Koronavirus ima teške i razarajuće posljedice na avio-industriju

0
Aerodrom Tivat – foto Boka News

Kriza izazvana koronavirusom ima teške i razarajuće posljedice za avio-industriju i sve njene činioce kazao je novi izvršni direktor Montenegro Airlines-a (MA) Vlastimir Ristić i dodao da su suočeni sa najtežom krizom komercijalne avijacije od njenog postanka.

On je u intervjuu za Dan kazao da je svaki dan prizemljenja aviona jako skup, i generišu se troškovi koji ne samo da se ne mogu zaustaviti već se sa trajanjem krize multipliciraju.

“Bliže podatke o efektima krize po MA imaćemo po okončanju perioda bez komercijalnog letenja, i za sada bismo se uzdržali od nezahvalne prognoze kvantifikacije gubitka, rekao je Ristić.

On je dodao da je avio-saobraćaj zaustavljen 16. marta, a imajući u vidu posljednje mjere koje je predstavilo Nacionalno-kordinaciono tijelo (NKT), prvi letovi se mogu očekivati u junu i to ka destinacijama u okruženju, u smanjenom intenzitetu zbog redukovane tražnje.

“Tu krizu i smanjenje prihoda, osjetiće svi koji su direktno ili posredno vezani za avio-prevoz, od aerodroma, turističkih agencija, turoperatora, hotela, restorana i svih ostalih vidova turističke ponude. Svi smo u turističkom lancu koji trpi, ali se nadamo da ćemo, uz pomoć Vlade i međunarodnih organizacija, ipak izdržati”, naveo je Ristić.

On je saopštio da se teške posljedice koje Covid-19 ostavlja po poslovanje tiču, prije svega, budućeg rada i za sada ih je teško cjelovito sagledati.

foto Aerodromi CG

“Sprovođenje usvojenog zakona o MA je naš prioritetni zadatak i u svojoj primjeni ima elemenata koji se tiču postupaka nabavki osnovnih sredstava kompanije a koja su, sa druge strane, tržišna kategorija”, kazao je Ristić.

Kako će tržište reagovati na sve potrese koje Covid-19 izaziva, kako je objasnio, sada je rano zaključiti, ali može se reći da će, osim negativnih efekata o kojima ima dosta riječi, možda biti i onih koji nijesu po avio-operatere nepovoljni, kao što su pad cijene avio-goriva i aerodromskih usluga, i očekivano širenje ponude polovnih letjelica na tržištu iznajmljivanja i prodaje avio-jedinica.

“Ali, moramo biti oprezni, i sa ovakvim analizama, dodatno sačekati”, kazao je Ristić.

Na pitanje Dana koliki je u aprilu minus iz poslovanja MA Ristić je rekao da je riječ o višemilionskim gubicima.

“Prizemljeni smo već dva mjeseca, pa su i prodajno-komercijalne aktivnosti u potpunosti zaustavljene.

Sa druge strane, imamo mnogo fiksnih obaveza. Za ovu priliku pomenućemo samo najmarkantnije: isplata što lizing, što kreditnih renti za avione, održavanje avio-motora u odgovarajućoj tehničkoj kondiciji, isplatu zarada zaposlenima”, naveo je Ristić.

On je dodao da su se susreli sa najvećom krizom u avio-industriji koja je pogodila i velike i male kompanije. MA ne može biti izuzetak.

Ristić je saopštio da je prisilni prekid osnovne djelatnosti Društva uslovio odsustvo potreba za angažovanje radne snage.

“Iako nerado, iz razloga racionalnog vođenja kompanije, morali smo pribjeći zakonskom institutu privremenog prekida rada bez krivice zaposlenog, što znači da zaposleni nijesu na poslu i nijesu dužni da rade od kuće”, dodao je Ristić.

On je objasnio da im za navedeno pripada pravo na isplatu zarade u visini od 70 odsto osnova za naknadu koju čini prosječna zarada ostvarena u prethodnom polugodištu.

Aerodrom – Kontrolni toranj uTivtu – foto Smatsa

“Prihvatajući bez izuzetka i na pravi način takvu odluku poslovodstva, zaposleni su pokazali da dijele sudbinu kompanije i teret krize”, rekao je Ristić.

Na pitanje Dana, dokle je stigao postupak pokrenut zbog sumnje da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer upravlja dvjema privatnim kompanijama Ristić je rekao da je završen prije nekoliko mjeseci.

“Ali, najkorisnije je da pustimo institucijama sistema da dovedu do kraja svoje aktivnosti i time će pažnja javnosti u ovoj stvari dobiti odgovarajući odgovor”, rekao je Ristić.

On je objasnio da će strateški cilj MA ostati nepromijenjen, i da se ogleda u očuvanju privrednih, turističkih i strateških potencijala koje kompanija ima.

