Španjolska nastavlja sa zabranom pristajanja kruzera u svojim lukama kako bi ublažila širenje COVID-19.
Kruzerima je bilo do 14. marta zabranjeno da pristanu u lukama na Balearskim otocima, Kanarskim otocima, Barceloni i Malagi, a navodno će se ta zabrana nastaviti sve dok epidemija ne bude pod kontrolom.
Zadržavanje zabrane opisano je kao “proporcionalna, objektivna i nediskriminirajuća mjera koja je u skladu s ciljem koji je postavio Odbor za hitne slučajeve Svjetske zdravstvene organizacije zbog zaustavljanja širenja virusa”.
Kruzeri su dio turističkog sektora Španjolske koji doprinosi 12% BDP-a. U 2019. godini Španjolsku je posjetilo 10 milijuna putnika s krstarenja.
Florida i Teksas u subotu bilježe rekordni broj novozaraženih koronavirusom, a američki predsjednik Donald Trump nastavlja umanjivati značaj porasta slučajeva u Sjedinjenim Državama i objašnjava ih velikim testiranjem.
Florida je u subotu zabilježila rekordnih 11.458 novih slučajeva, a Teksas 8258, objavile su zdravstvene vlasti.
Obje američke savezne države sada ukupno imaju više od 190.000 zaraženih.
Sjeverna Karolina, Južna Karolina, Tennessee, Aljaska, Missouri, Idaho i Alabama zabilježili su u petak rekordni broj novih zaraza.
Unatoč porastu zaraženih, smanjuje se broj smrtnih slučajeva u danu proteklih tjedana. Raste broj pozitivnih slučajeva među mladima, koji su manje skloni razvijanju težih simptoma bolesti.
Predsjednik Donald Trump više puta je nastojao umanjiti značaj porasta broja zaraženih i objašnjava ga velikim testiranjem.
“Ako testirate 40 milijuna ljudi, imat ćete mnogo slučajeva koji se bez testiranja (kao u drugim zemljama) ne bi pojavljivali svake večeri na Lažnim večernjim vijestima”, tvitao je Trump u subotu.
SAD je prvi u svijetu po broju zaraženih i mrtvih. Umrlo je gotovo 130 hiljada ljudi, a zaraženih je više od 2,8 milijuna, pokazuju podaci Sveučilišta Johns Hopkins.
Gradonačelnik Tivta dr Siniša Kusovac (DPS) navodno je prekršio riješenje o samoizolaciji izrečeno mu zbog kontakta sa osobom oboljelom od koronavirusa, jer su ga brojni građani juče poslijepodne vidjeli na plaži Žukovica u Donjem Grblju.
O toj okolnosti obaviještena je i tivatska policija koja će, kako saznajemo, provjeriti tvrdnje mještana da je tivatski gradonačelnik viđen u blizini kupališta u Opštini Kotor, a koje su oni prenijeli novinaru „Vijesti“.
Kusovac je prema tvrdnji građana koji su se tamo zatekli, juče između 17 i 18 časova bio u Žukovici –jednom od najljepših, ali pomalo dislociranih plaža u Boku, na obali Donjeg Grblja. On je tamo došao službenim automobilom Opštine Tivat, crnim nisanom kaškaijem (TV MN 001) koji je gradonačelnik inače, ranije sopstvenim riješenjem, sam sebi stavio na 24-satno rapolaganje. Kada je jedna od građana krenu da ga fotografiše, Kusovac je to navodno, primijetio i brzo se udaljio, ušao u automobil i odvezao se. Svjedoci su ipak slikali crni Nisan Opštine Tivat, kako zamiče uz put od Žukovice prema selu Glavatičiči i tamošnjem poznatom restoranu i konobi „Tres Olives“.
Iako se prvo nije javljao na telefon i odgovarao na SMS poruku novinara, Kusovac je kasnije novinaru u telefonskom razgovoru kazao da se nalazi u svojoj kući i da je nije napuštao, te da sigurno nije bi u Žukovici.
“Nisam se kupao na Žukovici, već sam mjesto samoizolacije napustio na kratko, radi privatnog problema i uz saglasnost nadležnog sanitarnog inspektora. Inače, za mjesto samoizolacije mi je određeno selo Glavatičići u Grblju, a ne Tivat.”
