Turistički inspektori su u pojačanom nadzoru tokom sezone utvrdili 1.5 hiljada nepravilnosti, na osnovu kojih su izrekli skoro dvije hiljade prekršajnih naloga, ukupne vrijednosti 1.2 miliona eura.
Iz Ministarstva turizma je saopšteno da su turistički inspektori u julu i avgustu sproveli više od dvije hiljade inspekcijskih nadzora, najviše u najprometnijim primorskim gradovima.
– Na terenu su bila angažovana 24 inspektora, koji su, između ostalog, kontrolisali objekte u Ulcinju, Baru, Budvi, Kotoru, Tivtu i Herceg Novom – navodi se u saopšenju.
Inspektori su, pored prekršajnih naloga, donijeli i rješenja o zabrani rada za nekoliko objekata, uključujući i one kojima je privremeno zabranjeno obavljanje djelatnosti pečaćenjem.
– Najčešće nepravilnosti odnose se na neispunjavanje minimalno-tehničkih uslova u ugostiteljstvu, nepravilnosti u radu turističkih agencija, kupališta, neizdavanje računa, reklamiranje suprotno rješenju za rad kao i na kršenje zabrane upotrebe duvanskih proizvoda u zatvorenim prostorima – navodi se u saopštenju.
Iz Ministarstva su kazali da ti rezultati potvrđuju kontinuirani angažman turističke inspekcije u cilju zaštite prava turista i podizanja kvaliteta turističkih usluga tokom sezone.
Inspekcija će, kako je najavljeno, i dalje sprovoditi redovne kontrole, kako bi osigurala bezbjedan i prijatan boravak svih posjetilaca Crne Gore.
Odbornici Evropskog saveza saopštili su da sa gnušanjem odbacuju, kako kažu, bahato i samovoljno ponašanje predsjednika Skupštine opštine Tivat koje je ponovo iskazao u susret XXVI sjednici Skupštine opštine Tivat, a koji je sebi dao za pravo da iz redova opozicionih odbornika kandiduje članove Savjeta za davanje predloga naziva naselja, ulica i trgova, Savjeta za zaštitu životne sredine, Savjeta za predstavke i pritužbe, bez konsultacije sa „kandidovanim“odbornicima i pored najave opozicionih odbornika da ne žele da se kandiduju.
“Pozivamo gospodina Markovića i Skupštinsku službu da javno objasne svoj čin. Mi naravno unaprijed znamo njihovo obrazloženje, ali veoma je važno da građani i građanke Tivta i na ovom primjeru vide na koji način aktuelna tivatska vlast tumači prava i obaveze odbornika, demokratiju i slobodu, za koju su se navodno gorljivo borili,” poručili su.
Ovaj čin je, tvrde, otvoreni udar na suštinu demokratije i slobodu pojedinca, dodatni pokušaj da se Skupština pretvori u privatni servis jednog čovjeka i njegove političke družine.
“Nažalost, na ovakve nas postupke vladajuća struktura navikava od kada je sastavljena – svjedoci smo da se i prethodnih dana bez trunke odgovornosti i „preko noći“ razrješavaju kadrovi sa ključnih pozicija u Opštini, kao da je Tivat njihova prćija, a ne grad svih nas. Oni koji misle da na ovaj način mogu ponižavati izabrane predstavnike građana i ponižavati institucije moraju znati da neće proći! Skupština pripada građanima Tivta, njihovim izabranim predstavnicima, a ne predsjedniku i njegovim političkim dogovorima iza zatvorenih vrata,” naveli su u saopštenju.
Dodaju da oni koji misle da na ovaj način mogu ponižavati izabrane predstavnike građana i ponižavati institucije moraju znati da im to neće proći. Poručuju da Skupština pripada građanima Tivta, njihovim izabranim predstavnicima, a ne predsjedniku i njegovim političkim dogovorima iza zatvorenih vrata.
“Odbornici Evropskog saveza od gospodina Markovića zahtijevaju javno izvinjenje opozicionim odbornicima koje je kandidovao za članove savjeta bez njihovog znanja,” zaključuje se.
