Naučnici su otkrili dosad najviše razine mikroplastike na dnu mora i to zagađenje otrkiveno je u sedimentima izvučenima s dna Mediterana u blizini Italije, prenosi BBC.
Istraživanje koje je provelo sveučilište Manchester otkrilo je do 1,9 miliona dijelova plastike po kvadratnom metru.
To je uključilo primjerice vlakna odjeće i drugih sintetičkih tekstila te majušne fragmente većih predmeta koji su se vremenom raspali.
Istraživanje je naučnike dovelo do stajališta da se mikroplastika (čestice manje od 1 milimetra) koncentrira na određenim lokacijama morskog dna zahvaljujući strujama na dubini.
“Te struje gomilaju naplavinske taloge – nalik na podvodne pješčane dine”, objašnjava dr Ian Kane, koji je predvodio međunarodni tim.
“Mogu biti duge desetke kilometara i visoke stotine metara. Među najvećim su sedimentnim nakupinama na Zemlji. Čini ih vrlo fini mulj pa se može očekivati da u njemu ima mikroplastike”, kazao je za BBC News.
Procjenjuje se da u svjetskim morima godišnje završi između četiri i 12 miliona tona plastičnog otpada, uglavnom iz rijeka.
Medijski napisi fokusiraju se na velike nakupine plastičnog otpada koje plutaju morima ili završe na plažama.
No taj vidljivi otpad predstavlja samo jedan posto morske plastike, a nije poznato gdje završi ostalih 99 posto.
Dio plastike gotovo sigurno progutaju morske životinje, a vjerojatno se najveći dio raspadne i jednostavno potone.
mikroplastika
Tim dr. Kanea već je pokazao da je u dubokim morskim brazdama i podvodnim kanjonima koncentracija mikroplastike u sedimentima visoka.
Simulacije koje su proveli naučnici pokazale su koliko učinkovito struje mulja, blata i pijeska, poput onih na dnu morskih kanjona, pokupe i odnesu razna vlakna na još veće dubine.
“Samo jedna takva podvodna lavina može prenijeti ogromne količine sedimenata stotine kilometara po morskom dnu”, kaže dr Florian Pohl sa sveučilišta Durham.
“Na temelju tih laboratorijskih eksperimenata tek počinjemo shvaćati kako te struje prenose i talože mikroplastiku”.
Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Science.
Na području obuhvaćenom istraživanjem između Italije, Korzike i Sardinije nema ničeg neuobičajenog te i u drugim dijelovima svijeta postoje snažne duboke struje koje su potaknute razlikama u temperaturi i salinitetu.
Razlog za zabrinutost je taj da te struje donose kisik i hranjive tvari morskim organizmima na dubinama. Prateći te struje mikroplastika bi se mogla nakupljati u žarištima bioraznolikosti povećavajući izglede morskog svijeta za apsorpcijom plastike.
Profesorica Elda Miramontes s njemačkog sveučilišta Bremen, koja je koautor istraživanja, kaže da svijet mora uložiti iste napore u borbu protiv zagađenja mora plastikom kao što ulaže u borbu protiv koronavirusa.
“Svi ulažemo napore da povećamo svoju sigurnost tako što ostajemo u kućama i mijenjamo svoj život – mijenjamo način rada i čak i prestajemo raditi”, kaže ona. “Sve to radimo kako ljude ne bi pogodila bolest. Na isti način moramo razmišljati o zaštiti mora”.
Iz Instituta za javno zdravlje CG saopštavaju, od jučerašnjeg presjeka pa do 08,30 sati, laboratorije Instituta završile su analizu 117 uzorka među kojima nije bilo novoinficiranih slučajeva koronavirusom.
Broj inficiranih od početka dešavanja ostaje 322.
Broj oporavljenih se povećao i trenutno iznosi 240.
