EK je u četvrtak preporučila da se ukinu granične kontrole unutar šengenskog prostora do 15. jun, otvore vanjske granice za zemlje jugoistočne Europe od 1. jula te postupno otvore vanjske granice za građane ostalih trećih zemalja sukladno njihovoj epidemiološkoj situaciji.
“Komisija preporučuje članicama šengenskog prostora i pridruženih zemalja da ukinu unutarnje granične kontrole do 15. juna 2020. i da produlje privremena ograničenja za putovanja u EU koja nisu nužna do 30. juna, te da pripreme okvir za postupno otvaranje nakon toga”, objavila je Komisija.
Komisija također preporučuje da se ukinu ograničenja za putovanja u EU za građane Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije od 1. jula “budući da je njihova epidemiološka situacija slična ili bolja nego što je u EU-u”.
Za ostale treće zemlje Komisija ne preporučuje opće ukidanje ograničenja jer je zdravstvena situacija u nekima od njih kritična.
Stoga se predlaže da se ograničenja ukinu za odabranu skupinu zemalja, a selekcija bi trebala počivati na objektivnim načelima i kriterijima, uključujući zdravstvenu situaciju, sposobnost uvođenja mjera za suzbijanje zaraze tijekom putovanja te recipročnost.
Pri tome bi se u obzir uzimali podaci iz relevantnih izvora poput Europskog centra za kontrolu i spriječavanje bolesti i Svjetske zdravstvene organizacije.
Upravljanje granicama u isključivoj je je nadležnosti zemalja članica i Europska komisija o tome ne može odlučivati nego samo preporučiti.
Za građane zemalja za koje ostaju restrikcije, Komisija preporučuje da se prošire kategorije putnika koji mogu ulaziti u EU, primjerice na studente.
“Nakon ukidanja unutarnjih graničnih kontrola, mi predlažemo jasan i fleksibilan pristup prema ukidanju ograničenja za putovanje u EU od 1. jula. Međunarodna putovanja ključna su za turizam i biznis, za povezivanje obitelji i prijatelja”, izjavila je povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson.
Djeca do 15 godina mogu besplatno da uđu u nacionalne parkove u našoj državi – predviđeno je izmjenama odluke o visini i načinu obračuna i plaćanja naknada za korišćenje dobara nacionalnih parkova koje je Vlada usvojila danas.
Do sada su djeca do 12 godina bila oslobođena plaćanja naknada za ulazak u nacionalne parkove.
– Izmjenama odluke pristupilo se iz razloga što se u skladu sa potražnjom pojedinih usluga u nacionalnim parkovima ukazala potreba za ukidanjem i smanjenjem cijena pojedinih naknada koje se naplaćuju. Ukinute su ulaznice u NP Durmitor na tri, sedam i 15 dana i ulaznice u sve nacionalne parkove na 10 dana, jer su analize pokazale da je za te ulaznice postojalo malo interesovanje – navedeno je u saopštenju Vlade.
Brisane su i naknade za privredni ribolov, jer su one obuhvaćene novom odlukom o visini naknade za izdavanje dozvole za obavljanje privrednog ribolova i akvakulture.
NP Durmitor – Crno jezero – foto Boka News
– Za 50 odsto umanjene su naknade za godišnju ulaznicu za sve nacionalne parkove, a uvedeni su popusti za naknade za sportski ribolov i sportsku ribolovnu dozvolu za članove sportsko ribolovnih udruženja, klubova i društava – kazali su iz Vlade.
Usvojena je informacija o zahtjevu privrednih ribara sa Skadarskog jezera i Nacionalnih parkova Crne Gore za smanjenje godišnje naknade za obavljanje privrednog ribolova u visini od 50 odsto i produženje važenja izdatih dozvola sa ciljem ublažavanja posljedica prouzrokovanih koronavirusom.
