Bivši crnogorski reprezentativac Boris Zloković nalazi se na odjeljenju intenzivne njege bolnice u Beogradu zbog koronavirusa.
Nekada jednom od najboljih igrača svijeta konstatovana je upala pluća sa obje strane. Trenutno je stabilnih zdravstvenih parametara i svi se nadaju da se se njegovo stanje uskoro poboljšati.
U bogatoj karijeri je pored matičnog Jadrana nastupao za Pro Reko, Posilipo i kragujevački Radnički.
Podršku velikom sportskom šampionu pružio je čuveni klub iz Đenove.
Njemački Špigel pozabavio se ponovnim porastom slučajeva koronavirusa na Balkanu i istakao da je u Hrvatskoj zaraza porasla za čak 232 odsto.
List je naveo i da je zaraza u BiH porasla za 75, a u Srbiji za 125 odsto, uz konstataciju da je područje dugo bilo pošteđeno od koronavirusa, da bi zaraza odjednom počela drastično da se povećava.
Kako se navodi, Austrija je u srijedu izdala najviši nivo upozorenja za putovanja u zemlje Zapadnog Balkana, a ministar spoljnih poslova Aleksander Šalenberg rekao je da je svjestan da to nije laka odluka.
Zbog drastičnog povećanja obolijevanja, vlada u Beču je ustanovila bezbjednosni nivo šest za Srbiju, Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu, Sjevernu Makedoniju, Albaniju i Kosovo, a državljani Austrije koji su se u trenutku objave zatekli u tim zemljama savjetovani su da “hitno napuste zemlju”.
Njemački list piše da se ne može govoriti o drugom talasu pandemije na Balkanu budući da, kako naglašavaju, virus stiže sa zakašnjenjem.
Navodi se da su vlade zemalja na Balkanu rano uvele mjere za suzbijanje koronavirusa znajući da imaju slabe zdravstvene sisteme i tako su dugo imale mali broj zaraženih. Međutim u prethodnih nekoliko nedjelja zemlje Zapadnog Balkana imale su pritisak, što od privrednika, što od građana, a i izbori su bili zakazani u nekim zemljama.
Kao primjer list navodi Srbiju gdje su bile uvedene mjere zatvaranja aerodroma i granica, škola, restorana, šoping centara, uveden je policijski čas, osobama starijim od 65 godina nije bio dozvoljen izlazak iz kuća i stanova, a vojnici su patrolirali ulicama.
Već početkom juna počelo je veliko ublažavanje mjera, pa su dozvoljena masovna okupljanja poput fudbalske utakmice kojoj je prisustvovalo oko 20.000 posjetilaca koji nisu poštovali socijalnu distancu.
U posljednje tri do četiri nedjelje raste broj oboljelih i u Sjevernoj Makedoniji, gdje su, prema riječima novinarke Saške Cvetkovske, restorani puni do posljednjeg mjesta, a ljudi se ponašaju kao da koronavirus ne postoji.
Dodaje se da je vlada te zemlje odjednom ukinula karantin jer se približavaju izbori – 15. jula, a mnogi su zabrinuti za svoje poslovanje.
Zabrinjava i porast novih slučajeva u Hrvatskoj i Sloveniji, gdje se broj oboljelih gotovo udvostručio prethodne nedjelje.
Obje zemlje, koje dosta zavise od turizma, otvorile su svoje granice za turiste iz Evropske unije i to bez testova i karantina.
Vlasti Hrvatske, piše Špigel za nove slučajeve tvrde da su uvezeni slučajevi i da postoji veliki procenat razmjene sa susjednim zemljama.
Ipak, navodi se, mnogi Hrvati se nisu pridržavali higijenskih mjera.
Pod plaštom epidemije koronavirusa, Vlada Crne Gore iskoristila je trenutak da još jednom pokaže svu beskrupuloznost kojom se vode prilikom trodecenijske vladavine u Crnoj Gori. Nakon niza resursa, poput Svetog Stefana, Kraljičine plaže i Valdanosa, danas je na red Vlade došao park u naselju Seljanovo, ukazali su u tivatskom odboru Građanskog pokreta URA.
Tivatska URA podsjeća da “DPS i Vlada Crne Gore nakon uništavanja privredih nastavljaju poharu svih dragocjenih prirodnih resursa, što se danas potvrđuje na primjeru u Tivtu”.
