglasila je Miranović.
Neobično u ovoj priči je, prema njenim riječima, to što su u Srbiji prethodno testirali dva puta, a sada jednom.
– Institut za javno zdravlje Crne Gore donio je određene protokole po kojima smo se vodili, gdje je pacijent od trenutka otkako nije imao simptome dva puta testiran i test je trebalo da bude negativan. To se odlično pokazalo. Bili smo potpuno bezbjedni. Koji je princip Srbija preduzela, vidjećemo. Nas isključuivo interesuje naša država – rekla je Miranović.
Ona je dodala da ne bi razmatrala političke izjave.
– Razmatramo rizik koji stanovništvo Crne Gore može da istrpi ne posmatramo zemlju posebno. Rizik mora da bude na najnižem nivou. Nema potrebe da se raspravljamo jedni sa drugima – istakla je Miranović.
Govoreći o otvaranju granica drugih zemalja za građane Crne Gore kazala je da je to stvar diplomatije.
– Ne treba da razmišljamo ko proširuje spiskove i na koji način. Hoće li da nas uvrste u spisak, to je stvar diplomatije – ocijenila je Miranović.
Mađarska policija otkrila je tijekom vikenda tunel ispod žičane ograde na mađarsko – srpskoj granici te je u odvojenim akcijama spriječila ilegalni prelazak više od 300 migranata, prenijela je u ponedjeljak Radio televizija Srbije (RTS).
Tunel duljine 24 metra otkriven je u suradnji s vojskom u blizini mađarskog mjesta Morahalom, a vjeruje se da je služio za ilegalni ulazak migranata u Mađarsku radi odlaska u zapadnu Evropu.
Ovo je treći podzemni prolaz ispod ograde otkriven u posljednjih godinu dana u toj regiji, prenosi RTS.
Granična policija uhitila je 54 osobe koje su pokušale preskočiti ili prerezati žičanu ogradu na mađarsko-srpskoj granici u vrijeme dok je 258 migranata zatečeno u pograničnoj zoni bez dokumenata.
Među njima najviše ih se izjašnjava kao Sirijci, ali ima i državljana Iraka, Irana, Afganistana i Palestinaca, navodi se.
Mađarska od konca majaa bilježi veliki rast broja migranata koji pokušavaju ilegalno ući u zemlje EU, a samo prošli tjedan bilo je gotovo 900 pokušaja nelegalnog prelaska.
Mađarski dužnosnici ponavljaju da Mađarska neće ukloniti ogradu na mađarsko-srpskoj granici, već će pojačati obranu Schengenske zone kako bi onemogućila migrantima ilegalan ulazak na teritorij EU, prenosi RTS.
Osim na sjeveru Vojvodine, pokušaji ilegalnog prelaska granice bilježe se i na jugozapadu pokrajine, u hrvatsko – srpskom pograničnim području.
Sredinom svibnja u okolici mjesta Šid raspoređena je specijalna i vojna policija radi, kako je navedeno, zaštite mjesnog stanovništva od migranata.
Članovi porodica pacijenata koji se liječe u Specijalnoj bolnici za psihijatriju u Kotoru tokom prošle godine više puta su se žalili upravi, ministarstvu i ombudsmanu zbog kršenja njihovih prava, učestalih tuča između oboljelih i loših uslova u ustanovi, piše Dan.
Majka jednog pacijenta koji se nalazio u Specijalnoj bolnici za psihijatriju Kotor podnijela je pritužbu na rad i postupanje bolnice Zaštitniku ljudskih prava i sloboda, navodeći da je njen sin bio izložen fizičkom nasilju. Po njenoj prijavi utvrđeno je da je mladić imao sukob sa drugim oboljelim na odjeljenju te ustanove.
– Majka je navela da je njen sin pretrpio nasilje od službenika obezbjeđenja koji radi u bolnici. Objasnila je da je taj službenik i druge pacijente maltretirao, vrijeđao, tukao; da je bila zabrinuta za njegovo zdravstveno stanje i da su uslovi u kojima boravi nehumani da nema ormar, police za lične stvari i drugo. Ustanovljeno je, ipak, da je sin podnositeljke pritužbe imao verbalni sukob sa drugim pacijentom, a ne sa službenikom zaduženim za fizičko obezbjeđenje imovine i lica u bolnici, kako je navedeno u pritužbi, i da je bolnica preduzela sve mjere i radnje iz svoje nadležnosti i obavijestila nadležne o incidentu – navodi se u izvještaju.