NP Biogradska Gora – foto Boka News
– Nacionalni parkovi Crne Gore zaduženi su da svim privrednim ribarima koji podnesu zahtjev za izdavanje dozvole za obavljanje privrednog ribolova na Skadarskom jezeru od dana usvajanja informacije obračuna popust u visini od 50 odsto, te da se smanjenje naknade odnosi na sve buduće izdate godišnje dozvole za obavljanje privrednog ribolova sa važenjem do kraja ove godine – rekli sz uz Vlade.
Privrednim ribarima sa Skadarskog jezera kojima su dozvole izdate od 23. marta i koji su dozvole platili u punom iznosu rok važenja dozovole se produžuje na još godinu bez naknade, a dozvolama za ulov jegulje koje su bile važeće na dan 20. marta ili koje su bile plaćene od 1. januara do 1. maja produžava se važenje do 1. septembra bez dodatne naknade.
Spomenik palim borcima NOR – Dobrota – foto Opština Kotor
Na teritoriji opštine Kotor obnovljeno je pet spomenika palim borcima NOR-a od 1941. do 1945. godine i to u Lipcima, Perastu, dva u Dobroti i Škaljarima.
Crna Gora i Tivat će biti domaćini i organizatori Svjetskog kongresa podmorničkih veterana 2023.godine – potvrđeno nam je danas iz Udruženja „Podmorničar“ iz Tivta koje okuplja bivše podmorničare Jugoslovenske ratne Mornarice, a koji žive u Crnoj Gori.
„Putem online glasanja, odluku da se Crnoj Gori povjeri domaćinstvo i organizacija ovog zbačajnog međunarodnog skupa, podržale su 19 od 24 zemlje – članice Međunarodnog kongresa podmorničara ISC (International Submariners Congress). Ovr godine Kongers koji je trebalo da se održi u Karlskroni u Švedskoj je morao biti otkazan zbog koronavirusa i odložen je za 2021. Šveđani će te godine biti domaćini, Grčka 2022., a mi smo dobili organizaciju Kongresa za 2023. jer je Njemačka odustala od toga da oni budu domaćini te godine.“- kazao nam je član rukovodstva NVO „Podmorničar“ iz Tivta, kapetan bojnog broda u penziji Rajko Bulatović.
On je istakao da je to velika čast i obaveza za Udruženje podmorničkih veterana iz Crne Gore, ali i odlična prilika za dodatnu međunarodnu promociju i Tivta i cijele države, odnosno bogate mornaričke i vojno-tehnološke tradicije u Boki Kotorskoj. Naime, 2023.godine kada će se kongres održati u Tivtu, navršava se tačno 110 godina od dolaska prvih podmornica uopšte u Boku Kotorsku jer je austrougarska podmornica U-3 uplovila u ovdašnju njihovu veliku vojnopomorsku bazu još daleke 1913. Za vrijeme Prvog svjetskog rata, Boka je uz Pulu, bila glavna baza njemačke Mitellmer U-boot flotile (Sredozemne podmorničke flotile) koja je stvarala izuzetno velike probleme saveznicima u Mediteranskom basenu. Neke svjetski poznate ličnosti i najveći podmornički asovi svih vremena, tada su bili u Boki, poput najčuvenijeg od svih Karla Denica, ili Lotara fon Arnoa dela Perijera, Maksa Valentajnera, Valtera Forstmana, Ota fon Hersinga, Georga fon Trepa, Martina Nimolera, Joefa Holuba, Zdeneka Hudečeka do Vilhelma Kanarisa.
U vrijeme održavanja Kongresa, navršiće se i 95 godina od ustanovljavanja jugoslovenskog podmorničarstva, odnosno dolaska u Tivta prvih jugoslovenskih pomsornica „Hrabri“ i „Nebojša“ 1928.