Saopštenje potpisuju odbornici SD, SDP i LP (Evropski savez) u SO Tivat.
Nova knjiga Jasenke Lalović pod nazivom „Zera luče“ biće prvi put predstavljena usubotu, 27.septembra u 19h u Kino sali Spomen-doma „Crvenu komuna“ u Petrovcu, u organizaciji JU Muzeji i galerije Budve. Peti roman Jasenke Lalović, u izdanju izdavačke kuće Vidra Books, najavljen je kao roman o svjetlosti koja se pronalazi i u najmračnijim vremenima, posveta hrabrosti i vjeri u dobro, bez obzira na iskušenja.
Na prvom predstavljanju u Petrovcu u programu će učestvovati autorka Jasenka Lalović, novinarka Jelena Božović i moderatorka Milica Stanić Radonjić.
Jasenka Lalović je književnica i autorka trilogije Brda od pelina, kao i romana Bastadur i Zera luče. Rođena je u Baru, odrastala u Buljarici, Petrovcu i Baru, a danas živi u Beogradu. Ono što karakteriše njen stil jeste naracija, njegovanje autentičnog lokalnog jezika, uprkos pravopisnim normama, približavanje teških sudbina naših predaka, stvaranje prostora za razumijevanje različitih karaktera, kao i duboka emotivna povezanost sa likovima. Jasenkini romani su oda tihoj mudrosti naše prošlosti. Iako su priče vezane za geografski prostor Crne Gore, one pretaču univerzalne poruke publici našeg šireg govornog područja, brišući svakovrsne granice i povezujući čitaoce sa sudbinama svojih predaka na posve iscjeljujući način.
Široka čitalačka publika, naročito ona u Crnoj Gori, omogućila je da je njen plodonosni književni rad, otjelotvoren u čak pet romana štampanih u 80000 primeraka, bude nagrađen stalnim prisustvom na listama najtraženijih naslova u knjižarama u Crnoj Gori, još otkad je 2018. godine objavljen prvi roman S one bande moje gore.
Njena djela pronašla su put i do čitalaca izvan regiona, a interesovanje za prevode raste iz godine u godinu. Učestvovala je na brojnim književnim večerima, konferencijama i sajmovima knjiga, gdje su njene priče često isticane kao primjer očuvanja kulturnog identiteta kroz savremenu prozu. Kritičari posebno ističu njenu sposobnost da kroz rečenicu prenese i najsuptilnije emocije. Zahvaljujući sadržajnim dijalozima i spretno dočaranoj atmosferi kroz opis prostora, prizora i likova, Jasenkina dela se često pominju kao inspiracija za potencijalne ekranizacije. U svom radu vodi se željom da sačuva duh i jezik prostora iz kog potiče, vjerujući da priče naših predaka mogu biti snažan most razumevanja među generacijama i narodima. Trenutno radi na novom romanu, saopšteno je iz JU Muzeji i galerije Budve.
Kibernetički napad usmjeren na pružatelja usluga za sustave prijave i ukrcaja poremetio je rad u nekoliko velikih europskih zračnih luka, uključujući londonski Heathrow, Bruxelles i Berlin, prouzročivši kašnjenja i otkazivanja letova, rekli su operateri.
Napad je onesposobio automatizirane sisteme, omogućivši samo ručne postupke prijave i ukrcaja, objavila je zračna luka Zaventem blizu Bruxellesa.
– Ovo ima velik utjecaj na raspored letova i nažalost, prouzročit će kašnjenja i otkazivanja letova, stoji u priopćenju operatera objavljenom na njegovoj web stranici.
– Pružatelj usluga aktivno radi na problemu i pokušava ga riješiti što je brže moguće.
Heathrow je upozorio i na kašnjenja uzrokovana “tehničkim problemom” kod dobavljača treće strane.
Putnicima koji su planirali svoje letove u subotu, pogođene zračne luke savjetovale su da potvrde putovanje sa zrakoplovnom tvrtkom prije nego što krenu prema zračnoj luci.
– Zbog tehničkog problema kod pružatelja usluga sustava koji posluje širom Europe vrijeme čekanja na prijavu je dulje. Radimo na brzom rješenju, objavila je berlinska zračna luka u banneru na svojoj internetskoj stranici.
