U vozilima međugradskog prevoza putnik neće moći da stoji, a moraće obavezno da nosi zaštitnu masku. Putnici mogu sjedjeti jedni do drugih.
To je pojašnjeno nakon sjednice Nacionalnog koordinacionog tijela.
Od 11. maja dozvoljen je saobraćaj ličnim vozilima i javni međugradski prevoz putnika unutar regiona.
“U putničkom motornom vozilu ne mogu se u isto vrijeme prevoziti više od dva punoljetna lica, osim ako se prevoze članovi zajedničkog porodičnog domaćinstva. Ova zabrana ne odnosi se na vozila pravnih lica kojima se vrši prevoz zaposlenih, vozila predstavnika medija i vozila koja se koriste za potrebe hitnih interventnih službi (zdravstvo, policija, vojska, vatrogasne službe i sl.)”, saopšteno je iz NKT.
Policija Tivat – Kotor – foto Boka News
Dodaju da je omogućen i prevoz putnika u unutrašnjem pomorskom saobraćaju.
“Prevoznici u putnom i pomorskom saobraćaju su obavezni na primjenu mjera prevencije u skladu sa Uputstvom IJZCG i to: svi putnici moraju nositi zaštitne maske; nije dopušteno stajanje u vozilu odnosno plovilu”, saopšteno je iz NKT.
Ove godine u turizmu neki promet ne možemo očekivati, smatra vlasnik hotela ,,Adrija“ u Budvi Dragan Ivančević.
On je Pobjedi kazao može biti nešto ad hok, ili se može očekivati individualni promet, ali je vrlo teško očekivati da će se crnogorski turizam obnoviti ove godine. Gubici će se znati tek krajem godine, navodi, a pomoć Vlade ovom sektoru trebalo bi biti ne samo za naredna tri mjeseca nego do 1. maja iduće godine.
Avio linije
– Svi čarter programi, sve avio linije u sklopu velikih turopratora su stagnirani, pa je teško očekivati da će se obnoviti ove godine. Ako i nešto bude, ad hok ili individualno, s obzirom na to da smo u Evropi, pa neko odluči da putuje na kratke destinacije, ali nije realno očekivati promet koji će garantovati opstanak firmi ni ljeti, a kamoli zimi, a pogotovo da sačuvaju radna mjesta – procjenjuje Ivančević.
On ima neka saznanja da će se avio linije otvoriti krajem juna, ali niko ne zna kada će države donijeti odluke kada će se putovati i koja je to ciljna grupa turista koji dolaze kod nas.
– Turisti koji dolaze kod nas su najviše ekonomski ugruženi pandemijom. I kad se otvore avio linije pitanje što možemo da očekujemo. Mnogo je nepoznanica da bi se moglo ozbiljno procjenjivati i niko u ovom momentu ne zna kako će se stvari odvijati – kazao je Ivančević, koji smatra da država, ako želi da sačuva radna mjesta u turizmu, mora ozbiljnije da reaguje i da razbije populistički način razmišljanja.
– Ne treba turizmu milostinja, već ugalanje da se spasu radna mjesta, da bi se iz njega opet moglo zahvatati 25 odsto bruto društvenog proizvoda. Svaka pomoć turizmu znači ulaganje u realnu industriju, koja će prva moći da se oporavi iduće godine i da donosi pare – ističe Ivančević.
Smatra da mjere koje je Vlada do sada donijela mogu da ,,zagase” ubitke u prvom naletu, ali da dugoročno ne mogu da spasu taj sektor.
Bečići plaža – foto public domen
Procjena
– Od ove sezone možemo očekivati simbolične prihode i realnu sliku stanja imaćemo na kraju godine. Imamo procjene Svjetskog savjeta za turizam i Svjetske turističke organizacije i evropskih turoperatora da od organizovanog turizma ne možemo mnogo očekivati. Međunarodne procjene su da u turizmu preko 20 odsto neće moći da se razvije u odnosu na ono što je projektovano – kazao je Ivančević, koji smatra da država treba da nađe način za reprogramiranje nekih dugova prema inostranstvu, reduciranje nekih kapitalnih investicija, kako bi obezbijedila novac za turizam, ugostiteljstvo, te komplementarne grane saobraćaj i proizvodnja hrane i da se to projektuje do 1. maja iduće godine.
