Rigorozne kazne za kršenje naredbi NKT

1
NKT

Uprava za inspekcijske poslove već od večeras, čim stupi na snagu Zakon o dopunama Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, rigorozno novčano kažnjava kršenje naredbi o sprečavanju širenja COVID19, saopšteno je na sjednici Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazene bolesti.

Zakonom koji je danas izglasan u Skupštini predviđene su novčane kazne od 2.000 do 20.000 eura za prekršaje za pravna lica, a za odgovorno lice od 500 do 2.000 eura.

Za fizička lica predviđene su kazne od 100 do 2.000 eura.

Iz Vlade su saopštili da su na snazi ovje mjere koje su ažurirane 1. jula:

1. Obavezno je nošenje zaštitnih maski za:

– zaposlene i pacijente u javnim i privatnim zdravstvenim ustanovama;
– zaposlene u javnim i privatnim ustanovama socijalne i dječje zaštite za smještaj djece, odraslih i starih lica;
– zaposlene u državnim organima, organima državne uprave, organima uprave, organima lokalne samouprave, javnim ustanovama i drugim subjektima koji vrše javna ovlašćenja u kojima se neposredno pružaju usluge građanima;
– zaposlene i korisnike usluga u ustanovama kulture (biblioteke, arhivi, muzeji i galerije);
– lica u vjerskom objektu, osim vjerskih službenika koji učestuju u vršenju vjerskih obreda;
– zaposlene i korisnike usluga u šalter salama državnih organa, organa državne uprave i organa lokalne uprave, banaka, pošti i drugih pravnih lica u kojima se obavlja rad sa građanima;
– zaposlene i putnike u vozilima javnog prevoza (avion, voz, autobus, kombi, auto-taksi) i tokom boravka u zgradi aerodroma, autobuskih i željezničkih stanica, kao i tokom prevoza zaposlenih vozilima za sopstvene potrebe;
– vozače i putnike u putničkom motornom vozilu (osim za članove zajedničkog porodičnog domaćinstva);
– zaposlene u ugostiteljskim objektima (restorani, kafane, kafeterije, hotelski restorani i slični ugostiteljski objekti), uključujući i zaposlene koji pružaju ugostiteljske usluge na kupalištima i plažama;
– zaposlene i potrošače/posjetioce u objektima u kojima se obavlja trgovina (marketi, supermarketi, hipermarketi, tržni centri i sl.), uključujući i prodavce i potrošače na zelenim pijacama i štandovima/tezgama u zatvorenom prostoru;
– zaposlene koji obavljaju građevinske radove, tokom njihovog organizovanog prevoza od i do gradilišta, kao i tokom boravka i rada na gradilištu (osim tokom konzumiranja hrane, u vrijeme određeno za obrok);
– glavnog, odgovornog i druge inženjere tokom izvođenja građevinskih radova u zatvorenom prostoru;
– zaposlene i korisnike usluga u objektima u kojima se pružaju zanatske usluge, servisiranje i održavanje opreme, alata, uređaja, motornih vozila, građevinskih i poljoprivrednih mašina i tehnički pregled vozila;
– zaposlene i korisnike usluga u objektima u kojima se pružaju frizerske i kozmetičke usluge. U slučaju da se korisniku pruža usluga brijanja ili kozmetičkog tretmana na licu, kada korisnik ne nosi masku, zaposleni je dužan da osim zaštitne maske nosi i vizir ili naočare, u skladu sa uputstvom Instituta za javno zdravlje Crne Gore;
– zaposlene i igrače u objektima u kojima se priređuju igre na sreću (kazina, kladionice i kockarnice);
– zaposlene i korisnike usluga u objektima u kojima se vrši iznajmljivanje vozila (rent-a-car);
– zaposlene i korisnike usluga u prostorijama za teorijsku nastavu i polaganje teorijskog dijela vozačkog ispita (auto škole).

Poslodavaci su obavezni da za zaposlene, tokom rada u objektima, prostorijama i vozilima obezbijede korišćenje zaštitne maske.

Javna okupljanja

2. Zabranjeni su politički skupovi na otvorenim javnim mjestima;

3. Zabranjeno je prisustvo gledalaca na sportskim događajima;

4. Zabranjeni su vjerski skupovi na otvorenim javnim mjestima osim na površinama pripadajućih vjerskih objekata; i

5. Zabranjena su primanja saučešća. Sahrane se obavljaju isključivo u užem krugu porodice.

6. Zabranjeni su privatni skupovi (svadbe, maturske večeri, rođendani i sl.)

7. Javna okupljanja u zatvorenom prostoru obavljaju se tako da na njima može biti najviše 200 lica uz obavezu poštovanja fizičke distance od najmanje dva metra i drugih preporuka u skladu sa odgovarajućim uputstvima IJZCG.

Unutrašnji saobraćaj i putovanja

8. Unutrašnji putni, željeznički i pomorski saobraćaj obavlja se uz primjenu mjera prevencije u skladu sa uputstvima IJZCG.
– Uputstvo za autobuski prevoz
– Uputstvo za taxi prevoz
– Uputstvo za pomorski prevoz: obavezno nošenje zaštitnih maski, bez mogućnosti stajanja u plovilu.

Zaposleni i putnici u vozilima javnog prevoza (avion, voz, autobus, kombi, taxi) obavezni su da nose zaštitne maske.

Međunarodni saobraćaj, putovanja i ulazak u CG

9. Zabranjeno je državnim službenicima i namještenicima zaposlenim u državnim organima, organima državne uprave, organima uprave, i službenicima i namještenicima zaposlenim u organima lokalne samouprave službeno putovanje u inostranstvo, osim u slučajevima kada je putovanje od državnog interesa, uz prethodno dobijenu saglasnost starješine organa.

10. Zabranjeno je organizovanje svih đačkih i učeničkih ekskurzija, izleta, edukativnih skupova i sl. u inostranstvu.

11. Međunarodni putnički željeznički saobraćaj je obustavljen.

12. Međunarodni putni, pomorski i vazdušni saobraćaj obavlja se sa državama i preko teritorije država sa „zelene liste“ koju čine: države članice Evropske unije (Austrija, Belgija, Bugarska, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Holandija, Hrvatska, Irska, Italija, Kipar, Letonija, Litvanija, Luksemburg, Mađarska, Malta, Njemačka, Poljska, Portugal, Rumunija, Slovačka, Slovenija, Španija i Švedska) i Alžir, Andora, Australija, Bahami, Barbados, Brunej, Fidži, Filipini, Gruzija, Indonezija, Island, Jamajka, Japan, Jordan, Južna Koreja, Kambodža, Kina, Kostarika, Kuba, Liban, Madagaskar, Malezija, Maroko, Mauricijus, Monako, Mongolija, Mozambik, Nikaragva, Norveška, Novi Zeland, Palestina, Papua Nova Gvineja, Paragvaj, Sejšeli, Senegal, Švajcarska, Tadžikistan, Tajland, Trinidad i Tobago, Tunis, Urugvaj, Uzbekistan, Venecuela, Vijetnam i Zambija.