“Ukupna društvena funkcija kompanije mora jačati u susret ulaganju i očekivanjima vlasnika, Vlade Crne Gore. Učinićemo sve da se što bolje spremimo za implementaciju Zakona o ulaganju u konsolidaciju i razvoj MA i intenzivno ćemo sprovoditi i pripremati aktivnosti koje idu u pravcu namjenske upotrebe tih sredstava”, dodao je Ristić.

On je kazao da je MA takvim odnosom osnivača dobio novu šansu da pokaže svoju sposobnost prilagodljivosti dinamičnom procesu mijenjanja karaktera avio-saobraćaja i pokaže da kao mala, racionalna i fleksibilna avio-kompanija ima šansu da se najprije sačuva, a potom i postane, za regionalne uslove, ozbiljna kompanija koja obavlja svoj društveni zadatak.

“Put ka opisanom cilju, svakako zahtijeva aktivan rad svih zaposlenih i sistemske promjene pristupa poslu. Pri ovome mislim prije svega na kadrovsko jačanje MA u sektorima koji nijesu vezani za operativne procese realizacije letenja, privlačenje mladih ali i iskusnijih ljudi, koji će avijaciju doživjeti kao afirmaciju i izazov i na srednji i duži rok vidjeti sebe u MA. Vjerujemo da nakon svega, MA ima privrednu priliku a trudićemo se da stvorimo sada nedostajući kadrovski potencijal, da je iskoristimo”, zaključio je Ristić.Kriza izazvana koronavirusom ima teške i razarajuće posljedice za avio-industriju i sve njene činioce kazao je novi izvršni direktor Montenegro Airlines-a (MA) Vlastimir Ristić i dodao da su suočeni sa najtežom krizom komercijalne avijacije od njenog postanka.

On je u intervjuu za Dan kazao da je svaki dan prizemljenja aviona jako skup, i generišu se troškovi koji ne samo da se ne mogu zaustaviti već se sa trajanjem krize multipliciraju.

“Bliže podatke o efektima krize po MA imaćemo po okončanju perioda bez komercijalnog letenja, i za sada bismo se uzdržali od nezahvalne prognoze kvantifikacije gubitka, rekao je Ristić.

On je dodao da je avio-saobraćaj zaustavljen 16. marta, a imajući u vidu posljednje mjere koje je predstavilo Nacionalno-kordinaciono tijelo (NKT), prvi letovi se mogu očekivati u junu i to ka destinacijama u okruženju, u smanjenom intenzitetu zbog redukovane tražnje.

“Tu krizu i smanjenje prihoda, osjetiće svi koji su direktno ili posredno vezani za avio-prevoz, od aerodroma, turističkih agencija, turoperatora, hotela, restorana i svih ostalih vidova turističke ponude. Svi smo u turističkom lancu koji trpi, ali se nadamo da ćemo, uz pomoć Vlade i međunarodnih organizacija, ipak izdržati”, naveo je Ristić.

On je saopštio da se teške posljedice koje Covid-19 ostavlja po poslovanje tiču, prije svega, budućeg rada i za sada ih je teško cjelovito sagledati.

“Sprovođenje usvojenog zakona o MA je naš prioritetni zadatak i u svojoj primjeni ima elemenata koji se tiču postupaka nabavki osnovnih sredstava kompanije a koja su, sa druge strane, tržišna kategorija”, kazao je Ristić.

Kako će tržište reagovati na sve potrese koje Covid-19 izaziva, kako je objasnio, sada je rano zaključiti, ali može se reći da će, osim negativnih efekata o kojima ima dosta riječi, možda biti i onih koji nijesu po avio-operatere nepovoljni, kao što su pad cijene avio-goriva i aerodromskih usluga, i očekivano širenje ponude polovnih letjelica na tržištu iznajmljivanja i prodaje avio-jedinica.

“Ali, moramo biti oprezni, i sa ovakvim analizama, dodatno sačekati”, kazao je Ristić.

Na pitanje Dana koliki je u aprilu minus iz poslovanja MA Ristić je rekao da je riječ o višemilionskim gubicima.

“Prizemljeni smo već dva mjeseca, pa su i prodajno-komercijalne aktivnosti u potpunosti zaustavljene.
Sa druge strane, imamo mnogo fiksnih obaveza. Za ovu priliku pomenućemo samo najmarkantnije: isplata što lizing, što kreditnih renti za avione, održavanje avio-motora u odgovarajućoj tehničkoj kondiciji, isplatu zarada zaposlenima”, naveo je Ristić.

On je dodao da su se susreli sa najvećom krizom u avio-industriji koja je pogodila i velike i male kompanije. MA ne može biti izuzetak.

Aerodrom Tivat

Ristić je saopštio da je prisilni prekid osnovne djelatnosti Društva uslovio odsustvo potreba za angažovanje radne snage.

“Iako nerado, iz razloga racionalnog vođenja kompanije, morali smo pribjeći zakonskom institutu privremenog prekida rada bez krivice zaposlenog, što znači da zaposleni nijesu na poslu i nijesu dužni da rade od kuće”, dodao je Ristić.

On je objasnio da im za navedeno pripada pravo na isplatu zarade u visini od 70 odsto osnova za naknadu koju čini prosječna zarada ostvarena u prethodnom polugodištu.