– Ništa ne znači ako pomognemo i spasimo turizam naredna tri mjeseca. Sa kojim ćemo proizvodom izaći iduće sezone ako se pogase firme – kazao je Ivančević.
Tražiće se veći kvalitet i manje cijene
Ivancevic smatra da treba da vidimo kakav proizvod treba da promovišemo za ovu sezonu.
– Pitanje je koje će to firme moći da rade. Kad se sve otvori treba vidjeti kako treba nastupiti, jer će se tražiti mnogo veći standardi higijene, medicinske zaštite gostiju, mnogo manje cijene a mnogo veći kvalitet usluga. U ovom momentu pričati o bilo kakvim marketinškim akcijama je neozbiljno, kad ne znamo šta nudimo – kazao je Ivančević.
Kako omogućiti održivi razvoj hrvatskog nautičkog turizma nakon pandemije COVID-19? Tim se pitanjem pozabavila neprofitna organizacija “Green Sail”, angažirana na unaprjeđenju razvoja odgovornog nautičkog turizma u Hrvatskoj, a odnedavno i diljem svijeta, u drugim nautičkim destinacijama. “Green Sail” je proveo mini istraživanje među svojim partnerskim čarterima i marinama kako bi se stekao uvid na utjecaj pandemije COVID-19 na hrvatski nautički sektor, prenosi Slobodna Dalmacija.
Cilj istraživanja, provedenog na uzorku od 53 čartera, marine i ostalih nautičkih dionika, bio je prikupiti informacije i razmišljanja o načinima oporavka hrvatskog nautičkog turizma nakon krize, identificirati područja kojima je potrebna podrška te proslijediti rezultate odgovarajućim nacionalnim institucijama.
Iako Hrvatska ima određene prednosti u odnosu na druge nautičke zemlje, uključujući zemljopisni položaj i percepciju sigurnog odredišta, iz dobivenih je odgovora zaključeno da tvrtkama u ovom sektoru nedvojbeno treba podrška nadležnih institucija kako bi oporavak sektora bio što brži i bezbolniji.
Velik broj ispitanika slaže se da proces normalizacije nautičkog turizma, posebno u razdoblju netom nakon pandemije, zahtijeva ujedinjeni strateški i marketinški pristup kako bi se zadobilo povjerenje starih i novih klijenata. Štoviše, čak 39,6 posto ispitanika prepoznalo je pozitivan PR i marketing usmjeren prema gostima kao najvažniji korak resetiranja nakon završetka krize, aludirajući na potrebu promjene i oblikovanja pozitivnog imidža hrvatskog nautičkog turizma. Uzimajući u obzir da jedrenje općenito uključuje socijalno distanciranje na brodu, mnogi ispitanici također navode da nautički turizam u Hrvatskoj treba predstaviti kao najsigurniji način provođenja odmora te ovu granu turizma u prvoj fazi oporavka više prilagoditi domaćem tržištu.
Nautičari su također ujedinjeni u mišljenju o održivom razvoju nautičkog turizma, smatrajući kako njegovo planiranje mora biti u skladu sa svjetskim trendovima i lokalnom problematikom. No, bez iznimke, zaštita okoliša ostaje prvotni i nužni preduvjet razvoja sigurnog i atraktivnog nautičkog turizma.
Grant Seuren, vlasnik agencije “Sail Croatia”, kao ključnu snagu Hrvatske u turizmu vidi upravo nautičku turističku industriju, stoga bi ta industrija trebala još više i dulje raditi na održavanju konkurentnosti Hrvatske, posebno u vrijeme rane i kasne sezone. Prema njegovu mišljenju, potrebno je promovirati i iskustvo jedrenja, a ne samo Hrvatsku kao sunčanu destinaciju, što prodaju svi drugi. Hrvatska je jedinstvena i nudi mnogo više od sunčanja i kupanja u uvalama.
“Većina gostiju koji čine turističku potražnju radije putuje u toplijim mjesecima kad mogu plivati i uživati u ljetnoj sezoni. No, još uvijek postoji velik broj ljudi u Europi koji imaju jedrilice i koji bi u svojim zemljama vjerojatno jedrili na moru duže i nakon ljetne sezone. Zašto na lokacijama poput Britanije i Skandinavije ljudi mogu uživati u jedrenju i u mnogo zahtjevnijim vremenskim uvjetima, a to ne mogu u Hrvatskoj kasnije u sezoni?”
