Građevinski radovi pri kraju – Portonovi Resort sa radom počinje od 1. juna

1

Uprkos, pandemiji koronavirusa, čiji uticaj nije zaobišao ni Crnu Goru, umnogome ostavlja posljedice po svjetsku turističku privredu, u luksuznom rizortu Portonovi spremno dočekuju predstojeću sezonu – Marina je kompletirana, a građevinski radovi na stambenom dijelu su u posljednjoj fazi. Plan je, kako je kazao član upravnog odbora Portonovi Resort Management Company Stevan Milić, da se počne sa radom već od 1. juna.

“Niko se nije nadao ovakvoj situaciji. Na početku 2020. sve je ukazivalo na to da ćemo imati jednu zaista fantastičnu turističku sezonu i rekordan broj posjetilaca i gostiju, ne samo u Portonovom, već širom Crne Gore. Ipak, situacija sa COVID-om 19 je značajno poremetila sve planove. Mi spremno dočekujemo predstojeću ljetnju turističku sezonu, kompletno naselje Portonovi je spremno, i biće završeno za nekih 15 dana” kazao je Milić.

Pored 214 stambenih jedinica, u sklopu rizorta će se naći oko 30 različitih retail radnji, odnosno veliki broj restorana, plaža, plažni bar, fashion radnji, antikvarnica, galerija, te veliki super-market.

“Sve su to stvari koje će biti spremne i, od juna mjeseca, puštene u funkciju. Tu je i marina sa svojim kapacitetom od 238 vezova, sa kapacitetom najvećeg veza do 70 metara jahti, s tim što može da se radi i na spajanju dva veza, tako da suštinski možemo primiti brodove do 140 metara” – ističe je Milić.

U toku su i građevinski radovi na prvom One&Only hotelu u Evropi, elitnom zdanju za koje važe projekcije da će postati svjetski reper u oblasti turizma i usluga. Kako je Milić podsjetio, iako je otvaranje najavljeno za jul, usljed pandemije taj rok je pomjeren za oktobar tekuće godine.

– Prvi One&only u Evropi je hotel koji sa svojim kapacitetom ima 113 soba, dva restorana, azijskom kuhinjom, medicinskim Spa centrom koji se nalazi na preko 5.000 metara površine. Govorimo o deset brendiranih vila sa svojim privatnim dokovima za brod, i sa svojim privatnim plažama. Hotel koji je od suštinskog i esencijalnog značaja za pozicioniranje Crne Gore u svijetu, u domenu elitnog turizma – naveo je Milić.

Virus korona je imao uticaja i na prodajni aspekt u cijelom Portonovi kompleksu. Ipak, iz menadžmenta su zadovoljni interesovanjem potencijalnih kupaca.

Stevan Milić – Infobiro

– Na početku godine imali smo nevjerovatna interesovanja i ogroman broj poziva. Ljudi su željno isčekivali da dođu u Crnu Goru, da vide Resort, i to se prelivalo i na prodaju. Imali smo zacrtan veliki broj iventova, što u Crnoj Gori što van nje, međutim, zbog situacije sve je to odloženo za neko drugo vrijeme. Zadovoljni smo prodajom i rezultatima koje smo do sada ostvarili i, naravno, radujemo se budućim inventima i događajima koji će privući što veći broj kupaca u Crnu Goru – istakao je Milić.

Posebno ohrabruje to što je Portonovi u najvećoj mjeri ispunio svoj strateški cilj – zapošljavanje prvenstveno lokalnog stanovništva.

– Definitivno mogu da potvrdim da smo ispoštovali taj dio u najvećoj mogućoj mjeri i koliko je to bilo moguće. U operativi imamo trenutno 205 zaposlenih od čega je 50 odsto njih iz Herceg Novog i Boke, 63 su ekspata, a preostali broj zaposlenih je iz ostatka Crne Gore. Znate i sami da smo imali otvorenih između 350 i 400 radnih mjesta, koji su dodatno pored ovih 205 trebali da budu upošljeni u toku ove godine. Ipak, zbog situacije sa virusom i velikim brojem nepoznanica kakva će ova sezona biti, nije se nastavilo sa tim. Što se tiče gradilišta, koje je primarno vezano za završetak radova na hotelu One&Only, trenutno imamo preko 900 zaposlenih – naveo je Milić.