Glasnogovornik je kazao i da napad nije pogodio zračnu luku Frankfurt.
U okviru manifestacije The Ocean Race Boka Bay, u paviljonu Univerziteta Crne Gore, uz učešće Instituta za biologiju mora i Pomorskog fakulteta Kotor, brojnim posjetiocima su predstavljeni rezultati i aktivnosti više međunarodnih projekata, među njima i MedSeaRise, koji se bavi procjenom i ublažavanjem rizika od porasta nivoa mora u mediteranskom regionu.
Projekat finansiran kroz Interreg Euro-MED program okuplja institucije iz šest zemalja, među kojima je i Crna Gora, a cilj mu je da razvije metodologiju za procjenu uticaja rasta mora na infrastrukturu, kulturnu baštinu, ekosisteme i obalne zajednice.
Institut za biologiju mora Univerziteta Crne Gore sprovodi dvije studije slučaja u pilot zonama Kotorsko-Risanskog zaliva i Tivatskih solila. Prema preliminarnim rezultatima, očekuje se da će do 2100. godine porast nivoa mora u Boki Kotorskoj iznositi od sedam do 17 centimetara u umjerenom scenariju, dok bi u ekstremnim uslovima mogao dostići i 35 do 37 centimetara. Takve promjene mogle bi imati značajan uticaj na urbanu infrastrukturu i kulturnu baštinu u priobalju, dok se u slučaju Tivatskih solila procjenjuje da bi biodiverzitet ostao stabilan, budući da su vrste koje tu obitavaju već prilagođene ekstremnim uslovima poput suša i povremenih poplava.
Koordinatorka projekta za Crnu Goru, dr Danijela Joksimović iz Instituta za biologiju mora, istakla je da je od velikog značaja što je MedSeaRise predstavljen u kontekstu The Ocean Race, jer ova manifestacija okuplja široku javnost, sa fokusom na djecu I mlade, i omogućava da se poruka o klimatskim izazovima prenese izvan naučnih krugova.
„Veoma je važno da, osim nas naučnika, i šira javnost shvati šta nam se može desiti u slučaju promjena nivoa mora. To utiče na sve aspekte – naučno-istraživačke, društveno-ekonomske i socijalne“, naglasila je ona.
Foto IBM
Iako se konačni rezultati istraživanja očekuju početkom oktobra na sastanku u Barseloni, preliminarni nalazi jasno ukazuju na potrebu planiranja i prilagođavanja obalnih zajednica na klimatske promjene. Projekat MedSeaRise doprinosi jačanju naučne osnove za donošenje odluka i predstavlja važan korak ka izgradnji otpornijih zajednica u Crnoj Gori i šire u mediteranskom regionu.
Posebno raduje što je kroz paviljon Univerziteta Crne Gore prethodnih dana prošao veliki broj djece školskog uzrasta iz svih krajeva naše zemlje, koji su imali priliku da potrebu zaštite mora i okeana sagledaju i osjete kroz različite simulacije, instalacije, prezentacije I radionice. Priči o porastu nivoa mora I ukazivanju na moguće posljedice koje nas očekuju doprinijela je i instalacija “Čuvari baštine” JU Muzej I galerija Tivat, postavljena u akvatorijumu nedaleko od paviljona Univerziteta, koja jasno dočarava potrebu sagledavanja porasta nivoa mora na kulturnu baštinu u obalnim zonama, što je pored uticaja na biodiverzitet u fokusu projekta MedSeaRise.
Ocean Live Park – foto Boka News
“Prilika da predstavimo projekat MedSeaRise na ovoj velikoj međunarodnoj manifestaciji, koja sem sportskog, ima i snažan edukativni program posvećen podizanju nivoa svijesti o nužnosti zaštite svjetskih mora, veoma je značajna za Institut za biologiju mora kao jedan od partner ana projektu. Prezentirajući projekat domaćim i međunarodnim posjetiocima, imali smo priliku da aktivno promovišemo nužnost zajedničke akcije protiv klimatskih promjena I za zaštitu okeana, kakva se ne pruža često. Hvala svima koji su doprinijeli da dobijemo ovakvu priliku,” poručila je koordinatorka MedSeaRise projekta za Crnu Goru, dr Danijela Joksimović.