Imajući u vidu oporavljene, broj trenutno oboljelih je 75 i to po opštinama:
Podgorica: 37
Ulcinj: 14
Bar: 8
Plav: 6
Nikšić: 4
Gusinje: 3
Tuzi: 1
Budva: 1
Herceg Novi: 1
Aviokompanija Ryanair najavila je da se sprema za brojne otkaze u julu 2020. godine, a moguće je kako će otpustiti 3.000 radnika te smanjiti plaće osoblja kao odgovor na pandemijsku krizu uslijed koje je morala prizemljiti sve avione.
Kompanija je također priopćila kako ne očekuje prije ljeta 2022. godine da će se broj putnika ili cijene letova vratiti na stanje kakvo je bilo prije koronavirusa.
Među onima koje u srpnju očekuju otkazi su piloti, kabinsko osoblje, ali i timovi u sjedištima Ryanaira, dok će onima koji ostanu na radnim mjestima plaće biti smanjene za 20 posto, piše The Sun.
Kao dio programa velikog smanjenja troškova, aviokompanija Ryanair bi mogla zatvoriti brojne baze širom Europe dok se ne oporavi zračni promet. Kompanija očekuje da će tokom prvog tromjesečja i preko ljeta prijaviti neto gubitak veći od stotinu milijuna eura.
S druge strane putnike očekuju veće cijene letova, ali još nije poznato kolike će biti. Iz aviokompanije govore da će putnici možda biti prisiljeni da nose zaštitne maske, dok će broj sjedišta u avionima biti umanjen. Putnicima bi se mogla provjeravati i tjelesna temperatura na aerodromima.
Ryanair očekuje da će do ožujka 2021. godine prevesti manje od stotinu milijuna putnika, a ne 154 milijuna, što je bio prvobitni cilj aviokompanije.
Turizam je najvažnija gospodarska grana na dubrovačkom području. Bez međunarodnih letova tamošnjem gospodarstvu prijeti potpuni kolaps.
O tome je za HRT govorio gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.
Dubrovački gradonačelnik uputio je apel Vladi s obzirom na to da je Dubrovnik izrazito avio odredište te nikakve sezone za njih nema bez uvođenja međunarodnih avio linija.
Franković je rekao kako se najavljene mjere za turizam odnose na auto goste i kako kaže s tim mjerama se ne pomaže Dubrovniku.
– Grad Dubrovnik je zatražio poseban status. Smatramo da je potrebno uvesti međunarodne letove, a istovremeno poštujući sve zdravstvene protokole, rekao je i dodao kako su predložili da svi putnici koji budu dolazili u Dubrovnik putem tih letova imaju COVID isprave koje bi dokazale da su napravili test 48 sati prije dolaska u RH te da su COVID negativni.
Rekao je kako smatra da bi time Dubrovnik ipak postigao blagu turističku sezonu, 30-ak posto u odnosu na planirano, što bi omogućilo dubrovačkim gospodarstvenicima da prežive do kada se predviđa da će se situacija normalizirati.
– Ako se to ne dogodi 80 posto gospodarstvenika će propasti, što znači da bi veliki dio stanovništva ostalo bez bilo kakvih prihoda i to bi dovelo do katastrofe za Dubrovnik, naglasio je gradonačelnik i dodao kako je važno da se nešto dogodi i da gospodarska aktivnost tijekom ljeta bude zabilježena, a onda će se grad u okviru svojih štednja snaći i pronaći način da se nađe mogućnost preživljavanja do travnja iduće godine.
Britanska vlada u petak je izrazila zadovoljstvo što je snažno povećala broj testiranja na covid-19 i dosegla ciljanu brojku od 100.000 u danu.
Kritizirana zbog kasnog uvođenja mjera izolacije i nedovoljnog testiranja, britanska vlada bila je pod pritiskom da dosegne cilj 100.000 testiranja na dan, koji si je zadala postići krajem aprila.
Vlasti su tada testirale nekih desetak tisuća na dan i bile su daleko od tog cilja.
“Ukupno je jučer (četvrtak), posljednjeg dana aprila bilo 122.347” testova, istaknuo je ministar zdravstva Matt Hancock na konferenciji za tisak.