Međutim, na pitanje ko je, ako ne on kojem je taj automobil stavljen na 24-satno rapolaganje, bio na neradni dan – u subotu poslijepodne na Žukovici službenim opštinskim „nisanom kaškaijem“, Kusovac se najprije zbunio a onda rekao da je automobil možda koristila neka druga osoba iz Opštine. On je kasnije nakon što su mu „Vijesti“ poslale fotografiju opštinskog automobila na seoskom putu u Donjem Grblju kod Žukovice i zatražile zvanilnu izjavu o tome, primijenio priču:
„Spustio sam se dolje (do Žukovice-prim.aut.) i bio tamo bukvalno dva minuta.Nisam prekrđio samoizolaciju jer nisam ni izlazio iz automobila i sa nikim tamo nisam bio u kontaktu. Slobodno neka prijave oni koji su me tamo vidjeli ako sam sa bilo kime tamo razgovarao, neka kažu koliko je to trajalo i što je bilo. Prijavio sam sve policiji i sanitarnoj inspekciji i smatram da nisma prekršio samoizolaciju.“- kazao je Kusovac, ne želeći da odgovori na pitanje što je uopšte tražio u subotu poslijepodne u Donjem Grblju i zašto je izlazio iz kuće.
Zbog toga što je tokom prošle sedmice na jednom od sastanaka u Opštini, bio u kontaktu sa vaspitačicom iz tivatskog vrtiča “Bambi” kojoj je u nedjleju 29.juna kasno naveče potvrđena infekcija koronavirusom, gradonačelnik Tivta dr Siniša Kusovac je u zvanično u samoizolaciji od četvrtka, 2.jula. On je takođe testoran na koronavirus ali u međuvremenu nije saopšteno kakav je bio rezultat njegovog testa. Kusovac je prije nego što je u četvrtak objavio da mu je izrečena mjera samoizolacije, normalno tri dana odlazio na posao i kontaktirao sa brojnim građanima, a u utorak 30.juna je prisustvovao i govorio i na sjednici lokalnog parlamenta.
Onima koji prekrše mjeru samoizloacije, po važećim propisima u Crnoj Gori moe se izreću jovčana ili kazna zatvora u trajanju do jedne godine. Drugo krivično djelo koje se osobama koje krše samoizolaciju a potvrdi se da su inficirane, može staviti na teret je prenošenje opasnih zaraznih bolesti. Onome koji ne postupa po odlukama, propisima i naredbama, uslijed čega dođe do prenošenja zaraznih bolesti, zaprijećena je kazna od jedne do tri godine zatvora.
U Hrvatskoj su jutros otvorena birališta za parlamentarne izbore koji su, prema anketama, među najneizvesnijim, a zbog epidemije koronavirusa i najizazovniji dosad.
Primjenjivaće se mjere zaštite, a građanima je preporučeno da nose maske i da ponesu svoje hemijske olovke kojima će glasati.
Državna izborna komisija tek je u petak, na traženje Ustavnog suda Hrvatske, omogućila glasanje osobama zaraženim koronavirusom.
Oni će, kako je objašnjeno, glasati putem osoba od povjerenja. Za glasanje se prijavilo i više od 500 od oko 5.000 osoba kojima je zbog kontakata sa zaraženima određena mjera samoizolacije.
Birališta u Hrvatskoj su otvorena od 7 do 19 sati, dok se u inostranstvu glasalo i u subotu i nedjelju.
Oko 3,9 miliona birača odlučuje o tome ko će u naredne četiri godine biti njihovi zastupnici u Saboru koji ima 151 mjesto i ko će imati priliku da formira Vladu.
Finalno istraživanje agencije Ipsos za Novu TV objavljeno u petak uveče, uoči izborne tišine, pokazuje da su vladajuća Hrvatska demokratske zajedica (HDZ) i opoziciona Socijaldemokratska partija (SDP) gotovo izjednačene.
HDZ, prema toj anketi, osvaja 52 mandata, a koalicija lijevog centra “Restart” okupljena oko SDP 51. Za formiranje Vlade potrebna je podrška najmanje 76 poslanika, a analitičari ocjenjuju da je izglednije da HDZ složi većinu, jer ima veći koalicioni potencijal.
Treća politička snaga je desničarski “Domovinski pokret” pjevača Miroslava Škora s 18 mandata. Škoro je i na predsjedničkim izborima krajem prošle godine bio treći izbor hrvatskih birača.
Izborni prag od pet odsto prešle bi još i stranka Most i levo-zelena koalicija “Možemo”.