LJUBLJANA – Novi Zakon o zaštiti životinja značajno povećava kazne za vlasnike pasa. Ministarstvo poljoprivrede kaže da su kazne povećane jer su bile toliko niske da nisu djelovale odvraćajuće na pojedince. Kinološki klub Ljubljana i Društvo za zaštitu životinja Ljubljana podržavaju veće kazne, rekavši da u Sloveniji ima previše neodgovornih vlasnika pasa.
Novi Zakon o zaštiti životinja značajno je povećao kazne za vlasnike pasa. Kazne za pse koji nisu na povodcu na javnim mjestima povećane su s 200 do 400 eura na 600 do 1200 eura. Za takozvane opasne pse, “koji zbog svoje neupravljivosti ugrožavaju okolni prostor ili su ugrizli osobu ili životinju”, a koji također moraju biti opremljeni brnjicom na javnim mjestima, povećane su s 800 do 1200 eura na 1000 do 1600 eura. Ministarstvo poljoprivrede, koje je pripremilo izmjenu zakona, kaže da su kazne povećane jer su bile toliko niske da nisu djelovale odvraćajuće na pojedince.
Prema središnjem registru kućnih ljubimaca, u Sloveniji ima 250.676 pasa, od čega otprilike deset posto u Ljubljani.
Kazne su propisane u rasponu i mogu čak premašiti minimalni propisani iznos, objasnilo je ministarstvo. Čimbenici koji utječu na visinu kazne u ubrzanom postupku su priroda i težina prekršaja, stupanj odgovornosti počinitelja (ako je prekršaj počinjen namjerno ili iz nehaja), ponovljeni prekršaji (ako je počinitelj već kažnjen za slične prekršaje), otegotne okolnosti (npr. prikrivanje prekršaja, svjesno ignoriranje zakonodavstva, utjecaj na veći broj životinja), olakotne okolnosti (suradnja u postupku, priznanje krivnje, otklanjanje posljedica prekršaja), a kazna mora biti razmjerna i imati odgojni učinak, priopćilo je ministarstvo.
Ako prekršitelj ne podnese zahtjev za sudsku zaštitu protiv platnog naloga ili rješenja o prekršaju i ako plati kaznu u roku od osam dana od pravomoćnosti rješenja ili naloga, plaća samo polovicu kazne.
Luštica Bay dočekuje jesen nizom događaja koji odaju počast plodovima zemlje i tradicijama ovog kraja tokom rane jeseni. Prvo poglavlje festivala koje će imati niz događaja je u čast vina i rakije, posvećenog ovim crnogorskim tradicijama. Ovaj dio festivala predstavlja simboličnu proslavu početka sezone berbe i nudi bogat program već nastupajućeg vikenda na lokacijama Piazza Centrale i Marina Village.
Prilike za istraživanje ukusa neće nedostajati kao ni enoloških priča o crnogorskim vinima – od prvih ubranih grozdova i mladog vina, do svježe pečene rakije.
Vino i rakija, kao nezaobilazni dio svakog susreta i važan segment crnogorske tradicije, bili su inspiracija za ovaj festival. On je oda domaćinima i vinarijama ovog podneblja kao i prilika da se ta tradicija približi stanovnicima i gostima, da svi naučimo nešto novo i da zajedno uživamo u bogatstvu našeg nasljeđa. izjavili su organizatori.
BAZARI I RADIONICE INSPIRISANI OVIM TRADICIJAMA
U subotu, 20. septembra, na programu je i Matine u okviru koncepta Feel Alive Hub-a, od 11:00 do 14:00 časova, uz nastup gitariste i mini bazar. Umjetničku notu festivala donosi radionica „Monteroots & Vines“, od 11:00 do 13:00 časova, koju vodi umjetnica Dijana Lazović. Radionica je inspirisana vinovom lozom i bujnom mediteranskom vegetacijom, simbolima obilja i bezvremenske ljepote, koji će biti integralni dio stvaralačkog procesa u kojem se umjetnost prepliće s prirodom, a svaki potez kistom otkriva priču o ovoj biljci.