“Znam da je to bio hrabar cilj, no bio nam je potreban ambiciozan cilj jer je detekcija virusa važna za oporavak Velike Britanije”, rekao je.
Britanska vlada je u početku odabrala strategiju testiranja samo za najkritičnije slučajeve i za medicinsko osoblje koje liječi upravo zaražene covidom, unatoč preporukama Svjetske zdravstvene organizacije da testira što je više moguće.
Testiranja su se zatim proširila na izložene radnike kao što su policajci i nastavnici, štićenici i zaposlenici umirovljeničkih domova te na osobe starije od 65 godina i radnike koji imaju simptome.
U petak je u Ujedinjenoj Kraljevini bilo 739 novih smrti izazvanih covidom, što je porast u odnosu na dan ranije i ukupno je epidemija uzela 27.510 života. U broj žrtava sada su uključene i smrti u domovima za starije i nemoćne, rekao je ministar Hancock.
S preko 27.000 umrlih, Velika Britanija druga je u Europi po broju žrtava koronavirusa.
Broj službeno zaraženih iznosi 177.454, rekao je Hancock.
Premijer Boris Johnson, koji je sam prebolio covid-19, rekao je u četvrtak da je Velika Britanija prešla “vrhunac” epidemije i da je sada u silaznoj putanji.
Pod pritiskom da predstavi strategiju izlaska stanovništva iz izolacije, u vrijeme kada neke države počinju ublažavati ograničenja Johnson je obećao predstaviti plan iduće sedmice.
Upitan mogu li se planirati obiteljska okupljanja i praznici krajem ljeta, Hancock je odgovorio da je za to “prerano” i da mu “je žao što mora tako odgovoriti”.
Spomenuo je pet uvjeta koje je vlada zacrtala da moraju biti ispunjeni prije nego što stupe na snagu mjere popuštanja.
Kazao je da vlada ima kapacitete za detekciju i da će se njima koristiti za intenzivno praćenje kontakata zaraženih osoba.
Dvije studije koje je u petak objavio Nacionalni statistički zavod te Institut za fiskalne studije pokazale su da koronavirus dvaput više ubija u siromašnim četvrtima Engleske te više pripadnike etničkih manjina nego bijelce.
“To nas zabrinjava i proučavamo to”, rekao je ministar Matt Hancock.
Uz vjerojatno najteže posljedice po proizvodno gospodarstvo, pandemija koronavirusa je pogodila školjkarstvo. Djelatnost koja se može pohvaliti neprekinutom stoljetnom tradicijom, uspijevala je više od 90 posto proizvodnje plasirati ugostiteljima. Međutim, kako je turizam je na koljenima, a sezona nikad neizvjesnija, školjkarima prijeti ne samo kolaps proizvodnje već i cijele djelatnosti uopće. Neizvjesnost izuzetno osjećaju školjkari iz oko 70 registriranih tvrtki i obrta na području Malostonskog zaljeva. No mnogo je veći broj ljudi i obitelji koje žive od školjkarstva, a površina koncesijskih polja proteže se na oko milijun četvornih metara. Uz to, Malostonski zaljev čini 70 posto proizvodnog područja školjkarstva Hrvatske i čak 90 posto ukupne proizvodnje nadaleko poznate stonske kamenice.
Sezona 2020. izgubljena
Ivan Dužević iz Hodilja kod Stona bavi se osjetljivom proizvodnjom mušula i kamenica. – Prodaja je svedena na minimum i školjkari neće imati kome prodati što je proizvedeno. Kamenice će, ako prežive do iduće godine, istina je biti veće, ali će ih napasti mušule te ih “zatvoriti” odnosno “zagušiti”, tako da će se morati raditi dupli posao. Kamenice su u najboljoj fazi, spremne za prodaju i morat ćemo ih početi vaditi kako dio ne bi uginuo. Ne samo da je problem taj dupli posao prodati, nego će im cijena, zbog smanjene kupovne moći potrošača vjerojatno pasti. Uz to, upravo sada počinje rad na novim nasadima za sezonu 2021. koja je jednako neizvjesna. No, uvjeren sam da nitko neće odustati – zabrinut je i pun opreznog optimizma školjkar Dužević.
