Koncert klasične muzike u izvođenju tri dame na flautama biće održan u atrijumu Kulturnog centra “Nikola Đurković” Kotor u utorak, 25. avgusta 2020.g u 11 sati.
Na repertoaru su djela Boismortiera, Bizeta, Quantza, Joplina i drugih.
TRIO FLAUTA čine Tamara Knežević, Andrea Živković i Angela Mijušković, a osnovan je 2015. godine.
Članice su magistrirale u klasi prof. Ljubise Jovanovica, pohadjale kurseve kod istaknutih pedagoga i već godinama svoje znanje prenose učenicima u školama u Kotoru i Tivtu, gdje ostvaruju zapažene rezultate, kao i u simfonijskom orkestru Crne Gore.
Nastupale su i kao solo izvođači u raznim kamernim sastavima na mnogobrojnim festivalima – “Purgatorije”, “Kotor art – Don Brankovi dani muzike, “A tempo” i mnogim drugim.
Pored klasičnih nota, na repertoaru su im djela filmske, popularne i savremene muzike.
Kako je flauta nekomercialna i nije “u trendu” ovo je prilika da se mladima približi sentimentalni, jedinstven i specifičan zvuk instrumenta koji prenosi vibracije, nastale iz dubine umjetničke duše.
Politika dosadašnje vlasti nije bila samo ekonomsko gašenje Kotora. Kao što je svima već poznato, u našem gradu je uništeno i oteto sijaset ekonomskih i privrednih giganata tokom 30-e vladavine jedne porodice i njihovih prijatelja iz Kotora. Grad je izgubio Jugooceaniju, Rivijeru, Bokeljku, Ljekobilje, Jugopetrol i niz drugih privrednih subjekata, kaže se u saopštenju Maje Mršulje kandidatkinje za odbornicu koalicije “Za budućnost Kotora”.
Međutim, sve ovo nije bilo dovoljno sadašnjoj vlasti pa nastavljaju utabanim stazama uništavanja i gašenja. Na red je došla i najstarija Gimnazija na ovom prostoru – Kotorska Gimnazija, ustanova koja ima obrazovnu tradiciju dužu od 150 godina. Sadašnjoj vlasti i Ministarstvu prosvete “STRUČNO je KLJUČNO”, a cilj vlasti je jasan – gašenje gimnazijskog obrazovanja u Kotoru. Ja, kao nekadašnja učenica kotorske Gimnazije, a danas kao pravnica, kojoj je kotorska Gimnazija dala temelje obrazovanja, poručujem “STRUČNO VAM NE MOŽE BITI KLJUČNO” , “kalos agatos” nije biznis, već je snaga duha!
Upravo je taj duh osnova i potencijal naše mladosti koja je BUDUĆNOST CRNE GORE!
Zalagaćemo se da promjenom aktuelne vlasti promijenimo i odnos Ministarstva prosvete prema Gimnaziji Kotor. Sačuvajmo obrazovanje naše djece jer je to najbolji ulog u budućnost!
Zato 30. avgusta nemamo težak zadatak, naprotiv. Samo dostojanstveno, kako to priliči građankama i građanima Kotora, olovkom u ruci, izaberite BUDUĆNOST CRNE GORE, izaberite broj 6 “ZA BUDUĆNOST KOTORA” ! – navodi se u saopštenju koje potpisuje Maja Mršulja, kandidatkinja za odbornicu koalicije “ZA BUDUĆNOST KOTORA”.
U dubrovačku zračnu luku je tokom subote uprkos stavljanju Hrvatske na ‘crvenu listu’ sletjelo šest aviona s 352 britanska gosta, objavio je na facebooku gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.
Riječ je o avio linijama aviokompanije Jet2.com iz Londona, Birminghama i Manchestera, EasyJeta iz Londona i Edinburgha te British Airwaysa iz Londona.
Očekuje se dolazak dva aviona EasyJeta iz Londona te jednog iz Manchestera. Za nedjelju je zakazano još šest dolazaka.
“Nadamo se da će aviokompanije nastaviti letjeti za Dubrovnik. Vjerujem da će Britanci i dalje dolaziti u Dubrovnik unatoč karanteni”, ustvrdio je Franković.
Britanski ministar prometa objavio je u četvrtak da će putnici iz Hrvatske koji dolaze u Veliku Britaniju morati ići u samoizolaciju na 14 dana.