Postupajući po prijavi, ombudsman je zaključio da uslovi smještaja u bolnici nisu na odgovarajućem nivou i u suprotnosti su s propisanim standardima te preporukama Nacionalnog preventivnog mehanizma, nerijetko ugrožavaju pravo na privatnost, ograničavaju slobodu kretanja, otežavaju liječenje i rehabilitaciju, a u određenim slučajevima može se raditi i o ponižavajućem postupanju.
– Stoga je nužno pristupiti adaptaciji, proširenju postojećih prostora i rasterećenju postojećih kapaciteta – navode u izvještaju.
U jednom slučaju zaštitnik je ustanovio da se slučajevi nasilja među pacijentima u bolnici dešavaju i da su neprihvatljivi.
– “Ispitivanje postojanja slučajeva nasilja među pacijentima, kao i odgovora osoblja na to nasilje veoma je važno za ocjenu postojanja zlostavljanja u ustanovi, zbog toga što izostanak reakcije osoblja može predstavljati podstrek zlostavljanja – ističe zaštitnik.
I pacijenti i osoblje nagovijestili su da povremeno dolazi do slučajeva nasilja među pacijentima, a u vezi sa nedovoljnim brojem zaposlenih.
– Obaveza države da brine o osobama smještenim u ustanovi uključuje obavezu njihove zaštite od ostalih pacijenata koji mogu da im naškode. Ovo zahtijeva odgovarajuće prisustvo osoblja sve vrijeme, uključujući i noću i vikendima. Osoblje treba da bude odgovarajuće obučeno i spremno da interveniše kada je to potrebno. Osoblje od samog prijema na liječenje pacijenta treba da obazrivo postupa prilikom rasporeda i smještaja pacijenta i donošenja odluke o miješanju pacijenata – navodi se u izvještaju.
Zaštitnik ukazuje da bilo koji vid nasilja između pacijenata u psihijatrijskim odjeljenjima predstavlja veliki problem, ne samo zbog potencijala za povrede pacijenata već i zbog kontraterapijskih efekata i mjera za sprečavanje nasilja.
– Nedovoljan broj osoblja i prisustvo eksternog privremenog osoblja predstavlja jedan od ključnih faktora koji može dovesti do ove pojave. Shodno tome, zaštitnik ocjenjuje da sve osobe koje rade sa pacijentima, a posebno zdravstveni radnici moraju obratiti pažnju na znakove koji upućuju na moguće predstojeće nasilje i preduzeti mjere, koje će svakom pacijentu osigurati poštovanje prava tokom boravka u bolnici – navodi se u izvještaju ombudsman.
U izvještaju se navodi da poseban problem predstavlja ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu zatvorenika.
– Imajući u vidu da se zdravstvena zaštita garantuje svim građanima, kao i da se, shodno važećim propisima, u zatvoru formiraju službe za zdravstvenu zaštitu, iste su dužne da redovno i sa pažnjom prate zdravstveno stanje lica lišenog slobode i da mu obezbijede pružanje zdravstvene zaštite kakvu bi to lice imalo da je na slobodi. U tom pogledu treba imati u vidu da je licu u zatvoru bitno smanjena lična inicijativa u obezbjeđivanju zdravstvene zaštite, te bi shodno tome službe za zdravstvenu zaštitu u zavodima trebalo da sa pojačanom pažnjom prate započete mjere liječenja. Trebalo bi da proaktivno kontaktiraju sa zdravstvenim ustanovama i službama van zavoda, a kako se ne bi propuštalo neophodno pružanje blagovremene zdravstvene zaštite, imajući u vidu da lice lišeno slobode nije u mogućnosti da ostvari neposredan kontakt sa zdravstvenim ustanovama van zatvora – kažu u izvještaju.
Direktor JP Morsko Dobro (JPMD) Predrag Jelušić najavio je da očekuje da sudovi ubrzo stave tačku na spor te firme sa drugom državnom kompanijom – Aerodromi Crne Gore (ACG), a u vezi naplate za korišćenje zone morskog dobra za zemljište u kompleksu Aerodroma Tivat.
„Taj problem traje već duše vrijeme i sudski postupak još traje. Nadam se da će se za jedno mjesec ili dva, pošto su sudovi imali pauzu u radu zbog koronavirusa, doći do zdravoga riješenja. Vjerujem da bi do toga riješenja već i došli da nije bilo ove prinudne pauze u radu sudova“- kazao je juče Jelušić.