Dražen Hubak iz čarterske tvrtke “Pitter Yachting” smatra da je glavna prednost nautičkog turizma mogućnost individualnog odmora. Gost se može uputiti brodom gdje god hoće i uživati u miru i tišini sa svojom obitelji ili prijateljima, daleko od velikih gužva u hotelima i na plažama te je upravo to ono što se treba jasno naglasiti gostima.
Hubak također smatra da je COVID-19 otvorio mnoge ekološke teme koje su presudne za razvoj nautičkog turizma.
– Najznačajniji ekološki problem je odlaganje plastike i otpada, zagađenje otpadnim vodama te u mnogim obalnim gradovima masovni turizam koji nepovratno uništava obalu i more. Apsolutno nam je potrebna edukacija na svim razinama, ali u našoj je industriji obrazovanje čarterskih tvrtki, marina i gostiju apsolutno neophodno.
Da je edukacija ključna za budući razvoj nautičkog turizma, slažu se i iz čartera “Sunlife”. Kao glavni problem u Hrvatskoj kada je riječ o nautičkom turizmu, Dragana Buzdovačić iz “Sunlifea” vidi nedostatak stanica za pražnjenje otpadnih voda. Također, trebao bi postojati zakon kojim se zabranjuje plastika za jednokratnu upotrebu i kojim se nautičari potiču na recikliranje. Štoviše, bilo bi dobro kada bi država mogla subvencionirati ugradnju solarnih panela na plovilima, čime bi se uštedjela energija jer Hrvatska sunca nudi napretek.
I dalje je prilično nerazvijena svijest o štetnosti za okoliš mnogih aspekata nautičkog turizma, smatra i Adnan Sinanović iz čartera “SmartSail”, misleći pritom na antifouling, razdvajanje otpada, tankove s otpadnim vodama, čišćenje i servis brodova, prenapučenost uvala i lučica. Dodaje kako brendiranje Hrvatske kao destinacije sa zdravim okolišem i istinskom brigom za okoliš i edukacijom sigurno može dugoročno poboljšati poziciju naše zemlje na stranim tržištima.
Iako ne postoji kristalna kugla koja bi predviđala razmjere utjecaja ove pandemije, jasno je da COVID-19 nije običan šok za hrvatski i međunarodni turizam te da nema analogiju prema kojoj bi ga se moglo usporediti. Ipak, Hrvatska bi kao nautički raj svakako trebala koristiti zdravo i prirodno okruženje koje nudi potrebnu samoću i izolaciju, kao i odgovarajuće pozitivne ekološke prakse, kao svoju konkurentsku prednost za budućnost nautičkog turizma.
Već nekoliko dana moguće je testirati se na koronavirus bez da imate simptome ili uputnicu liječnika. Međutim, ako želite dokaz da nemate Covid-19, test ćete morati platiti 1.506 kuna.
(200€).
Dva dana zaredom u Zagrebu nije zabilježena ijedna zaraza, pa na drive-in testiranju nismo naišli niti na jedan auto. Bez gužve čak i uz novu mogućnost – plaćanje testiranja. Naime, oni koji nemaju uputnicu i simptome, a iz nekog razloga trebaju dokaz da nisu bolesni, mogu se testirati za 1506 kuna. Ipak, za testiranje se morate naručiti, piše Dnevnik.hr
“Ukoliko imamo slobodnih kapaciteta, moguće je da se testiranje obave na zahtjev poslodavaca čiji radnici moraju raditi u inozemstvu i trebaju potvrde PCR testova”, rekla je Sandra Šikić, zamjenica ravnatelja Nastavnog zavod za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”.
Testiranje mogu platiti i oni koji privatno trebaju dokaz o zdravlju zbog putovanja ili, primjerice, pregleda u privatnoj poliklinici. Među onima koji su bez simptoma prvi počeli plaćati testiranja zbog posla su pomorci.
“Svaki pomorac prije ukrcaja, ukoliko njegov poslodavac traži trestiranje, odlazi u Zavod za javno zdravstvo. Plaća ga, a onda mu njegov poslodavac naknadno isplaćuje taj iznos za koji on naravno dobije račun”, rekao je Neven Melvan iz Sindikata pomoraca Hrvatske.