Uz Hrvatsku na popis su dodani Austrija, Trinidad i Tobago, dok je s popisa skinut Portugal nakon što je broj novozaraženih u toj zemlji počeo padati.
Dodao je da mjera stupa na snagu u četiri sata u subotu.
Ogromna kolona stvorila se ispred tunela Karavanke na slovenskoj strani granice s Austrijom.
Austrijski ORF navodi da se čeka i po 13 sati za prelazak granice u automobilima bez hrane i vode.
Sve je, objašnjavaju, izazvala nova regulacija vezana uz covid-19 prema kojoj svaki automobil koji ulazi u Austriju mora biti prekontrolisan.
Povratnici s odmora iz Hrvatske koji samo tranzitiraju kroz Austriju moraju se obvezati da će nastaviti prema zemljama u koje se vraćaju bez zaustavljanja.
Crveni križ je krenuo s opskrbom vodom ljudi u automobilima.
Čitatelj koji se nalazi na granici za Index je ispričao kako nemaju ni vode.
“Neviđeno maltretiranje na austrijskoj granici. Ljudi čekaju po 14 sati na prijelaz slovenske granice i prolaz kroz tunel Karavanke. Nemaju vode ni hrane. Donijeli su jučer naglu odluku da svi putnici, i oni koji samo prolaze, moraju ispuniti formulare i mjere im se temperature. I onda ljude upozoravaju da nema kroz Austriju stajanja za gorivo, WC i spavanje. A koliko goriva potrošiš u kreni-stani s autom i kako nabaviti vodu i hranu? Crveni križ je nakon 12 sati počeo dijeliti čašu vode! Skandal od strane Austrije. Što radi naša politika u vezi s tim?” rekao je Indexov čitatelj koji se nalazi na granici.
Kompanija U-Boat Worx iz Brede od 2005. proizvodi privatne podmornice za bogataše i istraživače, a njihov najnoviji model nosi naziv Nemo.
Nizozemci napominju kako je riječ o najlakšoj privatnoj podmornici na svijetu jer teži samo 2500 kilograma. Vrlo je praktična, bez problema se vozi automobilom na trajleru i može se porinuti u more s obale. Štoviše, vrlo je skromnih gabarita – duga je 280 i visoka 155 cm, te široka samo 231 cm, što znači da ne zauzima puno mjesta na palubi većih jahti.
Uprkos malim dimenzijama, Nemo može dosegnuti dubinu od 100 metara, dok je snaga baterija dovoljna za osam sati rada. Mini podmornica s pogonom na struju je dvosjed, što znači da uz pilota u njoj može sjediti jedan putnik.
Maksimalna brzina ispod mora je skromna i iznosi tri čvora, ali valja naglasiti kako se podmornicom može upravljati daljinskim putem s obale ili broda preko Marlin controllera. Kad smo kod cijene, od nje boli glava budući da Nemo košta 975.000 eura.
Vlasnici turističkih brodića nude vožnju prolaznicima i turistima na rivi, ali nisu pretjerano raspoloženi za priču, naročito ne sa novinarima. Njihova glavna klijentela su stranci kojih je veoma malo. Promet vlasnika brodića koji su odlučili da ipak rade tek je deseti dio prošlogodišnjeg. Neki još nijesu vozili turiste i iskoristili su vrijeme da remontuju brodove i čamce.
Pojedini kažu da je možda sve ovo dobro. Konačno imaju vremena za porodicu i društvo za koje prošlih godina, od velikog posla, nijesu ,,marili“. Drugi tvrde da će preživjeti od ušteđevine, a dok je ribe imaće za trpezu.
Ni smanjenje cijena i do 30 odsto nije pomoglo. Svi su na vezu, a ranijih godina u ovo doba dvije barke nije bilo moguće zateći u marini, jer su svi vozili turiste.
Klijentela
Ivan Petković, vlasnik broda u Budvi, kaže da ove godine nije vozio nikoga. Nije htio da spušta cijene, pa nije imao klijentelu. Iskoristio je vrijeme da remontuje brod i spremi se za sljedeću sezonu. Lovi ribu, pa u šali kaže da od ,,gladi neće umrijeti“. Za vrijeme prvog talas korona virusa prodavao je ribu i bilo je dobro, međutim, sada neće više niko ni ribu da kupi.
