Završena spasilačka akcija na Orjenu, Novljanka povrijeđena

0
Orjen

Prilikom planinarenja u reonu planine Orjen, povrijeđena je Marija Benderać (1978) iz Herceg Novog, saopštili su iz Gorske službe spašavanja Crne Gore, nakon što su okončali spasilačku akciju.

Gorskoj službi spašavanja ranije danas je upućen poziv za pomoć i dojavljeno da je jedna ženska osoba povrijeđena.

“Ona je nakon transporta predata ekipi Hitne pomoći Herceg Novi”, naveli su u GSSCG.

U akciji su učestvovala i tri pripadnika Službe zaštite Herceg Novi, kao i jedan član Planinarskog kluba Subra.

Arapi mogu prodati 144 stana u Porto Montenegru sa crnogorskim pasošima u budućem kompleksu Boka Place

2
animacija izgeda budućeg hotela Boka Place

Vlada Crne Gore prihvatila je zahtjev kompanije Adriatic Marinas-Porto Montenegro iz Tivta da se na „Listu priorotetnih projekata iz oblasti turizma“ u vrsti i projekat nastavka izgradnje komplaksa luksuznog nautičko-turističkog centra u Tivtu, njegovim novim kompleksom hotela i rezidencijalno –poslovnih objekatata nazvanim Boka Place.

Ulaskom na „Listu prioritetnih projekat“, njihovi investiotori dobijaju niz administrativno-fiskalnih povoljnosti za realizaciju tih projekata, a jedna od njih je mogućnost da oni koji u te projekte ulažu svoj novac, dobiju i crnogorsko državljanstvo. Rijelč je o dodjeli državljanstva „prijemom radi realizacije posebnog programa ulaganja od posebnog značaja za privredni i ekonomski interes Crne Gore”, a koji je među stranim investotorima u Crnoj Gori poznat kao CTBI (citizenskih by investment).

Pod razvojnim projektom u oblasti turizma podrazumijeva se izgradnja hotela/mješovitog kompleksa:. sa pet zvjezdica u primorskom regionu ili Glavnom gradu Podgorica ili najmanje četiri zvjezdice u sjevernom ili središnjem regionu, osim Glavnog grada Podgorica; za koji je neophodan minimum investicije u iznosu od 15miliona eura u primorskom regionu ili Glavnom gradu Podgorica ili minimum investicije u iznosu od 5 miliona eura u sjevernom ili središnjem regionu, osim Glavnog grada Podgorica;  koji će zapošljavati najmanje 80 zaposlenih u primorskom regionu ili Glavnom gradu Podgorica ili najmanje 25 zaposlenih u sjevernom ili središnjem regionu, osim Glavnog grada; te koji će imati najmanje 60 smještajnih jedinica u primorskom regionu ili Glavnom graduili najmanje 35 smještajnih jedinica u sjevernom ili središnjem regionu, osim Glavnog grada.

Do sada su na ovu listu uvršteni projekti izgradnje kondo hotela „Kolašin Resort&Spa“, „Breza“ i „Bjelasica 1450“ i „K16“ u Kolašinu, kondo hotela „Durmitor Hotel & Vilas“ na Žabljaku i kondo hotela „Kraljilina plaža“ u Miločeru.

Vlada je u četvrtak prihvatila i da se na Listu uvrsti i projekat izgradnje hotela „Boka Place“ Tivat po mješovitom obliku poslovanja, a koji joj je kandidovala kompanija Adriatic Marinas – Porto Montenegro, odnosno njena kćerka-kompanija „PM 4.1“. Vlada je prihvatila argumentaciju Adriatic Marinasa da je njihov vlansik – državna investiciona korporacija Dubaija – ICD, prihvatila da finansira izgradnju ovog hotela čija se vrijednost procjenjuje na 43,67 miliona eura. Hotel ranga pet zvjezdica radiće po tzv. mješovitom obliku poslovanja (kondo), a imaće 240 smještajnih jeidnica i u njemu će biti otvoreno 96 novih radnih mjesta.