13. Vanlinijski saobraćaj sa državama koje nijesu na „zelenoj listi“ obavlja se na način da je unaprijed određena grupa putnika koja se prevozi od polazišta do odredišta. Isključuje se usputni ulazak i izlazak putnika.

Ulazak u Crnu Goru – državljani CG i stranci sa prebivalištem u CG 

14. Ulazak u Crnu Goru omogućen je svakom državljaninu Crne Gore sa prebivalištem u Crnoj Gori i strancu sa stalnim ili privremenim boravkom u Crnoj Gori:

– Bez dodatnih ograničenja ako ispunjava sva tri sljedeća uslova: 1: rezident je neke od država sa „zelene liste“ ili je boravio najmanje 15 dana pred ulazak u Crnu Goru u državi sa „zelene liste“, i 2: nije u periodu od 15. dana prije ulaska u Crnu Goru do dana ulaska boravio u nekoj od država izvan „zelene liste“, i 3: nije putovao u neku ili kroz neku od država izvan „zelene liste“ osim u tranzitu (tranzit je proputovanje bez zadržavanja, što se dokazuje uvidom u putni dokument).

„Zelena lista“: države članice Evropske unije (Austrija, Belgija, Bugarska, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Holandija, Hrvatska, Irska, Italija, Kipar, Letonija, Litvanija, Luksemburg, Mađarska, Malta, Njemačka, Poljska, Portugal, Rumunija, Slovačka, Slovenija, Španija i Švedska) i Alžir, Andora, Australija, Bahami, Barbados, Brunej, Fidži, Filipini, Gruzija, Indonezija, Island, Jamajka, Japan, Jordan, Južna Koreja, Kambodža, Kina, Kostarika, Kuba, Liban, Madagaskar, Malezija, Maroko, Mauricijus, Monako, Mongolija, Mozambik, Nikaragva, Norveška, Novi Zeland, Palestina, Papua Nova Gvineja, Paragvaj, Sejšeli, Senegal, Švajcarska, Tadžikistan, Tajland, Trinidad i Tobago, Tunis, Urugvaj, Uzbekistan, Venecuela, Vijetnam i Zambija.

– Uz negativan rezultat PCR ili ELISA testa na COVID-19 star ne više od 72 sata ako ispunjava sva tri sljedeća uslova: 1: rezident je neke od država sa prethodne, „zelene liste“ ili ove „žute liste ili je boravio najmanje 15 dana pred ulazak u Crnu Goru u državi sa prethodne, „zelene liste“ ili ove „žute liste“, i 2: nije u periodu od 15. dana prije ulaska u Crnu Goru do dana ulaska boravio u nekoj od država izvan prethodne, „zelene liste“ ili ove „žute liste“, i 3: nije putovao u neku ili kroz neku od država izvan prethodne, „zelene liste“ i ove, „žute liste“ osim u tranzitu (tranzit je proputovanje bez zadržavanja, što se dokazuje uvidom u putni dokument).

„Žuta lista“: Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Turska, Izrael, Ukrajina i Singapur.

– Državljanin Crne Gore sa prebivalištem u Crnoj Gori i stranac sa stalnim ili privremenim boravkom u Crnoj Gori ako ulazi u Crnu Goru iz neke od država izvan prethodne dvije liste država ili ako je u periodu od 15. dana prije ulaska do dana ulaska boravio u nekoj od država ili putovao kroz neku od država izvan prethodne dvije liste osim u tranzitu (tranzit je proputovanje bez zadržavanja, što se dokazuje uvidom u putni dokument) upućuju se po ulasku u karantin ili samoizolaciju u trajanju od 14 dana.

Ulazak u Crnu Goru – državljani CG – izutetak pomorci 

15. Pomorci koji se iskrcavaju jednoj od država sa sljedeće liste „zelena lista“ i prilikom putovanja do Crne Gore prolaze isključivo kroz države sa ove liste ne upućuju se po dolasku u Crnu Goru da idu u karantin niti u samoizolaciju. Prema procjeni nadležnog epidemiologa, a u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, po potrebi mogu biti uzorkovani i testirani na novi koronavirus. „Zelena lista“: države članice Evropske unije (Austrija, Belgija, Bugarska, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Holandija, Hrvatska, Irska, Italija, Kipar, Letonija, Litvanija, Luksemburg, Mađarska, Malta, Njemačka, Poljska, Portugal, Rumunija, Slovačka, Slovenija, Španija i Švedska) i Alžir, Andora, Australija, Bahami, Barbados, Brunej, Fidži, Filipini, Gruzija, Indonezija, Island, Jamajka, Japan, Jordan, Južna Koreja, Kambodža, Kina, Kostarika, Kuba, Liban, Madagaskar, Malezija, Maroko, Mauricijus, Monako, Mongolija, Mozambik, Nikaragva, Norveška, Novi Zeland, Palestina, Papua Nova Gvineja, Paragvaj, Sejšeli, Senegal, Švajcarska, Tadžikistan, Tajland, Trinidad i Tobago, Tunis, Urugvaj, Uzbekistan, Venecuela, Vijetnam i Zambija.

Pomorcima koji se iskrcavaju u državama „zelene liste“, a u tranzitu prolaze ili nakon iskrcaja borave u državama izvan ove liste i pomorci koji se iskrcavaju u državama izvan „zelene liste“ smještaju se po dolasku u Crnu Goru u institucionalni karantin u trajanju od sedam dana nakon čega se mogu prebaciti u kućnu samoizolaciju do isteka 14 dana od dana povratka. Testiranje na novi koronavirus će se obaviti ili u karantinu ili u samoizolaciji.

Ulazak u crnu Goru – stranci

16. Ulazak u Crnu Goru omogućen je stranom državljaninu uz sljedeće uslove:

– Bez dodatnih ograničenja ako ispunjava sva tri sljedeća uslova: 1: rezident je neke od država sa „zelene liste“ ili je boravio najmanje 15 dana pred ulazak u Crnu Goru u državi sa „zelene liste“, i 2: nije u periodu od 15. dana prije ulaska u Crnu Goru do dana ulaska boravio u nekoj od država izvan „zelene liste“, i 3: nije putovao u neku ili kroz neku od država izvan „zelene liste“ osim u tranzitu (tranzit je proputovanje bez zadržavanja, što se dokazuje uvidom u putni dokument).