Vrijednost investicija u Portonovi, koji je još ranije prepoznat kao jedan od najprestižnijih i najambicioznijih projekata rezidencijalnog tipa u ovom dijelu Evrope, iznose milijardu eura. Rizort je smješten na ulazu u Bokokotorski zaliv, na mestu nekadašnje Vojne kasarne Kumbor, a prostire se na 26 hektara i 1,8 kilometara ekskluzivnog obalnog područja. Investitori su još ranije poručili da će u sadržajima ovog “malog grada” moći da uživaju svi posjetioci.

Starčević, arheolog, planinar i zaljubljenik u Orjen predlaže: Bukovo mlado lišće na salatu

0

Hrani iz prirode koju dobijamo bez intervencije čovjeka  posljednjih godina pridaje se sve veća pažnja,  dijelom zbog egzotičnosti, ali i zbog dokazanih nutritivnih i ljekovitih vrijednosti.

Željko Starčević diplomirani arhelog, ali nadasve  planinar i zaljubljenik u Orjen važi za vrsnog poznavaoca ove planine. Između ostalog i biljnih vrsta koje rastu na njoj i njihove upotrebe u kulinarstvu i pomoći pri liječenju nekih bolesti.

U ova doba predlaže da se proba  mlado bukove lišće na salatu.

“Pravi je trenutak za degustaciju lišća najraširenijeg evropskog drveta, jer ako niste znali-mlado bukovo lišće je jestivo! Sakuplja se u prvim danima po listanju, ali kad izgubi one početne ljuskice od kojeg ga je već ubranog baš teško očistiti. Za ovu priliku napravio sam ga na salatu (a i ima boju i mekoću obične salate), miješanog sa žućenicom, kuvanim jajima i perima divljeg luka, a začinio solju, maslinovim uljem i sokom od limuna”, objašnjava Starčević.  Mladi list  je bogat vitaminom C.

Bukva cvate  u aprilu i maju mjesecu s listanjem, a njen polod koji se takođe može koristiti u ishrani,  dozrijeva u jesen iste godine. Plod bukve je žir ili orah,  dva oraha  nazivaju se bukvice i obavijena su kupulom. Zrela kupula, obrasla nježnim čekinjama,  puca na 4 dijela, a u središtu se nalaze dvije bukvice, trokutastog presjeka, smeđe, glatke i jestive. Bukvica je po okusu slična lješnjaku. Starije bukvice su gorkog okusa zbog velike količine tanina. Bukvice se jedu sirove i oguljene, rijeđe ispečene kao kesteni. Ako se jednu sirovine u većim količinama, mogu izazvati mučnine i glavobolju, jer sadrži alkaloid fagin koji izaziva simptome slične pijanstvu pa korisnik može osjetiti glavobolju, mamurluk. Alkaloid fagin se razara na temperaturi od 100 stepeni tako da su pečene bukovice potpuno bezbjedna. Od njih se dobija i ulje. “Nije nepoznata ni njegova upotreba kao sirovina za dobijanje brašna, naravno sa drugim žitaricama”, konstatuje  Starčević.

Bukva (latinski: Fagus) је rod listopadnog drveća koji sadrži oko deset vrsta. Prirodno stanište mu je Evropa, Azija i Sjeverna Amerika. Raste u Južnoj i Centralnoj Evropi. Traži duboka, svježa i bogata tla, do 2000 m nadmorske visine. Može da naraste do 50 m visine i do 2 m prečnika. Vijek bukve može biti od 100 – 120 godina. Bukva je najvitalnija šumska vrsta. Na planini Orjen bukve su najzastupljenije drveće , iako je ta planina najpoznatija po  endemičnoj vrsti bora-munike.

Bukovo lišće

Bukove šume na popisu Svjetske baštine UNESCO- a

Na popis Svjetske baštine UNESCO a prve su upisane “Iskonske bukove šume Karpata” upisane bukove šume Slovačke i Ukrajine (2007. godine). Proširenje je uslijedilo 2010. godine upisom njemačkih drevnih bukovih šuma dok je treće proširenje rezultat međunarodnog istraživačkog projekta koji je pokrenut 2012. godine pod vodstvom Austrije. Tokom projekta dobivena je lista od 126 područja značajnih iskonskih i drevnih bukovih šuma Evrope od kojih je 63 odabrano za nominaciju. To su područja u Albaniji, Austriji, Belgiji, Bugarskoj, Italiji, Rumunjskoj, Sloveniji, Španjolskoj, Ukrajini i Hrvatskoj (bukove šume na područjima NP Sjeverni Velebit i NP Paklenica).

