Nizozemski avio prijevoznik KLM od 4. jula postupno kreće s letovima iz Amsterdama za Split i Zagreb , osiguravajući na letovima kao i druge avio kompanije niz mjera za zaštitu zdravlja putnika i posade, izvijestili su u četvrtak iz te kompanije.
KLM će prema najavi ponovno za Zagreb iz Amsterdama i nazad od 4. jula letjeti tri puta sedmično, a za Split od istoga datuma svaki dan, dok bi nedjeljom imao dva leta.
Svim putnicima iz KLM-a predlažu da se prije bilo kakvih planova za letenje obrate odgovarajućim nacionalnim vlastima kako bi provjerili uvjete ulaska i boravka na određenom odredištu te u tranzitnim zemljama, jer je u nekima još uvijek na snazi karantena pri dolasku.
U organizaciji JK Jovo Dabović, a pod pokroviteljstvom D-Marin Portonovi marine održaće se I Portonovi regata pod imenom “Bokeška ostrva” za klasu krstaš u pet kategorija.
Regata ‘’Bokeška ostrva’’ će se održati od 12. do 14. juna 2020. godine sa planiranim startom ispred D-Marin Portonovi marine u 11:00h, u subotu 13. juna. Takmičenje će se odvijati u akvatorijumu Bokokotorskog zaliva, a navigacione rute obuhvataju ostrvo Mamula, tivatska ostrva i peraška ostrva. Profesionalni jedriličari, ali i brojni amaterski ljubitelji jedrenja, prisustvovaće ovoj nautičkoj manifestaciji.
D-Marin Portonovi, kao jedna od prepoznatljivih marina u okruženju ima želju da, uz usluge koje pruža, razvije i sve sadržaje za ljubitelje jedrenja. Organizatori vjeruju da će prva regata krstaša postati tradicionalna međunarodna regata u Boki sa nastojanjem da iz godine u godinu širi broj učesnika, uključujući i jedrilice koje se nalaze na vezu u D-Marin Portonovi marini. Ambicija je da regata obogati ponudu za inostrane i domaće ljubitelje jedriličarskog sporta.
Nakon završetka regate, svake večeri učesnike i goste očekuje dobro društvo i zabava kroz tematske večeri na različitim lokacijama u Portonovom. Proglašenje pobjednika i dodjela nagrada planirana je za nedjelju 14. jun sa početkom u 19 sati.
Vjernici oko krstionice na Miholjskoj prevlaci - foto S.L.
Krstionica
Krstionica
Krstionica
Uprava policije saopštila je da su apsolutno netačni navodi da policija vrši opsadu Tivta na lokaciji Miholjska prevlaka i da pruža asistenciju kako bi se srušila krstionica na ovoj lokaciji.
“Netačne su informacije koje su iznijeli poslanici Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore i svešteno lice M.B. da policija vrši opsadu u Tivtu na lokaciji Miholjska prevlaka kako bi se obezbjedilo uklanjanje krstionice. Službenici Uprave policije u Tivtu vrše redovne poslove i zadatke iz svoje nadležnosti. Demantujemo navode da policija preduzima bilo kakve aktivnosti u vezi krstionice na Miholjskoj prevlaci”, saopšteno je iz Uprave policije.
Oko 200 građana prisutno je u ili ispred manastirskog kompleksa na Prevlaci.
Krstionica
Oni će kažu, ostati ovdje do daljnjeg. Večeras će, kako je najavljeno, u manastiru kod krstionice biti održana večernja služba i liturgija, a mnogi građani najavljuju da će ostati ovdje i bdjeti tokom cijele noći.
“Neka znaju da na svako njihovo pomijeranje koje nam je sumnjivo, mi ćemo se okupiti i braniti ovu svetinju”, kazao je okupljenima sveštenik Mijajlo Backović.
On ih je upoznao sa aktuelnim stanjem u pravnom postupku riješavanja statusa krstionice i naglasio da država u trenutnim okolnostima, ne može krenuti u rušenje krstionice bez odluke suda.