„Zelena lista“: države članice Evropske unije (Austrija, Belgija, Bugarska, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Holandija, Hrvatska, Irska, Italija, Kipar, Letonija, Litvanija, Luksemburg, Mađarska, Malta, Njemačka, Poljska, Portugal, Rumunija, Slovačka, Slovenija, Španija i Švedska) i Alžir, Andora, Australija, Bahami, Barbados, Brunej, Fidži, Filipini, Gruzija, Indonezija, Island, Jamajka, Japan, Jordan, Južna Koreja, Kambodža, Kina, Kostarika, Kuba, Liban, Madagaskar, Malezija, Maroko, Mauricijus, Monako, Mongolija, Mozambik, Nikaragva, Norveška, Novi Zeland, Palestina, Papua Nova Gvineja, Paragvaj, Sejšeli, Senegal, Švajcarska, Tadžikistan, Tajland, Trinidad i Tobago, Tunis, Urugvaj, Uzbekistan, Venecuela, Vijetnam i Zambija.

– Uz negativan rezultat PCR ili ELISA testa na COVID-19 star ne više od 72 sata ako ispunjava sva tri sljedeća uslova: 1: rezident je neke od država sa prethodne, „zelene liste“ ili ove „žute liste ili je boravio najmanje 15 dana pred ulazak u Crnu Goru u državi sa prethodne, „zelene liste“ ili ove „žute liste“, i 2: nije u periodu od 15. dana prije ulaska u Crnu Goru do dana ulaska boravio u nekoj od država izvan prethodne, „zelene liste“ ili ove „žute liste“, i 3: nije putovao u neku ili kroz neku od država izvan prethodne, „zelene liste“ i ove, „žute liste“ osim u tranzitu (tranzit je proputovanje bez zadržavanja, što se dokazuje uvidom u putni dokument).

„Žuta lista“: Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Turska, Izrael, Ukrajina i Singapur.

Nije moguć ulazak u Crnu Goru rezidenata država izvan prethodne dvije liste osim ako imaju dokaz (pečat u pasošu) da su proveli proteklih najmanje 15 dana do dana ulaska u Crnu Goru u nekoj od država sa „zelene liste“. (Alžir, Andora, Australija, Austrija, Bahami, Barbados, Brunej, Bugarska, Češka, Danska, Estonija, Fidži, Filipini, Finska, Grčka, Grenland, Gruzija, Holandija, Hrvatska, Indonezija, Irska, Island, Jamajka, Japan, Jordan, Južna Koreja, Kambodža, Kina, Kipar, Kostarika, Kuba, Letonija, Liban, Litvanija, Luksemburg, Madagaskar, Mađarska, Malta, Malezija, Maroko, Mauricijus, Monako, Mongolija, Mozambik, Nikaragva, Njemačka, Norveška, Novi Zeland, Palestina, Papua Nova Gvineja, Paragvaj, Sejšeli, Senegal, Slovačka, Slovenija, Švajcarska, Tadžikistan, Tajland, Trinidad i Tobago, Tunis, Urugvaj, Uzbekistan, Venecuela, Vijetnam i Zambija) i da u tom periodu nijesu posjećivali države izvan ove liste.

NAPOMENA: Prilikom ulaska posmatra se država čije je lice rezident, a ne država čiji je državljanin ako nije riječ o istoj državi. Na primjer: Državljanin zemlje izvan liste sa urednim boravkom u državi sa liste tretira se kao državljanin države sa liste jer je rezident države sa liste.

Ulazak u Crnu Goru – izuzetak – posebne kategorije 

17. U skladu sa preporukama Evropske komisije iz navedenih kriterijuma izuzimaju se određene kategorija lica neophodnih za normalno funkcionisanje vitalnih servisa i usluga i lica koja predstavljaju jasan ekonomski interes. Posebni uslovi ulaska i kretanja kroz Crnu Goru Institut za javno zdravlje propisuje za:

– Zdravstvene radnike, zdravstvene istraživače i naučne radnike;
– Lica koja vrše ili obezbjeđuju transport putnika i robe;
– Diplomate, osoblje međunarodnih organizacija, vojno osoblje i radnike humanitarne pomoći u vršenju svojih funkcija
– Određene kategorije putnika u tranzitu;
– Lica kojima je potrebna međunarodna zaštita ili dolaze u Crnu Goru iz drugih humanitarnih razloga (poštuje se princip zabrane protjerivanja).

Ulazak u Crnu Goru – izuzetak – generalna avijacija

18. Omogućen je ulazak stranih državljana koji u Crnu Goru dolaze nekomercijalnim avio saobraćajem bez obzira na to iz koje države dolaze, uz poštovanje sljedećih privremenih mjera:

– Ukoliko vazduhoplov dolazi iz neke od država sa „zelene liste“ nema dodatnih ograničenja prilikom ulaska.

„Zelena lista“: države članice Evropske unije (Austrija, Belgija, Bugarska, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Holandija, Hrvatska, Irska, Italija, Kipar, Letonija, Litvanija, Luksemburg, Mađarska, Malta, Njemačka, Poljska, Portugal, Rumunija, Slovačka, Slovenija, Španija i Švedska) i Alžir, Andora, Australija, Bahami, Barbados, Brunej, Fidži, Filipini, Gruzija, Indonezija, Island, Jamajka, Japan, Jordan, Južna Koreja, Kambodža, Kina, Kostarika, Kuba, Liban, Madagaskar, Malezija, Maroko, Mauricijus, Monako, Mongolija, Mozambik, Nikaragva, Norveška, Novi Zeland, Palestina, Papua Nova Gvineja, Paragvaj, Sejšeli, Senegal, Švajcarska, Tadžikistan, Tajland, Trinidad i Tobago, Tunis, Urugvaj, Uzbekistan, Venecuela, Vijetnam i Zambija.

– Ukoliko vazduhoplov dolazi iz neke od država izvan prethodne liste putnici i posada moraju prilikom ulaska u Crnu Goru posjedovati negativan PCR ili ELISA test na COVID-19 ne stariji od 72 sata. Prema ovim putnicima se nakon ulaska u Crnu Goru preduzimaju mjere zdravstvenog nadzora, u skladu sa preporukama Instituta javno zdravlje Crne Gore. Za dolazak/odlazak putnika od putničkog terminala do smještaja potrebno je organizovati poseban transport, u skladu sa preporukama Instituta za javno zdravlje Crne Gore.

Prilikom boravka u hotelskom ili drugom smještaju putnici su u obavezi da primjenjuju preporuke Instituta za javno zdravlje Crne Gore.

Tranzit rezidenata BiH, Kosova, Albanije kroz Crnu Goru 

19. Omogućen je tranzit rezidenata država „žute liste“ (Bosna I Hercegovina, Kosovo, Albanija) kroz Crnu Goru između zemalja „žute liste“ bez obaveze posjedovanja PCR ili ELISA testa.

Tranzit se omogućava uz kontrolu vremena ulaska u Crnu Goru, prolaska kontrolnih punktova i izlaska iz Crne Gore, bez zadržavanja u Crnoj Gori.