“Odavno je jasno da je interes građana za ovu skupinu materijalista na poslednjem mjestu, te da svaki investitor uz punu podršku Vlade i lokalne uprave može ograničavati kretanje ljudima, narušavati prirodni ambijent i mijenjati kulturu življenja. Ne smijemo dozvoliti da Porto Montenegro koristeći se starim propisanim mjerama NKT-a i tivatskog Tima za zaštitu i spašavanje od građana otme vrijednu zelenu površinu. Mi u URA-i vjerujemo da je interes građana neprikosnoven i da niko nema pravo da zarad ličnih i partikularnih interesa umanjuje kvalitet života onih koji su vjekovima na tom podneblju. Stoga zahtijevamo hitno otvaranje parka”, ukazala je tivatska URA.
Tokom predstojeće sezone u Crnu Goru bi skoro svakodnevno trebalo da dolaze ukrajinski turisti, najavljeno je nakon što je na tivatski Aerodrom sletio prvi čarter iz Kijeva sa preko 150 putnika, saopšteno je iz Aerodroma Crne Gore.
Počasni konzul Crne Gore u Ukrajini, vlasnica tur operatera ALF i predvodnica oko 40 turističkih agenata koji su danas došli da obiđu Crnu Goru Olga Oleksienko, kazala je da se nada da će ovim letom biti otvorena ljetnja sezona, makar kad su u pitanju ukrajinski turisti.
– Dobrodošli..te riječi smo čekali veoma dugo.. Crna Gora je moja ljubav i nadam se da će letovi iz raznih ukrajinskih gradova biti realizovani minimum četiri puta sedmično. Agenti takođe vole vašu zemlju, a nakon njenog obilaska napraviće dobre ponude za turiste – kazala je Oleksienko.
Ona se zahvalila ambasadama Crne Gore i Ukrajine, Aerodromima Crne Gore i Nacionalnoj turističkoj organizaciji na dobroj saradnji koja je rezultirala današnjim letom i svečanim dočekom putnika i turističkih poslenika.
Direktorica NTO Željka Radak Kukavičić takođe je istakla da je organizacija prvog čarter leta i dogovor za sve naredne, iskaz povjerenja naroda Ukrajine kada su u pitanju institucije Crne Gore.
– Pokazali smo se kao odgovorni partneri i njihov dolazak u ovolikom broju je dokaz da ćemo skoro svakog dana imati po jedan let – kazala je Radak Kukavićić.
Pomoćnik direktora Aerodroma Crne Gore za komercijalnu politiku Aleksandar Mitrović istakao je da su prilikom kontrole ukrajinskih putnika ispoštovane sve preporuke Nacionalnog koordinacionog tijela, odnosno Instituta za javno zdravlje.
– Ističem da su svi putnici doputovali sa negativnim PCR testom, čime su ispoštovane sanitarne procedure. Aerodromi u Tivtu i u Podgorici opremljeni su svom potrebnom opremom, od maski preko sredstava za dezinfekciju. Na taj način čuvamo zdravlje zaposlenih i građana i ulivamo povjerenje putnicima koji dolaze u Crnu Goru – kazao je Mitrović.
Ukrajinska otpremnica poslova Natalija Fijalka još jednom se zahvalila crnogorskoj strani na organizaciji leta i dočeku putnika, ističući da je ukrajinski narod sve više zainteresovan za dolazak u Crnu Goru.
Prošle godine u Crnoj Gori, kako kažu iz Aerodroma Crne Gore, boravilo je preko 60.000 turista iz Ukrajine koji su ostvarili preko 460.000 noćenja. Na tivatski Aerodrom iz ove zemlje je sletjelo skoro 89 hiljada putnika, a opsluženo je 543 vazduhoplova.
Izložba Partenza hrvatske umjetnice Renate Poljak od iduće sedmice će biti izložena u Kulturnom centru „Nikola Đurković“ u Kotoru.
Izložba se organizuje u oviru kulturno – edukativnog projekta „Putevima bokeljskih Hrvata“ koji se održava pod pokroviteljstvima Predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i Predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića.