Krstionica na Prevlaci – foto Boka News
Backović je izrazio sumnju u tvrdnje policije da su se njihove snage danas u Tivtu pojavile radi akcije hapšenja bezbjedonosno interesantnih lica, a ne radi eventualnog pokušaja rušenja krstionice.
Sa okupljenim građanima koji i dalje pristižu na Prevlaku je i sveštenstvo manastira predvođeno igumanom, ocem Benediktom.
Priilikom radova na na izgradnji pothodnika ispod Jadranske magistrale u kontakt zoni Starog grada u Kotoru nije bilo značajnijih arheoloških otkrića ili pronalazaka većih komada srednjevjekovne kamene plastike. Sve što je pronađeno, komisijski je popisano, obrađeno i sačuvano za dalju eventualnu muzeološku prezentaciju. Saopštila je to arheologinja Vilma Kovačević koja je vršila arheološki nadzor nad ovim radovima.
Kao najzanimljiviji dio pronađen u iskopanom materijalu ona izdvaja komade starih drvenih šipova kojima je prije nekoliko vjekova, postepeno širena i izgrađivana obala pred Starim gradom u Kotoru. Riječ je o zašiljenim drvenim gredama pojedinačne dužine nešto preko jednog metra kakvih je desetak komada iskopano zajedno sa zemljom iz trase novog pothodnika koji se gradi ispod magistrale na potezu od zgrade Lučke kapetanije u Kotoru istočno prema kontakt zoni Starog grada.
„Sami po sebi, ovi fragementi drvenih šipova nisu toliko interesantni za muzeološku prezentaciju, ali bi ih svakako trebalo konzervirati i sačuvati za prikaz načina, odnosno tehnologije kako je nekada na račun mora, proširivana obala luke pred Starim gradom. Riječ je o tehnici koju su primjenjivali i u Veneciji za izgradnju tog grada i objekata u moru venecijanske lagune, a o tome će više detalja moći da kaže moj kolega iz Herceg Novog, arhitekta-konzervator Srđan Marlović koji je takođe bio u timu što je vršio arheološki nadzor nad radovima na izgradnji pothodnika.“- kazala je „Viestima“ Vilma Kovačević. Ona je kao netačne, odbacila tvrdnje koje su se proteklih dva mjeseca u više navrata mogle pročitati na društvenim mrežama da je prilikom iskopa za gradnju pothodnika u zemlji koja je odavde odnešena na deponiju u donjogrbaljskom selu Lješevići, navodno bilo i drugih većih i vrijednijih segmenata srednjevejoovne kamene plastike i drugih arholoških nalaza.
„Ne, toga nije bilo. U svom iskopanom materijalu nađena su možda tri ili četiri komada fragmenata srednjevjekovne keramike kakve inače, ima gotovo svugdje u Kotoru a i to je evidentirano u zapisniku.
Nađen je i jedan komad profilisanog kamenog natprozornika sa talasastim krajevima, kao i jedan komad kamene konzole. U iskopanom materijalu je bilo i drugih manjih komada obrađenog kamena, ali ništa značajnijih nalaza, pogotovo ne kamene plastike ili grbova nekadašnje vlastele“- kazala je Kovačević.
Vilma Kovačević
Radovi na izgardnji pothodnika u Kotoru počeli su krajem prošle godine, a obavlja ih kompanija Briv Constructuion iz tog grada. Investitor posla vrijednog 1,4 miliona eura je Opština Kotor koja računa da će ovaj novi infrastrukturni objekat biti u potpunosti završen i svečano otvoren na Dan državnosti, 13.jula.