Zašto baš 1506 kuna, ako je Nacionalni krizni stožer reako da je test koša oko 100 eura? Iz HZZO-a objašnjavaju da je jedno testiranje oko 100 eura, ali baš svi moraju obaviti dva testiranja, i oni kojima to HZZO pokriva i oni koji sami plaćaju. Iskustva onih koji su plaćali kažu da cijena nije svugdje ista. Osim toga, mnogi Hrvati koji žive u inozemstvu tvrde da je testiranje tamo značajno jeftinije. Primjerice, u Njemačkoj košta samo 60-70 eura.
“Testiranja su vrlo šarena, čak i u RH. Dok je cijena Zavoda oko 1500 kuna, u Dubrovniku, koliko čujemo, ta cijena skače i do 3000. Isto tako, znamo da neki privatnici to rade za 500 kuna”, rekao je Melvan.
Iz Dubrovnika kažu da cijena nije 3000, već 1850 kuna jer se pokrivaju i troškovi Doma zdravlja i testiranje koje se obavlja u Zagrebu. S druge strane, privatnici su jeftiniji jer ne koriste iste testove.
“Vjerojatno se ne radi o istoj vrsti testa. Dakle, ponavljam, ove testove koje koristi Zavod su klinički ispitani PCR testovi kojima potvrđujemo tri gena virusa Covida”, rekla je Šikić.
Na području Zagreba, kažu, tek je nekolicina onih koji su odlučili test platiti iz svog džepa.
Evropa danas obilježava 70. obljetnicu Schumanove deklaracije, prvog političkog dokumenta na temelju kojeg je započet proces europskih integracija, u vrijeme kada se suočava s jednim od najvećih izazova od kraja Drugog svjetskog rata, zdravstvenom, ekonomskom i socijalnom krizom uzrokovanom pandemijom koronavirusa.
Na današnji dan, 9. maja 1950. tadašnji francuski ministar vanjskih poslova Robert Schuman predložio je stvaranje Europske zajednice za ugljen i čelik, koja je osnovana manje od godinu dana kasnije, 18. aprila 1951. godine.
Pet godina nakon završetka Drugog svjetskog rata, Schuman je predložio udruživanje proizvodnje ugljena i čelika čime bi rat između povijesnih protivnica Francuske i Njemačke postao “ne samo nezamisliv, nego i materijalno nemoguć”.
“Objedinjavanje proizvodnje ugljena i čelika odmah bi trebalo osigurati uspostavu zajedničkih temelja gospodarskog razvitka, kao prvog koraka k federaciji Europe, što će promijeniti sudbinu onih regija koje su se dugo bavile proizvodnjom oružja, a čije su najčešće žrtve bile one same”, kaže se, između ostaloga u dokumentu koji je Schuman predstavio pred francuskim i stranim novinarima u Quai d’Orsayu, sjedištu francuskog ministarstva vanjskih poslova u Parizu.
To je bila ideja Jeana Monneta, francuskog političara i poslovnog čovjeka, za koju je Schuman preuzeo političku odgovornost.
Schuman je u toj deklaraciji predložio postupni pristup koji će voditi sve tješnjoj integraciji.
“Europa se neće stvoriti odjednom ili prema jednom jedinstvenom planu. Izgradit će se putem konkretnih postignuća koja će prvo stvoriti istinsku solidarnost. Ujedinjavanje nacija Europe zahtijeva uklanjanje prastarog neprijateljstva između Francuske i Njemačke. Svaka mjera koja se poduzme mora se, u prvom redu, odnositi na ove dvije zemlje”, kaže se u deklaraciji.
Francusku inicijativu su prihvatile Njemačka, Italija, Belgija, Luksemburg i Nizozemska. Tih šest država potpisale su 18. travnja 1951. godine u Parizu ugovor o osnivanju Europske zajednice za ugljen i čelik, sa zajedničkim institucijama, koja je bila prvi korak prema današnjoj Europskoj uniji.
Vijeće Europske unije donijelo je 1985. godine u Milanu odluku da se u spomen na Schumanovu deklaraciju, 9. maja obilježava kao Dan Europe.
Ovih dana, u vezi s koronakrizom, često se citira jedna rečenica iz memoara Jeana Monneta, Schumanova prijatelja i jednog od arhitekata europskog ujedinjenja.
“Europa će biti iskovana u krizama i bit će zbroj rješenja prihvaćenih u tim krizama”, napisao je Jean Monnet.