Granični prelazi

20. Svi granični prelazi za ulazak u Crnu Goru otvoreni su OSIM putnih graničnih prelaza:

– Vraćenovići (Crna Gora) – Deleuša (Bosna i Hercegovina) na putnom pravcu Nikšić – Bileća koji je zatvoren 27. februara zbog gradnje granične infrastrukture; i
– Vuča (Crna Gora) – Godovo (Republika Srbija) na putnom pravcu Rožaje – Tutin, koji je zatvoren 20. juna radi suzbijanja prenošenja koronavirusa iz Republike Srbije.

21. Ulazak putnika u Crnu Goru iz Bosne i Hercegovine NIJE MOGUĆ preko graničnih prelaza Šćepan Polje (Crna Gora) – Hum (Bosna i Hercegovina), na putnom pravcu Plužine – Foča i Meteljka (Crna Gora) – Metaljka (Bosna i Hercegovina) na putnom pravcu Pljevlja – Čajniče.

Omogućen je na ovim prelazima izlazak putnika iz Crne Gore i promet robe u oba smjera.

Promet i tranzit robe 

22. Promet robe za potrebe Crne Gore kao i tranzit robe ostaje nesmetan, uz posebne mjere zdravstvenog nadzora, u skladu sa preporukama IJZCG.

Posjete licima u bolnici 

23. Zabranjene su posjete licima koja se nalaze na bolničkom liječenju u zdravstvenim ustanovama i licima koja su smještena u ustanovama socijalne i dječje zaštite.

Posjete licima lišenim slobode i licima na izdržavanju kazne

24. Zabranjene su posjete pritvorenim licima i licima koja se nalaze na izdržavanju kazne zatvora u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija osim advokatima i sudskim vještacima po odluci suda.

Sport i rekreacija

25. Treninzi sportista (sportista amatera, profesionalnih sportista i sportista rekreativaca) i sportska takmičenja i turniri sportista u sportskom objektu (zatvorenom i otvorenom sportskom objektu – tereni i bazeni) organizuju se bez prisustva gledalaca/navijača, na način da su vlasnici i korisnici sportskih objekata i sportske organizacije u obavezi da obezbijede primjenu privremenih mjera, i to:
– Obaveznu dezinfekciju rekvizita za treninge, takmičenja i turnire i predmeta koji se zajednički koriste od strane sportista, u skladu sa preporukama Instituta za javno zdravlje Crne Gore; i
– Poštovanje mjera lične higijene – redovna higijena ruku, prije i nakon završene sportske aktivnosti.

Kupališta i plaže

26. Privredna društava, druga pravna lica i preduzetnici koji se bave pružanjem turističkih usluga na kupalištima i plažama obavezni su da poštuju odgovarajuće uputstvo IJZCG.

27. Korisnici neuređenih kupališta obavezni su da poštuju distancu od najmanje 2m, osim za članove zajedničkog porodičnog domaćinstva.

Zdravstvo

28. U privatnim i javnim zdravstvenim ustanovama zaposleni i pacijentu su obavezni da nose zaštitne maske.

29. Stomatološke zdravstvene ustanove su obavezne da rad organizuju na način da obezbijede sistem obaveznog zakazivanja pacijenata, da u isto vrijeme u čekaonici može da boravi samo jedan pacijent 10m², uz poštovanje fizičke distance od najmanje 2m između pacijenata, da obezbijede sredstva za dezinfekciju ruku pacijenata na ulasku/izlasku iz ordinacije, kao i da svi zaposleni poštuju procedure rada i nose ličnu zaštitnu opremu, u skladu sa preporukama IJZCG i Stomatološke komore Crne Gore.

30. Ostale zdravstvene ustanove su obavezne da:

– Obezbijede da svi pacijenti tokom boravka u zdravstvenoj ustanovi nose zaštitne maske (pod uslovom da nošenje maske dozvoljava klinično stanje pacijenta i da maska ne kompromituje respiratornu funkciju pacijenta) i obezbijedi poštovanje fizičke distance od najmanje 2m između pacijenata,
– Na vidnom mjestu u zdravstvenoj ustanovi istaknu obavještenje o privremenim mjerama prevencije i suzbijanja novog koronavirusa propisanim ovom naredbom,
– Obezbijede sredstva za dezinfekciju ruku pacijenata na ulazu/izlazu iz zdravstvene ustanove.

Obrazovanje

31. Prekinut je obrazovno-vaspitni rad u javnim i privatnim obrazovno-vaspitnim ustanovama osim u predškolskim ustanovama koje su obavezne da rad organizuju u skladu sa uputstvom IJZCG za vrtiće i predškolske ustanove.

32. Muzičke škole, škole stranih jezika, ustanove za obrazovanje odraslih i studentski domovi i ostale obrazovne ustanove čiji je rad omogućen dužni su da rad organizuju u skladu sa odgovarajućim uputstvima IJZCG.

– Uputstvo za muzičke škole
– Uputstvo za škole stranih jezika
– Uputstvo za ustanove za obrazovanje odraslih
– Uputstvo za studentske domove.

Privreda i preduzetništvo – turizam i ugostiteljstvo

33. Zabranjen je rad noćnih klubova / barova i diskoteka.

34. Obaveza privrednih društava, drugih pravnih lica i preduzetnika koji obavljaju ugostiteljsku djelatnost u ugostiteljskim objektima (restorani, kafane, kafeterije, hotelski restorani i slični ugostiteljski objekti), uključujući i pružanje ugostiteljskih usluga na kupalištima i plažama, da svoj rad organizuju u skladu sa odgovarajućim uputstvima IJZCG:
– Uputstvo za hotele
– Uputstvo IJZCG za ugostiteljske objekte
– Uputstvo IJZCG za privremene objekte za hranu i kafemate

Privreda i preduzetništvo – trgovina i zanat

35. Vlasnici/korisnici i upravljači trgovinskih objekata, preduzetnici koji pružaju zanatske i druge usluge obavezni su da rad organizuju u skladu sa odgovarajućim uputstvima IJZCG:
– Uputstvo IJZCG za trgovinu na malo
– Uputstvo IJZCG za zelene pijace
– Uputstvo IJZCG za tržne centre
– Uputstvo IJZCG za zatvorene tržnice
– Uputstvo IJZCG za frizerske i kozmetičke salone
– Uputstvo IJZCG za zanatske radnje i druge servise
– Uputstvo za fitnes centre i teretane

Privreda i preduzetništvo – igre na sreću

36. Priređivači igara na sreću obavezni su da rad organizuju u skladu sa odgovarajućim uputstvom IJZCG.

Poljoprivreda

37. Lica koja obavljaju poljoprivrednu djelatnost obavezna su da se pridržavaju odgovarajućeg upustva IJZCG.

Šalterske službe (državna uprava, banke, pošta i sl.)