„Projekat Partenza nastao je 2016. godine i govori o meni i istoriji moje porodice. Kada se bavim umjetnošću uvijek pokušavam predstaviti lično iskustvo, uključeno u projekat koji govori o široj socijalnoj slici jer na taj način mislim da publika dobija istinsku emociju s kojom se lakše identifikuje. Inspiracija za projekat Partenza, što na italijanskom jeziku znači odlazak, zapravo je nastala kao potreba mene kao umjetnice da progovorim o migrantskoj krizi tokom koje hiljade ljudi u moru nažalost nalaze svoju smrt. U to vrijeme to je, uostalom, kao i danas, bilo aktuelno i beskrajno tragično. Nakon svih ratova i svega što smo preživjeli, lično me duboko pogodila ljudska patnja, migracija, ogroman broj utopljenih ljudi i Sredozemlje koje je postalo grobnica Mediterana!“ – otkriva umjetnica Renata Poljak.
Poljak je o tome htjela napraviti umjetnički rad pa je za njega upotrijebila svoju porodičnu istoriju. „Moj pradjede je početkom 19. vijeka bio primoran da napusti svoju zemlju zbog nemaštine i gladi. Otišao je u Punta Arenas na jugu Čilea. Taj odlazak bio je koban za njegov život i izuzetno težak za moju prababu koja je ostala sama sa dvoje djece. Kako to nije jedina tragična sudbina, napravila sam film o čekanju i očekivanju osobe koja bi trebala doći morem. Lokacija snimanja je Zlatni rat, jedna od rijetkih plaža na svijetu koja, kao rt, ulazi u more. Snimali smo krajem novembra kada je plaža bila prazna, a film je sniman u crno-bijeloj tehnici. Žene odjevene u haljine iz 19. vijeka stoje i čekaju.
Film je univerzalna priča o čekanju, o ženama koje su ostale i muškarcima koji su otišli. Na kraju filma događa se paralela sa sadašnjošću. Film iz crno-bijelog prelazi u boju pa tu imamo direktnu socijalno-političku vezu s današnjicom. More je jedan od velikih i bitnih elemenata i najveća tema mog rada u posljednjih desetak godina. Uz video Partenza, u projekat spada i serija fotografija, kolaža koji nastaju za vrijeme snimanja. Fotografkinja Dinka Radonić fotografiše set fotografija koje ja kasnije uzimam i od njih radim kolaže. U tim kolažima imamo crno-bijelu fotografiju s dodatnim elementima kruga, praznine ili nekih jednostavnih elemenata koji predstavljaju crno olujno more. U drugom slučaju na fotografiji nedostaje jedan dio koji predstavlja prostor između osobe i pejzaža, te način na koji jedan utiče na drugi u emotivnom, ali i filmskom smislu. Za izložbu je bitno reći da uz film postoje i fotografije. Kada publika izađe iz sale koja je zamračena još uvijek ostanu u toj emociji koju im je dao film i upravo fotografski kolaži zaokružuju cijelu izložbu. Nakon što sam napravila Partenzu radila sam i na trećem filmu koji je sniman u Punta Arenasu i okolini Porvenir. Partenza je zapravo početak jednog filmskog ciklusa koji završava trilogijom “, kazala je umjetnica.
Renata Poljak rođena je u Splitu gdje je i završila školu likovnih umjetnosti, a titulu magistra umjetnosti dobila je na École Régionale des Beaux-Arts u Nantesu. Za svoj rad dobila je nekoliko nagrada kao što su Gold Black Box na Black Box festivalu u Berlinu (2006.) te T-HT nagradu za umjetnost (2012). Tokom karijere izlagala je u Hrvatskoj ali i velikim svjetskim metropolama umjetnosti kao što su Pariz, Tokio i New York.
Suorganizator izložbe je JU Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor.
Pabovi u Engleskoj od danas (4. juli) će ponovo biti otvoreni, a zvaničnici kažu da će biti veoma teško da se ljudi natjeraju da drže distancu.
Menadžeri pabova morat će da ispune zahtjeve bezbjednosti zbog korona virusa i da budu veoma snalažljivi 4. jula, kada zajedno sa drugim dijelovima ugostiteljske industrije budu ponovo otvorili vrata svojim gostima, prvi put od 20. marta.
Vlada Britanije je optužena da je bezobzirno dozvolila ponovno otvaranje pabova, s obzirom na infekciju i stopu smrtnosti koja je i dalje visoka, i pojavljivanju novog talasa pandemije u SAD-u gdje su takođe otvoreni kafići i barovi.
Velika Britanija je sa skoro 44.000 umrlih od posljedica virusa treća po broju smrtnih slučajeva poslije SAD-a i Brazila.