Do sada se to pokazalo točnim. Ostaje vidjeti hoće li to biti slučaj i za koronakrizu, koja je pogodila cijeli svijet i izazvala teške ekonomske i socijalne posljedice.
Koronakriza suočava Europsku uniju s s udarom na gospodarstvo koji nije zabilježen od Velike depresije.
Pandemija koronovirusa u velikoj je mjeri zaustavila i usporila život u svijetu, pa se ove godine, na 70. obljetnicu Schumanove deklaracije, Dan Europe obilježava drukčije nego inače, uglavnom virtualno, na društvenim mrežama.
Koronakriza odgodila je i početak Konferencije o budućnosti Europe, koji se trebao obilježiti upravo na današnji dan.
Potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica, koja je u Komisiji zadužena za Konferenciju o budućnosti Europe, predlagala je da se njezin početak obilježi na današnji dan u Dubrovniku.
Konferencija, koja bi trebala trajati divje godine, zamišljena je kao forum za povezivanje europskih građana, civilnog društva i europskih institucija s ciljem da Europljani kažu kakvu Uniju žele i kako njome upravljati.
Zasad nije određen datum kada bi Konferencija trebala započeti, ali u svakom slučaju to se neće dogoditi prije jeseni.
Kompanija Air Serbija objavila je da će u ograničenom obimu obnoviti redovni putnički avio-saobraćaj od 18. maja, uz povećanje broja letova u okviru reda letjenja od 1. juna.
Od 18. maja, biće organizovan ograničen broj letova do aerodrome London Hitrou, Frankfurta, Ciriha i Beča.
Istaknuto je da će red letjenja će pretrpjeti određene izmjene u odnosu na plan za ljetnju sezonu 2020. godine.
Podgorica će, kako je saopšteno, biti jedna od destinacija do kojih će avioni Air Serbie letjeti istim intenzitetom kao i do sada, ali će se, između ostalih, optimizovati nedjeljni broj letova za Tivat.
Iz Air Srbie je ukazano i da blisko sarađuju sa partnerima da bi utvrdili potražnju za čarter-letovima.
Postoji mogućnost, kako je navedeno, da letovi do ograničenog broja destinacija budu uspostavljeni i ranije, odnosno pre 1. juna.
Konačni red letjenja zavisiće od odluka i smjernica domaćih, stranih i međunarodnih tijela i organa nadležnih za oblast civilne avijacije, odnosno od ukidanja zabrana letjenja, izmjena ograničenja u putovanjima i zdravstvenih mjera u zemljama do kojih Air Srbia leti, navedeno je u današnjem saopštenju nacionalnog avio-prevoznika Srbije.
Žitelji dijela Obale Đuraševića čije su kuće na obali mora najbliže postrojenju za prečiščavanje otpandih voda (PPOV) Tivta i Kotora na lokalitetu Klačina u Krtolima, ponovno su juče poslijepodne imali veliki problem sa izlivanjem otpadnih voda.
„Oko 14 časova došlo je do izlivanja otpadnih voda iz jedne od šahti sistema kojim one dolaze u PPOV na Klačini. Pozvao sam direktora postrijenja koji mi je rekao da imaju problem jer im se začepio jedan od djelova njihovog sistema – cijev koja vodi otpadne vode u pravcu Oblatne, pa su se one vratile i „prelile“ kroz šaht na drugom kraju, na nižoj poziciji ovamo prema Obali Đuraševića i našim kućama. To je prava katastrofa, a izlivanje je trajalo skoro pola sata i prestalo nakon što je sa specijalnim vozilom, intervenisala ekipa preduzeća „Vodovod i kanalizacija“ iz Tivta.“- ispričao je „Vijestima“ Vaso Dubravčević pored čije su se kuće na obali mora u ovom dijelu Krtola, izlivale otpadne vode. On je „Vijestima“ dostavio i snimak iz koga se vidi da se kanalizacija sliva iz pravca PPOV koje se nalazi na brdu, prema obali i dospijeva u more.
Posebno je naglasio da je da izliv očito sadrži očito štetne i toksične materije, jer su iz zemlje preko koje se on izlivao do mora, naprasno izašle na površinu sve kišne gliste koje su vrlo brzo nakon toga i uginule.