38. Državni organi, organi državne uprave i organa lokalne uprave, banke, pošta i druga pravna lica obavezna su da u šalter salama organizuju u skladu sa odgovarajućim uputstvom IJZCG.

Biblioteke, muzeji, galerije i sl.

39. Ustanove kulture (biblioteke, arhivi, muzeji i galerije) obavezne su da rad organizuju u skladu sa odgovarajućim uputstvom IJZCG.

Auto škole

40. Pravna lica koja osposobljavaju kandidate za vozače (auto škole) obavezna su da rad organizuju u skladu sa odgovarajućim uputstvom IJZCG.

Rent-a-car

41. Pravna lica i preduzetnici koji pružaju usluge iznajmljivanja vozila (rent-a-car) obavezna su da rad organizuju u skladu sa odgovarajućim uputstvom IJZCG.

Građevinrstvo

42. Obaveza pravnih i fizičkih lica koja obavljaju građevinske radove odnosno izvođenja pojedinih radova da organizuju rad na način da:

– Obezbijede poštovanje epidemioloških mjera, posebno poštujući socijalnu distancu između zaposlenih i drugih mjera zaštite i zdravlja na radu;

– Na vidnom mjestu na gradilištu istaknu obavještenje o propisanim privremenim mjerama prevencije i suzbijanja novog koronavirusa;

– Svim zaposlenim koji obavljaju građevinske radove na gradilištu, tokom radnog vremena, zabrane napuštanje gradilišta radi nabavke namirnica i sl;

– Dopremaju hranu zaposlenim koji obavljaju građevinske radove na gradilištu;

– Tokom organizovanog prevoza zaposlenih od i do gradilišta (autobus ili kombi) izvrše raspored zaposlenih na način da se obezbijedi njihova fizička distance.

Posebne privremene mjere u opštini Rožaje

43. Zatvara se granični prelaz Vuča – Godovo na putnom pravcu Rožaje (Crna Gora) – Tutin (Srbija);

44. Zabranjeno je svim stanovnicima opštine Rožaje napuštanje objekta stanovanja od 18:00 sati do 05:00 sati narednog dana; i

45. Zabranjen je rad ugostiteljskih objekata.

46. Zabranjen je međuopštinski javni i putnički saobraćaj iz opštine Rožaje i ka opštini Rožaje osim hitnih slučajeva i redovnih radnih aktivnosti.

Posebne privremene mjere u opštinama Rožaje i Bijelo Polje

47. Zabranjena su okupljanja u zatvorenim i na otvorenim javnim mjestima (javna okupljanja, javne priredbe, sportski, politički, kulturno-umjetnički i privatni skupovi, svadbe, kao i druge manifestacije);

48. Vjerske zajednice su obavezne da aktivnosti prilagode aktuelnoj epidemiološkoj situaciji i da vjerske obrede u vjerskim objektima obavljaju isključivo bez prisustva građana;

49. Zabranjen je prevoz u putničkom motornom vozilu više od dva odrasla lica u isto vrijeme, osim članova zajedničkog porodičnog domaćinstva i lica koja obavljaju redovne radne zadatke;

50. Zabranjeno je kretanje i zadržavanje više od dva lica na otvorenom javnom mjestu, osim članova zajedničkog porodičnog domaćinstva i lica koja obavljaju redovne radne zadatke;

51. Obavezno je korišćenje zaštitnih maski u zatvorenom i na otvorenom javnom mjestu. Ova obaveza ne odnosi se na objekte stanovanja;

52. Zabranjena su okupljanja u objektima stanovanja licima koja nijesu članovi zajedničkog porodičnog domaćinstva; i

53. Prekida se vaspitno-obrazovni rad u ustanovama koje obavljaju predškolsko vaspitanje i obrazovanje.

IJZ: Još 40 inficiranih, ukupno 292

0
Coronavirus

Institut za javno zdravlje (IJZ) registrovao je 40 novih slučajeva korona virusa, čime je broj zaraženih u Crnoj Gori porastao na 292. Od 40 novootkrivenih, 21 su kontakti prethodno potvrđenih slučajeva, dva slučaja su importovana, dok se kod 17 oboljelih traga za izvorom infekcije, saopšteno je iz IJZ.

“Laboratorije Instituta za javno zdravlje su u poslednja 24 časa završile analizu 444 uzorka na novi koronavirus, među kojima je 40 rezultata bilo pozitivno. Radi se o pacijentima iz Podgorice (19), Berana (9), Pljevalja (4), Rožaja (2), Bijelog Polja (3), Budve (1), Tivta (1) i Gusinja (1)”, naveli su iz IJZ.

Ukupan broj registrovanih slučajeva od početka juna je 292, tri su smrtna ishoda a broj aktivnih slučajeva je 289.

Aktivni slučajevi po opštinama su:

Podgorica 79
Rožaje 78
Berane 32
Bijelo Polje 19
Budva 15
Gusinje 14
Bar 11
Pljevlja 10
Cetinje 7
Nikšić 5
Ulcinj 4
Tivat 3
Herceg Novi 3
Danilovgrad 3
Kotor 3
Tuzi 2
Petnjica 1

U Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) trenutno se liječi 17 pacijenata kod kojih je potvrđeno prisustvo virusa Kovid-19. Dva pacijenta u Jedinici intenzivnog liječenja su u teškom stanju.

U Crnoj Gori ukupno je hospitalizovano 38 osoba sa Kovidom-19.

Predsjednik Opštine Tivat u samoizolaciji, očekuje rezultate testiranja

3
Siniša Kusovac

Predsjednik Opštine Tivat Siniša Kusovcu koji se nazi u samoizolaciji i očekuje rezultate testiranja na Covid 19, obratio se otvorenim pismom članovima kolektiva JPU “Bambi” Tivat u kojem kaže:

“Uvažena direktorice i svi članovi kolektiva JPU “Bambi” Tivat, aktuelna epidemiološka situacija nas je, sa punim pravom, sve zabrinula i podsjetila na strah koji smo doživljavali prethodnih mjeseci. Povratak djece u vrtić, a samim tim i vaše radno angažovanje, za sve nas građane Tivta predstavljalo je dobar znak, znak da se bar u određenoj mjeri možemo opustiti i da se život u Tivtu vratio u svoje normalne tokove. Bili smo svjesni i spremni na to, da upravo kolektivi poput onog u kojem borave naša djeca, nose i najveću mogućnost ponovne pojave virusa. Nažalost, to nam se dogodilo.