“Prihvatajući bez izuzetka i na pravi način takvu odluku poslovodstva, zaposleni su pokazali da dijele sudbinu kompanije i teret krize”, rekao je Ristić.

Na pitanje Dana, dokle je stigao postupak pokrenut zbog sumnje da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer upravlja dvjema privatnim kompanijama Ristić je rekao da je završen prije nekoliko mjeseci.

“Ali, najkorisnije je da pustimo institucijama sistema da dovedu do kraja svoje aktivnosti i time će pažnja javnosti u ovoj stvari dobiti odgovarajući odgovor”, rekao je Ristić.

On je objasnio da će strateški cilj MA ostati nepromijenjen, i da se ogleda u očuvanju privrednih, turističkih i strateških potencijala koje kompanija ima.

“Ukupna društvena funkcija kompanije mora jačati u susret ulaganju i očekivanjima vlasnika, Vlade Crne Gore. Učinićemo sve da se što bolje spremimo za implementaciju Zakona o ulaganju u konsolidaciju i razvoj MA i intenzivno ćemo sprovoditi i pripremati aktivnosti koje idu u pravcu namjenske upotrebe tih sredstava”, dodao je Ristić.

On je kazao da je MA takvim odnosom osnivača dobio novu šansu da pokaže svoju sposobnost prilagodljivosti dinamičnom procesu mijenjanja karaktera avio-saobraćaja i pokaže da kao mala, racionalna i fleksibilna avio-kompanija ima šansu da se najprije sačuva, a potom i postane, za regionalne uslove, ozbiljna kompanija koja obavlja svoj društveni zadatak.

“Put ka opisanom cilju, svakako zahtijeva aktivan rad svih zaposlenih i sistemske promjene pristupa poslu. Pri ovome mislim prije svega na kadrovsko jačanje MA u sektorima koji nijesu vezani za operativne procese realizacije letenja, privlačenje mladih ali i iskusnijih ljudi, koji će avijaciju doživjeti kao afirmaciju i izazov i na srednji i duži rok vidjeti sebe u MA. Vjerujemo da nakon svega, MA ima privrednu priliku a trudićemo se da stvorimo sada nedostajući kadrovski potencijal, da je iskoristimo”, zaključio je Ristić.

Plitvička jezera drastično snizila cijene ulaznica

0
Plitvice

Dva najveća hrvatska nacionalna parka, Krka i Plitvička jezera, u posljednja dva mjeseca izgledaju kao iz bajke, ali bez ljudi. Gubici su golemi, jer zbog pandemije su 45 dana staze zjapile prazne. A od sutra se ponovno može gaziti njima. Po akcijskim cijenama, uz epidemiološke mjere, najavljuje Dnevnik Nove TV.

Među ostalim, obvezan je razmak među posjetiocima. Potrebno je pridržavati se razmaka i u brodovima i autobusima, kao i dezinficirati prostorije u koje ulaze gosti. No, bez stranih turista teško da će turistička krvna slika parkova ove godine biti dobra. U strukturi posjetitelja NP Krka strani državljani čine 86 posto. Kao ozebli sunce čekaju posjetioce.

Obližnja Plitvička jezera na godinu posjeti gotovo dva miliona ljudi. I oni otvaraju svoja vrata. Ravnatelj NP Plitvička jezera, Tomislav Kovačević, najavljuje niže cijene ulaznica.

‘Nakon gotovo dvomjesečne stranke, sutra otvaramo vrata. Krećemo sa dvotjednom kampanjom ‘Proljeće na Plitvičkim jezerima’. Cijena je 50 kuna za odrasle, 30 za studente i 25 kuna za djecu od 7 do 18 godina. Mlađi od 7 godina imaju besplatan upad’, pojasnio je Kovačević za Dnevnik Nove TV.

Objasnio je i da NP ove godine neće zapošljavati sezonske radnike.

“S obzirom da imamo stalnih 700 djelatnika, ove godine zbog ovakve situacije, sezonce nažalost nećemo uzimati. Sezonu ćemo izgurati sa stalnim zaposlenicima”, rekao je.

S gotovo dva milona posjetilaca koliko ih godišnje posjeti, ove godine ne mogu računati.

“Ove godine ne možemo dostići dva milijuna. Prošle godine smo imali i posebnu regulaciju posjeta s online ulaznicama. Vidjet ćemo kako ćemo otvoriti granice. Kroz mjesec i pol ćemo možda moći nešto prognozirati. U sadašnjoj situaciji, mi se nadamo da će biti posjetitelja i iz zapadne Europe”, zaključio je Kovačević.