I ostali proizvođači s kojima smo razgovarali ističu bojazan za životnu egzistenciju obitelji i zaposlenika. Nadaju se potpori države i Europske unije, ali tvrde da je proizvodni ciklus dug a očekivana pomoć bit će kratkog daha te sve ovisi o duljini trajanja krize i koliko će u ovoj turističkoj sezoni biti interesa za svjetski poznatim školjkama. No većina školjkara je suglasna kako je ova sezona za njih ipak izgubljena.
Kamenice Ston
Neizvjesna egzistencija
Član i donedavni predsjednik udruge Stonski školjkari Vedran Kunica potvrđuje da se znatna većina prihoda školjkara bazira na turizmu jer domicilno pučanstvo ipak ne konzumira kamenice u velikim količinama. – Za domaće ljude je to luksuzan proizvod koji nije dio dnevne prehrane. Uz izostanak turizma stoga opravdano strahujemo da uopće nećemo imati prihode koji bi osigurali egzistenciju. Neki su se snašli i školjke dostavljaju na kućna vrata u Dubrovniku i dolini Neretve, ali takva prodaja nije rješenje jer će samo pojedincima, dijelom ublažiti problem i osigurati minimalni prihod. Ali, oni imaju i trošak dostave pa je zarada nikakva. Realno, zbog neizvjesnog financijskog stanja većina domaćih ljudi neće kupovati delicije kao što su kamenice i vrtimo se u krug – kaže Kunica koji “otkriva” da su za ovu sezonu malostonski školjkari pripremili 1,5 – 2 milijuna komada kamenica koje su bez većih teškoća mogli plasirati. Ali, izostalo je tradicionalno obilježavanje Dana sv. Josipa kao zaštitnika školjkara koji pada u vrijeme kad su kamenice najkvalitetnije. Uslijedila je kriza koronavirusa, a prehrambene navike uvijek ovise o financijskom stanju potrošača.
Očuvati tradiciju
-Država je pokrenula mjere koje se odnose i na poduzetnike u marikulturi. Do kraja svibnja očekujemo najavljenu jednokratnu pomoć Ministarstva poljoprivrede RH od 6.000 kuna po zaposleniku. Osobno smatram da je to nedovoljno jer su ove godine prihodi svedeni na one u ratnim godinama. Olakotno je samo to što je mir. Da, moći ćemo i morati raditi, ali od toga neće biti prihoda. Egzistencija nam je stoga jednako ugrožena kao prije skoro tri desetljeća. Nužno je ukidanje svih davanja prema državi i županiji kao što su doprinosi za koncesije i plaće te parafiskalni nameti, osobito onaj za Obrtničku komoru jer je uz nula prihoda nemoguće bilo kome platiti obveze.
Ston – foto Boka News
Proizvođačima je dodatni problem mnogo kamenica u moru. Naime, ako ih ne plasiraju teško će ih zadržati zbog prirodnog mortaliteta koji odnosi i do 40 posto proizvodnje, a tu je i “zagušenje” od mušula koje se uz ogroman trud moraju uklanjati te kamenice redovito čistiti kako bi se sačuvale i preživjele. Usporedo sa takvim održavanjem nasada konzumnih kamenica, nužan je rad na prikupljanju mlađi kamenica i “nasađivanje” za sezonu 2021. godine. Ukratko, rad nam je trenutačno udvostručen, a prihodi su nikakvi- naglašava Kunica i poziva sve domaće ljude da, ako si to mogu priuštiti, svakako konzumiraju malostonske kamenice čija se proizvodnja temelji na očuvanom okolišu, kulturnoj baštini i gastro- posebnosti te je nužno da država pomogne kako bi se ovo područje i perspektivna djelatnost očuvali.
U kotorskom naselju Škaljari juče je sahranjen protojerej-stavrofor Momčilo Momo Krivokapić, koji je iznenada preminuo prije dva dana, u 76 godini.