U Sabor Hrvatske bira se 151 poslanik na mandat od četiri godine. Njih 140 bira se u deset izbornih jedinica u zemlji, po 14 u svakoj.
U posebnoj 11. izbornoj jedinici tri poslanika biraju birači bez prebivališta u Hrvatskoj (dijaspora), a osam poslanika, od kojih troje srpskih, biraju pripadnici nacionalnih manjina u posebnoj 12. izbornoj jedinici koju čini područje cijele Hrvatske.
Uz kandidate Samostalne demokratske srpske stranke, koja tradicionalno osvaja glasove srpske manjine, za mjesta rezervisana za predstavnike Srba u Hrvatskoj, bori se i lista Demokratskog saveza Srba.
Birači će na izborima moći da iskoriste i preferencijalni glas odnosno na listi za koju glasaju, mogu da zaokruže ime kandidata kojem daju prednost. Kandidat koji osvoji najmanje deset odsto glasova svoje liste, ima prednost pred ostalima, bez obzira na kojem mjestu se nalazi na listi.
Državna izborna komisija će dva puta tokom dana, u 12 i 17 sati, saopštiti podatke o izlaznosti, a od 21 sat će početi da objavjuje privremene rezultate.
Oni će, međutim, biti na malom uzorku, pa se pouzdaniji rezultati očekuju oko 23 sata. Nacionalne televizije će objaviti rezultate izlaznih anketa već po zatvaranju birališta u 19 sati.
Direktor Aerodroma Crne Gore Danilo Orlandić kazao je kako vjeruje da je Crna Gora pokazala da je sigurna i bezbjedna destiniacija za sve one koji dolaze u našu zemlju.
U Jutarnjem programu TVCG saopštio je da se poslije četiri i po mjeseca situacija na crnogorskim aerodromima polako stabilizuje.
– U junu smo imali osam destinacija, u julu ćemo imati 23 destinacije, a vjerujem da ćemo u avgustu imati znatno veći saobraćaj – rekao je Orlandić.
Smatra kako bi najveći teret u ovom vremenu trebalo da ponese nacionalni avioprevoznik.
– Montenegroerlajnz sigurno i stabilno podiže letove i već pokriva određene destinacije. Moramo biti svjesni da smo i mi i oni dosta ugroženi i da država mora da pomogne nacionalnog avioprevoznika. Bez njega nema dalje stabilizacije situacije – vjeruje Orlandić.
Saopštio je kako su imali intenzivne kontakte sa svim aviokompanijama, koje su potvrdile zainteresovanost da obnove saobraćaj prema Crnoj Gori.
– Ali imamo tu situaciju oko otvaranja granica. Režimi na granicama su specifični i to je dodatni problem – kazao je Orlandić.
On je rekao da su svi dolazni letovi praktično puni, te da su juče imali blizu 1.500 putnika. To je, kaže Orlandić, dobar pokazatelj u odnosu na prethodni period.
Podsjeća da su uspjeli da otvore dvije nove linije – prema Dablinu, ali i za Luksemburg koja startuje 19. jula.
– U avgustu se nadamo da ćemo imati tri nove linije. Vjerujem da Crna Gora pokazuje da je sigurna i bezbjedna destinacija za sve koji dolaze. Očekujem u drugoj polovini jula značajno veći broj letova iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), ako se ova situacija održi pod kontrolom, a vjerujem da hoće – rekao je Orlandić.
Remorker kompanije “Ocean Montenegro” uspio je oko 22.50 sati da uzme u tegalj francusku jedrilicu “Oeava”. On je tegli prema luci Bar u koju bi trebali sa prispiju za nekoliko sati.
Zbog nevremena – jakog vjetra i visokih valova, i jedna strana motorna jahta koja je poslijepodne isplovila iz Dubrovnika, zatražila je večeras tzv. luku zaklona, odnosno odobrenje da uplovi i skloni se od nevremena u luku Zelenika u Boki.