Za naredno proširenje koj se planira za jul 2021. godine, svoje tentativne liste (Lista potencijalnih dobara) podnijele su Švajcarska, Poljska, Srbija u Crna Gora .

Zanimljivosti :

Riječi knjiga i bukvar potiču odriječi  bukva

Stаri Sloveni i njihovi susjedi koristili su tаblice od bukove kore zа zаpisivаnje. Neke od tih tаblicа sаčuvаle su se u nаslаgаmа tresetа u sjevernoj Poljskoj. Lingvisti smаtrаju dа od nаzivа bukvа potiču riječi: bukvа slovo na ruskom jeziku, njemаčkа reč buch knjigа i nаšа riječ bukvаr. Na starom engleskom jeziku riječ za bukvu je „boc“, od koje je kasnije nastala riječ „book“ (knjiga). Na njemačkom jeziku bukva se kaže „buche“, a knjiga „buch“. Ova veza postoji i u mnogim drugim jezicima, dok je na našem jeziku to možda i najzanimljivija – za azbuku i abecedu još uvijek se koristi riječ „bukvica“, a udžbenik za jezik se zove „bukvar“.

Drvo koje „vidi, čuje i priča“

Jedno stogodišnje stablo bukve u Briselu opremljeno je uređajima koji mjere zvuk, količinu kiše, zagađenja i svjetlosti i te podatke slažu u rečenice koje se mogu pratiti na društvenim mrežama na Internetu, navodi se u nekim belgijskim medijima, www.talking-tree.com.

Ljubavne bukve

Dvije stoljetne bukve, odmah ispod Savine isposnice kraj Studenice, mještani su nazvali “Ljubavne bukve”. Spojene neraskidivim vezama opstaju već duže od veka. Ljubavni parovi obilaze ova stabla, mole se da njihova ljubav bude isto tako dugovječna i čvrsta, ostavljajući na granama zavezane razne belege poput muškog i ženskog veša.

Grom ne udara u bukvu

Prema nekim naučnim teorijama, na osnovu rasprostranjenosti bukve definiše se pradomovina Indoevropljana, a u njihovoj staroj tradiciji ona se javlja kao sveto drvo. Po drevnom predanju u bukvu ne udara grom, a to je sačuvano u poznatoj njemačkoj izreci „Weiche die Eiche, suche die Buche“. („Mani se hrasta, nađi bukvu.“)

/Slavica Kosić/

U Perastu proslavljen Zavjetni dan

0

Barokni gradić Perast, poznat po svojim brojnim crkvama i palačama, te svetištu Gospe od Škrpjela, duhovnom srcu Boke Kotorske, svake se godine 15. maja molitveno prisjeća kršćanske pobjede nad nadmoćnom osmanlijskom vojskom u Peraškom boju 1654. koja je pripisana moćnom Gospinom zagovoru. Od tada se do današnjih dana slavi zavjetni dan grada Perasta, u narodu poznat kao Gospa Peraška. Proslava nije izostala ni ove godine, iako uz manje vanjskih svečanosti i bez održavanja uvriježenih običaja zbog važećih mjera o suzbijanju pandemije covid-19.

Uoči samog blagdana, čudotvorna slika Gospe od Škrpjela barkom je prenesena iz njezina svetišta na otočiću, te smještena u župnu crkvu sv. Nikole, uz molitvu krunice i svetu misu.

Poslijepodnevnu misu predvodio je barski nadbiskup, mons. Rrok Gjonlleshaj, apostolski upravitelj Kotorske biskupije.

On je izrazio radost i zadovoljstvo što nakon dugog vremena trajanja pandemije koronavirusa, može predvoditi misno slavlje u čast Gospe Peraške, čijem trajnom zagovoru, kako je naglasio, dugujemo dobar ishod ove nepogodne situacije u našoj biskupiji.

