Još jedan zemljotres osjetio se rano jutros u Tirani i Draču, prenose tamošnji mediji.
Prema podacima Evropskog mediteranskog seizmološkog centra, jačina potresa u žarištu iznosila je 2,3 jedinice po Rihterovoj skali.
Podsjetimo, u Tirani je juče zabilježen zemljotres jačine četiri i po stepena Rihterove skale, a podrhtavanje tla osjetilo se i u drugim gradovima.
U novembru prošle godine Albaniju je pogodio zemljotres jačine 6,4 stepena, kada je poginula 51 osoba, a srušeno je oko 17.000 kuća.
– Stoga je nužno pristupiti adaptaciji, proširenju postojećih prostora i rasterećenju postojećih kapaciteta – navode u izvještaju.
U jednom slučaju zaštitnik je ustanovio da se slučajevi nasilja među pacijentima u bolnici dešavaju i da su neprihvatljivi.
– “Ispitivanje postojanja slučajeva nasilja među pacijentima, kao i odgovora osoblja na to nasilje veoma je važno za ocjenu postojanja zlostavljanja u ustanovi, zbog toga što izostanak reakcije osoblja može predstavljati podstrek zlostavljanja – ističe zaštitnik.
I pacijenti i osoblje nagovijestili su da povremeno dolazi do slučajeva nasilja među pacijentima, a u vezi sa nedovoljnim brojem zaposlenih.
– Obaveza države da brine o osobama smještenim u ustanovi uključuje obavezu njihove zaštite od ostalih pacijenata koji mogu da im naškode. Ovo zahtijeva odgovarajuće prisustvo osoblja sve vrijeme, uključujući i noću i vikendima. Osoblje treba da bude odgovarajuće obučeno i spremno da interveniše kada je to potrebno. Osoblje od samog prijema na liječenje pacijenta treba da obazrivo postupa prilikom rasporeda i smještaja pacijenta i donošenja odluke o miješanju pacijenata – navodi se u izvještaju.
Zaštitnik ukazuje da bilo koji vid nasilja između pacijenata u psihijatrijskim odjeljenjima predstavlja veliki problem, ne samo zbog potencijala za povrede pacijenata već i zbog kontraterapijskih efekata i mjera za sprečavanje nasilja.
– Nedovoljan broj osoblja i prisustvo eksternog privremenog osoblja predstavlja jedan od ključnih faktora koji može dovesti do ove pojave. Shodno tome, zaštitnik ocjenjuje da sve osobe koje rade sa pacijentima, a posebno zdravstveni radnici moraju obratiti pažnju na znakove koji upućuju na moguće predstojeće nasilje i preduzeti mjere, koje će svakom pacijentu osigurati poštovanje prava tokom boravka u bolnici – navodi se u izvještaju ombudsman.
U izvještaju se navodi da poseban problem predstavlja ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu zatvorenika.
– Imajući u vidu da se zdravstvena zaštita garantuje svim građanima, kao i da se, shodno važećim propisima, u zatvoru formiraju službe za zdravstvenu zaštitu, iste su dužne da redovno i sa pažnjom prate zdravstveno stanje lica lišenog slobode i da mu obezbijede pružanje zdravstvene zaštite kakvu bi to lice imalo da je na slobodi. U tom pogledu treba imati u vidu da je licu u zatvoru bitno smanjena lična inicijativa u obezbjeđivanju zdravstvene zaštite, te bi shodno tome službe za zdravstvenu zaštitu u zavodima trebalo da sa pojačanom pažnjom prate započete mjere liječenja. Trebalo bi da proaktivno kontaktiraju sa zdravstvenim ustanovama i službama van zavoda, a kako se ne bi propuštalo neophodno pružanje blagovremene zdravstvene zaštite, imajući u vidu da lice lišeno slobode nije u mogućnosti da ostvari neposredan kontakt sa zdravstvenim ustanovama van zatvora – kažu u izvještaju.
Direktor JP Morsko Dobro (JPMD) Predrag Jelušić najavio je da očekuje da sudovi ubrzo stave tačku na spor te firme sa drugom državnom kompanijom – Aerodromi Crne Gore (ACG), a u vezi naplate za korišćenje zone morskog dobra za zemljište u kompleksu Aerodroma Tivat.