Dubravčević je kazao da je prije ovog incidenta, jule u jutarnjim satima na ovom lokalitetu dopirao neizdržljiv smrad fekalija iz obližnjeg PPOV, ali da tada nije bilo vidljivog izlivanja otpadnih voda. On je o svemu juče obavijestio Ekološku inspkeciju, kao i Komunalnu inspekciju i Komunalnu policiju Opštine Tivat. Pripadnici te dvije lokalne službe u poslijepodnevnim satima, nakon okončanja izlivanja, izašli su na lice mjesta.
Izlivanje otpadnih voda
Izvršni direktor tivatskog Vodovoda i kanalizacije Alen Krivokapić potvrdio nam je da je njihova ekipa intervenisala i otklonila problem, ali da se po njemu ne radi o dijelu gradskog potisnog kanalizacionog cjevovoda, odnosno priključne mreže za PPOV, već navodno o dijelu privatnih kanalizacionih cijevi žitelja Obale Đuraševića koje su se začepile i onda sadržaj izlile u obližnje atmosferske odvodne kanale.
Inače, problemi sa povremenim izlivanjima fekalija iz mreže koja ih dovodi do PPOV na Klačini i širenjem izuzetno neprijatnih mirisa sa tog postrojenja je nešto sa čime se žitelji dijela Obale Đuraševića konstatno suočavaju unazad tri godine od kada je PPOV počelo sa radom. Sva uvjeravanja tivatskih gradskih čelnika da je PPOV koga je gradila njemačka firma WTE, urađeno po najmodernijim zapadnim standardima, do sada se nisu opravdala u praksi jer je život mještana na ovom dijelu obale Krtola postao gotovo nepodnošljiv, a nerijetko izuetno neprijatne mirise koji se šire na Obali Đuraševića, Slanici i na Solilima, mogu osjetiti i svi koji automobilom prolaze lokalnom cestom za Radoviće. Zbog toa su Dubravčevići i njihove komšije već pretrpjeli i ogromnu materijalnu štetu jer im je gotovo onemogućeno da se bave turističkim biznisom, a gosti im nerijetko otkazuju boravak u njihovim apartmanima. Uprkos tome što su im sa ovako izgrađenim PPOV i njegovom priključnom mrežom narušili uslove života i obezvrijedili imovinu, gradski čelnici Tivta nisu obeštetili Dubravčevića i njegove komšije, već su im naprotiv, lani podigli iznose poreza za nepokretnosti jer se njihove kuće, kako su kazali, nalaze u „ekskluzivnoj zoni“ – na samoj obali mora.
Sedat Oezgen iz Njemačke i Artjom Trakanov (Artyom Trakhanov) iz Rusije, novi su specijalni gosti ovogodišnjeg 14. izdanja Hercegnovskog strip festivala (HSF) koji će se održati od 4. do 9. septembra na više lokacija u Herceg Novom.
Sedat Oezgen je rođen u turskom gradu Batman što je izuzetan kuriozitet za nekog ko je postao sjajni strip crtač. Već u njegovoj prvoj godini života, sa roditeljima kurdskog porijekla se preselio u Njemačku gdje je Sedat odrastao i zaljubio se u svijet stripa. Nakon studija dizajna i ilustracije u Minsteru, profesionalnu karijeru je započeo objavljujući naslove „Lai Van“, „Fantom“ i „Erboj i nebeski borci“ za američku izdavačku kuću Munstoun. Od 2014. godine počinje njegov vrtoglavi uspon na američkom tržištu gdje uporedo radi na velikom broju naslova izdavačkih kuća kao što su IDW, Valiant i Zenescope. Trenutno radi na drugom dijelu sage „Škripac“ za izdavača PKMM Entertejnment.
Artiom Trakanov, rođen u Sibiru, trenutno živi i radi u Sankt Peterburgu. Jedna je od vodećih zvijezda prestižne američke izdavačke kuće Image, koja okuplja samo najveći svjetski talenat i autorima pruža priliku da imaju potpunu kreativnu i finansijsku kontrolu nad svojim stripovima. Slavu je stekao naslovima „Sedam smrtnih grijehova“ za izdavača TKO, zatim „Izdajnik“ za BOOM!, te „Podvodna struja“ za već pomenuti Image. Trenutno radi na novom izuzetno uspješnom i kritički prihvaćenom serijalu izdavačke kuće Image – „Zaštitnik“ sa piscem Sajmonom Rojem.