Naglašava da je njihov posao specifičan i da skorašnje otvaranje granice za zemlje regiona ništa ne znače.
“Mi ,,živimo“ od Rusa. Najbolji su nam gosti i najbolje plaćaju. Dolaze pomalo Ukrajinci i Poljaci, ali oni nemaju platežnu moć. Do sljedeće godine dok nam ne dođu gosti smo ,,gotovi“. Ali gladni nećemo biti, ribe vazda imamo. Malo goriva da imamo i to je to”, kazao je Petković.
Na internetu prati buking i mejlove, ali kaže zadnji put su mu se javili 20. juna dok su turisti još mislili da će se nešto otvoriti pa su rezervisali za kraj jula i početak avgusta.
“Sad je sve to otkazano. Ako bude Rusa i najavljenog avio-prevoza u septembru i oktobru to nam je nešto da ,,zakačimo“ ali neće biti ni srazmjerno prošloj i pretprošlog godini. Možda ćemo do nove godine živjeti malo ljepše, poslije ćemo opet jesti ribe… Međutim, dobro je malo se više družimo i više imamo vremena za porodicu. Sređivali smo brodove, jedni drugima pomagali oko toga tako da smo nešto dobro izvukli iz ove situacije. Neke obaveze koje smo odlagali od prije sada smo završili”, tvrdi Petković.
Kaže i da plovi cijele godine kada ima posla. Organizuje se od 1. oktobra, ,,riba“ do maja i onda počinje miks turizma i ribolova, a od sredine juna non-stop turizam.
“Sad nema toga i ne znam šta ćemo, nešto ima ušteđevine, a poslije ćemo za glavu”, kaže Petković malo u šali, ali ističe da mu je pun zamrzivač ribe. A ribolov je kaže uspješan ove godine.
Petkovićev brod je najveći u prvom redu i najviše vozi turiste u ribolov gdje uključuju i ručak.
“Imamo roštilj na plin i bukvalno ribu čim ulovimo spremamo na brodu i to je nešto novo u ponudi. Turistima je to doživljaj i svake godine se vraćaju isti gosti. Lovimo udicama, a turistu učimo kako mi to radimo, tehnike i sve kako funkcioniše. Interesuje ih kako ide taj proces, kako se lovi riba i čak plate da to gledaju”, priča Petković.
Osim Rusa, koji su gosti u 95 odsto slučajeva, dosta je zainteresovanih, ali ne mogu da plate.
“ja radim četiri sata za 300 eura, to je minimum. Na brodu bude do 12 ljudi. Ako se love tune to je 150 eura po satu i u tu cijenu ulaze i mamci i gorivo i sve. Fiksne su cijene. Gostima predlažem da bude 10 ili više sati i te cijene nijesu visoke. U Hrvatskoj je to duplo ili trostruko”, tvrdi Petković.
Kaže i da je idealno da u ribolov ide 10 ljudi, a da je ,,sve preko mučenje, preskaču se štapovi“.
Po njegovom mišljenju granice je trebalo ranije otvoriti i navodi primjer Albanije i Hrvatske koje su bolje prošle sa turističkim rezultatima.
Ivan Petković – foto D. Mijatović – pobjeda
Nije trebalo zatvarati granice onako rigorozno već uz testove je trebalo puštati od juna iz Srbije i okoline. Mislim da bi mnogo manje osjetili gubitke, a od ovoga ćemo se oporavljati narednih dvije godine sigurno”, mišljenja je Petković.
Zarada
Njegov kolega Zoran Drakulić ima jedan brodić i kaže da se prošlih godina dobro zarađivalo.
“Samo od onoga što se za sezonu zaradi živjeli smo cijele godine. Prve turiste sam imao u junu, ali unazad 15 dana nije bilo nikoga. Sada se nešto dešava. Meni lično za moj posao su bitni stranci Rusi, Ukrajinci Englezi… Gostiju iz regiona jedva da bude jedan procenat”, kazao je za Pobjedu Drakulić.
Kaže da Rusi najviše vole da se provozaju. Domaće goste takva ponuda ne interesuje.