Obavješten sam da je JPU “Bambi” Tivat radio i postupao uz primjenu svih propisanih mjera, i imajući to uvidu nadam se i očekujem da broj zaraženih u Tivtu neće drastično rasti, bar kada je u pitanja kolektiv vrtića. Osoba, koja je član vašeg kolektiva, a koja jeste pozitivna na prisustvo koronavirusa je krajnje odgovorno navela sve svoje kontakte. Po informacijama kojima raspolažem, već prvog dana testirano je 90 osoba koje su identifikovane kao kontakti te osobe. Stav struke je da su ovim, a i testiranjima koja su uslijedila u narednim danima, obuhvaćeni svi kontakti iz tzv. “prvog prstena”. Epidemiolozi će pratiti razvoj situacije, a svi vi koji ste u samoizolaciji, dužni ste prijaviti ukoliko osjetite neki od simptoma. Tada će biti izvršeni naredni nužni koraci.

Razumijem vašu brigu, odgovornost i strah koji osjećate, ali najbolje što svi mi možemo učiniti i za sebe i za druge u ovom trenutku, jeste da pokušamo ne paničiti, prevazići osjećaj straha, biti oprezni i disciplinovani, i kao do sada slušati stav struke.

Meni je takođe izrečena mjera samoizolacije. Očekujem rezultate testiranja i nadam se najboljem za sve nas. Zato kažem, da vas zaista razumijem i sa vama djelim istu brigu. Molim vas za strpljenje i molim vas da svaku promjenu u zdravstvenom stanju prijavite nadležnima, jer to je najvažnije. Isto tako ubijeđen sam, da će poslodavci iskazati solidarnost i razumijevanje za svoje zaposlene, čija djeca pohađaju vrtić “Bambi”, te da će ih privremeno osloboditi radnih obaveza. Potrebno je da bar jedan roditelj bude uz dijete, u situaciji kada vrtić ne radi.

Na samom kraju hvala vam za sav rad i trud u teškim okolnostima. Hvala vam što ste izdržali i još uvijek podnosite pritisak javnosti, koji je u ovakvim slučajevima neminovan. Srdačno Vas pozdravljam sa željom da budemo zdravi, da naša djeca budu zdrava i da se što prije vratimo redovnim aktivnostima” poručio je dr Siniša Kusovac predsjednik Opštine Tivat

Dr Davor Kumburović direktor Opšte bolnice Kotor

6
Kumburović

Internista kardiolog dr Davor Kumburović biće direktor Opšte bolnice Kotor u naredne četiri godine. Na osnovu javnog konkursa, ovu odluku koja stupa na snagu danas, 2. jul 2020. godine donio je ministar zdravlja u Vladi Crne Gore Kenan Hrapović.

Doktor Kumburović je rođen u Kotoru 1978. godine gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju.

Medicinski fakultet u Kragujevcu upisao je 1997/ 98. godine, a završio 2004. godine.

Nakon obavljenog pripravničkog staža, polaže i obavezni stručni ispit u Beogradu.

Potom počinje da radi u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć u Kotoru, a nakon toga u Opštoj bolnici Kotor.

Specijalizaciju iz oblasti interne medicine upisuje 2006. godine na Medicinskom fakultetu u Beogradu i završava je u roku. Subspecijalizaciju iz oblasti kardiologije na Vojnomedicinskoj akademiji u Beogradu završio je sa odličnim ocjenama.

Doktorske akademske studije – izborno područje : eksperimentalna i primijenjena fiziologija sa sportskom medicinom upisao je školske 2012/13 godine. Usmeni doktorantski ispit položio je u junu 2019. godine, a u izradi je doktorka disertacija.

“Veliki je profesionalni izazov biti na čelu kotorske Opšte bolnice i vjerujem da će u ovom delikatnom vremenu u okviru kojeg se borimo sa pandemijom korona virusa, medicinski radnici i dalje marljivo odgovarati brojnim ozbiljnim zadacima koji su pred zdravstvenim sistemom”, kazao je u izjavi za Radio Kotor Kumburović.

Učesnik je brojnih evropskih i svjetskih kongresa iz oblasti kardiologije i autor mnogih stručnih radova.

U Opštoj bolnici Kotor radi od 2006. godine. Predsjednik je kotorskog Fudbalskog kluba “Bokelj”.

Na Debelom brijegu više prelazaka u odnosu na prethodni mjesec

0

Preko  Debelog brijega, graničnog prelaza sa Hrvatskom i EU u našu zemlju je za prva dva dana jula ušlo 1.300 putnika  što je za 30 odsto više od junskog prosjeka kada je ovaj granični prelaz koristilo 53.00 putnika.  U isto vrijeme to je za 80 odsto manje nego u isto vrijeme u julu prošle godine.

“Ohrabruje da sa promjenom režima ulaska u Crnu Goru dolazi i do povećanja broja stranih državljana. Najviše je turista iz Njemačke, zatim Italije, Holandije, Austrije i Slovenije koji u našu zemlju dolaze na odmor”, kazao je Dejan Janković komandir stanice granučne policije Herceg Novi.

Dejan Janković komandir stanice granučne policije Herceg Novi

On je kazao da se naši građani najviše  interesuju za uslove ulaska i boravka u Hrvatskoj . Podsjećamo da se u tu zemlju može ući samo kao turista, zbog školovanja, medicinskih usluga, privrednih aktivnosti i kao tranzitni putnik.

/S.Kosić/

Opština Tivat nastavlja sa praksom pružanja podrške ženskom preduzetništvu

0
Foto: Opština Tivat – Miko Djuricic

Opštinska Komisija za raspodjelu sredstava za podršku ženskom preduzetništvu, donijela je Odluku o raspodjeli sredstava za podršku ženskom preduzetništvu za 2020. godinu.

“Na osnovu utvrđenih kriterijuma, vrednovanja i ocjene biznis plana, Komisija je odlučila da sredstva dodjeli sljedećim podnosiocima zahtjeva: “Bakina kuhinja” doo Tivat za poboljšanje uslova rada u kuhinji; “Cake shop” doo Tivat za projekat inovacije i preduzetnici Ljiljani Todorović za biznis plan pod nazivom “Novi cvijetni korak mome gradu” – saopšteno je danas iz lokalne uorave.

Komisija je konstatovala da je na konkurs pristigao veliki broj prijava, ali je zbog ograničenosti budžetskih sredstava, odlučeno da se najbolji projekti, odnosno biznis planovi, podrže sa što većim mogućim iznosom. Ukupno je raspodjeljeno 5.000 eura.

“Za razliku od prethodne godine, gdje smo na čak tri javna poziva za podršku ženskom preduzetništvu imali svega tri prijave, ove godine je interesovanje preduzetnica značajno veće, tako da su raspoloživa sredstva iskorištena već u prvom pozivu.” – izjavio je ovim povodom Petar Vujović, sekretar Sekretarijata za turizam i preduzetništvo, koji je ujedno i predsjednik Komisije za raspodjelu sredstava za podršku ženskom preduzetništvu.