Dvojica novih specijalnih gostiju ovogodišnjeg HSF-a su iz zemalja koje premijerno imaju svoje predstavnike na najatraktivnijem regionalnom festivalu posvećenom devetoj umjetnosti. Međutim, na žalost, zbog raznih okolnosti lista do sada potvrđenih gostiju ipak ostaje na broju četiri, jer su uz Sedata i Artioma, svoj dolazak dodatno potvrdili PJ Holden iz Sjeverne Irske i Izar Lunaček iz Slovenije.
Prva najavljena gošća ovogodišnjeg HSF-a, Lola Airagi, koja živi i stvara u Monci, odlučila je da u 2020. ne putuje ni na jednu manifestaciju uslijed toga što dolazi iz jedne od najteže pogođenih regija korona virusom.
“Zamolila nas je da hercegnovskoj publici prenesemo da ćemo se vidjeti 2021. godine što može da bude svojevrsna najava prvog potvrđenog gosta petnaestog izdanja HSF-a”, poručuju organizatori jedne od najznačajnijih strip manifestacija u ovom djelu Evropu. Uz to prethodnog mjeseca stigla je i tužna vijest da je iznenada u 64. godini, preminuo, veliki maestro italijanskog stripa, Serđo Tiseli koji je ranije potvrdio svoj dolazak u Herceg Novi kao specijalni gost HSF-a. Neizvijesnost vezana za pandemiju izazvanu virusom COVID 19 je organizatorima umnogome usložnila posao jer pored redovnih priprema, bilo potrebno pripremiti i alternativne programske scenarije u zavisnosti od težine restrikcija u međunarodnim putovanjima i graničnoj politici.
“Udruženje ljubitelja stripova HSF vrijedno je radilo u protekla dva mjeseca na pripremama četrnaestog izdanja festivala. Potrebno je održavati stalni kontakt sa potvrđenim specijalnim gostima, muzičkim izvođačima, sponzorima i pokroviteljima. Svi čine veoma važne karike u organizacionoj shemi koju smo ustanovili u posljednjih šest godina. U ovom trenutku, može se reći da smo jako zadovoljni odnosom svih partnera prema HSF-u, i da ćemo pomno pratiti razvoj situacije u narednih 120 dana, odnosno do večeri otvaranja, 4. septembra. Optimistični smo da će do tada stvari biti mnogo jasnije i da ćemo imati Festival kakav želimo i kakav Herceg Novi zaslužuje“, poručuju iz HSF-a
Italija je postala treća zemlja u svijetu s više od 30.000 umrlih od koronavirusa, ali bilježi pad novooboljelih, objavila je u petak talijanska Civilna zaštita.
U petak je umrlo još 243 ljudi, 31 manje nego u četvrtak.
Ukupan broj umrlih od početka epidemije u toj zemlji 21. februara je 30.201, navodi Civilna zaštita. Jedino SAD i Velika Britanija imaju više mrtvih.
Novooboljelih je 1.327, nešto manje nego u četvrtak kada ih je bilo 1.401.
Ukupan broj zaraženih koronavirusom u Italiji prešao je 217.000, a više zaraženih imaju samo SAD i Španjolska.
“Linija je silazna, to se nastavlja i to je dobar podatak. Ima regija sa znatnom cirkulacijom virusa, drugih sa srednjom i trećih s malom”, rekao je predsjednik Visokog instituta za zdravstvo Silvio Brusaferro.
“No, snižavamo pomalo broj slučajeva u svim regijama, uključivo i u Lombardiji”, dodao je.
Britanija je u petak objavila da je u toj zemlji umrlo više od 31.000 ljudi, čime je ona najpogođenija u Europi. U posljednja 24 sata umrlo je 626 ljudi, pa je ukupna brojka sada 31.241.
Potrebna je hitna državna pomoć turizmu koji je najugroženija privredna grada zbog pandemijske krize, a bio je jedna od onih koje najviše pune budžete država regiona – ocenili su stručnjaci na prvom regionalnom panelu “Turizam na respiratoru” koju je u okviru međunarodne onlajn konferencije “EXIT Strategy” organizovao EXIT festival.
Procene Svetske turističke organizacije (WTO) su da će pad globalne turističke privrede, koja doprinosi sa više od 10 odsto svetskom bruto društvenom proizvodu (BDP), ove godine iznositi 70 odsto, s prognozom da će potpuni oporavak tog sektora uslediti tek 2023. godine.