“Imate naše ljude koji se nikad nijesu vozili čamcem. To je meni neshvatljivo. Stranac dođe sa udaljenosti 3.000 kilometara i hoće da se provoza par sati da vidi uvale, pećine. Naši, ne. Možete i dva eura staviti vožnju njih to ne zanima. Ljepše im je da sjede u kafiću i na kafu da potroše 30 eura nego da se provozaju, popiju dva tri piva i da se okupaju, da pogledaju ove ljepote”… – ističe Drakulić.
Vožnja od Budve do Svetog Stefana košta od pet do deset eura, kako se dogovore. Nekad organizuju i rođendane na čamcu, i tvrdi da to nije nešto što ne može da se plati.
“To je kao dva-tri sata u igraonici… I njima je ljepše da ga provedu u zagušljivoj igraonicu, nego da udišu čist vazduh i da nešto vide”, kazao je Drakulić.
Ovu će godinu, veli, preživjeti svi.
“Navikao sam da budem bez para. Sreća je žena što radi inače… najviše se žale ovi što su navikli da zarađuju milione godinama, a neko što živi od 300 do 400 eura, velika je stvar hoće li imati 300 ili 500”, kaže Drakulić.
Tvrdi da ne očekuju ništa od septembra i oktobra.
“Čisto sumnjam da će nešto biti. Najavljuju i neki drugi, treći talas korone, a zavisi kakvo će vrijeme da bude. Ako bude lijepo možda se nešto i zaradi, ali ne kao prošlih godina, kada smo se kupali u oktobru. Prošle godine sam i za Novu godinu radio. Bilo je ljudi sa Kavkaza koji dođu sa minus 45 stepeni, a kod nas je more bilo temperature 13 stepeni, i oni nijesu mogli vjerovati”, ističe Drakulić.
Ove godine, kaže, neće toga biti, nema letova.
“Naši će da lete, biće nešto od septembra, dva tri aviona dnevno ali već je kraj sezone. Evo sada nema 10 ljudi da prođe. Na plaži ima nešto ali je daleko od dobrog. Moj brod ima 12 mjesta i ove godine nije bio pun nijednom. Prošlih godina je to bilo često”, kazao je Drakulić.
Turistima, dodaje on, bitno je da znaju što plaćaju, što dobijaju za uloženi novac, pogotovo Englezi, Njemci…
“Solidno se služim engleskim i ruskim, bez jezika ste u ovom poslu „mrtvi“. Sve objasnim gdje idemo za sat, dva ili pola dana. Objasnim što mogu da vide, pričam što mogu, animiram. Dobra je atmosfera, muzika, popije se neki hladni napitak… Oni što bolje plate dođe im gratis. Njih 25 odsto dođu i naredne godine. Dođe i po neki Amerikanac. U stanju su da se pogađaju zbog 20 eura, a na kraju vas časte 50 eura više”, sjeća se Drakulić.
Kaže i da voli svoj posao, nikada im nije dosadno.
“Upoznajemo nove ljude, razne kulture, bude vožnje dva-tri sata dnevno, bude nekad i cijeli dan”, priča je Drakulić.
Kvalitet
Ivan Krivokapić iz Kotora potvrđuje da ove godine slabo ima posla. Radi sa bratom i registrovani su kao privatni preduzetnici.
“Bilo je nešto malo domaćih gostiju, ali je to sve pet odsto od onog što se radilo ranijih godina. Baš slaba sezona, ali dobro, treba ostati pozitivan. Tako je svuda u svijetu tako da ne znam što bih rekao. Ne znam ni što bi se moglo uraditi da se situacija koja je trenutno unaprijedi. Jednostavno treba sačekati i pokušati zadržati kvalitet usluge i to je jedini način da preživimo”, kazao je Krivokapić za Pobjedu.
Dodaje da pomoć od države nije tražio jer nije ,,vidio smisao te pomoći“.
“Radili smo prošlih godina dobro i ako ne možete kao privatna firma da zaradite da imate sredstava makar jednu godinu da preživite onda ne znam, kako da to objasnim”, naglašava Krivokapić.
Od kada su otvorene granice nema nikakvih pomaka. Smatra da bi septembar ili oktobar trebalo polako da krene, da bude neki malo veći promet ali nije baš optimističan.
“Dok se ta vakcina stvarno ne pronađe i dok se ne riješi problem kovida-19 teško da može biti nekog napretka”, kaže Krivokapić.