Širom Evrope ublažavaju se mjere, porast zaraženih u Aziji

0
Djeca Španija – foto EPA
Širom Evrope započeo je u ponedjeljak dugotrajni proces ukidanja restrikcija nametnutih zbog koronavirusa, ali su prvi slučajevi u Wuhanu, nakon više tjedana bez novozaraženih, ukazali na opasnost drugog vala epidemije.
Vlade širom svijeta pokušavaju pokrenuti ekonomiju, a istovremeno držati pod kontrolom pandemiju koja je do sada usmrtila više od 280 tisuća ljudi.
Dok je Velika Britanija predstavila plan povratka ukidanja restrikcija, a Francuska i Španjolska su ublažile neke mjere, kineski grad Wuhan, u kojem je nastala pandemija, biježi drugi dan za redom nove slučajeve nakon mjesec dana bez potvrđenih slučajeva.

Južna Koreja također bilježi najveći broj novozaraženih u više od mjesec dana, a uzrok je ponajviše širenje zaraze u noćnim klubovima Seoula.

Vlasti su u nedjelju zatvorile kafiće i noćne klubove u Seoulu

Uz milijune koji ne rade i prigušene ekonomije vlade nastoje ubrzati proces otvaranja ekonomije, ali većina je odabrala postepeni pristup.

Britanski premijer Boris Johnson poručio je da je prerano za ukidanje karantene, ali je predstavio “uvjetni plan” ublažavanja mjera u narednim mjesecima.

Kazao je da su restrikcije prouzročile “kolosalnu cijenu za na naš način život”, ali da bi bila “ludost” uništiti napredak u borbi protiv koronavirusa preranim popuštanjem.

Više od 31.800 osoba umrlo je u Velikoj Britaniji od koronavirusa.

Samo je SAD zabilježio više smrtnih slučajeva.

Međutim, drugdje u Europi smanjuje se broj novih smrtnih slučajeva.

Tako je u Francuskoj u nedjelju umrlo 70 ljudi, što je najmanja brojka od početka travnja, dok dnevno u Španjolskoj umire manje od 200 ljudi.

Francuzi od ponedjeljka smiju napustiti svoje domove, bez traženja posebne dozvole, dok su se otvorile osnovne škole, kao i neke trgovine.

Terase kafića i restorana otvorene su od ponedjeljka u Španjolskoj.

Belgija i Grčka u ponedjeljak su također ublažile mjere.

Danska danas otvara fakultete i ugostiteljske objekte, a Češka muzeje, dvorce, kinodvorane i kazališta. U Nizozemskoj se otvaraju knjižnice, autoškole, frizerski saloni i djelomično osnovne škole.

Azijske zemlje, u kojima ima puno manje zaraženih nego u Europi i SAD-u, iako je njih prvo pogodio koronavirus, pomno prate znakove drugog vala pandemije.

Velik dio Kine vraća se u normalno stanje, a šangajski Disneyland u ponedjeljak je otvorio svoja vrata, nakon što je tri mjeseca bio zatvoren.

Međutim, u nedjelju je potvrđen koronavirus kod jedne osobe u Wuhanu, a još pet novih slučajeva potvrđeno je u ponedjeljak.

Lokalni zdravstveni dužnosnici rekli su da su svi zaraženi iz istog stambenog naselja te da je većinom riječ o starijim osobama

Porast broja oboljelih u Južnoj Koreji povezan je s jednom zaraženom osobom koja je posjetila pet noćnih klubova u istoj noći početkom svibnja.

Proslava Svetog Leopolda Bogdana Mandića 12. maja

0
Ispraćaj Svetog Leopolda iz Herceg Novog 16. septembar 2017. – foto Boka News

Blagdan Svetog Leopolda Bogdana Mandića proslavit će se u utorak 12. maja 2020. u Herceg Novom. Slavit će se tri svete mise u crkvi Svetog Jeronima i to u: 8, 10 i 18 sati.

“U skladu s novim mjerama Vlade CG i NKT o suzbijanju virusa Covid-19 i odredbama apostolskog upravitelja Kotorske biskupije mons. Rroka Gjonelleshaja, najveći broj vjernika koji može sudjelovati na svakoj misi u crkvi Svetog Jeronima je 45, dok ispred crkve može biti ukupno 20 vjernika.

Podsjećamo sve poštovaoce Svetog Leopolda da je prilikom dolaska u crkvicu Sv. Leopolda radi osobne molitve također potrebno držati propisanu fizičku distancu” – saopšteno je iz Kotorske biskupije.

Od danas dozvoljen saobraćaj ličnim vozilima i javni međugradski prevoz putnika unutar regiona CG

0
Policija Tivat – Kotor – foto Boka News

Javni prevoz od danas ponovo funkcioniše i to unutar tri regiona Crne Gore.

Iako je jedan dio javnosti pomislio da posljednje ublažavanje mjera Nacionalnog koordinacionog tijela podrazumija uspostavljanje lokalnog autobuskog prevoza i u gradovima pogođenim koronavirusom, to se, ipak, još neće desiti.

Prema odluci NKT-a dozvoljen je saobraćaj ličnim vozilima i javni međugradski prevoz putnika unutar primorskog, centralnog i sjevernog regiona.