Uprava policije obavijestila je Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru, da je „juče uprkos mjerama zabrane javnog okupljanja na sahrani sveštenika Srpske pravoslavne crkve, Momčila Moma Krivokapića bilo brojno sveštensvo i građani“, kazali su CdM-u iz Uprave policije.
Tim povodom, piše CdM, Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru naložilo je da se utvrdi identitet osoba koje su bile na sahrani, nakon čega će donijeti odluku o daljem postupanju.
“Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru je od strane ovlašćenih policijskih službenika Uprave policije OB Kotor obaviješteno o navedenom događaju, te je naložilo preduzimanje radnji koje se odnose na utvrđivanje identiteta lica koja su prisustvovala sahrani, nakon čega će biti donijeta odluka o daljem postupanju”, saopštila je Tijana Čelanović državna tužiteljka i portparolka ODT Kotor.
Tokom dvodjelne podjele humanitarne pomoći, od pripremljenih 130 paketa podijeljeno je 118 setova namirnica i sanitarno-higijenskih sredstava socijalno ugroženom i stanovništvu koje je u stanje socijalne potrebe dospjelo zbog epidemiološke situacije, saopšteno je iz Opštinske organizacije Crvenog krsta Tivat.
Radi se donacijama građana, privrednika i pomoći koju je obezbijedio Crveni krst. Zahvaljujući značajnom odzivu privrednika i građana, paketi su značajno unaprijeđeni namirnicama, shodno broju članova domaćinstva.
Humanitarna akcija će biti nastavljena nakon prvomajskih praznika.
Rođenom na ”moru”, normalno je bilo, poslije osnovne škole, upisati NAUTIKU, neko nautički, a neko mašinski smjer. U nautiku smo većinom išli kako bismo što prije došli do kore hleba, kako bismo što prije pomogli sebi i roditeljima. Tako je to onda vrijeme bilo, patrijahalno, tradicija…
NAUTIKA je bila vrlo cijenjena škola.
Srednja pomorska škola, kapt. Marko Martinović, nalazila se u današnjem tržnom centru Kamelija u Kotoru. Te godine su bila dva odjejenja nautickog i jedno odjeljenje mašinskog smjera. Bilo je to usklađeno sa potrebama brodarskih kompanija.
Odmah nakon završetka nautike počeo sam navigat kao kadet (deck cadet). Moj prvi ukrcaj bio je na motornom brodu ”KOTOR” (handy-size bulk carrier ) gdje sam se ukrcao 02.08.1974. godine u luci La Spezzia – Italija.
M/B KOTOR i posada broda
M/B KOTOR i posada broda u brodogradilištu KURE- JAPAN 19.12.1974.
Prve mornarske vještine stekao sam od noštroma palube Vid Skoblara, jednog od mnogih Dalmatinaca koji su, u ono doba, plovili na Jugooceaniji iz Kotora, i sada dok sjedim uz plamen vatre iz kamina, pogled na stare brodske instrumente inspirisao me da podijelim sa vama ovu priču kako smo ih koristili…gvardaman, kavija, smjerna ploča, sekstant, mehanički hronometar. Danas vrlo rijetko da su u upotrebi.
Uplitanje svih vrsta konopa i čelik-čela, pravljenje pandula, lopti za pandule, šivenje tendi, itd… to su bile neke osnovne mornarske vještine. Prvi put u ruci držao sam gvardaman i uz pomoć noštroma palube šio mornarsku vreću, nekom od pomoraca je trebala za ponijeti stvari doma jer su uz kofere bile vrlo praktične.
Vid mi je pričao da u Dalmaciji kad pomorac dodje kući, vrata mora otvoriti nogom ili će se ukućani naljutit, a ja ga pitam zašto, a on veli, poklone treba donijeti svima, pa ti obadvije ruke moraju biti pune poklona, zato vrata moraš otvorit nogom.
Kupovati poklone, suvenire i druge razne stvari iz dalekih zemalja je bio i ostao običaj pomoraca širom svijeta do današnjih dana.