Mnogi kafići koji žele da povećaju prihode rizikovat će otvaranjem, iako će se njihovo poslovanje razlikovati od onoga kako su radili prije zatvaranja, navodi AP.
Potrebno je obezbijediti sigurnost svih, mjerama kao što su provjera gostiju na ulazu i dovoljna udaljenost stolova kako bi postojala fizička distanca između ljudi.
Pandemija predstavlja egzistencijalnu prijetnju za većinu od oko 37.500 pabova u Engleskoj.
Glavna turististička inspektorka Svetlana Šljivančanin kazala je da su plaže na Crnogorskom primorju bezbjedne za turiste, jer o njima, kako je istakla, brine Morsko dobro, zakupci, ali i Turistička inspekcija.
Šljivančanin je u Jutarnjem programu Televizije Crne Gore (TVCG) kazala da su zaključeni ugovori između zakupaca plaža i Morskog dobra, te odobrenje za rad od sekretarijata za privredu dokaz da su plaže sigurne.
“Plaže su bezbjedne, jer o njima brinu, kako predstavnici JP Morsko dobro i zakupci, tako i Turistička inspekcija, kao kontrolni organ. Svi zakupci moraju da imaju zaključen ugovor s Morskim dobrom, zatim da imaju odobrenje za rad od sekretarijata za privredu i to su dokazi da su plaže bezbjedne i da je plažni mobilijar u skladu sa pravilnicima”, rekla je Šljivančanin.
Zakupci su, kazala je, u obavezi da poštuju obaveze iz pravilnika, a od ove godine su u obavezi da poštuju i preporuke Nacionalnog koordinacionog tijela (NKT) i Instituta za javno zdravlje (IJZ).
“Tu smo i mi koji svakodnevno oblazimo kupališta i kontrolišemo jesu li zakupci uskladili svoje poslovanje sa zakonskim odredbama”, rekla je Šljivančanin.
Postoje, navodi ona, kako obavezujuće mjere, tako i one koje preporučuje IJZ kad su kupališta u pitanju.
“Zakupci su u obavezi da vidno istaknu obavještenja o privremenim mjerama, prevencije i zaštite od virusa, na ulazu u kupalište, u obavezi su da njihovo osoblje nosi zaštitnu opremu, zatim su u obavezi da plažni mobilijar drže na minimum dva metra, da se oprema dezinfikuje, to je plažni mobilijar, kabine, tuševi, toaleti, rekvizit za djecu, u obavezi su da drže dezinfekciona sredstva na ulazu i izlazu sa kupališta”, rekla je Šljivančanin.
Higijenu na javnim kupalištima koja nemaju zakupaca, kazala je glavna turistička inspektorka, održava komunalno preduzeće u svakoj opštini.
Slovenski ministar unutrašnjih poslova Aleš Hojs potvrdio je da ova zemlja od danas Hrvatsku spušta sa “zelene” na “žutu listu” epidemiološki manje sigurnih država, čime se zaoštrava kontrola prilikom ulaska u Sloveniju.
Kako je pojasnio, to je učinjeno zbog pogoršanja epidemiološke slike u Hrvatskoj, ali u prvom redu zbog slovenskih državljana ili onih sa stalnim prebivalištem u Sloveniji koji su lagali slovenskim službenim tijelima prilikom povratka u Sloveniju.
“Svaki prelaz neke države sa ‘zelene’ na ‘žutu’ listu i obrnuto vezan je uz konkretno epidemiološko stanje“” rekao je Hojs.
Negativan test ne stariji od 36 sati
Dodao je da je Hrvatska već prešla kriterijum od 10 novih zaraza na 100.000 stanovnika dnevno u razdoblju od 14 dana.
Posebni uslovi za one na “žutoj” listi znači da će oni morati u 14-dnevni karantin, osim u predviđenim izuzecima, a to su prekogranični radnici, turisti s potvrđenom rezervacijom, zdravstveni radnici, hitni slučajevi poput sahrana, vlasnici diplomatskih pasoša…
Hojs vjeruje kako se Hrvatska “relativno brzo”, ako preduzme mjere i obuzda širenje infekcija, može vratiti na “zelenu” listu sigurnih država.
Za tranzit preko Slovenije bez zaustavljanja oni koji dolaze iz destinacija sa “žute” liste trebalo bi da imaju negativan rezultat testa, i to ne stariji od 36 sati.