Odgovarajuči na pitanje u vezi ovog spora koji je „težak“ preko 2,5 miliona eura, on je indirektno najavio mogućnost postizanja poravnanja između dvije državne firme koje se suštinski, spore oko toga ko je nadležan da upravlja nekretninama koje se nalaze u pojasu morskog dobra kao dobra u opštoj upotrebi kojim gazduje JPMD, a istovremeno su te nekretnine i aerodrom koji je dobro od opšteg interesa u državnom vlasništvu i kojim u ime Vlade, gazduje ACG.
„Svako sa svoje strane u ovom sporu ima određene argumente, ali idemo ka jednom racionalnom i razumnom riješenju kako bismo konačno i taj problem završili i stavili taj resurs u funkciju u kojoj on i treba da bude. Potraživanja JPMD po tom osnovu su oko 2,5 miliona eura, ali vidjećemo jer i druga strana ima svoje viđenje toga problema“- kazao je Jelušić. On smatra da je riječ o problemu „koji je možda izmakao da se riješi prije pet ili šest godina kad mu je možda bilo vrijeme za to i kada se možda mogao riješiti nekom medijacijom na jedan efikasniji način.“
„Ipak i danas vjerujemo da se može doći do jednog zdravog riješenja jer je u pitanju javni interes i treba dalje da se aerodrom valorizuje i stavi u funkciju turističke ponude Crne Gore“- zaključio je direktor JPMD.
Aerodrom Tivat
To preduzeće tužilo je ACG za neplažanje naknade za korišenje morskog dobra za oko 544 hilljade kvadrata zemljišta Aerodroma Tivat od 2013. godine kada je isteklo važenje dodatašnjeg ugovora dviju državnih kompanija, do danas. JPMD je po tom ugovoru ranije naplaćivalo naknadu od deset centi po metru kvadratnom površine aerodromskog kompleksa u Tivtu, odnosno oko 54,5 hiljade uera godišnje. ACG je i nakon isteka venja tog petogodišnjeg ugovora, nastavio da bez plaćanja naknade Morskom Dobru, koristi sporno zemljište koje je u međuvremenu svo upisnao na državu Crnu Goru. U budvanskom JP smatraju da je time ugovor o zakupu po sili zakona produžen i da im ACG duguje novac. Potraživanja JPMD u ovom sporu iznose nešto preko 2,5 miliona eura, ali je Privredni sud je lani u prvostepenom postupku, odbio tužbeni zahtev JPMD. Apelacioni sud međutim, ukinuo je takvu presudu i naložio Privrednom sudu da donese novu u ponovljenom postupku.
Komentarišući ekonomske efekte koronakrize i popisanih mjera NKT-a na poslovanje JPMD i njegovih poslovnih partnera , Jelušić je naveo da su „savjesno sagledali efekte krize na turističku privredu i rad zakupaca djelova morskog dobra“.
„Čini mi se da smo napravili jednu fer politiku prema zakupcima djelova morskog dobra koji su u 98% slučajeva , dugogodišni poslovni parneri JPMD da ih oslobodimo dijela obaveze davanja oko činidbenih garancija, da hotele koji su svoje kapacitete stavili u funkciju karantina oslobodimo obaveze plaćanja zakupa za kupališta za cijelu 2020.godinu, da omogućimo zakupcima da plate samo dio svojih obaveza, a da onda fer i korketno, pratimo odvijanje turističke sezone i njene mjerljive ekonomskie pokazatelje, pa da onda konalno procijenimo koliko će biti smanjenje cijena zakupa za ovo godinu. Hoće li to biti 30, 40 ili 50% vidjećemo, ali svakako treba biti jasan u sprovođenju takve politike pa nijedan zakupac ne treba da ima dilemu da ćemo napraviti dodatni paket tih ekonomskih mjera.“- rekao je Jelušić dodajući da JPMD ima ukupno nešto preko 1.000 aranžmana sa zakupcima djelova morskog dobra ili korisnicima privremenih objekata u toj zoni, a od toga je do sada za 2020.godinu zaključeno nešto preko 200 ugovora.
“Odsutna prisutna linija” – naziv je izložbe grafika akademskih umjetnika Zlatka Vujovića i Ivana Stankovića, koja će biti otvorena 9. juna 2020. godine u 19.30 u Galeriji solidarnosti u Kotoru.
Prisustvo linije je neizbježno. Od nje zavisi atmosfera. Ona postavlja granice i daje oblik. Nekad čini prostor kompaktnim, nekad ga siječe. Ona suvereno upravlja prostorom. Razbijajući sve iluzije i lomeći ga u komade. Stvara utisak kontrolisanog haosa, čime se na simboličan način pravi paralela sa današnjicom, savremenim načinom života, ali i emocijama i stanjima koje oni uzrokuju“ – napisao je u najavi izložbe Ivan Stanković.