Izgradnja pothodnika iza koje kao jendog od svojih prioritetnih projekata stoji aktuelna kotorska vlast predvođena DPS-om, izazvala je niz kontroverzi – počev od cjelishodnosti i opravdanosti tog projekta sa stanovište njegove osnovne namjene (da smanji saobraćajne gužve na jedinoj ulici koja prolazi kroz centar Kotora), preko načina na koji su dobijene saglasnosti i dozvole za taj projekat, mijenjaja projektne dokumentacije „u hodu“ zbog pojave velikih podzemnih voda na gradilištu, do samog tretmana kulturne baštine jer se objekat gradi u kontakt zoni Starog grada. Tako je naprmjer, jedan od dugogodišnjih bivših direktora nekadašnjeg Regionalnog zavoda za zapštitu spomenika kulture iz Kotora, arheolog u penziji mr. Jovica Martinović javno problematizovao gradnju ovog objekta sa stanovipta negativnog vizuelnog uticaja njegovog nadzemnog dijela i nadstrešnice pred srednjevjekovnim bastionom Citadela i kulom Kampana, odnosno kontakt zonom Starog grada. Zabrinutih time kako se vrše radovi koji su podrazumijevali i veliki zemljani iskop u neposrednoj blizini bedema Staog grada a u kojoj su još 2008. kada su vršeni mnogo manji radovi na popoločavanju ovog prostora novim kamenom, pronađeni brojni primjerci više ili manje očuvanioh srednjevjekovnih kamenih grbova kotorske i mletačke vlastele, iskazivali su i mnogi drugi – od turističkih vidila koji svakodnevno vode ture gostiju kroz Kotor, do aktivista NVO sektora koji se bavi zaštitom i prezentacijom bokeljske kulturne baštine.
Iz novog pothodnika koji s ejos gradi
Jedan od tih zabrinutih ljudi – licencirani turistilki vodič, akdemski slikar i profesor likovne kulture Milenko Premovič krajem aprila je slučajno video kamerom snimio dio radova na iskopavanju trase pothodnika i odvoz iskopanog materijala kamionom na deponiju zemlje i šuta u Grblju. Na tim snimcima vidi se da u iskopanoj zemlji koju bager tovari na kamion ima i kamenih komada na kojima se naslućuju urezane riječi ili oblici predmeta. Premović je te snimke postavio na društvenim mrežama, ali se Uprava za zaštitu kulturnih dobara (UZKD) do danas o svemu ovome, nije javno izjašanjavala.
Uz UZKD nisu odgovorili ni na konkretna pitanja koje su joj „Vijesti“ o svemu ovome uputile prije desetak dana.
Premović je prepričao cijeli događaj ističući da su nakon njegove formalne prijave da se u iskopanom materijalu moguće nalaze i vrijedni fragmenti kamene plastike i drugi potencijalno značajan arheološki materijal, tek nakon nekoliko dana reagovalo od starne nadležnih koji su navodno, obišli deponiju u Grblju i pregledali tamo odloženu zemlju, ne našavši u njoj ništa bitnije ili vrijednije od nekoliko manjih ulomaka obraženog kamena. Premović tvrdi da je na snimku koji je načinio, moguće utvrditi da dio kamene plastike koje je tada iskopana i odnešena, čini slomljeni kameni grb vlastelinske porodice Basseglia (Buća). On podvlači da u vrijeme kada je snimio iskopavanje koje je rađeno „na slijepo“ jer je kašika bagera zahvatala zemlju iz rupe koja je tada bila prekrivena dubokim slojem vode, na gradilištu nije bilo nikog ko je trebalo da vrši aerheološki nadzor nad radovima.
Kovačević ističe da su nakon Premovićevog obraćanja, ponovno provjerili sav materijal sa gradilišta pothodnika deponovan u Lješevićima i da je pred komisjim u kojoj su bili i predstavnici Područnog odjeljenja UZKD Crne Gore iz Kotora, dva dana bager ponovno prevrtao sav iskopani materijal i zemlju. U tome svemu nije bilo ničega značajnog sa aheološko-konzervatorksog stanovišta a ona kaže da se u to prilike umao uvjeriti i sam Premović kome je omogućeno da pregleda i fotografiše sav iskopani materijal. Čak i takvi manji ulomljeni komadi obrađenog kamena su izdvojeni i odnešeni u depo Komunalnog preduzea u Kotoru, ali oni po rijeija Kovačevićeve, nemaju nikakvu muzeolšku ili arheološku vrijednostt da bi se mogli koristiti kao eventualni muzejski ekponati.