Hojs je rekao da je režim pooštren prije svega zbog toga što su neki državljani Slovenije prije prolaska kroz Hrvatsku boravili u Srbiji, Bosni i Hercegovini, na Kosovu ili nekoj drugoj državi sa “crvene liste” epidemiološki vrlo rizičnih država, što nisu prijavili, kako bi izbjegli 14-dnevni obavezujući karantin i tako su doveli do novih zaraza u Sloveniji, gdje je zadnje sedmice dnevno bilježen dvocifreni broj infekcija.
Zbog toga će vlasnici slovenskih dokumenata od subote, kada iz Hrvatske dolaze na slovensku granicu, na graničnom prelazu dokumentima ili računima morati da dokažu da su boravili u Hrvatskoj, a ne na drugim destinacijama ako im to zatraži granična policija.
Četiri prelaza za odlazak u karantin
Za one koji su boravili u državama sa “crvene liste” biće otvorena samo četiri granična prelaza, gdje će im se izdavati rješenja o obavezujućem karantinu, koja će odmah stupiti na snagu.
Čelnici regije Skagit u američkoj saveznoj državi Washington već su daleko poodmakli u pregovorima s norveškim škverom Glosten u vezi s izradom električnog trajekta.
Ako do realizacije, zbog neviđene gospodarske krize i nezaposlenosti u SAD-u, uopšte dođe, trajekt na struju trebao bi ploviti na kratkoj relaciji između luke Anacortes i otoka Guemesa. Naime, dizelski trajekt MV Guemes, koji sada povezuje ta dva odredišta, stavljen je u službu davne 1979. godine, pa je vrijeme da dobije nasljednika.
Amerikanci iz ekoloških razloga žele baš električni trajekt iz Norveške jer su se oni pokazali dobrima i pouzdanima. Glosten je siguran kako bi njihovo plovilo na struju moglo voziti 365 dana u godini i prevesti 200.000 automobila i 400.000 putnika, ali je prije toga nužno obaviti kvalitetnu pripremu, odnosno postaviti jake punjače baterija na kopnu.
Potpredsjednik opštine Tivat Dejan Maslovar održao je juče sastanak, putem video poziva, sa direktoricom JPU “Bambi” Katarinom Hercegovac i predsjednicom Savjeta roditelja ove predškolske ustanove Sanjom Vuković.
Direktorica JPU “Bambi” je učesnike sastanka upoznala sa svim mjerama koje se u centralnom tivatskom vrtiću sprovode, uključujući i postupak detaljnog čišćenja i dezinfekcije prostorija vrtića. Posebna pažnja, u ovom smislu biće posvećena svim površinama i igračkama koje upotrebljavaju djeca. Po riječima direktorke, kolektiv poštuje izrečene mjere samoizolacije. U ljetnjem periodu (jul i avgust), rad vrtića je organizovan na način što se formira 8 grupa i broj djece koja u redovnim uslovima pohađaju vrtić u ovom treminu je od 140 do 150. Uprava vrtića će pozivati roditelje, čija djeca pohađaju vrtić u ljetnjem periodu, kako bi se ustanovio broj onih za koje je rad vrtića nužan. Ovo sa ciljem pronalaženja prelaznog rješenja, do uspostavljanja redovnog rada ove ustanove.
“Opština Tivat aktivno prati situaciju i naš prioritet u svakom trenutku jeste zdravlje djece i obezbjeđivanje uslova da se spriječi dalje širenje virusa”, rekao je potpredsjenik Maslovar. On je podsjetio da je Opština u nekoliko navrata apelovala na poslodavce da imaju razumjevanja za zaposlene čija djeca nisu u mogućnosti da pohađaju vrtić, te da ih određen period oslobode radnih obaveza. “Mi smo spremni ukoliko je to potrebno, da nas roditelji koji jesu u problemu direktno kontktiraju, kako bismo mi ukoliko je to moguće, posredovali u postizanju dogovora sa poslodavcem, a preduzećemo i druge aktivnosti po ovom pitanju”, naglasio je Maslovar.
“Roditelji strpljivo iščekuju nove informacije kada je u pitanja cjelokupna situacija”, kazala je predsjednica Savjeta roditelja Sanja Vuković. Na satanku je zaključeno da je zdravlje djece prioritet, te da će ponovno otvaranje vrtića u mnogome zavisiti od epidemiološke situacije i preporuka nadležnih državnih organa i Nacionalnog koordinacionog tijela.