Split: Porinut brod za polarne ekspedicije

0
Porinut brod – foto Hina

Novogradnja 487 putničkog broda za polarne ekspedicije Ultramarine, vrijedan 106 milijuna eura, porinut je u subotu u Brodograđevnoj industriji Split​, a ministar gospodarstva Darko Horvat ustvrdio je kako je to najveći hrvatski izvozni proizvod.

Brod je u more porinula kuma Andrea Mutak ​članica​ Udruge Anđeli, koji se brinu o djeci najtežim tjelesnim invalidima i s teškoćama u razvoju.

Nakon porinuća je izjavila kako je sretna zbog svega, čestitavši radnicima škvera na odličnom poslu. Bila je počašćena svojim “velikim kumčetom kojem želi sretan put i mirno more”.​

Ministar Horvat istaknuo je kako su u mandatu ove vlade išla tri projekta koji su dobili državno jamstvo, od čega su dva projekta isporučena i državna jamstva vraćena u državni proračun.

Današnji projekt je treći po redu, završen je 70 posto, a siguran je da će u nekoliko sljedećih mjeseci državno jamstvo ​koje su dali za taj brod biti vraćeno u državni proračun​.

“To je jednostavna filozofija na kakav način funkcioniramo u ove tri godine. Brodosplit dokazuje da brodogradnja u Hrvatskoj može biti profitabilna. Na ovom brodu kroz kamatu je zaradila Hrvatska banka za obnovu i razvitak, kroz isplate poreza i doprinosa korist ima lokalna zajednica​ i državni proračun, kao i drugi javni servisi”, poručio je Horvat.

Svi oni koji smatraju da Hrvatskoj brodogradnja ne treba ovo je onaj pravi demantij”, dodao je i kazao da su to projekti, sofisticirani proizvodi i u ovom trenutku najveći te najkompliciraniji hrvatski izvozni proizvod​.​

Direktor Brodosplita Tomislav Debeljak objasnio je kako je Ultramarine ugovoren s američkom tvrtkom Quark Expeditions, u sastavu Travelopia grupacije.

Dug je 128 metara i širok 21,5 metara, a moći će primiti do 200 putnika o kojima će se brinuti 140 članova posade u 103 luksuzno uređene kabine i javnim prostorima​.​

Vrijednost broda je veća od 106 milijuna eura, a kredit za njegovu gradnju je osigurala Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR), dok je jamstvo svojom odlukom od 16. svibnja 2018. godine dala Vlada.​

Debeljak je napomenuo da unatoč pandemiji nisu kasnili, već su obavili sve u rokovima, a isporuka broda bi trebala biti krajem godine.

“Ugovorili smo brod koji je najveći luksuz, odnosno najveća jahta na svijetu, a po veličini je dvostruko veća nego poznata Amorella i Isabella​. Brodosplit je u zadnjih deset godina državni proračun napunio sa četiri milijarde kuna, a zajedno sa DIV grupom u istom razdoblju ukupno šest milijardi kuna.Do sada je ukupno državnih jamstava bilo 150 milijuna eura i sve je vraćeno”, objasnio je Debeljak.

Upitan o sudbini najvećeg jedrenjaka na svijetu, koji je i dalje usidren u škveru, mjestu gdje je i izgrađen, odgovorio je da će u travnju 2021. krenuti na svoja putovanja s obzirom da je dobio svog vlasnika koji radi na programu isplovljavanja jedrenjaka, no o identitetu kupca nije želio govoriti.

U DIV grupi trenutno ukupno ima 3600 radnika od čega je 200 stranaca što iznosi pet posto.

Katastrofalan pad prodaje hercegovačkih vinara

0
vinski podrum – Foto: Marijo Gracić

Hercegovači vinari su u velikim problemima zbog koronavirusa, a pad prodaje iznosi od 70 do 90 posto.

Potrošnja vina, kao i prihodi svedeni su na minimum, uloženi novac se ne vraća, zalihe se gomilaju u skladištima, a propadaju i ugovori sa stranim tržištima, izvještava RTV Herceg-Bosne.

– Iamamo prihod od samo 10 posto od ukupnog prihoda koji smo imali u prošlom periodu. Nemamo najava za narudžbe, prodaje s ozbirom na to da smo mi samo vezani za HoRecu – ugostiteljstvo i restorane. Jednostavno mi smo sad svezanih ruku, kaže Josip Nuić, vlasnik vinarije “Vinogradi Nuić”.