„Gradnja pothodnika obavlja se po projektu koji je dobio prethodnu saglasnost nadležnih državnih ustanova iz oblasti kulture i uz nadzor stručnih i za to licenciranih ljudi. Tokom iskopa nije se naišlo na temelje starih lučkih zgrada iz doba Mletalke republike koji su ovdje bile prije velikog zemljotresa 1667., ali ni na temelje mletačkog lazareta koji je građen nakon tog zemljotresa, jer trasa pothodnika ide mimo lokacije nekadašnjeg lazareta. Lično sam očekivala da će se u površinskom sloju iskopa možda naći nešto značajnije, poput komada kamene plastike, ali toga nije bilo. Naime, već vrlo plitko nakon početka kopanja, pojavila se velika količina podzemne vode, a zbog vode je i razumljivo što ostatak manjih komada nekada obrađenog kamena koji su nađeni dublje u iskopu, praktično više nisu imali skoro nikakav prepoznatljiv obik, već su manje-više svedeni na oblutke.“- kazala je Kovačević.
Ona je inače kao arheolog tadašnjeg Regionalnog zavoda za zaštitu kulture Kotor, prije desetak godina istraživala temelje nekadašnjeg mletačkog lazareta koji se nalazio u blizini trase aktuelnog pothodnika. Temelji lazareta su iskopani prilikom tadašnjih radova na vodovodnoj infrastrukturi u ovom dijelu grada. Tada je na iznenađenje stručnjaka u i oko temelja lazareta koji je srušen dolaskom austro-ugarske uprave nad Bokom, nađeno dosta ulomaka kamene plastike iz Starog grada, a među njima je čak bilo i šest dobro očuvanih monumentalnih kamenih porodičnih grbova srednjevjekovnih mletačkih vlastelinskih porodica iz Kotora. Ovaj nalaz je tada iznenadio stručnjake, ali je na kraju ipak naučno objašnjen nekim specifičnim političko-društvenim okolnostima u povremenim obračunima mletačkih vlasti sa „prevuipe ojačalim“ tamošnjih vlastelinima. Kovačevićeva ga je detaljno obradila I u nekim od svojih naučnih radova. Njene nade da će možda nečeg sličnog biti ponovno u iskopima na gradilištu pothodnika pred Starim gradom u Kotoru, na žalost nisu se obistinile.
Osim hotelijera i vlasnika restorana i kafića, turističku sezonu sa zebnjom iščekuju i zakupci plaža u Herceg Novom, saopšteno je iz te Opštine.
Od 74 zakupljene plaže svega 25 zakupaca je potpisalo aneks ugovora za ovu godinu.
Trenutno im baš ništa ne ide na ruku, ni vremenske prilike, ni broj gostiju, niti zatvorene granice, naročito sa Srbijom, najemitivnijim tržištem za Herceg Novi kada je riječ o turistima, ali i o sezonskoj radnoj snazi. I domaća radna snaga je na čekanju, piše Dan.
Zakupci očekuju da će u punom obimu otvorititi plaže 1.jula, izražavajući nadu da se sezona možda može izvući na plećima domaćih gostiju.
Rafaelo, ugostiteljski objekat sa popularnom plažom, renoviran je i dobio je moderan izgled.
Plaža je uređena i jedina je u Herceg Novom na kojoj je postavljen plažni mobilijar.
Gostiju na njoj ima, iako su malobrojni. Vlasnik Slobodan Radović ukazuje na problem angažovanja radne snage.
“Radna snaga nije u mogućnosti da dođe dok se ne otvore granice. Vjerujem da će se to vrlo brzo dogoditi. I ovdje su, baš kao i na plaži, potrebni radnici koji su deficitarni, pa ćemo sačekati otvaranje granica”, kazao je Radović.
Herceg Novi -Šetalište Pet Danica – foto TO HN
Klub Peoples s pripadajućom plažom omiljeno je okupljalište mladih. Poznat je i po dobrim žurkama.
Plaža je nasuta sitnim šljunkom, a preostala je sanacija dijela mula. I tamo kažu da je veliki problem, osim neizvjesnog broja turista, radna snaga.
Uz to, u ovom trenutku još nije poznato da li će se i pod kojim uslovima uopšte moći organizovati čuvene dnevne žurke.