Ranije…
Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama upravo vrši akciju spašavanja i tegljenja jedrilice “Oeava”. Na jedrilici pod francuskom zastavom su 4 člana posade među kojima je i jedno dijete. “Oeava” je uputila MAY DAY poziv u pomoć u 19.30 sati.
foto: UPSUL
“Uslijed nagle promjene vremena i jakog sjevero-zapadnog vjetra, valovi su dostizali visinu od 3-4 metra, a jedrilici se po njihovom kazivanju, upleo se konop u proper i ostali su nesposobni za manevar. Spasilački čamac SAR-5 sa posadom Bošković i Čejović, su isplovili iz Bara do jedrilice na udaljenosti 15 milja u pravcu juga ka Otrantskim vratima, a naspram Ulcinja na nekih 8 milja.
pozicija
Zbog veličine jedrilice od 16 metara,angažovano privatna kompanija Ocean Montenegro koja se remorkerom uputila prema poziciji. Trenutno je kurs jedrilice okrenut ka kopnu i ona plovi uz pomoć jednog raširenog jedra”- kazao je načelnik Službe traganja i spašavanja na moru u UPSUL, Žarko Lukšić.
Prije par dana sve Bokelje je neprijatno iznenadila vijest da Opštu Bolnicu u Kotoru neće u narednom periodu voditi uvaženi hirurg i vrstan menadžer dr Ivan Ilić.
Tim povodom OO SDP Tivat u zvaničnom saopštenju poručuje.
“Mještani Boke, kao i svake druge sredine na planeti, znaju šta je potreba njihove zajednice.
Mještani treba uvijek da se pitaju kada se donosi odluka koja direktno utiče na bilo koji dio njihovog života. Nije uvijek ono što „centrala“ odluči najbolje što može da se uradi. Nažalost, takva je situacija već četiri godine, čini se da smo je svi svijesni. Dr Ivan Ilić, naš doktor, je neko kome mještani vjeruju, koga su upoznali i koga vide da se trudi da pruži najviše i najbolje što može, a on uvijek želi i da i više i bolje. Zato ga mještani i vole i vjeruju mu. Danas je teško steći povjerenje toliko ljudi, a on je u toj poziciji zasluženo.
U slučaju upravljanja OB Kotor izgleda da je nad trudom, radom, poštenjem, ugledom i rezultatima – prevagnula politička pripadnost, politički animozitet i klijentelizam.
Reakcije su stigle, i dalje stižu, sa svih strana, i na njih nije uticala politika.
Dr Ilić je radio za dobro svih građana, uz minimalnu ili nikakvu podršku iz Fonda za zdravstvo Crne Gore i Ministarstva koje ga je smijenilo.
Naš doktor je uspio da modernizuje i proširi dio kapaciteta bolnice u Kotoru, na koju se oslanjaju svi stanovnici Herceg Novog, Kotora, Tivta i Budve i svi naši gosti, a tu je ključna bila upravo saradnja, koju je on uspio da sklopi.
Novska Lista, DEMOS Tivat, Bokeški forum, razne političke opcije, ali i sam narod ovih dana, reagovali su na ovu situaciju u Kotoru.
Dr Ilić nije „podoban“, politički. Ovdje je to jedino važno. I žalosno je to što neko ne odlučuje što je provjereno i najbolje za nas, nego ko je podoban a ko nije.
Dr Ilić je radio i kao hirurg i kao menadžer jedne ustanove, koja je kad je preuzeo bila u dosta lošem stanju, a od vitalnog je značaja za sve nas. Lično je doveo bolnicu u stanje i stepen organizacije na kojem je sada a možemo samo da pretpostavimo kako bi sve to izgledalo da je nastavio i dobio priliku da sprovede svoj plan i program.
Pripadnost SDP-u je, nažalost, razlog zbog kojeg dr Ilić ovoga puta nije bio „podoban“ i nije izabran, a njegovo političko opredeljenje ni u jednom trenutku nije uticalo na doktorov profesionalizam, stav i pristup pacijentima, kao ni bolnici.
Da zivimo u zdravom i zrelom političkom društvu ovako nešto ne bi bilo moguće, birali bi isključivo stručne, profesionalne i iskrene, a ne politički podobne. Međutim, u društvu u kom odlučuju klijentelizam, politička pripadnost i ministar Hrapović, to nije slučaj.
Ako želimo da trajemo, moramo da slušamo jedni druge, da radimo zajedno i vjerujemo jedni drugima. Osnaživanje saradnje i uključivanje lokalnih zajednica je važno za uspjeh našeg društva. Kada uključite lokalno stanovništvo, bilo gdje u Crnoj Gori, u donošenje odluka i sprovođenje inicijativa, tada imate pravu stvar i pravu odluku „u rukama“. Saradnja podiže samopouzdanje i vjeru u društvo i državu, koje nekako lako gubimo ovih dana. Saradnja pomaže ljudima da se oslobode i izražavaju svoje mišljenje. Lokalno stanovništvo mora da se uključi i da vodi dijalog. Razlike treba da jačaju saradnju, a ne da je brišu. Moramo da razgovaramo i moramo da se borimo – svi zajedno. Na nama je da riješimo probleme ljudi koji su nam dali svoje glasove, ali isto toliko i onih koji nisu. U tome je suština” kaže se u saopštenju OOSDP Tivat.