„Dostavljenim Biznis planom predviđeno je da će investitor, u skladu sa zakonom, u okviru posebnog programa ulaganja od posebnog značaja za privredni i ekonomski interes Crne Gore ponuditi na prodaju maksimalno 144 smještajne jedinice. Istovremeno, u prijavi je navedeno da je 15.11.2019. godine potpisan ugovor o upravljanju sa kompanijom Kerzner International, vodećom međunarodnom kompanijom koja se bavi izgradnjom i upravljanjem rizortima, destinacijama, ultraluksuznim hotelima i inovativnim iskustvima u oblasti zabave i igara na sreću. Pomenuta kompanija je, između ostalog autor Brenda One&Only i Atlantis Resorta u Dubaiju.”- piše u odluci Vlade.

Kako je navedeno, Porto Montenegro raluna da će gradnju novog hotela početi do kraja ove godine, a završiti ga u drugom kvartalu 2023. dok je Biznis planom predvidio da se povrat te investicije desi u roku od osam godina od dana otvaranja hotela.

Hotel “Boka Place” je centralni je dio cijelog novog kompksa rezidencijalno-poslovnih objekata koje će Adriatic Marinas graditi uz Jadransku magistralu, u sjevernom i sjeveroistočnom dijelu kompleksa Porto Montenegra, a koji će pored ostaloga, sadržati i apartmane za prodaju na tržištu, trgovine, kafiće, cinepleks bioskop i manji tržni centar, te par bazena i niz javnih sadržaja za sport i rekreaciju.

Božović: Opština Tivat priznala da DPS duguje novac za zakup

0
Opština Tivat

Noslicac istoimene građanske liste ua predstojeće lokalne izbore u Tivtu Goran Božović zahvalio se juče nadležnima iz Sekretarijata za finansije i lokalne javne prihode Opštine Tivat na kako kaže, pojašnjenju da dio duga DPS-a za zakup multimedijalne sale u Opštini nije otpisan  i na priznavanju da tolerišu višemjesečno neizmirivanje obaveza te partije prema gradu radi korišćenja opštinske imovine.

On je prije dva dana saopštio da u periodu od 5.avgusta prošle do 12.06.2020. evidentirano devet zaduženja OO DPS Tivat za plaćanje korišćenja multimedijalne sale u zgradi Opštine od strane te partije,  „kao i da ne postoji niti jedna uplata od strane DPS u tom periodu pa sve do 1. juna ove godine.“ Božović je istakao da po tom osnovu DPS Tivta Opštini bez zatezne kamate duguje 2.117,5 eura, ali i da opštinari tvrde da su neplaćena ostala samo četiri posljednjja zadušenja u ukupnom iznosu od 968 eura. Opozicionar je naveo i da je to nezakonito otpisivanje dugova vladajućoj partiji od strane lokalne uprave kojoj prema njegovim podacima, i druga članica vladajuće koalicije – Socijaldemokrate, trenutno za neplaćeno korišenje multimedijalne sale Opštine, duguju 242 eura. Njegove tvrdnje u petak su djelimično negirali iz Sekretarijata za finansije i lokalne javne prihode, pravdajući se navodnim softverskim ograničenjima u programu koji koriste za naplatu ovakvih usluga, odnosno tehničkim greškama prilikom izrade faktura.

“Opština Tivat nije otpisala niti dio, niti ma koji iznos dugovanja DPS-u. Opština Tivat ni u kom slučaju ne otpisuje dugovanja i ne „lažira“ dokumenta, a sva dugovanja će biti namirena.“- poručili su iz Sekretarijaza za finansije na čijem je čelu Rajka Jovićević (DPS).     „Zaključak da dug nije otpisan ipak nije moguće logički izvesti iz dostavljenih dokumenata, s obzirom na činjenicu da „ukupno za zakup ooslovnog prostora“ na određeni datum bi trebalo da znači UKUPAN DUG na taj datum, te ostaje nejasno zašto je „izostavljeno prethodno stanje“, kako sami rekoste. Da li je problem u neznanju službenika, manjkavosti softvera ili pak pokušaju prikrivanja dijela duga, to je ipak vaš problem koji ste dužni pojašnjavati kad izdate nepotpun dokument, ako odlučimo da vjerujemo Vama, a ne svojim očima, što je morate priznati, teško kada mjesecima krijete i odbijate dostaviti podatke, kršeći zakon.“- odgovorio je juče Božović tivatskog sekretarki za finansije.