„Taj problem traje već duše vrijeme i sudski postupak još traje. Nadam se da će se za jedno mjesec ili dva, pošto su sudovi imali pauzu u radu zbog koronavirusa, doći do zdravoga riješenja. Vjerujem da bi do toga riješenja već i došli da nije bilo ove prinudne pauze u radu sudova“- kazao je juče Jelušić.
Odgovarajuči na pitanje u vezi ovog spora koji je „težak“ preko 2,5 miliona eura, on je indirektno najavio mogućnost postizanja poravnanja između dvije državne firme koje se suštinski, spore oko toga ko je nadležan da upravlja nekretninama koje se nalaze u pojasu morskog dobra kao dobra u opštoj upotrebi kojim gazduje JPMD, a istovremeno su te nekretnine i aerodrom koji je dobro od opšteg interesa u državnom vlasništvu i kojim u ime Vlade, gazduje ACG.
„Svako sa svoje strane u ovom sporu ima određene argumente, ali idemo ka jednom racionalnom i razumnom riješenju kako bismo konačno i taj problem završili i stavili taj resurs u funkciju u kojoj on i treba da bude. Potraživanja JPMD po tom osnovu su oko 2,5 miliona eura, ali vidjećemo jer i druga strana ima svoje viđenje toga problema“- kazao je Jelušić. On smatra da je riječ o problemu „koji je možda izmakao da se riješi prije pet ili šest godina kad mu je možda bilo vrijeme za to i kada se možda mogao riješiti nekom medijacijom na jedan efikasniji način.“
„Ipak i danas vjerujemo da se može doći do jednog zdravog riješenja jer je u pitanju javni interes i treba dalje da se aerodrom valorizuje i stavi u funkciju turističke ponude Crne Gore“- zaključio je direktor JPMD.
To preduzeće tužilo je ACG za neplažanje naknade za korišenje morskog dobra za oko 544 hilljade kvadrata zemljišta Aerodroma Tivat od 2013. godine kada je isteklo važenje dodatašnjeg ugovora dviju državnih kompanija, do danas. JPMD je po tom ugovoru ranije naplaćivalo naknadu od deset centi po metru kvadratnom površine aerodromskog kompleksa u Tivtu, odnosno oko 54,5 hiljade uera godišnje. ACG je i nakon isteka venja tog petogodišnjeg ugovora, nastavio da bez plaćanja naknade Morskom Dobru, koristi sporno zemljište koje je u međuvremenu svo upisnao na državu Crnu Goru. U budvanskom JP smatraju da je time ugovor o zakupu po sili zakona produžen i da im ACG duguje novac. Potraživanja JPMD u ovom sporu iznose nešto preko 2,5 miliona eura, ali je Privredni sud je lani u prvostepenom postupku, odbio tužbeni zahtev JPMD. Apelacioni sud međutim, ukinuo je takvu presudu i naložio Privrednom sudu da donese novu u ponovljenom postupku.
Komentarišući ekonomske efekte koronakrize i popisanih mjera NKT-a na poslovanje JPMD i njegovih poslovnih partnera , Jelušić je naveo da su „savjesno sagledali efekte krize na turističku privredu i rad zakupaca djelova morskog dobra“.
„Čini mi se da smo napravili jednu fer politiku prema zakupcima djelova morskog dobra koji su u 98% slučajeva , dugogodišni poslovni parneri JPMD da ih oslobodimo dijela obaveze davanja oko činidbenih garancija, da hotele koji su svoje kapacitete stavili u funkciju karantina oslobodimo obaveze plaćanja zakupa za kupališta za cijelu 2020.godinu, da omogućimo zakupcima da plate samo dio svojih obaveza, a da onda fer i korketno, pratimo odvijanje turističke sezone i njene mjerljive ekonomskie pokazatelje, pa da onda konalno procijenimo koliko će biti smanjenje cijena zakupa za ovo godinu. Hoće li to biti 30, 40 ili 50% vidjećemo, ali svakako treba biti jasan u sprovođenju takve politike pa nijedan zakupac ne treba da ima dilemu da ćemo napraviti dodatni paket tih ekonomskih mjera.“- rekao je Jelušić dodajući da JPMD ima ukupno nešto preko 1.000 aranžmana sa zakupcima djelova morskog dobra ili korisnicima privremenih objekata u toj zoni, a od toga je do sada za 2020.godinu zaključeno nešto preko 200 ugovora.