Zbirka pomorskog nasljeđa – foto M. Marušić
Tivat ima višedecenijskku duboku vezu sa podmorničarstvom kao tehnološki veoma naprednom djelatnošću i segmentom ratne brodogradnje jer su podmornice Austro-Ugarske, Kraljevine i socijalističke Jugoslavije, ali i SSSR-a i Libije, decenijama održavane i remontovane u ovdašnjem vojnom brodogradilištu Arsenal, a Tivat je i mjesto gdje je 2005. i završilo podmorničarstvo na ovim prostorima kada je zvanično rasfirmirana tadašnja 88.flotila podmornica RMVJ. Ovdje su sačuvani brojni artefakti vezani za bogatu i dugu tradiciju podmorničarstva u Boki, među kojima su najznačajnije dvije kompletne podmrnice: mala tzv. džepna pdomornica P-912 „Una“ i velika dizel-električna podmornica P-821 „Heroj“ a koje su danas muzejski ekponati u Zborci pomorskog nasljeđa Porto Montenegra. Tivat je do sada u više navrata bio mjesto okupljanja podmorničkih veterana bivše Jugoslavije jer njihova udruženja iz Srbije, Hrvatske, Slovenije i Crne Gore odlično međusobno sarađuju, a priliku da obiđu ovdašnje podmornice-muzejske ekponate, proteklih godina nisu propuštale ni mnoge njihove kolege- aktivni ili penzionisani podmorničari iz cijelog svijeta, koji su u Crnu Goru dolazili kao turisti. Ipak, organizacije višednevnog skupa koji će u maju 2023.. u Tivtu okupiti oko 200 delegata – podmorničkih veterana iz cijelog svijeta i članova njihvih porodica, je mnogo ambiciozniji i ozbiljniji poduhvat u čemu će Udruženju „Pormorničar“ kao domaćinu, partneri biti gradska uprava, predstavnici državnih vlasti i ovdašnje turističke privrede.
Stoga su iz Udruženja „Podmorničar“ Tivat sa činjenicom da su dobili formalnu organizaciju Svjetskog kongresa podmorničkih veterana za 2023. već upoznali čelnike Opštine i Turističke organizacije Tivat, kao i menadžment Porto Montenegra kao fokalne tačke oko koje će se učesnici ove međunarodne manifestacije okupiti, i podvukli da odmah počinju pripreme za organizaciju ovog značajnog događaja.
Ovog četvrtka, petka i subote 11. 12. i 13 juna povodom 23. rođendana u prodajnom centru Cungu & Co Radanovići – Kotor očekuje vas 15 % popusta na kompletan asortiman.
Kompanija CUNGU & CO osnovana je 1997. godine. Osnovna djelatnost kompanije je maloprodaja, veleprodaja i distribucija robe široke potrošnje i profesionalne opreme za ugostiteljstvo.
Vremenon, sa razvojem tržišta, razvili smo se u jednu od vodećih kompanija u Crnoj Gori za opremanje restorana, hotela i kafe barova sa profesionalnom opremom za kuhinje kao i sa visoko kvalitetnim namještajem za terase i plaže.
CUNGU slavi rođendan
Osim toga u našim maloprodajnim objektima imamo širok izbor raznih proizvoda za savremene kuhinje, enterijer, opremanje i dekoraciju vaših domova.
Posjetite nas i ostvarite 15% popusta povodom našeg 23. rođendana, poručuju iz Cungu & Co Radanovići – Kotor
Dvoje državljana Bosne i Hercegovine koji su u Herceg Novom boravili od 1. do 3. juna i za koje se utvrdilo da su pozitivni na koronavirus, ostvarali su tad kontakt sa pet osoba koje su podvrgnute testiranju.
Iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore su saopštili da su rezultati laboratorijskih analiza koji su završeni rano jutros kod tri najbliža kontakata bili negativni, dok će obrada preostala dva biti završena tokom dana.
-Kontakti (ukupno pet) koje su oboljeli ostvarili tokom boravka u Crnoj Gori su identifikovani, po uobičajenom protokolu stavljeni u samoizolaciju i uzorkovani radi laboratorijske obrade zbog sumnje na moguću izloženost novom koronavirusu. Trenutno, niko od kontakata ni 9 dana nakon moguće izloženosti nema simptome respiratorne infekcije. Rezultati laboratorijskih analiza koji su završeni rano jutros kod tri najbliža kontakata, bili su negativni, dok će obrada preostala 2 biti završena tokom dana. Svi kontakti ostaju u strogoj samoizolaciji do isteka perioda inkubacije od 14 dana kada će biti ponovo laboratorijski obrađeni – saopštili su iz IJZ-a.