On se Jovilevićki javno zahvalio „što ste priznali da dug DPS-a postoji, da tolerišete taj dug mjesecima, da DPS-u Opština dozvoljava ponovna korišćenja sale uprkos neplaćanju dugova za zakup od avgusta prošle godine.“

„ I tako devet puta, koliko ste ih puta i zadužili, u ukupnom iznosu od 2.117,50 eura, iako je, po vašem objašnjenju, potrebno posmatrati više izvoda da bi se do pravog stanja ukupnog duga došlo. Nije  vam uspio pokušaj opravdavanja i relativizacije klasičnog javašluka i neodgovornog ponašanja vaših službenika koji izdaju manjkave račune za naplatu zakupa. Kakav je to izgovor da je došlo do tehničke greške u unošenju podataka vezano za vrstu usluge i godinu jer u martu mjesecu nijesu podešeni parametri za 2020. godinu? Kakve veze ima podešavanje parametra za unošenje godine sa upisivanjem vrste usluge, pa navodite „Električna energija“ umjesto „Multimedijalna sala“?“- zapitao se Božović ocjenjujući takve Jovićevićkine navode kao „smiješan pokušaj vrijeđanja inteligencije.“

 „I opet ste obmanuli javnost kazavši da te, po vama beznačajne greške nijesu imale uticaj na iznos računa, jer je konkretno u prezentovanom računu koji bilježi deveto zaduženje, unešen dug za prethodnih sedam zaduženja. Iznos od 242 eura za jedan od zakupa je izostavljen nemarom službenika, pa ni „nesrećni“ DPS više ne zna koliko je dužan. Ali, kao što bi Vaši šefovi rekli „jedan gore dolje nije bitno, državno je svačije i ničije, ajde boga ti ne sitničari“. Toliko o „miješanju“ službenika u svoj posao.“- istakao je opozicionar.

On je Jovićevićki poruluo da neće uspjeti da sakrije nenaplačivanje računa i dugovanja vladajuće partije prema Opštini, uprkos njenoj „očiglednoj beskonačnoj tolerancija i osjetljivosti prema partijskom budžetu i strahu od partijskih šefova kojima ne smijete naplatiti dug i „zamjeriti“ se partiji“.

„Da je pravde i zakona, pokrenuli biste postupak prinudne naplate, jer su vaši partijski budžeti vrlo likvidni, nijesu osjetljivi na korona blokade, a i javnost je upoznata da su vaše partijske kolege iz cijele Crne Gore izdašno uplaćivale donacije DPS-u Tivat za kampanju. Očekujem da i SD izmiri dug, iako za Vas sitan, jer su salu koristili prije četiri mjeseca.“- zaključio je Božović.

Od ponedjeljka dozvoljen ulazak u Crnu Goru državljanima 122 zemlje

9
Granični prelaz Debeli brijeg foto Boka News

U Crnu Goru je, shodno odlukama Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti (NKT), od ponedjeljka dozvoljen ulazak građanima 122 države, kazali su iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).

Iz IJZ su naveli da u Crnu Goru i dalje nije dozvoljen ulazak državljanima Srbije zbog, kako su objasnili, nejasne situacije sa epidemiološkim podacima u toj zemlji.

Na listi država iz kojih je od 1. juna dozvoljen dolazak i boravak u Crnoj Gori, a u kojima je stopa aktivnih slučajeva COVID 19 manja od 25 na 100 hiljada stanovnika, su Hrvatska, Slovenija, Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo.