Primorski – između opština Bar, Budva, Herceg Novi, Kotor, Tivat, Ulcinj kao i Prijestonice Cetinje

Centralni– između Glavnog grada Podgorice, Prijestonice Cetinje i opština Danilovgrad, Tuzi, Nikšić, Šavnik i Plužine

Sjeverni – između opština Pljevlja, Žabljak, Bijelo Polje, Berane, Mojkovac, Kolašin, Plav, Rožaje, Andrijevica, Petnjica i Gusinje.

U vozilima međugradskog prevoza putnici neće moći da stoje, ali je dozvoljeno da sjede jedni pored drugih. Nošenje zaštitne maske je obavezno.

– U putničkom motornom vozilu ne mogu se u isto vrijeme prevoziti više od dvije punoljetne osobe, osim ako se prevoze članovi zajedničkog porodičnog domaćinstva. Ova zabrana ne odnosi se na vozila pravnih lica kojima se vrši prevoz zaposlenih, vozila predstavnika medija i ona koja se koriste za potrebe hitnih interventnih službi (zdravstvo, policija, vojska, vatrogasne službe i sl) – pojašenjeno je iz NKT-a.

Lokalni autobuski prevoz od 4. maja funkcioniše samo u crnogorskim gradovima u kojima nema registrovanih slučajeva zaraze, dok se u opštinama pogođenim koronavirusom za sada mogu koristiti taksi usluge.

Turska se priprema za dolazak turista, uvodi posebne higijenske mjere

0
Turska foto EPA

Turska uspostavlja posebne higijenske mjere i standarde kako bi se pripremila za povratak turista, rekao je u nedjelju turski ministar kulture i turizma Mehmet Ersoy za turski CNN.
Korak po korak postupno će, od kraja maja, biti ukidana ograničenja putovanja unutar zemlje, kazao je Esroy.

Međunarodni letovi postupno će se uvoditi, dodao je.

Vlada je razvila program izdavanja certifikata za hotele i restorane koji će morati zadovoljiti stroge kriterije, rekao je Esroy.

Ukupno postoje 132 kriterija, uključujući poštivanje higijenskih uvjeta i socijalne distance.

Zaposleni će također morati biti obučeni za sprječavanje širenja infekcije. Ukida se samoposluživanje hranom i pićem.

Vlada je također objavila popis bolnica, s njihovim kapacitetima, koje su dostupne u popularnim turističkim odredištima.

Turizam je značajan dio turskog gospodarstva, a ove su godine turske vlasti, prije pandemije, predviđale dolazak 58 miliona gostiju.

Esroy kaže da je koronavirus u Turskoj pod kontrolom te da Turska može očekivati 63 milijuna turista u 2021.

Turska postupno ukida restriktivne mjere nametnute kako bi se suzbilo širenje koronavirusa.

Ovog vikenda je policijski sat na snazi u 24 grada i provincije, što je smanjenje u odnosu na 31 prošle  sedmice.

Također, dozvoljeno je starijima od 65 da borave izvan svog doma nekoliko sati, a od ponedjeljka se otvaraju šoping centri i frizerski saloni.

Prema podacima Sveučilišta Johns Hopkins koronavirus potvrđen je u Turskoj kod 137.115 ljudi, uz 3.739 smrtnih slučajeva.

Preporuke za hrvatske i strane državljane koji ulaze u RH

1
GP Karasović
GP Karasović

Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je preporuke za hrvatske i strane državljane koji ulaze u RH, oni su ih se dužni pridržavati 14 dana, a izlaske iz smještaja ograničiti samo na nužne te nositi masku i održavati fizički razmak.

Kod ulaska u RH za hrvatske državljane ne provodi se više mjera samoizlacije u trajanju od 14 dana već im prilikom ulaska granična policija uručuje letak s uputama HZJZ-a. Preporučuje se da ograniče kontakte s drugim osobama te da izvan svoje kuće obavljaju samo najnužnije i neodgodive poslove tijekom 14 dana od dana ulaska u RH.

Ako strani državljanin ima namjeru prijeći državnu granicu mora zadovoljiti jedan od sljedećih uvjeta – da posjeduje dokumentaciju kojom dokazuje vlasništvo nekretnine u RH ili plovila, da dolazi na sprovod, da posjeduje dokumentaciju kojom dokazuje poziv gospodarskog subjekta u RH, interes gospodarskog subjekta za njihov dolazak ili poziv na poslovni sastanak.

Svi ostali strani državljani koje imaju neki poslovni razlog, kojeg se trenutno ne može predvidjeti, a nemaju odgovarajuću dokumentaciju svoju namjeru ulaska u RH trebaju najaviti na e-mail adresu: uzg.covid@mup.hr te će im se u najkraćem roku odgovoriti na taj zahtjev.

Takve osobe su dužne svesti kontakte s drugima na nužni minimum i pridržavati se uputa o smanjenju rizika od prijenosa bolesti, tijekom 14 dana od dana ulaska u RH mjeriti tjelesnu temperaturu u jutarnjim satima te ako je viša od 37,2 Celzijeva stupnja i ako imaju bilo koje znakove bolesti, trebaju se telefonom javiti izabranom liječniku obiteljske medicine ili teritorijalno nadležnom epidemiologu.