Petar Vujović

„Komisija je imala dosta težak zadatak da od 10 prijava, shodno definisanoj metodologiji bodovanja, izabere najbolje.

Po mom mišljenju svi biznis planovi koji na bilo koji način utiču na ekonomski razvoj opštine, povećanje zaposlenosti, unapređenja kvaliteta proizvodnje ili pružene usluge, zaslužuju da budu podržani. Ono što je sigurno je to da je interesovanje dama koje svojim biznisom učestvuju u razvoju privrede našeg grada iz godine u godinu sve veće, tako da ćemo i dalje nastaviti sa aktivnom, a po mogućnosti i većom, podrškom razvoju ženskog preduzetništva“- zaključio je Vujović.

Javni konkurs za raspodjelu sredstava za podršku ženskom preduzetništvu iz budžeta Opštine Tivat za 2020.godinu objavljen je 05.maja ove godine i bio je otvoren 30 dana. Sa privrednim društvima/preduzetnicama koje su ostvarile pravo na podršku biće zaključen ugovor kojim će se regulisati međusobna prava i obaveze.

Katastrofalan kvalitet radova koje vrši tivatska Opština, niko ne odgovara za brojne propuste i štetu koju grad trpi

3
šahtovi u novembru 2019.napravljene atmosferske kanalizacije naJadranskoj magistrali

Osim drastičnog kašnjenja, gotovo svi radovi na javnoj infrastrukturi koje u posljednje vrijeme preduzima Opština Tivat pokazali su se i kao vrlo nekvalitetni.

Tako naprimjer, iz asfalta koji je proteklih mjeseci postavljen u više djelova grada na raznim lokalnim saobraćajnicama u akcijama za koje je Opština Tivat izdvojila više stotina hiljada eura, već izbija i raste trava i korov, nerijetko i na samoj sredini svježe asfaltirane saobraćajnice kao što je to slučaj u Bogišima ili u Ruljini. Površina kolovoza na novosagrađenom kružnom toku na magistrali kod zgade stare opštin, završenom prije dva mjeseca takođe je veoma „valovita“, dok je cijela desna kolovozna traka lokalnog puta Tivat-Radovići na potezu od kotorske raskrnice prema Solilima u dužini od najmanje jednog kilometra potpuno propala i urušila se u kanal koji je prethodno ovdje iskopan radi postavljanja telekomunikacione infrastrukture. Iako od generalne rekonstrukcije i ponovnog presvlačenja asfaltom tog puta nisu prošle ni pune dvije godine, put se bukvalno urušava i u njemu otvaraju ogromne rupe, opasne za  bezbjedno odbijanje saobraćaja, posebno na djelovima ispred skladišta kompanije „Montefish“, odnosno skretanja za carinski terminal u nekadašnjoj fabrici „Račica“. Posao ponovnog aflatiranja obje kolovozne trake ovog puta na potezu od kotorskke raskrnice do Solila u ukuonoj dužini od 2,2 kilometra, u julu 2018. obavila je kompanija „Tehnoput“ iz Podgorice. Opštinu Tivat tada je za ovu investiciju koja je obavljena po hitnoj proceduri javne nabavke, „jer bi u suprotnom šteta po lokalnu zajendivu i državu Crnu Goru bila nesrazmjerna u odnosu na vrijenost investicije uzimajuči u obzir život i zdravlje građana, kao i funkcionisanje strateških investitora na toj lokaciji“, izdvojila skoro 215 hiljada eura.

Još je i gore stanje sa prekopanim saobraajnicama na Seljanovu gdje je u jesen prošle godine, Opština Tivat bila investitor 156 hiljada eura vrijendnog projekta izgradnje nove atmosferske kanaluzacije. Zbog postavljanja cijevi rakopana je Bokeška ulica i jedna kolovozna traka Jadranske magistrale u dužini od oko 300 metara u koju su postavljeni i šahtovi. Koliko je „dobro“ i kvaliteno taj posao odrađen, pokazuje napukla površina magistrale koja se „odvaja“  po sredini, „padajući“ prema strani u kojoj je „Avio petrol“ prije nepunih deset mjeseci postavio cijevi, kao i rupe koje su se otvorile u betonskoj i asfaltnoj konstrukciji oko novih šahtova, prijeteći vozačima da u njima otkinu točkove svojih automobila.

Na sve ovo, niko od nadležnih u Opštini Tivat  i njenoj dosadašnjoj Direkciji za investucije koja je od početka godine ukinuta i uvedena u saatav novoformiranog Sekretarijata za investicije, uređenje prostora i održivi razvoj, nije snosio bilo kakvu odgovornost. Isti slučaj nepostojanja odgovornosti je i kod brojnih drugih opštinskih investicija koje drastično kasne u odnosu na planiranu i obećavanu donamiku poput gradnje kružnog tokaa u Gradiošnici, lungo mare šetalipta u  Krašićima,  saobraćajnice u Cacovu, kanalizacije u Donjoj Lastvi, gradnje kompleksa sportskih terena u tom mjestu koje kasni više od deset mjeseci ili već legendarnog izmještanja dva stuba dalekovoda u Gradiošnici koje Opština ne može ukloniti več četiri godine kako bi počela graditi Vatrogasni dom. Tu je i nekoliko skanddala sa investicijama započetim bez adekvatne projektne dokumentacije, ili dozvola i saglasnosti nadležnih poput 200 hiljada eura vrijednog „čišćenja“ podmorja marine Kalimanj ili 90 hiljada eura vrijedne rekosntrukcije starog palaca kapetan Ivovića u Donjoj Lastvi, a zbog čega takođe niko od saradnika gradonačelnika dr Siniše Kusovca (DPS) nije snosio bilo kakvu odgovornost.

Turska odlučuje o sudbini Aje Sofije: muzej ili džamija?

0
Turska foto EPA

Najviši turski sud u četvrtak će odlučiti hoće li se istanbulski simbol Aja Sofija pretvoriti u džamiju, što bi dodatno pojačalo već napete odnose Turske sa zapadom, prenosi AFP.

Aja Sofija, bazilika iz šestog stoljeća koja zbog svoje arhitekture privlači turiste iz cijelog svijeta, od 1935. je muzej te je otvorena za vjernike svih religija.

Usprkos povremenih protesta islamskih grupa koje žele da znamenita građevina pod zaštitom UNESCO-a bude otvorena za muslimanske molitve, ona je i dalje muzej.

Izgrađena je kao crkva u Bizantskom Carstvu u šestom stoljeću, no pretvorena je u džamiju nakon što je osmanski vladar Mehmed II. osvojio Carigrad 1453.

Pretvaranje Aje Sofije u muzej je nakon raspada Osmanskog Carstva bila jedna od ključnih reformi Mustafe Kemala Ataturka, osnivača moderne turske države.