“Odsutna prisutna linija” – naziv je izložbe grafika akademskih umjetnika Zlatka Vujovića i Ivana Stankovića, koja će biti otvorena 9. juna 2020. godine u 19.30 u Galeriji solidarnosti u Kotoru.
Prisustvo linije je neizbježno. Od nje zavisi atmosfera. Ona postavlja granice i daje oblik. Nekad čini prostor kompaktnim, nekad ga siječe. Ona suvereno upravlja prostorom. Razbijajući sve iluzije i lomeći ga u komade. Stvara utisak kontrolisanog haosa, čime se na simboličan način pravi paralela sa današnjicom, savremenim načinom života, ali i emocijama i stanjima koje oni uzrokuju“ – napisao je u najavi izložbe Ivan Stanković.
Države moraju poduzeti mjere kako bi omogućile da se svojim kućama vrati gotovo 200 hiljada mornara zatočenih na brodovima zbog ograničenja u borbi protiv pandemije, objavila je danas Međunarodna organizacija rada (ILO).
ILO navodi da su pomorci iscrpljeni i suočavaju se s mentalnim problemima, jer su na brodu četiri mjeseca nakon što su trebali završiti s poslom.
“To ugrožava njihovo zdravlje i sigurnost pomorskog prometa. Potrebno je djelovanje da se osigura dostojan rad za pomorce, izbjegnu pomorske nesreće i katastrofe za okoliš”, poručio je saopštenjem generalni direktor ILO-a Guy Ryder.
Također, odmorni pomorci ne mogu zamijeniti kolege zbog zabrane zamjene posade koja je na snazi kako bi se spriječilo širenje koronavirusa.
Vlade bi trebale označiti pomorce kao radnike kojih je rad nezaobilazan u pandemiji, dopustiti im da se sigurno vrate kući i zamijeniti ih svježom posadom, poručio je Ryder.
Čelnik Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) pozvao je u ponedjeljak države da nastave napore za suzbijanje globalne pandemije covid-19 kojim je zaraženo više od 7 miliona ljudi, a vrhunac još nije dosegnut u Srednjoj Americi.
“Više od šest mjeseci od početka pandemije još nije vrijeme za bilo koju zemlju da se opusti”, rekao je generalni direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus na online konferenciji za novinare u ponedjeljak. Prema podacima Sveučilišne bolnice Johns Hopkins u 19 sati po srednjoeuropskom vremenu zaraženo je 7.062.464 ljudi, a umrlo je 403.921.
Direktor WHO-a za izvanredne situacije dr. Mike Ryan rekao je da u Srednjoj Americi broj zaraženih i dalje raste. “Mislim da je ovo vrijeme za veliku zabrinutost”, rekao je i pozvao vlade u toj regiji da snažno djeluju, uz međunarodnu pomoć.
Proteklog vikenda u Kostanjici održano je Državno prvenstvo u sportskom ribolovu na moru u organizacije Saveza sportskih ribolovaca na moru Crne Gore. Klub „Ama” iz Kostanjice se još jednom pokazao kao dobar domaćin i organizator, a kao najljepša stvar ovog događaja je bila masovnost u juniorskim disciplinama što samo potvrđuje da ovaj sport ima perspektivu i budućnost.
U tri kategorije ukupno se takmičilo pedeset i troje takmičara. Kategorija juniori do 16 godina okupila je 24 takmičara, a kategorija juniori do 21 godine 20 takmičara. Za titulu najbolje seniorke borilo se devet takmičarki. Takmičarska disciplima bila je “Štapom s uređene obale“ za sve tri kategorije.
U kategoriji seniorki treće mjesto je osvojila Olga Nikolić iz KSR Širun Budva, drugo mjesto pripalo je Mirjani Matijašević iz KSR Jugole Grakalić Herceg Novi. Najbolja među svim sa osvojenom zlatnom medaljom bila je Martina Dujmušič iz SRK Pagar iz Tivta.