Ako osobe po ulasku u Hrvatsku razviju simptome bolesti trebaju ostati u svom smještaju i javiti se telefonom domaćinu, tj. organizatoru njihova dolaska koji obavještava epidemiologa ili nadležnog liječnika primarne zdravstvene zaštite, a izvan njihova radnog vremena poziva hitnu medicinsku službu ili telefonom kontaktira najbližu COVID ambulantu.

Ako pri ulasku u Hrvatsku osoba ima znakove bolesti, granična policija će obavijestiti sanitarnog inspektora. Takvim osobama preporučuje se da ne ulaze u RH, a ako iz neodgodivih razloga ipak moraju prijeći državnu granicu upućuju se najkraćim putem u nadležnu zdravstvenu ustanovu na testiranje i liječenje, odnosno, na testiranje i u izolaciju.

Osobe koje imaju povišenu tjelesnu temperaturu i simptome akutne respiratorne infekcije trebaju odgoditi svoj dolazak u Hrvatsku.

Hrvatski i strani državljani mogu zatražiti dodatne informacije i pojašnjenja na info broju 112 ili 113.

Organizatori pronijeli mošti automobilom kroz grad

0
Crkva Svetog Save u Tivtu – foto S.L.

Policija je danas izvršila dodatni pritisak na organizatore manifestacije “U svjetlosti Hristovog vaskrsenja Bokelji Sv. Savi i prevlačkim mučenicima” da odustanu od uobičajenog nošenja moštiju prevlačkih mučenika kroz Tivat do crkve Sv.Save.

Prema riječima sveštenika Mijajla Backovića iz policije im je rečeno da se ne može dozvoliti nošenje moštiju uz pratnju vjernika u litiji.

Nakon toga organizatori su pronijeli mošti automibilom kroz grad i blagoslovili ga.

Mošti su donešene u crkvu Sv.Save u kojoj je obavljena večernja služba sa akatistom za zdravlje građana i blagoslov grada Tivta.

Crkva Svetog Save u Tivtu – foto S.L.

Sveštenici i prisutni vjernici pridržavali su se mjera NKT -a za vrijeme vršenje vjerske službe, a sve su pratile mnogi uniformisani i pripadnici tivatske policije u civilu.

“Danas me je sramota, prije svega kao gradjanina Tivta i Crne Gore što mošti zaštitnika našeg grada koji su źivot svoj dali za Hrista, nismo dostojanstveno dočekali u našem gradu, kao što smo to radili 19 godina unazad“ – kazao je sveštenik Backović.

Crkva Svetog Save u Tivtu foto S.L.

Mošti će ostati u hramu Sv. Save tri dana, kako bi se dala šansa svim vjernicima koji to žele, da ih cjelivaju i poklone im se uz pridržavanje propisane fizičke distance i mjera NKT-a.

Conte: Bilo bi lijepo kad bi Talijani proveli odmor u Italiji

0
italija – foto Reuters

Talijanski premijer Giuseppe Conte poručio je Talijanima u nedjelju kako mogu očekivati da će godišnje odmore provesti na plažama u trenutku dok zemlja postupno ukida ograničenja uvedena u okviru borbe protiv epidemije koronavirusa.

“Nećemo provesti ljeto na balkonima, ostavljajući u karanteni ljepote Italije. Moći ćemo na obalu, planine i u naše predivne gradove”, rekao je Conte za nedjeljno izdanje Corriere della Sera.

Dodao je da bi bilo lijepo kad bi Talijani svoj odmor proveli u Italiji, iako će ti odmori biti drukčiji jer će ljudi morati slijediti preporuke i mjere zdravstvenih stožera te biti oprezni.

Conte nije rekao hoće li Talijani smjeti putovati u inostranstvo.

Prema sadašnjim mjerama ograničenja Talijani ne smiju putovati u druge pokrajine bez valjanih razloga. Conte je kazao kako se još ne zna hoće li to ograničenje biti ukinuto jer to ovisi o tijeku epidemije.

U Italiji se broj novozaraženih slučajeva već neko vrijeme smanjuje. Iako je odlazak na plaže zabranjen, društvenim mrežama kruže fotografije prepunih plaža na Siciliji.

Gradonačelnik Palerma Leoluca Orlando kritizirao je na Facebooku neodgovorno ponašanje ljudi.

Sicilija i druga područja taljianskog juga nisu tako jako pogođena epidemijom koronavirusa kao sjever zemlje i stoga mnogi traže pokretanje turizma.

U zemlji je potvrđeno više od 218 hiljada slučajeva covida-19, a umrlo je 30.395 osoba.