Iz Instituta su kazali da je prilikom ažuriranja liste posebna pažnja bila posvećena značaju prekogranične saradnje i otvaranju granice sa Srbijom, imajući u vidu dobrosusjedske odnose, brojne i razvijene privatne, porodične i ekonomske odnose Crne Gore i Srbije.

“Međutim, na odluku da se Srbija još uvijek ne uvrsti na listu zemalja uticala je prije svega nejasna situacija sa epidemiološkim podacima, odluka zdravstvenih institucija Srbije da se više hiljada inficiranih uklone sa spiska zaraženih jednim aktom, povećanje broja oboljelih poslednjih dana a samim tim i izvjesno pogoršanje epidemiološke situacije”, navodi se u saopštenju.

Kako su kazali, u svemu tome poseban problem predstavljao je potpuni izostanak odgovora na blagovremeni i profesionalni upit IJZ, koji je imao za cilj razmjenu epidemioloških podatka i otklanjanje svih nedoumica, a to je bio jedini mogući i ispravan put za popuštanje mjera i ispunjavanje interesa obje strane.

U IJZ su sigurni da je svima jasno da je njiova uloga isključivo zaštita i unapređenje zdravlja građana Crne Gore i njihovih gostiju.

“Bez obzira na svo razumljivo nestrpljenje koje postoji oko otvaranja granica sa Srbijom, takav potez, bez jasne epidemiološke potpore i dokaza koji bi ukazivali da je otvaranje granica moguće bez prihvatljivog rizika po zdravlje svih u Crnoj Gori, u ovom trenutku nije moguć”, naveli su iz IJZ.

Oni su kazali da su ove sedmice sa liste uklonjeni Egipat, Haiti, Irak, Izrael i Surinam.

“Iz razloga što je došlo do pogoršanja epidemiološke situacije, tako da je stopa aktivnih slučajeva u određenim državama trenutno iznad 25 na 100 hiljada stanovnika”, pojanili su iz IJZ.

Kako su naveli, lista ove sedmice neće biti proširena jer nije bilo država koje su u periodu od poslednjeg ažuriranja ispunile zacrtani kriterijum, a ažurirana lista počinje sa primjenom u ponedeljak u ponoć.

Tivat: Ugašen požar na gradilištu u Donjoj Lastvi

0
Pozar foto S.L.

Brzom intervencijom pripadnika Službe zaštite i spašavanja Tivat, ugašen je požar koji je oko 9.40 sati izbio na gradilištu velike stambene zgrade u tivatskom naselju Donja Lastva, preko puta objekta Pošte.

Na gradilištu zgrade turskih investitora zapalila se veća količina građevinskog otpada (stiropora, plastike, dasaka i najlona) u dvorištu, neposredno uz fasadu skoro već završenog troetažnog objekta.

Vatra iz koje su dopirale povremene manje eksplozije ispražnjenij sprej-boca farbe koje su se nalazile u gomili zapaljenog otpada, prijetila je da zahvati novu zgradu.

Pozar foto S.L.

Ipak, to je spriječeno brzom intervencijom tivatskih vatrogasaca koji su na lice mjesta izašli sa tri protivpožarna vozila.

Oni su za nekoliko minuta ugasili vatru i spriječili nastanak veće štete na novij stambenoj zgradi, ali i na obližnjem objektu jedne cvjećarnice.

Pretpostavlja se da je uzrok požara nepažnja radnika na gradilištu.

Temperatura na Zemlji u maju dostigla rekordno visok nivo

0
 visoke temperature

Zemljina temperatura porasla je na rekordni visoki nivo za maj, objavili su u petak iz Nacionalne uprave za okeane i atmosferu Sjedinjenih Američkih Država (NOAA), prenosi Anadolu Agency (AA).

Iz NOAA-e navode da su naučnici u njihovim nacionalnim centrima za informacije o okolišu zabilježili neobično visoke temperature širom svijeta, što je pokazalo da je maj 2020. zajedno sa onim iz 2016. godine najtopliji peti mjesec u istoriji mjerenja dugoj 141 godinu.