Hercegovački vinari su najviše vezani za Evropu, a najveća tržišta su Hrvatska i Njemačka. Ali, s obzirom da je i u tim zemljama na snazi zabrana rada restorana, nije bilo izvoza.

– Imali smo super najave, super ugovore za ovu godinu, ali sve je stalo, ističe Nuić.

Tihomir Prusina, glavni enolog u Vinariji Čitluk, kaže da je ova vinarija ostvarila oko 30 posto prihoda u martu i aprilu u odnosu na prošlu godinu. Relizacija je bila manjim dijelom u Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu.

Vinarija Čitluk izvozi 60 posto proizvoda, ali je on u trenutnim uslovima sveden na Hrvatsku, na pojedine trgovačke lance i to na vina niže kategorije koja su jeftinija.

Finansijski teškoće nisu jedini problem vinara, gomilaju se zalihe, jer nova berba je pred vratima.

– Ako se ovo ne riješi, ne zbrine u boce, nećemo imati gdje smjestiti vino koje sada dolazi, navode vinari.

Francuska rivijera nakon karantina: Kupanje može, sunčanje još zabranjeno

0
Francuska – pandemiija – plaže – foto EPA

Plaže na francuskoj rivijeri otvorile su se u subotu prvi puta nakon početka popuštanja nacionalnog karantina koji je počeo polovicom marta zbog epidemije koronavirusa.

Kupači su u Nici požurili u more, a drugi su šetali po Engleskoj promenadi, mnogi sa zaštitnim maskama na licu.

Ljudi koji žive u “zelenim” zonama Francuske, dijelovima zemlje u kojima se infekcija koronavirusa nije jako proširila, mogli su na plažu nakon što je vlada počela u ponedjeljak olakšavati restrikcije.

Lokalni dužnosnici ponovno su u subotu otvorili određene plaže na sjeveru Francuske i na Sredozemlju.

Ali po novim pravilima: dopuštene su aktivnosti poput plivanja, ribolova ili surfanja, uz poštivanje fizičke udaljenosti, ali sunčanje i dug ostanak na plaži je zabranjen.

“Malo mi to ide na živce. Jutros smo plivali, uživali u moru koje nismo vidjeli gotovo dva mjeseca. Ali sada se ne možemo sunčati. Zapravo smo poluslobodni”, rekao je lokalni kupač.

Ministar unutarnjih poslova Christophe Castaner posjetio je plažu Veules-Les- Roses u Normandiji kako bi provjerio stanje.

“Virus je još tu. Moramo s njim naučiti živjeti”, rekao je. “Svi smo odgovorni u borbi protiv covida-19”.

Upozorio je da se ne smije ostajati satima na plaži, dodajući: “Ako se pravila neće poštivati promijenit ćemo odluku (o otvaranju plaža)”.

Ublažavanje mjera u Francuskoj koje su trajale osam tjedana i bile su jedne od najstrožih u Europi, počelo je 11. svibnja.

Tijekom karantene, plaže i šumski parkovi bili su zatvoreni. Parkovi su sada otvoreni ali plaže se otvaraju od slučaja do slučaja, ako gradonačelnici to zatraže.

Zemlja je podijeljena na “zelene” zone u kojima je stopa zaraze niska i “crvene”, uključivo Paris, gdje je viša i gdje su još uvijek na snazi strože mjere.

Kazališta, restorani i barovi i dalje su zatvoreni.

Francuska ima gotovo 180.000 zaraženih koronavirusom, i ukupno 27.532 umrlih.

Korona koridor za spas turističke sezone

0
Plaža -turizam

Građanski pokret URA uputio je danas Vladi Crne Gore apel u cilju spasavanja turističke sezone oko pristupanja „korona koridoru“.

„Nakon što je Vlada prihvatila predlog da se Crna Gora promoviše kao corona free destinacija upućujemo apel da se oko navedenog predloga preduzmu konkretni koraci. Neophodno je da premijer Marković i šef diplomatije, Srđan Darmanović, što prije uspostave kontakte sa svojim kolegama u Njemačkoj i Austriji, kako bi pokušali da našu državu ubace u korona koridor. Na taj način bi u trenutku otvaranja granica Crna Gora bila među državama gdje bi postojao nesmetani prolaz turistima“, ističu u pokretu URA.