Građani Tivta uzgubili su još jednu nekadašnju javnu zelenu površinu u svom gradu, a koju im je prije desetak godina, oduzela Vlada Crne Gore i dala jednom od velikih stareških stranih investotora. Riječ je o malom parku i kompleksu sportskih terena kod zgrade bivšeg Doma Vojske na Seljanovu- aktuelne uprave zgrade kompanije Adriatic Marinas- Porto Montenegro, a čije su kapije zaključane i pristup građanima u tu zelnu oazu onemogućen već tri mjeseca.
Porto Montenegro je ovaj park posađen još u vrijeme Austro-Ugarke da ukrasi okolinu nekadašnjeg oficirskog kluba i stambenih zgrada za visoke mornaričke oficire na Seljanovu, za javnost zatvorio još krajem marta pozivajući se na mjere NKT-a i opštinskog Tima za zaštitu i spašavanje Tivta koji su tada zatvorili sva šetališta igrališta, parkove i slične javne prostore u gradu radi spriječavanja širenja epidemije koronavirusa. Iako su u međuvremenu te mjere ukinute, mali park na Seljanovu ostao je zaključan i zatvoren za širu javnost jer je Porto Montenegro računao da će ovdje biti domaćin jednog dijela teniskog turnira Novaka Đokoviča Adria Tour, a što s međutim, nije desilo. Uprkos tome što Đoković i njegovi partneri nisu došli da igraju na kompleksu teniskih terena u blizini nekadašnjeg Dom Vojske u Tivtu, mali park je ostao zatvoren što je proteklih dana izazvalo negodovanje većeg broja Tivćana, posebno roditelja manje djece sa Seljanova koji su na taj prostor – jedinu parkovsku površinu u tom najvećem tivatskom naselju, ranije često izvodili i šetali svoju djecu.
Iz Porto Montenegra nam je nezvanično rećeno da park do daljnjeg neće biti otvaran za javnost, već će samo njegovi sportski sadržaji – tereni za tenis, skvoš, balon teniska sala i ostalo, biti dostupni klijuentima tog nautilčko-turističkog centra i rekrativcima koji koriste i plaćaju usluge Porto Montenegro Sportskog kluba.
„Uređenjem Jadranske magistrale, koja je u neposrednoj blizini, istočna granica teniskog centra i bašti sada je zaštićena od sve gušćeg saobraćaja. Unutar samog centra, Porto Montenegro smatra da sada ima potencijal za unaprijeđenje teniskih sadržaja, u cilju održavanja manjih turnira, u budućnosti, u Tivtu. U okviru tog unaprijeđenja, planirani su dodatni teren za padel tenis i štand sa osvježenjem, a prostor će se napraviti gdje se, po potrebi, mogu postavljati privremene tribine. S obzirom na to da su planirani radovi za ovo proljeće odloženi zbog pandemije prouzrokovane virusom COVID-19, detaljnije planove vezane za naše sportske sadržaje ćemo dostaviti kada budu kompletirani.“-rekli su nam tim povodom iz menadžmenta kompanije Porto Montenegro.
Mali park – zaključana kapija
Ističu da se, nakon završetka tih radova, “nadamo da ćemo moći ponuditi tenis kao atrakciju za posjetioce i kao sportski sadržaj za lokalnu zajednicu na jednom sasvim novom nivou, zajedno sa drugim novim sportskim sadržajima koji će biti dio susjednog objekta Boka Place, u sklopu daljeg razvoja Porto Montenegra kao vodeće integrisane nautičke zajednice na samom Jadranu, učvršćujući poziciju Tivta kao glavnog turističkog centra Boke.“
U prevodu – Tivćani se „mogu pozdraviti“ sa još jednim dijelom svoga grada – malim parkom oko Doma Vojske na Seljanovu koji im je bio dostupan i otvoren za građane svih prethodnih decenija dok su se njime koristile vojske Austro-Ugarske, kraljevine i socijalističke Jugoslavije, a na to je tačku stavila Crna Gora koja je velelepni tivatski Dom Vojske izgrađen 1989. za stogodišnjicu Arsemala, 2007. godine prodala, a njegovu uređenu okolinu površine par desetina hiljada kvadrata izdala u zakup na 90 godina kompaniji Adriatic Marinas.