Vjerovatno je i moj sin Nikola odrastajući uz ove instrumente, ponesen pričama sa mojih dalekih putovanja, pričama o brodovima, morima, raznim zemljama i njihovim kulturama u svojoj glavi donio odluku da i on jednoga dana završi nautiku i otisne beskrajnim pučinama. On je već sada iskusni prvi oficir palube.
GVARDAMAN, IGLE, MORNARSKI NOŽ, KAVIJE
Gvardaman se koristi umesto naprstka, što naše majke i žene koriste, samo što se na dlanu preko palca navlači i služi za lakše šivenje, cerada, zaštitnih kapa na brodskim instrumentima koji su izloženi vremenskom uticaju, i da ne nabrajam dalje, treba ti tu takodje mornarski nož i kavija-šilo, i malo vještine za sve to.
Gvarsaman sa iglama kavijom-šilomMornarski nož sa željeznom kavijom-šilomDrvene kavije
Gvardaman, igle i kavije i danas su u upotrebi, ali vrlo rijetko jer sve što treba brodu dolazi gotovo, od upletenih čelik-čela, konopa, cerada, tenda, itd…sa certfikatima o kvaliteti.
SMIJERNA PLOČA
Jedan od starih pomagala u navigaciji je smijerna ploča ili goniometar, vrlo je se rado sijećam, od početka moje karijere pa sve do kraja dvadesetog vijeka imao sam je na brodovima, bila je u vrlo čestoj upotrebi, a kasnije je izgubila na značaju pojavom savremenih instrumenata. Danas je možemo sresti na jedrenjacima ili muzejima, po neko je ima i kući kao raritet.
Smjerna ploča ili goniometar
Smjerna ploča ili goniometar je navigcioni instrument za mjerenje uglova u ravnini horizonta, objekti se viziraju s pomoću alhidade a vrijednosti očitavaju ispod kazaljke objektiva.
Osnovna namjena smjerne ploče je mjerenje pramčanih uglova. Sa njom se takodje može mjeriti horizontalni ugao između dva objekata ili azimut nekog objekta, sve zavisi kako smjernu ploču podesiš.
SEKSTANT
I danas govorim kadetima, svim oficirima palube, zapovjednicima brodova kad su na brodu, da koriste sekstant kad god imaju povoljnu priliku, kako ne bi zaboravili da se njime služe. To je instrument koji nas još uvjek ”naziva” navigacionim oficirima.
Nekad davno, drugi oficir palube je imao svoj sekstant jer je on bio navigacioni oficir, nosio ga je uvjek u svojoj kutiji, bio je oslobodjen za njega plaćat carinu i višak prtljaga. To su ta davna vremena. Na brodovima jos uvjek ima po jedan ili dva sekstanta.
Sekstant
Prvi put sam sekstant uzeo u ruke kao kadet, uz instrukcije tada, prvog oficira palube Kapt. Steva Draškovića.
Sekstant se uzima pažljivo iz svoje kutije, lijevom rukom, a onda ga za ručicu uzimao desnom. Podešavamo ga na nulu mikrometrom, pa zavisno šta snimamo, podešavao zatamnjena stakla, i kako to već ide.
B. Kordić
Kod mjerenja visine nebeskih tijela treba biti malo vješt, jer treba uzeti i tačno vrijeme opažanja. Za to smo koristili hronometar i štopericu, ili nam je neko bio na hronometru i uzimao tačno vrijeme. Ako se nije uzelo tačno vrijeme onda je dolazilo do greške u računu i poziciji broda.
Bilo je vrlo interesantno navigati pomoću sekstanta.
Danas uz satelitsku navigaciju, sekstant se vrlo malo koristi za odredjivanje pozicije broda.