Kako se navodi u saopštenju, lokalna epidemiološka služba Doma zdravlja Herceg Novi je 10. juna, kroz mehanizam prekogranične saradnje i razmjene informacija, dobila obavještenje od epidemiološke službe DZ Trebinje, da je tokom dana dobijen pozitivan PCR nalaz uzet iz uzorka pacijentiknje iz opštine Trebinje koja je sa svojim sinom (oboje državljani BiH) boravila u Herceg Novom, u svom stanu, u periodu između 1. i 3. juna.
– Epidemiološkim istraživanjem i razmjenom informacija rekonstruisano je kretanje oboljelih prije, tokom i nakon boravka u Crnoj Gori. Prema dostupnim podacima, indeksni slučaj je sin koji je prije dolaska u BiH i Crnu Goru, boravio u Beogradu gdje je, u periodu dok je bio na putu, potvrđeno oboljevanje među ostalim članovima porodice koji nisu putovali niti dolazili u Crnu Goru – navodi se u saopštenju.
Kako navode, opisana situacija niti je neuobičajena niti neočekivana posebno imajući u vidu sva saznanja o novom koronavirusu i učestalosti asimptomatskih nosilaca virusa.
Bez obzira što dokazanih slučajeva obolijevanja nemamo gotovo 40 dana, Institut i sve lokalne epidemiološke službe će i dalje nastaviti sa intenzivnim aktivnim epidemiološkim nadzorom, traganjem za mogućim slučajevima infekcije i epidemiološkom obradom svih sumnjivih slučajeva – navode iz IJZ-a.
Predsjedavajući Savjeta ministara BiH Zoran Tegeltija (iz SNSD) izjavio je danas da nije realno očekivati da će BiH otvoriti granice prema državama Evropske unije prije kraja juna, uz mogućnost uvođenja restrikcija za neke zemlje ili regione, na osnovu odluka kriznih štabova.
On je rekao da će država pratiti epidemiološku situaciju, jer se upravljanje granicom pokazalo kao važna mjera za kontrolu pandemije korona virusa.
Tegeltija je istakao da se tokom otvaranja granice vodilo računa o zdravstvenim radnicima i oporavku privrede, kao i da su praćene odluke susjednih zemalja i EU.
On je podsjetio da je prvobitno granica otvorena za ulazak poslovnih ljudi uz ograničenja, osobama s dvojnim državljanstvom i gradjanima susjednih zemalja, kako se ne bi narušila epidemiološka situacija.
Najavio da će se i dalje pratiti šta čini i radi EU.
Delegat Kluba Bošnjaka u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Denis Bećirović (SDP) zatražio je danas na sjednici tog doma odgovor od predsjedavajućeg Savjeta ministara na pitanje – kada nadležni državni organi planiraju otvoriti državnu granicu za građane EU poreklom iz BiH.
“Potrebno je što prije to riješiti i regulisati. U pojedinim državama EU žive brojni građana koji su iz BiH i koji žele posjetiti domovinu tokom ljeta, pa im je potrebno poslati jasnu poruku kada mogu doći u BiH, ali to nije jasno iz odgovora predsjedavajućeg”, naveo je Bećirović.
On je kazao da nije zadovoljan radom Savjeta ministara BiH tokom pandemije korona virusa.
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore je uputilo inicijativu Ministarstvu održivog razvoja i turizma da, u saradnji sa sekretarijatima za privredu u šest primorskih gradova, zakupcima privremenih lokacija u zoni morskog dobra omogući izdavanje privremnih rješanja za rad za tekuću sezonu.