Navode da se u ozbiljnim evropskim državama već počelo sa razgovorima na temu turističke sezone.

„U zavisnosti od epidemiološke situacije očekivano je da u jednom trenutku dođe do otvaranja granica gdje će svakako turističku prednost imati države koje nisu bile značajno pogođene pandemijom COVID 19, među kojima je i Crna Gora. Ukoliko se ideja oko koridora obistini, za našu državu je od neizmjernog značaja da budemo dio tog dogovora. Stoga, aktivnosti u tom pravcu treba preduzeti bez odlaganja“, kazali su u pokretu URA.

Ističu da u Njemačkoj i Austriji živi veliki broj građana koji su porijeklom iz Crne Gore.

„Pored Njemačke i Austrije, koje jesu veliko turističko tržište, u tim državama živi i veliki broj građana porijeklom sa ovih prostora. Oni tradicionalno svoje odmore provode na crnogorskom primorju ili na sjeveru naše zemlje. Važno je napomenuti da pored ove dvije države u razgovorima oko korona koridora učestvuju Mađarska, Slovenija, Slovačka i Češka Republika, koje takođe mogu biti značajan potencijal za spas turističke sezone. Ovim razgovorima bi trebalo da se pridruži i Crna Gora, bez obzira što nismo članica EU“, rekli su iz pokreta URA

Navode da, po riječima komesara za unutrašnje tržište EU, Tijerija Bretona, ograničenje putovanja bi najprije trebalo ublažiti prema državama gdje je virus stavljen pod kontrolu.

„Vlada i Ministarstvo vanjskih poslova moraju učiniti sve da ubijede naše partnere da i mi budemo dio ovog dogovora, bez obzira što nismo  država članica EU. Na taj način bi koliko-toliko bi spasili turističku privredu koja će biti značajno ugrožena“, zaključuju u pokretu URA.

Nekoliko jahti uplovilo u Porto Montenegro, očekuju dobru čarter sezonu

0
Kristina Škanata PR Porta Monetenegra

Porto Montenegro od početka globalne pandemije COVID – 19 poštuje i implementira sve odluke Vlade CG i Svjetske zdravstvene organizacije kada su u pitanu mjere zaštite i zaposlenih, građana i klijenata.

“Od početka ove globalne situacije mi smo kreirali koncept rada iz virtuelne kancelarije, gdje online opslužujemo sve naše klijente. Informišemo ih o svim novim situacijama u nautičkom naselju i marini Porto Montenegro, a sa druge strane, oragnizujemo različite online događaje. Od sesija, virtuelnih konferencija za kapetane brodova, fitnes sesija i drugih segmenata” – kazala je Kristina Škanata PR Porto Montenegra.

Porto Montenegro

-Marina Porto Montenegro dobila je sva institucionalna odobrenja od Vlade CG i nautičkih institucija za primanje brodova i vezivanje u našoj marini za jahte do 450 m.

Naravno, posade moraju da prođu sve karantinske procedure, od karantina od 14 dana do samoizolacija, ali marina Porto Montenegro tim je spreman, i preduzima sve mjere zaštite kako bi opslužio posadu na tom brodu. Naravno, uz socijalnu distancu i sve medicinske zahtjeve.

Takva je situacija i sa našim zakupcima, njih preko 60 butika, a od danas i ugostiteljskih objekata koji mogu da posluju, svi prate sve instrukcije nadležnih organa, kaže Škanata.

“Pratimo sve mjere i instrukcije Vlade CG i analiziramo globalnu situaciju, s obzirom na to da imamo puno klijenata koji dolaze sa različitih meridijana. U svakodnevnom kontaktu smo sa njima, oni jedva čekaju da dođu u Crnu Goru.

Smtramo da je Crna Gora ovog ljeta samo odložena destinacija ne nekih mjesec dva, nadamo se da će je biti, a sa druge strane to zavisi od mnogih drugih faktora, granica i avio saobraćaja, ali nadamo se, evo prvi vodeni saobraćaj svako smo uspostavili, imamo nekoliko jahti koje su uplovile u Porto Montenegro, i nadamo se dobroj čarter sezoni” – kazala je Škanata.