BRODSKI MEHANIČKI HRONOMETAR
Hronometar je izrazito precizan sat , specijalne konstrukcije s veoma malim i ustaljenim dnevnim hodom, koji pokazuje srednje Greenwich vrijeme. Mehaniški hronometar je smješten u svojoj posebo napravljenoj kutiji s kardanskim sistemom, smješten na zapovjedničkom mostu (chartroom), zaštićen od spoljnih uticaja, udara, vibracija, itd…
Mehanički hronometar potrebno je svaki dan navijati u isto vrijeme. Kad se zaustavi kazaljke ne treba pomjerati, već treba čekati vrijeme kad je stao i naviti ga malo prije. Pokreće se naglim trzajem lijevo-desno.
Mehanički hronometar
Kod brodskih hronometara imamo stanje i dnevni hod hronometra.
Svaki dan nam je telegrafista puštao zvucni signal, a mi smo uzimali stanje hronometra i bilježili ga u dnevniku hronometra.
Postoji više vrsta hronometara, no danas na brodovima većinom srećemo kvarcne hronometre.
Poznavanjem srednjeg griničkog vremena može se astronomskim opažanjima odrediti geografska dužina broda.
SUVI KOMPAS
Suvi kompas nijesam sretao u upotrebi na brodovima tokom moje karijere, ali bih se htio osvrnuti na ovaj prikazani kao jedan od vrlo rijetko sačuvanih primjeraka.
Suvi kompas
Ovo je jedan od ranih primjeraka kompasa patentiranog 1876. godine od strane Sir William Thomson (kasnije Lord Kelvin) kojim je prevazišao jedan od glavnih navigacijskih problema XIX vijeka.
Sa zadovoljstvom gledam ove stare instrumente i sjećam se dana kada sam plovio. Sada moj unuk Petar znatiželjno i sa velikim interesovanjem pažljivo uzima u ruke ove instrumente i pita me za šta služe, kako se koriste, a ja mu sve to objašnjavam uz po neku prigodnu priču iz svog života na moru. Možda će i on jednog dana poći djedovim i očevim stopama.
Navigati nije lako, to je hleb sa devet kora, što bi stari rekli. Niko to ne zna ko nije probao taj hleb ili ima pomorca u kući. Stara latinska izreka kaže: ”plovit se mora, živjet se ne mora”.
A ima i ona: ”da se niko iskreno Bogu ne moli kao pomorac”.
Prema brodu sam imao dva osjećaja, volio sam ga jer je izdržavao mene i moju porodicu, čuvao mene i moju posadu, a nijesam ga volio zato što me je odvajao od moje porodice i rodnoga kraja. Uvjek sam poštovao more i čuvao posadu, brod i teret.
Novljanin N. Z. koji je uhapšen 25. aprila, nakon što je završen njegov boravak u karantinu gdje je prethodno sproveden jer je prekršio mjeru kućne samoizolacije, osuđen je juče na tri mjeseca zatvora.
Presudu je donijela sudija Osnovnog suda u Herceg Novom Vesne Gazdić, a optužnicu je zastupao tužilac Risto Stijović.
– Smatram da je ovaj predlog tužioca za zatvorsku kaznu katastrofa za crnogorsko pravosuđe, a posebno za tužilaštvo. Ovo je još jedan dokaz da se u Crnoj Gori tužilaštvo ne pita samo sa sobom, već njihove optužne predloge i krivične prijave piše policija. Dakle, umjesto da policija bude produžena ruka tužilaštva u ovom i mnogim drugim slučajevima, tužilaštvo je produžena ruka policije – ocijenio je advokat Srđan Lješković u završnoj riječi.
On je ukazao da je sudska praksa za ovo krivično djelo do sada uglavnom bila novčana kazna od nekoliko stotina do nekoliko hiljadu eura ili mjera od jednog do tri mejseca nošenja nanogice.
– N.Z. je izrečena najveća kazna za ovo krivično djelo od svih prekršilaca do sada. Da je povratnik u ovome krivičnom djelu, presuda bi i imala opravdanost, ali N.Z. nije povratnik u ovome krivičnom djelu. Nejasno je zašto država nije uzela novac koji smo nudili sporazumno – kazao je advokat Lješković.
N.Z. je pred sudom rekao da mu se krše osnovna ljudska prava.