U kategoriji juniori do 16 godina treće mjesto zauzeo je Mirko Vukasović iz KSR “Ama” iz Kostanjice, drugo mjesto je osvojio Dušan Maslovarić iz KSR “Sabljarka” iz Meljina , a zlatna medalja pripala je Luki Đurkoviću iz KSR “Širun” iz Budve.
U kategoriji Juniori 21 bronzana medalja pripala je Belu Dragojloviću iz KSR “Ribar” iz Baošića, srebrna Vasu Terziću iz KSR “Igalo” a prvo mjesto i zlatna medalja Bojanu Maloviću iz KSR “Ribar” Baošić.
Na svjetski Dan mora i okeana – 8. jun, direktorica Nacionalne turistilke organizacije Crne Gore Željka Radak-Kukavičić danas je simbolično na plaži Kalardovo u Tivtu, podigla prvu Plavu zastavicu u ovogodišnjoj istoimenoj kampanji – programu koje partnerski sprovode JP Morsko Dobro i NVO Ecom.
Plava zastavica je međunarodni simbol visokih ekoloških, te standarda usluge i zaštite životne sredine na kupalištima ili marinama. Plava zastavica se dodjeljuje plažama i marinama koje ispune 32 kriterijuma programa iz četiri oblasti: kvalitet morske vode, usluge i bezbjednost na plažama, standardi iz oblasti zaštite životne sredine, kao i obrazovanje i informisanje javnosti o ekološkim vrijednostima mora i obale. Ovaj program u Crnoj Gori se realizuje u kontnuitetu od 2003.godine, a tokom ove sezone Plavu zastavicu nosiće ukupno 32 kupališta i jedna marina na Crnogorskom primorju.U tzv. pilot fazi za dobijanje Plave zastavice, ove je godine još dodatnih deset kupališta na našoj obali.
Svečanosti na kupalištu Kalardovo, pored ostalih, prisustvovali su i direktor JP Morsko Dobro Predrag Jelušić sa saradnicima i direktorica Turističke organizacije Tivat Danica Banjević.
„Svjedoci smo da Crna Gora kao turističke destinacija dominantno jeste prepoznata kao mediteranska država sa suncem, morem i plažama kao glavnom svojom ponudom. Kvalitet naših plaža iz godine u godinu je na sve većem nivou i to je rezultat jednog partnerskog odnosa koji se izgrađuje između JP Morskog Dobra, NVO sektora i zakupaca plaža, a to prepoznaju i mnogi strani mediji i turistički magazini koji nerijetko pišu o crnogorskim plažama kao biserima naše i obale Mediterana. Sa samo šest kupališta koje su imale Plavu zastavicu na početku te kampanje 2003. došli smo na današnjih 32 i još 10 u pilot fazi što pokazuje da svi zajedno težimo dostizanju što većeg nivoa kvaliteta naše turistilke ponude“- kazala je direktorica NTO Željka Radak Kukavičić prije nego što je na jarbol na Kalardovu, podigla prvu ovosezonsku Plavu zastavicu na Crnogorskom primorju.
„Kroz ovaj program smo u protekle više od dvije decenije, uspjeli da dođemo do visokih standarda koje danas imamo na gotovo svim uređenim plažama u Crnoj Gori. Plava zastavica je jedan od programa Fondacije za ekološku edukaciju , a međunarodni žiri koji zasijeda u Kopenhagenu, određueje koje su plaže ispunile visoke i stroge standarde da dobiju ovaj simbol. Ove godine je vrijednost i Plave zastavice i svih ostalih standarda koje smo implementirali u zoni morskog dobra a koji se tiče i bezbjednosti i sigurnostti i kvaliteta morske vode, te kvalirteta servisa na plaama, važniji nego ikad ranije jer je ova godina zvog koronakrize, specifična po mnogo čemu. Stoga je i u situaciji kada će ova turistička sezona biti daleko od naših očekivanja, veoma važno da održimo standarde koje smo implememtirali u prethodnom periodu“- kazao je Predrag Jelušić.