Prošlog mjeseca ove godine globalna prosječna temperatura iznosila je 15,7 stepeni Celzijusa, kao i u maju 2016. To je za skoro jedan stepen Celzijusa više od prosjeka za Zemlju u 20. vijeku, ističu iz NOAA-e.

Temperature na kopnu postavile su toplotni rekord, dok su temperature na okeanu na drugom mjestu od kada se vrše mjerenja. Dijelovi Afrike, Azije, zapadne Evrope, Južne i Srednje Amerike imali su rekordnu toplinu.

“Nastavljeno je sa zagrijavanjem dugi period i u svakom određenom mjesecu vjerovatno ćemo pokucati na vrata blizu rekorda u eri u kojoj živimo“, rekao je Deke Arndt, šef klimatskog nadzora NOAA-e.

Također, proteklo proljeće je bilo drugo najtoplije, nakon 2016. i do sada je drugi najtopliji petomjesečni početak godine.

Arndt je rekao da je vrlo vjerovatno da će 2020. godina biti jedna od dvije najtoplije godine od 1880. godine od kada se vrše mjerenja.

Tivat krenuo u proces ispunjavanja standarda za međunarodni sertifikat “Green Destination”

0
Radionica TOT – Green

Proces ispunjavanja uslova da bi Tivat dobio međunarodni sertifikat “Green Destination” (Zelena Destinacija) počeo je juče radionicom “Safe, Smart & Sustainable – Tivat Piloting “Green Destinations”, a  koja je održana u  u hotelu Regent Porto Montenegro.

Radionica je okupila pedestak učesnika – predstavnika Turističke organizacije Tivat koja je inicirala ovaj projekat, lokalne turističke privrede, strateških investitora koji u Tivtu realizuju velike projekte,  Opštine, NVO sektora, medija i JP Morsko Dobro.

Prisutne je pozdravila Danica Bojanić, diurektorica TO Tivat, istakavši da je TO ušla u izazovan proces pozicioniranja Tivta kao destinacije sa “Green Destinations” međunarodnim sertifikatom.

“Jedini pravi projekat oko kojeg svi treba da se ujedinimo, posebno sada nakon koronakrize je projekat ekološke države Crne Gore.”- podsjetila je Banjević na poruku prica NIkole II Petrovića-Njegoša i naglasila da je razvoj Tivta kao zelene destinacije jednako bitan kako za goste koji ga posjećuju, tako i za lokalno stanovništvo radi povećanja kvaliteta njegovog života i stepena održivosti ovdašnje turističko-ugostiteljske ponude.

Konsultantkinja TO Tivat u tom procesu, Kirsi Hyvaerinen iz Finske je upoznala sve učesnike sa pojmom “Green Destinations” i kroz iscrpnu prezentaciju približila dalje korake na putu za dobijanje “zelenog” sertifikata i profesionalnijeg upravljanja destinacijom. Fokus prezentacije je bio na standardima koji pokrivaju šest glavnih oblasti: upravljanje destinacijom, priroda i okolina, životna sredina i klima, kultura i tradicija, društveno blagostanje, te poslovanje i ugostiteljstvo.

U veoma inspirativnom predavanju Hyvaerinen koja i sama već godinama živi u Crnoj Gori, istakla je da je riječ o zemlji koja ima “predivnu prirodu i sve darove od Boga, ali se postavlja pitanje da li mi to pravilno koristimo.”