Iz Peoples-a su kazali da očekuju i neke povlastice oko dovođenja radne snage iz drugih sredina, eventualno popust na porez na dodatu vrijednost (PDV).
“ Sve je neizvjesno, niko ne zna šta će biti, hoće li biti otvorene granice. Vrlo je vjerovatno da neće dozvoliti da otvorimo diskoteku ovog ljeta, ako se sve ovako nastavi”, kazali su predstavnici kluba.
Mada, kako smatraaju, imavremena do 1. jula, kada su obično otvarali diskoteku. Dnevne žurke neće biti uspješne, ako nema gužve.
“Desetkovani smo i kad je riječ o ležaljkama. Nemamo jasnu sliku, a već je vrijeme da se plati zakup smještaja za radnike i da im se kaže da li i kada počinju sa radom”, dodali su iz Peoples-a.
I iz kupališta La bamba, omiljenog među svim generacijama, a poznatog po večernjim žurkama u noćnom klubu i koncertima poznatih imena estrade ukazuju na iste probleme.
Kupalište će uskoro biti otvoreno, a kada će biti otvoren noćni klub neizvjesno je.
“Propisane mjere ćemo svakako ispoštovati i toga treba svi da se pridržavaju. Očekivanja nam se kreću od neoptimističnih do toga da će biti dobro ukoliko ljudi iz okruženja ne budu mogli ići negdje drugo, osim ovdje”, kazali su predstavnici La bambe.
Oni su dodaali da bi sezona u pravom smislu mogla početi u drugoj polovini jula, s tim da bi se mogla produžiti i na čitav septembar, ako se zdravstvena situacija ne pogorša.
Sve dosta zavisi i od načina regulisanja prelaska državne granice s okolnim zemljama”, poručili su iz La bambe.
Kampanja Turističke organizacije (TO) ‘Herceg-NoviTeZove’, koja nuđenjem besplatnih ljetovanja pokušava da spasi što se spasiti može, obradovala je 26 porodica iz regiona koje će besplatno ljetovati u Herceg Novom pet dana.
U prvom krugu nagradne igre podijeljena su ljetovanja koja će iskoristiti preko 100 gostiju iz Srbije, Bosne i Hercegovine (BiH), Makedonije i Crne Gore.
Dobitnici nagrada boraviće u hotelima i apartmanima vrhunskog kvaliteta i imati priliku da se uvjere zašto je baš Herceg Novi prepoznat kao grad koji umije najljepše da dočeka svoje goste.
“Ponosan sam na činjenicu da postoji ogroman broj onih koji vole Herceg Novi, doživljavaju ga kao svoj drugi dom i jedva čekaju da se sretnemo na jadranskoj obali”, istakao je predsjednik Opštine, Stevan Katić.
Akcija se nastavlja pa će 15. juna uslijediti izvlačenje drugog kruga nagrada.
Članovi Podvodno istraživačkog kluba Sveučilišta u Splitu su 18. svibnja organizirali kartiranje podmorja općine Podgora na predjelu plaže Smrčevac. Uslijed velike medijske pažnje koju je dobio problem nasipavanja plaža, stručnjaci sa Sveučilišta su zaronili i snimili navedeno područje, piše Morski.hr.
Tim od tri ronioca detaljno su preronila područje do 7,5 m dubine te su ostali zaprepašteni stanjem na terenu. Na području nasutom građevinskim otpadom, kamenjem i zemljom – nema više života!
„Kad bi jednom riječju trebali opisati viđeno, to bi svakako bila riječ ništa, jer nismo vidjeli ništa živo u doslovnom smislu riječi“ – navode uvodno u studiji koju potpisuju Marina Mašanović, Igor Glavičić i Ivana Birčić.
U opisu zatečenog stanja u podmorju Podgore stoji da je supralitoral i mediolitoral u potpunosti prekriven antropogenim materijalom: stijenama raznih veličina, šljunkom, pijeskom različite granulacije te zemljom.