Prošlih godina je, ističe, bilo udarnički.
Ivan Krivokapić
“Sezona dosta dobra, naporno, ali to je naš posao za onoga ko voli more i brod. Sada imamo više vremena za porodicu i druženje, to je jedini plus ove epidemije. Možda je to dobro, da malo svi zaboravimo na neki profit i da se više okrenemo porodicama koje smo u svemu ovome zapostavljali”, kazao je Krivokapić.
Popust za vez i plaćanje na rate će dobro doći
Danilo Mirković, vlasnik brodića u Herceg Novom tvrdi da trenutno uživaju u životu. Imaju toliko slobodnog vremena da provode sa familijom i sa prijateljima i koriste to maksimalno, a što se tiče sezone – nje nema.
“Nijesmo još jedan odsto zaradili od prošle godine, ali nekako ćemo mi to izgurati. Međutim veoma je teško ljudima koji žive od toga. Nemam nekog drugog posla ali ćemo izdržati, malo ribamo rekreativno i tako… Nama ne treba puno u životu mi se sa malim stvarima zadovoljavamo”, kazao je Mirković.
Bilo je kaže ove godine malo domaćih gostiju koji upoznavaju Crnu Goru jer nijesu bili u mogućnosti da putuju nigdje drugo, pa su malo obilazili zaliv i Plavu špilju. Imaju i nešto stranaca, Njemaca, i to je to.
Imaju šest brodića i gliser. Dva broda nijesu uopšte ,,bacili“ u more, a treći nije vozio uopšte.
“Prošle godine je bilo baš dobro, nijesmo imali vremena za porodici, mnogo manje nego ove godine. Ove godine uživamo, družimo se, upoznavamo nove ljude iz Herceg Novog za koje nijesmo znali da postoje… Otvaranje granica nijesmo ,,osjetili“”, kaže Mirković i dodaje da se nadaju da će im penzioneri doći u septembru i oktobru.
“Što se tiče organizacije i saradnje sa opštinom zadovoljni smo. Malo su nam izašli tu u susret iz gradske luke što se tiče cijena za vezove. Smanjili su cijene i omogućili iz Marine Herceg Novi da se može na odloženo plaćati”, kaže Mirković.
Regata za Jadranov rođendan - foto Ministarstvo odbrane
1 od 4
Regata za Jadranov rođendan
Regata za Jadranov rođendan
Regata za Jadranov rođendan
Regata za Jadranov rođendan
Školski brod Mornarice Vojske Crne Gore „Jadran“ obilježio je 87. rođendan jedriličarskom regatom tivatskim akvatorijumom.
“Jadran je prvi put isplovio 1933. iz Hamburga, a te godine je uplovio u Tivat, gdje mu je i danas matična luka.
Taj „morski vuk“ ima zanimljivu istoriju, plovio je brojnim morima, Atlantikom, zaplijenila ga je italijanska ratna mornarica u Drugom svjetskom ratu, nakon kojeg je bio devastiran, te je morao da bude potpuno remontiran. Ipak, danas ponosno plovi pod zastavom Crne Gore, predstavljajući Vojsku i državu u cijelom svijetu” – navodi se na FB stranici Ministarstva odbrane Crne Gore.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje su od posljednjeg presjeka završile PCR analizu 427 uzoraka na novi koronavirus, među kojima je otkriveno 36 novopozitivnih slučajeva infekcije.
Novopozitivni su upućeni na testiranje iz sledećih opština Podgorica 15, Rožaje 4, Budva 3, Nikšić 2, Bar 2, Berane 2, Bijelo Polje 2, Danilovgrad 2, Plav 1, Tivat 1, Mojkovac 1, Herceg Novi 1.
“Od poslednjeg presjeka Institutu su prijavljena dva smrtna ishoda i to kod pacijenata rođenih 1942. godine liječenih u Opštoj bolnici Kotor i Kliničkom centru Crne Gore. Ukupan broj smrtnih slučajeva povezanih sa COVID-19 od početka juna mjeseca je 75, a od početka godine 84”, saopšteno je iz IJZ.
Prijavljen je oporavak kod 52 pacijenata.
Ukupan broj aktivnih slučajeva COVID19 u Crnoj Gori trenutno iznosi 894.
Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 4311.