On je dodao da će ove godine Morsko Dobro pored ostaloga, komunalnim preduzećima opština na primorju direktno uplatiti oko 1,3 miliona eura da se održi standard čišćenja i uređenja djelova obale koji nisu dati u zakup korisnicima.
Predstavnik Ecoma i Fondacije za ekološku edukaciju Saša Karajović kazao je da će se kampanja Plavca zastavica ovog ljeta sprvoditi u više od šezdeset država na sjevernoj hemisferi, ali i da će sve ekološke i edukativne akcije koje se na plažama sprovode u sklopu te kampanje, realizovati iz dodatne mjere opreza i poštovanja fizičke distance radi umanjenja rizika od širenja koronavirusa.
Samo što su sanirali zagađenje mora ispred gradske marine i plaže u Tivtu, pripadnicima UPSUL-a i Mornarice VCG stiglo je obavještenje o još jednoj naftnoj mrlji u moru na području oko Ostrva cvijeća i ostrva Sveti Marko, južno prema Solilima.
Oni su se odmah uputili na lice mjesta radi čišćenja mrlje i eventualnog pokušaja pronalaska izazivača ovog zagađenja.
UPSUL u tom cilju vrši pregled podataka o kretanju plovila kroz ovaj dio akvatorijuma Tivatskog zaliva u protekla 24 sata.
Od mlađih inspektora sigurnosti plovidbe Ivana Vučekovića i Đura Kapetanovića koji su na lice mjesta prvobitnog zagađenja u Kalimanju došli tek više od dva sata nakon što je ta inspekcija pozvana, očekuje se da preduzmu mjere iz svoje nadležnosti i prekontrolišu sva plovila usidrena oko Svetog Marka i vezana u marinama Solila i Airport Marina u uvali Brda, kako bi se pronašao počinilac ispuštanja kako se pretpostavlja, najmanje nekoliko desetina litara dizel goriva u more.
Urbanističko-građevinska inspekcija, posredstvom izvršne službe Ministarstva održivog razvoja i turizma (MORT), srušila je bespravno izgrađene zidove na trasi javnog šetališta u Krašićima kod Tivta.
Zidovi kojima je praktično prekinuto prošle godine sagrađeno javno lungo mare šetalište sagrađeni su ispred vila u izgradnji Miloša Medenice, sina predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore Vesne Medenice i njegovog poslovnog partnera, tivatskog biznismena Rada-Gaga Arsića.
Na parceli ispred vila radnici su jutros kobrama srušili ukupno tri zida od betonskih blokova kojima je bila uzurpirana državna zemlja i prekinutio javno šetalište, a u Krašićima je dok je trajala intervencija inspektoram, bilo i prmjetno pojačano prisustvo policije.
„Inspektori Urbanističko-građevinske inspekcije su tokom inspekcijskog nadzora na kp.173/1 KO Krašići u vlasništvu opštine Tivat, i dijelu 173/13 KO Krašići u vlasništvu države Crne Gore u opštini Tivat, pri čemu na potezu dijela predviđene trase obalnog šetališta ‘Lungo mare’, investitora Direkcije za investicije opštine Tivat, zapisnički konstatovali nepravilnosti kada je riječ o predmetnim radovima“- saopšteno je iz MORT-a.
Urbanističko-građevinska inspekcija je, kako navode, shodno utvrđenim nepravilnostima donijela rješenje o rušenju nelegalnih radova na predmetnoj lokaciji. „Budući da subjekat nadzora nije postupio po rješenju u datom roku, odnosno nije izvršio naređeno uklanjanje nelegalno izvedenih pozicija na objektu, Urbanističko-građevinska inspekcija pokrenula je proceduru administrativnog izvršenja rješenja.
S obzirom na to da su na ovom prostoru identifikovane dodatne bespravne aktivnosti, isti će i dalje biti u fokusu Urbanističko-građevinske inspekcije.“- ističe se u saopštenju MORT-a. Ovaj resor prethodno je odbio zahtjev za slobodan pristup informacijama MANS—a koji je prošlog mjeseca tražio na uvid sva riješenja koje je inspekcija donijela vezano za divlju gradnju na obali mora u Krašićima na ove dvije državne parcele ispred vila Medenice i Arsića. MORT je tada u riješenju o odbijanju zahtejva MANS-a naveo da bi objelodanjivanje tražene informacije, “značajno ugrozilo interes vršenja službene dužnosti ovog Ministarstva, a samim tim i dalje planiranje i vršenja inspekcijskog nadzora.”