U zaleđu Boke Kotorske posadili 13.000 maslina, planiraju…

Zaleđe Boke Kotorske, selo Vranovići – Opština Kotor, predivan pogled sa jedne strane na uvalu Bigova i otvoreno more, a sa druge strane na Tivatski zaliv, idelna lokacija za apartmansko naselje ili hotelski kompleks! Ali, tako nisu misli u kompaniji „Agrar Čelebić“. Smatrali su da je mnogo vrjednije sačuvati autentičnost ovog krajolika i oplemeniti ga autohtonom vrstom stabala čiji su plodovi vjekovima hranili mještane, dajući im zlatne kapi ulja. Zasadili su maslinjak sa 13.000 stabala, a u budućnosti planiraju da ih bude 40.000. Na kamenitom tlu pronašli su vodu za navodnjavanje, a planiraju da naprave mlin i pokrenu proizvodnja ulja i drugih proizvoda od maslina.

Ovaj projekat dokazuje da se na neiskorišćenom terenu u zaleđu Boke može primijeniti savremeni način sadnje maslinjaka i proizvodnje kvalitetnog maslinovog ulja. Nekada je u Boki važilo pravilo da se mladić ne može oženiti ako nije zasadio najmanje stotinu korjena maslina. I pored toga, velika površina zemljišta pogodna za sadnju maslina u Boki Kotorskoj ostala je neobrađena, ali u to vrijeme naši preci nisu posjedovali tehnologiju koju imamo danas.

Ali krenimo redom. „Čelebić Agrar“ d.o.o. je članica Čelebić Grupe, osnovana sa namjerom da poslovanje razvije u oblasti poljoprivrede. Na javnom pozivu Vlade Crne Gore, Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja koje je davalo u zakup lokalitet Vranović – Opština Kotor, prihvaćen je projekat „Agrar Čelebića“ kojim je bila planirana sadnja maslinjaka na tom području.

Zemljište od 156 hektara uzeto je u zakup na period od 30 godina, a investicionim programom predviđeno je zasađivanje maslina na površini od 125 hektara, kao i podizanje objekata koji bi bili u službi poljoprivredne proizvodnje i valorizacije lokacije (ekonomsko dvorište, uljara i slično). Cjelokupan investicioni program kompanija planira realizovati do 2023. godine.

I sami iznenađeni nesvakidašnjim prizorom krajolika i projekta koji je u skladu sa prirodom, a na koji smo skoro zaboravili, u tek zasađenom maslinjaku, zatekli smo Dejanu Čelebić, izvršnu direktoricu “Čelebić Agrar” d.o.o. koja je, ponosna na sve što je do sada učinjeno, sa neskrivenim zadovoljstvom prihvatila da odgovori na naša pitanja.

Boka News: Kolika je površina maslinjaka, koliko su trajali radovi na pripremi terena i što je rađeno? Koliko ste do sada uložili sredstava, a koliko planirate da uložite u cijeli projekat?

Dejana Čelebić – izvršni direktor Agrar Čelebić

Dejana Čelebić: Maslinjak kada se završi zauzimaće površini od 125 hektara. Radovi na pripremi terena počeli su krajem 2018. godine i za period od godinu dana očišćeno je cca 90 hektara nepristupačnog terena. Radovi su obuhvatali uklanjanje niskog rastinja, te uklanjanje i lomljenje velikog kamenja, ravnanje terena. Nakon radova na čišćenju terena, vršila se i priprema 13.000 rupa za sadnju prvih maslina, na površini od 51,5 hektara. Rupe su pripremljene na način da se specijalizovanim mašinama vršilo kopanje zapremine 1 m3. S obzirom na procenat kamena u izvađenoj zemlji, ista se u drobiličnom postrojenju miješala sa dopremljenom plodnom zemljom i uz odgovarajući dodatak đubriva vraćala u iskopanu rupu. Time je osigurano da nakon sadnje korijen masline može učvrstiti svoje mjesto i obezbijediti sve hranljive materije biljci.

Do sada smo u navedene radove uložili preko 1.500.000 €, dok ukupna ulaganja predviđena investicionim programom iznose 8.000.000 €.

Boka News: Koliko je maslina usađeno i o kojoj se vrsti radi? Da li ste sadili naše autohtone sorte žuticu i crnicu? Da li je urađen sistem navodnjavanja i na koji način ćete obezbijediti vodu?

 

Dejana Čelebić: Ukupan predviđeni broj maslina koji će biti zasađen u maslinjaku je cca 40.000. U decembru 2019. godine počela je sadnja prvih maslina na površini pripremljenoj za sadnju – 51,5 hektara, a zaključno sa februarom mjesecom, posađeno je 13.000 maslina. Želeći da pružimo nov proizvod crnogorskom i  regionalnom tržištu, odlučili smo se za sorte kojih nema na našem podneblju – španske sorte maslina, poput Picual-a. Ostale posađene sorte su takođe španske i obuhvataju sorte naziva: Carlesca, Arbequina, Manzanillo Sevillano.

Trenutna situacija poremetila nas je u namjeri da sve preostale masline (cca 27.000) posadimo do kraja tekuće godine, što ćemo nastojati da uradimo do kraja sljedeće godine.