“Imajući u vidu vanredne okolnosti koje su nastupile tokom prve polovine 2020. godine zbog pandemije novog korona virusa, te da su nadležni organi radili smanjenim kapacitetom uz redukovano radno vrijeme, zakupci privremenih lokacija u zoni morskog dobra nijesu bili u objektivnoj mogućnosti da zadovolje cjelokupnu proceduru prilikom izrade tehničke dokumentacije propisane Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata. Iz navedenog razloga Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore predložilo je da opštinski sekretarijati za privredu i ove godine izađu u susret zakupcima privremenih lokacija u zoni morskog dobra izdavajući im privremena rješenja za rad saglasno članu 19 stav 4 Zakona o upravnom postupku”, pojašnjava se u saopštenju Morskog dobra.
Predloženo je da se privremena rješenja za rad za 2020. godinu izdaju zakupcima koji imaju zaključen Aneks ugovor o korišćenju morskog dobra za tekuću sezonu i koji su započeli procedure oko dobijanja odobrenja za rad shodno Zakonu o planiranju prostora i izgradnji objekata.
Rumunska kompanija Visual Skin specijalizirala se za audio-vizualne sadržaje i 3D video-mapping projekcije. U najveće atrakcije majstora iluzije svakako spada spektakularna projekcija Letećeg Holandeza, jedrenjaka iz 17. stoljeća.
Svima poznati Brod duhova u njihovoj verziji se stvara uz pomoć svjetla i jakih pumpi mora, a zvuk vjetra iz velikih zvučnika stvara dojam da jedrenjak doista plovi.
Ghost ship je prvi put predstavljen u Amsterdamu 2014., prezentiran je također u Bukureštu i Berlinu, a projekcije naručuju i drugi gradovi kao doprinos nautičkim feštama.
Kip Kristofora Kolumba ostao je bez glave u Bostonu, drugi je oštećen u Miamiju, treći bačen u jezero u Virginiji, a još jedan je srušen u Saint Paulu u Minnesoti, nakon smrti Afroamerikanca Georgea Floyda kojeg je ubio bijeli policajac.
Talijanski istraživač već je godinama predmet spora u SAD-u. Moreplovac iz Genove koji je u povijesti ostao zapisan kao onaj tko je otkrio Ameriku, često se smatra jednim od simbola genocida nad američkim Indijancima i starosjediocima općenito.
Deseci američkih gradova zamijenili su proslave Kolumbovog dana u listopadu – koji je postao praznik 1937. – danom sjećanja na “starosjedilačke narode”. Ali to nisu učinili ni Boston ni New York koji imaju snažnu talijansku zajednicu kojoj je ovaj dan posvećen.
U Bostonu je otvorena istraga zbog dekapitiranja spomenika, ali dosad nitko nije uhićen, rekao je u srijedu glasnogovornik lokalne policije.
Gradonačelnik Bostona rekao je da će kip biti uklonjen, te da će se pričekati konačna odluka o njegovoj sudbini.
“Mislim da je dobro kapitalizirati stvari” na valu prosjeda protiv rasizma koji trenutno potresaju SAD, rekla je za AFP jedna stanovnica Bostona, ispred oštećenog spomenika Kolumbu.
“Kao i crnci u ovoj zemlji, starosjedioci su bili maltretirani. Ovaj pokret je moćan, a dekapitacija spomenika je vrlo simbolična”, rekla je.
U Miamiju na Floridi kip koji se nalazi u parku oštećen je crvenom bojom a na njega je ispisano Black Lives Matter (Crni životi su važni) i George Floyd.
Još jedan kip tog istraživača srušen je u utorak navečer u Richmondu, u Virginiji, i uz pomoć užeta dovučen do jezera i bačen u njega.
Pokret koji napada simbole američke robovlasničke i rasističke prošlosti pogodio je i druge zemlje, pogotovo Veliku Britaniju i Belgiju, gdje su se posljednjih dana na meti našli kipovi koji predstavljaju figure iz kolonijalog doba.
Reuters javlja da je u četvrtak srušen i Kolumbov kip u Saint Paulu, u Minnesoti.