Sa radionice – foto TOT

“Stanje prirode se popravilo tokom korone, ali se moramo zapitati da li dovoljno radimo da zadržimo to plavetnilo mora i zelenilo na kopnu. Ovo je mala zemlja koja ima ograničene kapacitete i moramo stoga zajedno i pametno raditi da bi u Crnoj Gori na pravi način razvijali ekološki odgovoran i održivi turizam. Pohvalno je da u Crnoj Gori ima zaista puno akcija oje se često organizuju za čišćenje priorde, ali zašto bi smo čistili ako već možemo da uopšte ne prljamo i toliko zagađujemo, samo vodeći malo više brige o tome kako bacamo smeće ili kako da spriječimo nepotreno korišćenje plastijke za jednokratnu upotrebu.”- kazala je Hyvaerinen dodajući da ako jedna afrička država može da uspješno, strogo ograniči korišćenje plastike, onda to sigurno može i Crna Gora. Naglasila je da Crna Gora iTivat imaju ogroman neiskorišteni potencijal u specifilnim vidovima turizma poput sportskog i rekreativnog, kao i upozorila da se naša turistička ponuda u svom prirodnom ciklusu od tzv.rođenja do smrti, već nalazi u zrelom dobu i pred ulaskom u zasićenje, a što može loše uticati kao na turističku ekonomiju, tako i na živote samih građana u Crnoj Gori.

“Niko ne želi da dolazi u zemlju gdje je sve pretrpano zgradama i gdje se bjesomučno i daje gradi, več da uživa u njenom očuvanom kulturnom bogatstvu i prirodi. Možemo uticati na izbjegavanje tzv. overturizma odnosno pretjerano masovnog turizma u Crnoj Gori jer je smanjenje sezonalnosti i “razvlačenje” pika turističke posjete na niži nivo tokom dužeg vremenskog perioda, pravi put kojim treba ići u menadžmentu jedne destinacije. Tivtu sada treba destinacijski menadđment. Ovo nije samo prijekat, već čitav jedan process u kojem svi treba da budu uključeni.”- kazala je finska ekspertkinja koja je kroz niz konkretnih lokalnih primjera ukazala na pozitivne i negativne aspekte aktuelnog stanja turizma i odnosa prema životnoj sredini u Tivtu.

Hyvaerinen je posebno podvukal da, kada je u pitanju procjena uspjeha cijelog crnogorskog turizma, treba potpuno promijeniti indikatore na osnovu kojih se to sada ocjenjuje i umjesto koncentrisanja na povećanje broja dolazaka turista i ostvarenih nočenja po svaku cijenu, koristiti druge indikatore poput onih koliko specifični vidovi turizma i posjetioci sa posebnim  interesima, jednoj destinaciji ostavljaju više novca i kreiraju više radnih mjesta u širem  krugu djelatnosti, od tzv. masvnih turista na koje smo sada fokusirani.

“Ostvarena vrijednost, a ne obim turizma je ključ.”- podvukla je Hyvaerinen.

Slovenija otvara granice i za Crnu Goru od 15. juna

0
Slovenija

Vlada Republike Slovenije ažurirala je spisak država sigurnih od infekcije Kovid-19 iz kojih je od 15. juna moguć ulazak u Sloveniju. Među njima nalazi se i Crna Gora, objavljeno je na Tviter nalogu Vlade.

Slovenija će 15. juna, osim za Crnu Goru, granice otvoriti i za Italiju.

“Vlada je uzela u obzir procjenu epidemiološke situacije u Evropskoj uniji i Šengen zoni, Balkanu i italijanskim regionima, kao i kriterijume koje je pripremio Nacionalni institutu za javno zdravlje”, navodi se u odluci Vlade Slovenije.

Slovenija je ranije ove sedmice dozvolila ulazak bez ograničenja za građane 14 država Evropske unije, kao i za državljane Švajcarske, Norveške i Islanda.

Švajcarska, Norveška i Island članice su Evropskog udruženja slobodne trgovine (EFTA).

Mojdež i Bijela – primjeri dobre saradnje mjesnih zajednica i lokalne samouprave

0
Potpredsjednica Opštine HN obišla radove

Sa završetkom epidemije korona virusa, u Herceg Novom se nastavlja sa projektima sanacije lokalne putne infrastrukture. U Mojdežu i Bijeloj u toku su radovi na uređenju i proširenju puteva, koji su planirani i ugovoreni u proteklom periodu, a sada su se stekli uslovi da počne realizacija.