Na lokalitetu su izvršena hidro-geološka istraživanja, te je izbušen bunar dubine 220 m, a prve manje količine vode su pronađene na dubini od 140 metara. Teren  na kojem je izbušen bunar je na nadmorskoj visini od 210 metara, a voda je pronađena na orjentaciono 70 m nadmorske visine. Na mjestu gdje je pronađena voda izgrađen je rezervoar kapaciteta 50m3, a na najvišoj koti lokaliteta izgrađena je i akumulacija za vodu kapaciteta 14.000 m3 iz koje će se vršiti navodnjavanje svih maslina. Akumulacija će se vršiti vodom iz rezervoara, kao i od atmosferskih padavina. Voda će se iz akumulacije do stabla maslina sprovesti sistemom za navodnjavanje i prihranu maslina „kap po kap“, a koji je trenutno u izgradnji (za posađenih 13.000 maslina). Sa narednom fazom sadnje, vršiće se dalja izgradnja sistema za navodnjavanje i ukoliko se ukaže potreba i bušenje novog bunara.

Boka News: Koliko  planirate da zaposlite osoba i koliko ih trenutno radi?

Dejana Čelebić: Trenutno „Čelebić Agrar“ d.o.o. broji 3 zaposlena, a u maslinjaku su pored agronoma angažovani i sezonski radnici, u zavisnosti od vrste posla, kao i kolege inženjeri iz matične kompanije i podizvođači koji trenutno rade na izgradnji sistema za navodnjavanje. Investicionim programom je predviđeno zaposlenje 18 radnika.

Boka News: Kada očekujete prvi rod i prvo ulje iz vašeg maslinjaka? Da li planirate turističke posjete s obzirom na dobar lokalitet i pristupačnost?

Dejana Čelebić: Naš primarni proizvod biće masline i proizvod od maslina – maslinovo ulje. Turističke posjete maslinjaku su predviđene kao mogućnost, o čemu ćemo detaljnije razmišljati kada se realizuje sve što je obuhvaćeno investicionim programom.

U maslinjaku su posađene dvogodišnje sadnice (13.000), pa se prvi rod očekuje za dvije godine (od 1,5 – 2 tone maslina), kada planiramo da pustimo u rad i uljaru. Treće godine nakon sadnje, očekuje se prvi značajniji rod maslina (od 6 – 7 tona).

Boka News: Koje stručnjake iz oblasti maslinarstva ste angažovali i konsultovali na projektu?

Dejana Čelebić: Pripremavši se za početak radova i uzimajući u obzir sličan sastav zemljišta, tokom 2018. godine posjetili smo maslinjake i uljare u BiH i Hrvatskoj, i poslušali iskustva vezana za pripremu terena.

Iako smo „pioniri“ u sektoru poljoprivrede, znanje inženjera zaposlenih u Čelebić Grupi, kao i dugogodišnje iskustvo u oblasti građevinarstva bilo je od pomoći pri organizovanju posla ovog obima, kao i u osmišljavanju racionalnih načina pripreme terena, te navodnjavanja maslina, uz stalno angažovanje stručnjaka iz oblasti agronomije.

Na projektu su od samog početka stalno angažovani domaći stručnjaci iz oblasti agronomije i inženjeringa, a ostvarili smo saradnju i sa španskim stručnjacima (agronomima) sa kojima smo u kontinuitetu u kontaktu.

Maslinjak – Vranovići – Agrar Čelebić

Boka News: Obično na ovakvim lokacijama niču apartmanska naselja. Vi ste ponudili jedan drugi, kvalitetniji način očuvanja prostora. Kako ste došli na ideju sadnje maslinjaka i što vas je rukovodilo da krenete u ovaj projekat?

Dejana Čelebić: Već dugi niz godina Čelebić Grupa, čija je članica doo „Čelebić Agrar“ diverzifikuje i usmjerava poslovanje ka održivim sektorima privrede – turizam, ugostiteljstvo, poljoprivreda – pa se takva namjera kompanije ostvarila i kroz učešće na javnom pozivu Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja za davanje u zakup zemljišta u KO Vranovići, sa ciljem uspostavljanja zasada maslina, tj.unapređenja maslinarske proizvodnje u Crnoj Gori..

Izvrsna lokacija za razvoj maslinarstva, kao i potencijal lokacije je ono što nas je podstaklo da učestvujemo na javnom pozivu, ali i spremnost i mogućnost da okupimo domaće i strane stručnjake (eksperti različitih profila) i oplemenimo jednu nepristupačnu oblast, pretvorimo je u plodnu i ponudimo kvalitetan proizvod tržištu.

I pored velikih ulaganja i dugog perioda povrata sredstava, očekujemo da će ovaj projekat dugoročno doprinijeti razvoju poljoprivrede, pa i turizma, i biti jedno od ljepših obilježja crnogorskog primorja.

Vjerujemo da  će od ovog projekta koristi imati svi „stejkholderi“, tj. zainteresovane strane – i kompanija i njeni zaposleni, lokalna i šira društvena zajednica, država.

/Miro Marušić/