„Ulaskom u more ronilac se kretao prema jugoistoku do hridi ”Žuć kamen”. Početak infralitorala , do nekih 2,5-3 m prekriven je antropogenim materijalom kojeg čine stijene s raznim željeznim profilima, stijene i šljunak. Velike stijene su na pojedinim mjestima poklopile čitavo stanište zelene alge Acetabularia acetabulum. Kako se krećemo dublje dolazimo do Biocenoze sitnih ujednačenih pijesaka, pod antropogenim utjecajem. Sve do dubine od 5-6 metara je cijela površina dna bez vidljivih znakova života s pojedinačnim malim i rijetkim naseljima cvjetnice Cymodocea nodosa-e. Naselje cvjetnice C. nodosa je prekriveno antropogenim materijalom (stijenama, šljunkom i zemljom), naziru se samo vršci. Veliki dio površine staništa je prekriven praznim ljuštarama školjkaša : Acanthocardia tuberculata, Mactra stultorum, Tellina fabula. Na cijelom području staništa nismo uočili niti jednu živu vrstu morskog organizma osim 10tak trpova (Holoturia tubulosa)“ – stoji između ostalog u studiji.
Tek na dubinama većim od 7 metara prve manje ribe:
„Glavoč (Gobius geniporus), crnej (Chromis chromis), knez (Coris julis), pirka (Serranus scriba), gira oblica (Spicara smaris), lumbrak (Symphodus tinca) te jedna kavala (Sciaena umbra). U staništu su prisutne spužve sumporače Aplysina aerophoba i Ircina variabilis, smeđa vlasulja Anemonia viridis, smeđe alge Padina pavonica te alge roda Cystoseira i zelene alge Codium bursa. Greben je obrastao algama te je od iznimne važnosti zbog primarne proizvodnje koju troše mnogi potrošaći -organizmi koji koriste proizvedenu organsku stvar. Navedena biocenoza je široka 10-tak metara te predstavlja prirodnu barijeru koja sprječava odnos materijala iz plitkog dijela infralitorala u dublji“ – opisuju tužno stanje koje je postala stvarnost makarskog primorja.
Uz nadzor kvaliteta morske vode, preporučuju i pojačati nadzor radi izbjegavanja nelegalne gradnje i nasipavanja u more iznad dobro razvijenih naselja infralitoralnih alga i u njihovoj blizini, educirati javnost o vrijednosti tih naselja, uspostaviti sustavno praćenje njihova stanja, nastojati očuvati ona područja u kojima naselja infralitoralnih alga još nisu pod antropogenim utjecajem.
George Floyd, crnac čija je smrt pod koljenom bijelog policajca zapalila prosvjede protiv rasne nepravde, postao je temeljni kamen pokreta koji će promijeniti svijet, rečeno je na njegovu pogrebu s kojeg nisu izostale ni političke poruke, prenose agencije u srijedu.
U obredu koji je uživo prenosila svaka veća američka televizijska mreža iz crkve u Houstonu, obitelj, svećenici i političari pozvali su Amerikance da tugu i bijes zbog njegove smrti pretvore u trenutak kojim će naciju donijeti preokret.
Pogreb je održan dva tjedna nakon prosvjeda koji su zapalili Ameriku nakon objave videozapisa prolaznice koja je svjedočila kako se 46-godišnji Floyd borio za život dok ga je koljenom gotovo devet minuta pritiskao bijeli policajcac oglušujući se o njegove vapaje “ne mogu disati”.
Te su riječi postale leitmotiv za prosvjede diljem svijeta protiv rasne nejednakosti, ali i druge nepravde uperene protiv etničkih i manjinskih skupina.
“Ne mogu disati. Sve dok budem disala, borit ću se za pravdu”, rekla je Floydova nećakinja Brooklyn Williams u govoru kojim je ušla u politički teren. “To nije bilo ubojstvo, već zločin iz mržnje”, rekla je Wiliams, jedna od nekoliko rođaka koji su govorili na pogrebu u crkvi.
Neki kažu učinimo Ameriku ponovno velikom”, rekla je Williams, misleći na slogan iz izborne kampanje predsjednika Donalda Trumpa da bi zatim zapitala “Ali kada je to Amerika bila velika?”.