Neki od vodećih stručnjaka iz javnog i privatnog sektora Hrvatske, Crne Gore i Srbije sinoć su tokom panel-diskusije koju je na internetu pratilo više od 20.000 ljudi, dali prve procene za letnju turističku sezonu.
Po mišljenju svih učesnika, ako ne bude snažne državne podrške tom sektoru, gotovo sigurno sledi masovan bankrot i jak porast nezaposlenosti, jer je, po podacima Svetske turističke organizacije, danas svaki deseti posao u turizmu.
Jedan od zaključaka konferencije je da će inovativnost prilikom kreiranja novih turističkih proizvoda biti ključna za oporavak, pošto će se mlađi prvi odvažiti na putovanja, te će države koje to prepoznaju, brže oporaviti turizam od drugih.
Turizam više neće u biti isti, kao što ni turizam 2019. nije bio isti kao pre 30 godina, istakla je pomoćnica ministra trgovine, turizma i telekomunikacija Srbije Renata Pindžo.
“Činjenica je da je ovo apsolutno vreme traženja novih kreativnih rešenja i upravo su to vremena u kojim će organizacije kao što je EXIT morati da daju doprinos.., autentičnost”, rekla je ona.
Privatni sektor, nastavila je, zna da ima partnere u javnom sektoru “i mi verujemo da ćemo naći zadovoljavajući, ili minimum zadovoljavajući momenat… Samo u lancu solidarnosti možemo da ostvarimo bolji rezultat”, kazala je Pindžo.
Državni sekretar Ministarstva održivog razvoja i turizma Crne Gore Damir Davidović je ukazao da ova letnja sezona neće biti ni slična prethodnim, ali da ima prostora koji treba iskoristiti, uz državne mere podrške.
“Ono na čemu radimo je priprema mera koje treba da daju jasne pokazatelje kako mi vidimo crnogorski turizam narednih pet godina”, istakao je Davidović i podsetio da je crnogorska vlada do sada donela dva seta mera podrške i da ih sprema još.
Da su gubici u turizmu već sad ogromni, procenio je Žarko Radulović, predsednik crnogorskog turističkog udruženja i suvlasnik lanca hotela “Montenegro stars” u okviru kojih je i Splendid u Budvi.
“U ovom trenutku, mi smo bukvalno s prometom na nuli. Kada su naši hoteli u pitanju, sve je otkazano do kraja juna i stornirano je poslova u vrednosti od 6,3 miliona evra”, a “troškova i to smanjenih, biće oko dva miliona evra”, rekao je on. “Imamo ogroman broj radnika i upravo to predstavlja veliki problem za države jer će se bez konkretnih mera pojaviti višak radne snage”, rekao je Radulović.
Dodao je da je spreman da se bori za radnike i istakao da će on “izaći ranjen, ali ne i mrtav”, dok će mnogima bez pomoći “biti preteško da izdrže sve ovo”.
Po rečima predsednika Udruženja putničkih agencija u Hrvatskoj privrednoj komori, Borisa Žgombe, pitanje je kada će se ponovo videti brojke koje su u turizmu Hrvatske ostvarene prethodne godine.
“Turizam je nežna biljka, ali koja se znala do sada apsolutno čvrsto postaviti i opstati, pa će i dalje. Mislim da se moramo vratiti na ono što je hiperpotražnja odnela u prethodne tri godine, koja je izobličila turizam, resurse i sve zajedno”, rekao je Žgomba i ocenio da je neophodno uspostaviti partnerstvo države i privatnog sektora.
Kreiranjem regionalnih turističkih proizvoda, kako je istakao osnivač i direktor EXIT festivala Dušan Kovačević, turizam može postati motor ekonomskog razvoja regiona.
“Zaboravljamo da turizam donosi mnogo više od samo ekonomskog doprinosa. Ljudi se upoznaju, i on ima sociološki i mirovni karakter”, rekao je on.
U Nemačkoj je, kako je rekao, pokrenuta bitna tema: “Da li je život samo preživljavanje ili je život nešto više? E pa turizam je to nešto više što doprinosi životu da bude onakav kakav bi trebalo da bude i zbog toga se moramo boriti za turizam i sve što on donosi”, rekao je Kovačević.
Konferencija “EXIT Strategy” će jednom nedeljno organizovati panel-debate koje će prenositi na sajtu exitfest.org i fejsbuk stranici EXIT festivala, uz podršku niza medija.