Lokacije su juče obišle potpredsjednica Danijela Đurović i sekretarka za lokalnu samoupravu Vesna Samardžić, koje su sa mještanima razgovarale o toku izvođenja radova – u Mojdežu se radi druga faza izgradnje saobraćajnice, a u Bijelskoj vali proširenje dionice lokalnog puta.

-Kao što vidimo, mještani su vrlo zadovoljni izvedenim radovima. Postignut je dogovor i da se na kritičnim tačkama uz put naspe jalovina, kako bismo omogućili još dodatnih proširenja i prostora za mimoilaženje, kazala je Đurović prilikom obilaska terena.

Đurović je podsjetila da je u Mojdežu prethodnih mjeseci završena prva faza, od Doma kulture do kuće Vujovića. Druga faza radova biće završena u narednih nekoliko dana, čime će ukupna dužina do sada sanirane dionice biti preko pola kilometra.

Radovi Mojdež

Kako je objasnila, radi se o veoma zahtijevnoj trasi, s obzirom da je postojala velika kosina i propust za jedan od potoka, pa je bilo potrebno dodatno ojačavanje same konstrukcije.

Projekat će imati i treću fazu u okviru koje će biti izvedeni radovi na još 250 metara puta prema zaseoku Vlaovići, pa će dužina uređene trase u konačnom iznositi oko 800 metara.

Đurović je napomenula i da je preduzeće „Vodovod i kanalizacija“ uradilo projekat za sanaciju i proširenje puta od spomenika kod kuće Andrića do filter stanice, kojom je predviđeno proširenje puta na šest metara. Projekat je vrijednosti 180 hiljada eura. Uz složnost mještana i saradnju sa lokalnom samoupravom, realizacija tog projekta mogla bi započeti već krajem ove godine.

Mještani Mitar Vlaović i Vaso Porobić zahvalili su se svima koji su učestvovali u izgradnji druge faze puta. Kako su kazali, prilaz crkvi Svetog Spasa pripada trasi izgrađene dionice, koja je do sada bila neuslovna, pa se vozilima i nije moglo prići, a posebnu teškoću predstavljali su kišni periodi. Istakli su značaj ovih projekata za selo, jer njihova realizacija mještanima značajno olakšava svakodnevno funkcionisanje, ali i otvara prostor za vrijednovanje turističkih potencijala ovog dijela grada.

Vrijednost radova iznosi od 26 do 29 hiljada eura po fazi, finansirala ih je Opština Herceg Novi, a izvela firma „Gramon Tomašević“. Projekti su uspješno realizovani zahvaljujući stalnoj, dobroj saradnji Sekretarijata za lokalnu samoupravu i Mjesne zajednice Mojdež. Realizaciju projekta podržao je mještanin, preduzetnik Nenad Brajović, koji je pomogao sa nivelisanjem brijega, što će omogućiti lakši uspon, odnosno manje padove na samoj trasi.

Srcem i dušom za uređenje Bijelske vale

Potpredsjednica Đurović i sekretarka Samardžić obišle su  juče i Bijelu, tačnije Bijelsku valu, gdje mještani u saradnji sa lokalnom samoupravom rade na proširenju 80 metara lokalnog puta.

Bijelska vala – radovi

Kako je istakao mještanin i član Savjeta Mjesne zajednice Bijela Božo Šerović, za potrebe proširenja puta na 5 i po’ metara bilo je potrebno ukloniti već postojeći kamen i lagerovati ga pored puta do završetka radova. Isti kamen biće iskorišten za uređenje i izgradnju međe.

-Riješeni su svi imovinsko-pravni odnosi, i zaista veliku zahvalnost dugujemo Tomu i Todoru Kneževiću i Miloradu Šeroviću, koji su ustupili dio svoje zemlje kako bi realizovali ovaj projekat. To zaista mnogo znači, imamo veliko selo i sve više ljudi nam se vraća. Imamo i crkvu Svete Bogorodice sa kapelom, a ova lokacija predstavljala je usko grlo, pa se sa pojačanim intenzitetom saobraćaja po sat ili dva nije moglo doći do kuća, kazao je Šerović i dodao da je projekat pokrenut na inicijativu mještana, a da ga realizuje Opština Herceg Novi.