Borac za građanska prava, velečasni Al Sharpton nazvao je Floyda “običnim bratom” kojega je Bog odabrao da “bude temeljni kamen pokreta koji će promijeniti svijet”.
Sharpton je najavio da će Floydova obitelj predvoditi marš u Washingtonu 28. kolovoza na 57. godišnjicu slavnog govora Martina Luthera Kinga “Sanjam”, a koji je ubijen 1968.
Politička nota
“Prva stvar koju trebamo učiniti je počistiti Bijelu kuću”, rekao je velečasni Bill Lawson i pozvao Amerikance da “glasaju”.
Demokratski predsjednički kandidat Joe Biden obratio se videoporukom prikazanom na službi u crkvi i poručio “Kada bude pravde za Georgea Floyda, bit ćemo istinski na putu prema rasnoj pravdi u Americi”.
“Ne možemo se više okretati od rasizma koji ranjava naše duše”, kazao je bivši potpredsjednik iz mandata Baracka Obame i zapitao “Zbog čega se u ovoj zemlji previše crnih Amerikanaca ujutro diže s mišlju da bi mogli umrijeti samo zbog toga što žive svoj život”, upitao se u videu.
Više demokratskih zastupnika govorilo je u crkvi Fountain of Praise u Houstonu, dajući ispraćaju i političku notu.
Dva stola za registraciju birača bila su postavljena ispred crkve.
Obitelji drugih crnaca koje su ubili bijeli policajci
Na ispraćaju u crkvi bili su i članovi obitelji nekoliko crnaca koje su ubili bijeli policajci ili bijeli civili. Tako je bila prisutna majka Erica Garnera, Njujorčanina koji je također ubijen u policijskoj intervenciji, kao i obitelj Ahmauda Arberyja, 25-ogodišnjaka iz Georgije ubijenog u veljači na joggingu.
Njujorški gradonačelnik Bill de Blasio rekao je u utorak da će grad preimenovati pet ulica u Black Lives Matter, a njujorška burza održala je 8 minuta i 46 sekundi šutnje, upravo koliko je trajao policijski zahvat nad Georgeom Floydom.
Floydova smrt i reakcije na pljačke i palež koji su pratili uglavnom mirne prosvjede zadnjih dana u Americi gurnuli su predsjednika Donalda Trumpa u najveću do sada krizu zbog njegovih stajališta.
Republikanac Trump opetovano je prijetio da će vojsku izvesti na ulice da smiri prosvjede te se uglavnom fokusirao u toj krizi na vraćanje zakona i reda na ulicama izbjegavajući pozabaviti se korijenom problema koji je izazvao prosvjede, piše agencija Reuters.
Crkva Gospe od Anđela – hortikulturno uređenje sa najviše broja glasova putem online glasanja
Napominjemo da nismo imali pristiglih fotografija u kategoriji „Najljepše stablo magnolije“, tako da u istoj nemamo nagrađenog.
Konoba „Mala Barka“ – Najljepša zelena površina ispred poslovno ugostiteljskog objekta
Zahvaljujemo se svim učesnicima na poslatim fotografijama, a nagrađenima čestitamo!
Ovom prilikom pozivamo nagrađene da svoja priznanja preuzmu u ponedjeljak, 15. juna u 10 sati u prostorijama Turističke organizacije Tivat u centru grada, saopšteno je iz TO Tivat.
Na osnovu informacija do kojih je, putem odborničkog pitanja, došao kandidat za odbornika građanske liste “Narod Pobjeđuje” Budimir Cupara – 26. maja u dnevnom listu “Vijesti” izašao je članak dopisnika “Vijesti” iz Tivta, Siniše Lukovića, u kojem je isti obznanio da je na taj dan u Opštini Tivat bilo zaposleno 197 ljudi – kaže se u saopštenju građanske liste „Narod pobjeđuje“.