Pozivi da se ona ponovno pretvori u džamiju izazvali su bijes kršćana i tenzije s historijski neprijateljskom NATO “saveznicom” Grčkom.

Turski sud donijet će odluku ili već u četvrtak ili u roku od dvije sedmice, prenosi Hina, pozivajući se na državnu novinsku agenciju Anatoliju.

Dvije muhe jednim udarcem

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan prošlog je mjeseca rekao da je konačna odluka na sudu, poznatom kao Danistay, pa dodao da će nakon presude biti “učinjeni potrebni koraci”.

No turski čelnik je uoči prošlogodišnjih lokalnih izbora isticao da je vrijeme da Aja Sofija postane džamija i da je njeno pretvaranje u muzej “bila velika pogreška”. Erdoganova stranka te je izbore u Istanbulu izgubila.

“Odluka Danistaya sigurno će biti politička. Kakva god bila presuda, ona će biti plod djelovanja vlade”, smatra Asli Aydintasbas iz Evropskog vijeća za međunarodne odnose.

Aydintasbas naglašava kako će vlada uzeti u obzir niz pitanja poput odnosa s Grčkom i Evropom, te Sjedinjenim Američkim Državama gdje je “religija vrlo važna tema”.

Anthony Skinner iz kompanije za procjenu rizika Verisk Maplecroft smatra kako pretvaranjem Aje Sofije u džamiju Erdogan “ubija dvije muhe jednim udarcem”, mogao bi zadovoljiti svoju islamističku i nacionalističku bazu, a i održati, ako ne i pojačati napetosti s Grčkom, što će Tursku prikazati kao regionalnu silu.

“Erdogan za postizanje tih ciljeva nije mogao naći važniji i moćniji simbol od Aje Sofije”, rekao je Skinner za agenciju France Presse.

Turski čelnik je proteklih godina stavljao veći naglasak i na bitke kojima osmanski vojnici pobijedili Bizant, obilježavajući ih velikim proslavama svake godine.

Turci podijeljeni 

Grčka pomno prati što se događa s bizantskim nasljeđem u Turskoj i osjetljiva je na to pitanje jer se smatra nasljednicom pravoslavnog Bizantskog Carstva.

Grčka ministrica kulture Lina Mendoni, koja je prošle sedmice poslala protestno pismo UNESCO-u, smatra kako bi taj potez turskih vlasti “ponovno zapalio nacionalni i vjerski fanatizam” i da je pokušaj “potkopavanja globalne privlačnosti znamenitosti”.

Optužila je tursku vladu i da Aju Sofiju koristi za “unutrašnje političke interese” i naglasila da samo UNESCO ima ovlasti promijeniti status muzeja.

Sudbina bivše bizantske crkve prati se i u Washingtonu.

Američki državni sekretar Mike Pompeo pozvao je Tursku da Aja Sofija ostane muzej, pristupačan svima.

“Pozivamo turske vlasti da i dalje sačuvaju Aju Sofiju kao muzej, kao ilustraciju njihove posvećenosti poštivanju kulturnih tradicija i bogate historije koje su oblikovale tursku republiku i da garantuje da će ostati otvorena za sve”, napisao je Pompeo.

O budućnosti Aje Sofije podijeljeni su i sami Turci.

Mahmut Karagoz, 55-godišnji postolar iz Istanbula, sanja da će se jednog dana moći moliti pod njenom kupolom.

“To je ostavština naših predaka. Nadam se da će naše molitve biti uslišane”.

S druge strane, studentica ekonomije Sena Yildiz smatra da Aja Sofija mora ostati muzej.

“To je važno mjesto za muslimane, ali i za kršćane i sve one koje zanima historija”, zaključila je.

American Airlines u potpunosti ukinuo liniju Philadelphia – Dubrovnik

0
American-Airlines

Nakon što je linija American Airlinesa između Philadelphie i Dubrovnika u potpunosti otkazana za ovu ljetnu sezonu zbog utjecaja pandemije, kompanija je u svom posljednjem saopštenju objavila kako liniju više ne namjerava pokrenuti.

Linija Philadelphia – Dubrovnik uvedena je u ljeto 2019. godine, te je prometovala od početka juna do kraja septembra tri puta sedmično, dok je u septembru linija imala jedan let sedmično više, piše Croatian Aviation.

Kompanija je, prije izbijanja pandemije, objavila da će u ljeto 2020. godine zrakoplovi na ovoj liniji prometovati svakodnevno, što je bio jasan znak da je linija bila vrlo uspješna u prethodnoj godini. Nažalost, zbog pandemije COVID-19 linija je u potpunosti otkazana za ovu ljetnu sezonu, a letovi su najavljeni od lipnja 2021. godine zrakoplovima tipa Boeing 787-9, što je predstavljalo povećanje kapaciteta te standard usluge na samoj liniji.

American Airlines je u svojem najnovijem saopštenju objavio da, zbog krize koju je uzrokovala pandemija, trajno ukida određene linije, između ostalog i ovu između Philadelphie i Dubrovnika.

Ukidaju se i druge sezonske linije American Airlinesa:

iz Charlottea prema Barceloni, Rimu, Parizu i Munchenu,

iz Chicaga prema Budimpešti, Krakovu, Pragu i Veneciji,

iz Philadelphie prema Berlinu, Budimpešti, Casablanci i Dubrovniku.

Ovime je Hrvatska ponovno ostala bez direktne veze sa SAD-om.

U luku Gruž stigla luksuzna jahta ruskog milijardera

0
Tango-yacht

Superluksuzna, 77 metara duga jahta “Tango” u vlasništvu jednog od najmoćnijih ruskih milijaredera Viktora Vekselberga, ponovno je stigla u u dubrovačku luku Gruž. Jahta sivo- bijele boje leda mnogo više plijeni pozornost svojom gracioznošću nego veličinom, piše Dubrovački Vjesnik.

Malo koje luksuzno plovilo može pohvaliti s velikom “otvorenom” kinodvoranom te palubnim bazenom koji se, zatvaranjem vrlo lako pretvara u platformu za slijetanje helikoptera. U unutrašnjosti jahte se kriju spa- centar, sauna, teretana, velika blagovaonica i dnevni boravak s glasovirom. Tu je i više pomoćnih plovila, tendera i glisera, kao i jet-ski plovila za zabavu vlasnika i gostiju.

Jahta je izgrađena u škveru poznatog nizozemskog brodogradilišta “Royal Van Lent”, a ima kabine za samo 12 odabranih putnika i naravno, za vlasnika koji je od trenutka kad je kupio villu u Štikovici, postao česti gost Dubrovnika. Vekselberg je i vlasnik poznatog hotela “Belvedere” kojemu međutim još nije poznato kada će krenuti obnova. “Tango” plovi brzinom od 21 čvora, a izgrađen je po uzoru na mega jahtu “Queen K”, nastalu u istom brodogradilištu.