Podsjetio je i da je prethodno uspješno završeno i proširenje pedesetak metara tog puta, pa će cijelokupni projekat biti vrijednosti oko 22 hiljada eura.

Prisutni mještani i predstavnice lokalne samouprave složili su se da su lokalnog stanovništvo, gradska uprava i Mjesna zajednica slogom i saradnjom pokazali kako se radi srcem i dušom za boljitak svih. U izvođenju ovih radova oslonili su se na lokalne snage, odnosno kompaniju mještanina Vesa Pavlovića sa čijim su kvalitetom izuzetno zadovoljni. U realizaciji projekta je učestvovalo i preduzeće „Komunalno stambeno“,  koje je izvelo pripremne radove na uklanjanju granja i rastinja duž trase koju je trebalo proširiti.

Predsjednik Opštine Tivat uručio donaciju Dispanzeru za žene Doma zdravlja Tivat

2
Sa uručenja donacije

Dio sredstava prikupljenih na prošlogodišnjoj donatorskoj večeri za nabavku opreme za Dispanzer za žene Doma zdravlja Tivat, usmjeren je na kupovinu posebne dijagnostičke sonde za postojeći ginekološki ultrazvučni aparat. Predsjednik opštine Tivat dr Siniša Kusovac je danas ovu vrijednu donaciju predao predstavnicama Doma zdravlja Tivat, dr Juliji Samardžić i šefici finansijsko-ekonomskog sektora Nikolini Franović. Vrijednost donacije je 6.500 €.

Predsjednik opštine je prisutne podsjetio na važnost društveno odgovornog poslovanja, ističući da je Opština oduvijek bila spremna odgovoriti na sve zahtjeve institucija od čijeg rada zavisi kvalitet života građana Tivta: “Na donatorskoj večeri koju smo organizovali prošle godine, u svrhu opremanja Dispanzera za žene i kupovine novog ultrazvuka, prikupljeno je ukupno 20.500 €. Ovaj novac ima svoju svrhu, a to je podizanje kvaliteta ginekološke dijagnostike u našem Domu zdravlja”, naglasio je Kusovac.

Donatorsko veče je održano u oktobru prošle godine, i zabilježen je izuzetan odaziv lokalnih privrednika, javnih ustanova, preduzeća i pojedinaca sa teritorije Opštine Tivat. Međutim Ministarstvo zdravlja je u međuvremenu obezbijedilo nedostajući ginekološki ultrazvučni aparat. Imajući ovo u vidu, odlučeno je da svrha prikupljenog novca isključivo bude opremanje Dispanzera za žene tivatskog Doma zdravlja, pa će i preostala sredstva prikupljena na ovaj način biti usmjerena na istu adresu.

Urucenje donacije

“Ova donacija ima veliki značaj za rad ginekološke ambulante, budući da je dijagnostika od ključnog značaja za zdravlje žene. Trenutno je oko 4000 žena u našem registru i one redovno koriste naše usluge”, navela je dr Julija Samardžić.

„Naš je cilj unaprijediti zdravlje majke i djeteta u mjeri u kojoj smo to u mogućnosti“, kazala je sekretarka Sekretarijata za mlade sport i socijalna pitanja, mr Darka Ognjanović. „Podsjetiću da Opština Tivat primjenjuje Odluku o pravima i uslugama iz socijalne i dječje zaštite, pa novčana naknada za novorođeno dijete iznosi 120.60 eura, dok je  visina novčane naknade za četvrto, peto ili svako naredno dijete 180.90 eura. Po našoj evidenciji, a na osnovu podnijetih zahtjeva, tokom 2019. godine u Tivtu su rođene 122 bebe“.