Socijalisti Kotora organizovali su danas ispred Starog grada druženje sa sugrađanima, kojima su predstavljeni program i prioriteti odborničke liste „dr Branko Baćo Ivanović – Socijalisti“.
Promotivni štand Socijalista privukao je veliki broj Kotorana i Kotoranki, koji su, u direktnim razgovorima, pokazali značajnu podršku listi „dr Branko Baćo Ivanović – Socijalisti“, koja se nalazi na broju devet na glasčkom listiću.
Odbornički kandidati liste „dr Branko Baćo Ivanović – Socijalisti“ razgovarali su sa sugrađanima o konkretnim problemima koji opterećuju svakodnevni život Kotorana, a tiču se neadekvatnog tretiranja Kotora, neredovnog snabdijevanja vodom i strujom, loših seoskih puteva, problema parkinga…
Nosilac liste, Ivanović kazao je da će se Socijalisti, bez kojih se neće moći formirati vlast, izboriti da se Kotoru vrati status grada, jer je Kotor status grada imao prije osam vjekova.
On je istakao da će se Socijalisti izboriti i za smanjenje poreza na nepokretnosti koje su u vlasništvu građana i građanki opštine Kotor, a obezbijediće da na teritoriji čitave opštine bude uredno i kvalitetno snabdijevanje vodom tokom cijele godine.
Redovno ćemo, poručio je Ivanović, a ne samo pred izbore, održavati i graditi sve lokalne puteve širom opštine Kotor.
“Obezbijedićemo da se Kotorani mogu parkirati u Kotoru po povlašćenim uslovima“, istakao je Ivanović.
Završićemo, kazao je on, izgradnju kanalizacionog sistema u okviru cijelog zaliva – od Veriga do Veriga, a Socijalisti će uraditi sve da se što prije valorizuje prostor nekadašnjih privrednih subjekata: „Bokeljke“, „Industrije ležaja“, „Rivijere“, „Autoboke“, „Hotela Fjord“, „Jugooceanije“, „Urca-a“ i „Sente“ …
Ivanović je kazao da će Socijalisti otvorit opštinsku kancelariju za predstavke i pritužbe građana i građanki.
“Obezbijedićemo da građani i građanke opštine Kotor upravljaju gradom svih 365 dana, a ne samo za vrijeme karnevala“, poručio je Ivanović.
Liberalna partija u Kotoru pokrenula je inicijativu za podizanje spomenika knjazu Danilu I Petroviću Njegošu povodom 160 godina od njegovog ubistva u ovom gradu. Sjajan odziv građana Kotora pokazao je da je ovakva inicijativa nadmašila očekivanja i da je ovo mnogo više od partijske inicijative liberala, već je dobilo status pitanja od opšteg interesa i želje građana. Da je to tako, pokazuje i veliki broj potpisa podrške ali i javnih ličnosti i uglednih ljudi Kotora koji su otvoreno podržali inicijativu.
Aktivisti LP danas u Kotoru nastavili su prikupljanje potpisa za ovu peticiju i upoznavali građane na rivi sa istom. Na rivi su se danas zatekli i lideri Demokrata Aleksa Bečić i bivši predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić koji su sa svojim aktivistima sprovodili kampanju, pa su predstavnici liberala i njima ponudili da potpišu peticiju za izgradnju spomenika knjazu Danilu.
Aleksa Bečić lider Demokrata je iz nepoznatih razloga odbio da uopšte sasluša pa i da potpiše inicijativu pa nije jasno da li je to uradio jer ima nešto protiv istorijske ličnosti knjaza Danila, koji je najveći crnogorski reformator i vladar koji je odvojio državu i crkvu u Crnoj Gori i uspostavio moderne institucije, ili je odbio zato jer je inicijativu pokrenula Liberalna partija u Kotoru.
Njegov kolega i bivši predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, očigledno je bolje razumio duh inicijative koja je prerasla u nadstranačku i otvoreno je podržao peticiju i potpisao inicijativu za podizanje spomenika knjazu Danilu, čime se i potvrdilo da je ova peticija od opšteg interesa i iznad svih partija. Uprkos tome što partijski šef Aleksa Bečić nije našao za shodno ni da sasluša inicijativu, mi se srdačno zahvaljujemo Vladimiru Jokiću što je na istom mjestu kao Kotoranin prepoznao značaj ove ideje.