E pa, poštovani građani Tivta, ovaj podatak – koji je već sam po sebi nevjerovatan jer odražava abnormalan porast broja zaposlenih u Opštini Tivat u posljednje četiri godine – danas je nevažeći. Naime, danas – dakle samo petnaestak dana kasnije- stanje, kad je u pitanju broj zaposlenih u Opštini Tivat, još je nevjerovatnije i abnormalnije. Jer: u posljednjih pet dana u Opštini Tivat, po pouzdanim saznanjima građanske liste “Narod Pobjeđuje”, zaposleno je još pet lica, tako da sad ukupan broj zaposlenih u Opštini Tivat iznosi 202. Podsjetimo se, poređenja radi: prije četiri godine u Opštini Tivat bilo je 86 zaposlenih lica.
Izuzetno je bitno pomenuti i ko je među ovih pet freško zaposlenih. Jedna od tih novih službenika Opštine Tivat je ćerka bivšeg predsjednika Opštine Tivat Miodraga “Dragana” Kankaraša. Drugi freško zaposleni je sin inspektora tivatske policije Duška Obradovića – policijskog inspektora poznatog po dugogodišnjem predanom aktivizmu u službi vladajuće partije. (Inače su se, pored pomenutog Obradovića, policijski inspektori u Tivtu otvoreno stavili u službu predizborne kampanje DPS-a, ali o tome ćemo drugom prilikom).
Ovakvim abnormalnim zapošljavanjem partijskih kadrovika DPS-a i njihovih političkih satelita u Opštini Tivat ne samo što se brutalno uništava budžet Opštine nego se ponižava i onaj zaista stručni i kompetentni kadar kojeg u ovoj instituciji još uvijek ima i koji će građanska lista „Narod Pobjeđuje“- kad ubrzo preuzmemo upravljanje Tivtom – zaštititi i jasno segmentirati od armije nesposobnih partijskih poltrona, zaposlenih uglavnom u posljednje četiri godine.
Ako ovome što smo dosad rekli dodamo činjenicu da je u JU Dnevni centar za djecu sa smetnjama u razvoju – kao zamjenik direktora te institucije – zaposlen zet predsjednice Opštinskog odbora DPS-a Tivat Jovanke Laličić, onda, poštovani Tivćanke i Tivćani, jasno uviđate razmjere monstruoznosti do kojih je došlo partijsko zapošljavanje u našem gradu.
Njihova djeca i njihovi srodnici mogu sve što požele; vašoj djeci i vašim srodnicima zatvorena su sva vrata, često samo zbog toga što ste otvoreno protiv ovog partitokratskog i kriminogenog društvenog sistema, koji je u Tivtu i Crnoj Gori uspostavio DPS sa njegovim političkim satelitima. Postavlja se pitanje: dokle ovako? Ne još dugo, budite sigurni! – zaključuje se u saopštenju građanske liste „Narod pobjeđuje“, koje potpisuje nosilac liste Željko Komnenović.
Speleolozi iz Karlovca i Mostara otkrili su nedaleko tog hercegovačkog središta jamu Malu Dželaliju, jednu od najdubljih u Bosni i Hercegovini i regiji čija je ulazna vertikala duboka čak 400 metara.
Kako je izvijestilo Speleološko društvo Herceg, jama, čiji je ulaz vidljiv čak i na Googleovim kartama, nalazi se u mjestu Raškoj Gori sjeverno od Mostara.
Prvi pokušaj speleologa da se spuste na dno jame zajedno s kolegama iz Karlovca nije uspio jer su imali opremu s tek 300 metara užeta, a ulaznoj ‘vertikali se nije nazirao kraj’.
U novom pokušaju uspjeli su se spustiti na dubinu od čak 400 metara gdje se nalazi velika dvorana. Nakon pretrage, pronašli su novi vertikalni kanal u koji su bacili kamen, ali nisu uspjeli čuti kada se prizemljio.
Najavili su nastavak istraživanja na toj lokaciji, jednoj od najdubljih jama u Bosni i Hercegovini.
“Već znamo kako smo otkrili jednu od najvećih ulaznih vertikala u Bosni i Hercegovini i najdubljih otkrivenih jama općenito”, naveli su za lokalne medije u Mostaru iz Speleološkog društva Herceg.
Najdublja do sada istražena jama na području Bosne i Hercegovine je Nevidna voda na području Dinare. Speleolozi su se uspjeli spustiti do dubine od 653 metra.