MA: Prvi komercijalni letovi u junu

0
MONTENEGRO-AIRLINES

U Montenegro erlajnzu očekuju da će prve komercijalne letove imati u junu. Predstavnici nacionalne avio-kompanije pretpostavljaju da će prvi letovi biti uspostavljeni ka destinacijama u regionu, saopšteno je Pobjedi iz Montenegro erlajnza.

“Imajući u vidu ublažavanje restrikcija u Crnoj Gori kao i u većem broju zemalja Evrope u posljednjih nekoliko dana, očekujemo da ćemo prve letove imati u junu i to ka destinacijama slične epidemiološke situacije”, kazali su Pobjedi iz Montenegro erlajnza.

U Montenegro erlajnzu pretpostavljaju da će prvi letovi biti uspostavljeni ka destinacijama u regionu.

“Potom bi u narednih mjesec dana letovi bili uspostavljeni i ka svim destinacijama ka kojima saobraćamo naravno, pod uslovom da je let ka tim zemljama dozvoljen”, rekli su iz Montenegro erlajnza.

Putnički komercijalni avio-saobraćaj u Crnoj Gori obustavljen je od 16. marta, osim najavljenog dolaska crnogorskih državljana, posredstvom diplomatsko-konzularnih predstavništava, Operativnom štabu Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti.

“U ovom trenutku svi komercijalni letovi Montenegro erlajnza su ubustavljeni do 31. maja ove godine. Naravno, to nije konačna odluka, jer uspostavljanje komercijalnog avio-saobraćaja zavisi od odluka i smjernica domaćih i međunarodnih tijela i organa nadležnih za oblast civilne avijacije, odnosno zavisi i od protokola koji se odnose na zdravstvene mjere i mjere ograničenja u putovanjima u zemljama ka kojima MA leti”, pojasnili su predstavnici nacionalnog avio-prevoznika.

Oni ističu da je Montenegro erlajnz u potpunosti spreman za pokretanje saobraćaja.

Kontrola povrća i voća iz domaće proizvodnje od naredne sedmice

1
supermarket

„Od početka ove godine, kontrolama hrane namijenjene uvozu, do sada, zabranjeno je stavljanje na tržište blizu 400 tona hrane, dominantno voća i povrća zbog visokog sadržaja rezidua pesticida“, kaže se u saopštenju.

Iz Uprave su kazali da kontinuirano sprovode aktivnosti u cilju zaštite zdravlja građana Crne Gore, osiguravanjem da se na tržištu nađu samo bezbjedni proizvodi, i da se kontrola sprovodi u svim okolnostima, pa i u vanrednim, tokom trajanja epidemije.

Kako su naveli, bezbjedna hrana na tržištu obezbjeđuje se kroz brojne mehanizme.

„Kroz mjere veterinarskih i fitosanitarnih programa obezbjeđuje se zdravlje životinja i bilja, odnosno zdrava sirovina za proizvodnju hrane. Kroz kontrole inspekcije prilikom uvoza vrši se nadzor hrane koja se uvozi, a kroz program bezbjednosti hrane, vrši se nadzor, odnosno monitoring nad bezbjednošću hrane”, kaže se u saopštenju.

Navodi se da se sve te aktivnosti sprovode samo sa jednim krajnjim ciljem, zaštitom zdravlja ljudi.

Iz Uprave su kazali da se, osim kontrole hrane iz uvoza, kroz mehanizme monitoringa bezbjednosti hrane, intenzivno kontroliše i hrana iz domaće proizvodnje.

Organska hrana

„Redovnim kontrolama ove godine, uočeni su rizici od nedozvoljenog prisustva rezidua pesticida u povrću proizvedenom kod pojedinih proizvođača u Crnoj Gori“, navodi se u saopštenju.

Dodaje se da se aktivnosti iz Plana održive upotrebe pesticida, koji je Vlada donijela 2016. godine, sprovode planiranom dinamikom.

„Na bazi sprovedenih monitoringa, uočeno je da i dalje jedan broj proizvođača nema dovoljan nivo svijesti o važnosti adekvatne upotrebe pesticida i posljedicama koje mogu imati, jer su prema propisima odgovorni za bezbjednost svojih proizvoda i obavezni da sprovedu samokontrolu i dokaze o sledljivosti hrane“, kaže se u saopštenju.