Festivalski bazar, sa širokom ponudom vina, rakije i rukotvorina, biće otvoren na Piazza Centrale oba dana vikenda, od 12:30 do 21:00. Subotnje popodne upotpuniće oslikavanje lica za djecu od 17:00 časova, kao i nastup DJ Pavla Aleksića, koji će dati ritam večeri. Nedjeljni program bazara obogaćen je dječijom kreativnom radionicom u kojoj će mališani učiti vještinu pravljenja životinja od balona od 17:00 časova kada počinje i nastup benda Milky Wave.
Predsjednik države Jakov Milatović poručio je da je Crna Gora prije 34 godine, na Žabljaku, donijela hrabru i vizionarsku odluku – da postane prva ekološka država na svijetu.
– Tada smo poslali jasnu poruku i sebi i svijetu: da razvoj naše zemlje mora počivati na očuvanju prirode, čistim rijekama, netaknutim planinama, nacionalnim parkovima i bogatstvu koje imamo i koje nam je povjereno. To je bila vizija Crne Gore kao prostora mira i održivog života, u vremenu kada je region tonuo u sukobe. Bila je to poruka da možemo biti primjer harmonije između čovjeka i prirode – rekao je Milatović povodom Dana opštine Žabljak.
Danas, tri i po decenije kasnije, smatra on, ta vizija je i dalje snažan dio našeg identiteta.
– Nalazi se u našem Ustavu i podsjeća nas da bez očuvane životne sredine nema ni budućnosti. Nažalost, uradili smo mnogo manje nego što smo mogli – zagađenje, otpad i pritisci urbanizacije ostaju veliki izazovi. Ali upravo zato Dan ekološke države obavezuje nas da obnovimo i osnažimo našu posvećenost toj misiji – rekao je Milatović.
Jakov Milatović – foto: Kabinet predsjednika Crne Gore
Zato je, kako se navodi, sa posebnim zadovoljstvom podržao i uputio Vladi inicijativu da Žabljak, grad u kojem je ideja rođena, bude proglašen ekološkom prijestonicom Crne Gore.
– To bi bio snažan simbol povratka viziji iz 1991. godine i podsticaj da sve opštine slijede taj put. Crna Gora može i mora da ispuni obećanje dato prije 34 godine – da zaista bude primjer održivog društva i ekološke države. Na tome ćemo istrajati, zbog generacija koje dolaze i zbog budućnosti naše zemlje – izjavio je Milatović.
Finalna etapa najprestižnije međunarodne regate The Ocean Race Europe 2025 – Boka Bay Coastal Race startovaće danas u 14 sati, najavili su organizatori manifestacije.
Navodi se da će obalna trka jedrilica odlučiti poredak od drugog do petog mjesta.
Šampionski trofej ranije je osigurao francuski Biotherm i skiper Pol Mejl.
Poslije pet nedjelja i 4.500 nautičkih milja, sedam IMOCA ekipa dovelo je Ocean Race Europe 2025 do praga završnice – u Boku kotorsku.
Svečano proglašenje najboljih zakazano je za nedjelju u 14 sati, nakon čega će biti zatvoren i The Ocean Live Park.
Crna Gora danas obilježava 34 godine od proglašenja za ekološku državu.
Deklaracija o ekološkoj državi Crnoj Gori usvojena je na sjednici republičkog parlamenta koja je održana na otvorenom na Žabljaku, 20. septembra 1991. godine.
U deklaraciji je bilo definisano strateško opredjeljenje države da usvaja i primjenjuje najviše standarde i norme iz oblasti zaštite životne sredine, očuvanja prirode i ekonomskog razvoja na principima ekološki održivog sistema.
Dokumentom je predviđeno da Crna Gora bude posvećena očuvanju prirodnog okruženja.
Vizija razvoja ekološke državo ugrađena je i u najviši političko-pravni akt– Ustav koji sadrži odredbe o posvećenosti Crne Gore zaštiti životne sredine i razvoju baziranom na principima održivosti.