Inače, po aktuelnoj Državnoj studiji lokacije Arsenal koju je Vlada Crne Gore lani ponovno mijenjala po željama Porto Montenegra, a u Skupštini usvojila aktuelna DPS-SD-HGI većina, ovaj park bi u dogledno vrijeme mogao čak i da potpuno nestane jer su na njegovom mjestu planeri predvođeni podgoričkim arhitektom Mladenom Krekićem ucrtali više ekskluzivnih privatnih vila koje Porto Montenegro ovdje može graditi radi prodaje na tržištu.
Bivši crnogorski reprezentativac Boris Zloković nalazi se na odjeljenju intenzivne njege bolnice u Beogradu zbog koronavirusa.
Nekada jednom od najboljih igrača svijeta konstatovana je upala pluća sa obje strane. Trenutno je stabilnih zdravstvenih parametara i svi se nadaju da se se njegovo stanje uskoro poboljšati.
U bogatoj karijeri je pored matičnog Jadrana nastupao za Pro Reko, Posilipo i kragujevački Radnički.
Podršku velikom sportskom šampionu pružio je čuveni klub iz Đenove.
Njemački Špigel pozabavio se ponovnim porastom slučajeva koronavirusa na Balkanu i istakao da je u Hrvatskoj zaraza porasla za čak 232 odsto.
List je naveo i da je zaraza u BiH porasla za 75, a u Srbiji za 125 odsto, uz konstataciju da je područje dugo bilo pošteđeno od koronavirusa, da bi zaraza odjednom počela drastično da se povećava.
Kako se navodi, Austrija je u srijedu izdala najviši nivo upozorenja za putovanja u zemlje Zapadnog Balkana, a ministar spoljnih poslova Aleksander Šalenberg rekao je da je svjestan da to nije laka odluka.
Zbog drastičnog povećanja obolijevanja, vlada u Beču je ustanovila bezbjednosni nivo šest za Srbiju, Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu, Sjevernu Makedoniju, Albaniju i Kosovo, a državljani Austrije koji su se u trenutku objave zatekli u tim zemljama savjetovani su da “hitno napuste zemlju”.
Njemački list piše da se ne može govoriti o drugom talasu pandemije na Balkanu budući da, kako naglašavaju, virus stiže sa zakašnjenjem.
Navodi se da su vlade zemalja na Balkanu rano uvele mjere za suzbijanje koronavirusa znajući da imaju slabe zdravstvene sisteme i tako su dugo imale mali broj zaraženih. Međutim u prethodnih nekoliko nedjelja zemlje Zapadnog Balkana imale su pritisak, što od privrednika, što od građana, a i izbori su bili zakazani u nekim zemljama.
Kao primjer list navodi Srbiju gdje su bile uvedene mjere zatvaranja aerodroma i granica, škola, restorana, šoping centara, uveden je policijski čas, osobama starijim od 65 godina nije bio dozvoljen izlazak iz kuća i stanova, a vojnici su patrolirali ulicama.
Već početkom juna počelo je veliko ublažavanje mjera, pa su dozvoljena masovna okupljanja poput fudbalske utakmice kojoj je prisustvovalo oko 20.000 posjetilaca koji nisu poštovali socijalnu distancu.
U posljednje tri do četiri nedjelje raste broj oboljelih i u Sjevernoj Makedoniji, gdje su, prema riječima novinarke Saške Cvetkovske, restorani puni do posljednjeg mjesta, a ljudi se ponašaju kao da koronavirus ne postoji.
Dodaje se da je vlada te zemlje odjednom ukinula karantin jer se približavaju izbori – 15. jula, a mnogi su zabrinuti za svoje poslovanje.
Zabrinjava i porast novih slučajeva u Hrvatskoj i Sloveniji, gdje se broj oboljelih gotovo udvostručio prethodne nedjelje.
Obje zemlje, koje dosta zavise od turizma, otvorile su svoje granice za turiste iz Evropske unije i to bez testova i karantina.
Vlasti Hrvatske, piše Špigel za nove slučajeve tvrde da su uvezeni slučajevi i da postoji veliki procenat razmjene sa susjednim zemljama.
Ipak, navodi se, mnogi Hrvati se nisu pridržavali higijenskih mjera.