“Prijevremenim objelodanjivanjem traženih informacija postoji mogućnost donošenja zaključaka, te prejudicanja eventualne odgovornosti prije izvršene kontrole i okončanja inspekcijskog nadzora.”- saopštili su sredinom maja iz MORT-a. MANS je inače, zbog ovog slučaja protiv Medenice i Arsića sredinom aprila podnio krivične prijave Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, smatrajući da su njih dvojica počinili krivična djela „protivpravno zauzimanje zemljišta“ i „građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje“.
Tužilaštvo se do sada nije oglašavalo da li je i šti tim povodm preduzelo protiv sina šefice sudske vlasti u Crnoj Gori i njegovog poslovnog partnera. Poslanik Demosa u Skupštini Crne Gore Neđeljko Rudović prošče je nedjelje postavio poslaničko pitanje MORT-u u vezi postupanja državnih organa u ovom slučaju bespravne gradnje, ali davanje odgovora na to njegovo pitanje još nije došlo na dnevni red aktuelne sjednice državnog parlamenta.
MANS:Dobro da se srušilo, sada da se divlji graditelji kazne
U vezi današnjih dešavanja u Krašićima, dobro je vidjeti da se država i njene institucije makar ponekad znaju latiti svog posla – prokomentarisao je akciju inspekcije u Krašičima, Lazar Grdinič iz Istraživačkog centra MANS-a koji je prije par mjeseci i pokrenuo čitav ovaj slučaj.
„Ipak, nelegalno podignute zidove sa šetališta Krašićima trebalo je srušiti još prije dva mjeseca, kada se i sporna izgradnja desila, o čemu su sve nadležne institucije već tada obaviještene. Sa druge strane, MORT je obavezan da javnosti saopšti ko je izgradio sporne zidove i koliku će kaznu zbog toga platiti, budući da je današnje saopštenje nepotpuno a iz istog se može zaključiti da je troškove rušenja snosila država, što je apsolutno neprihvatljivo.“- istakao je Grdinić dodajući da bi time MORT „poslao poruku da smo svi jednaki pred zakonom, čime će se smanjiti prostor za sumnju da neko može biti izuzet od posljedica svog djelovanja samo zato što je srodnik javnog funkcionera.“
„Dosadašnje ćutanje državne uprave u tom kontekstu zabrinjava i samo uklanjanje objekta neće značiti ništa ukoliko odgovorni ne budu procesuirani po slovu zakona.“- zaključio je Grdinić.
Radovi su, kako se ističe, izvedeni suprotno zakonu, odnosno suprotno projektnoj dokumentaciji obalnog šetališta.
“Urbanističko-građevinska inspekcija je u odnosu na utvrđenu nepravilnost preduzela upravne mjere i radnje predviđene Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata, a shodno ovlašćenjima urbanističko-građevinskog inspektora, i u konačnom je donijela rješenje o rušenju nelegalno izvedenih radova na predmetnoj lokaciji”, dodaje se u saopštenju MORT-a.
Budući da subjekat nadzora nije postupio po rješenju u datom roku, odnosno nije izvršio naređeno uklanjanje nelegalno izvedenih pozicija na objektu, Urbanističko-građevinska inspekcija pokrenula je proceduru administrativnog izvršenja rješenja, naveli su iz ministarstva.
“S obzirom na to da su na ovom prostoru identifikovane dodatne bespravne aktivnosti, isti će i dalje biti u fokusu Urbanističko-građevinske inspekcije. Ministarstvo održivog razvoja i turizma takođe ukazuje na činjenicu da je samo tokom 2019. godine Urbanističko-građevinska inspekcija izvršila 2.391 inspekcijski pregled. Na osnovu utvrđenih nepravilnosti donijeto je 249 rješenja o zabrani građenja, 99 rješenja o rušenju bespravno sagrađenih objekata i 169 rješenja o uklanjanju privremenih objekata iz područja posebne namjene”, zaključuje se u saopštenju.
© BokaNews, 2021
