Ograničenja putovanja treba ukinuti što je moguće prije i pritom treba izbjeći diskriminaciju na temelju državljanstva, izjavila je u srijedu potpredsjednica Evropske Komisije (EK) Vera Jourova.
Izvršno tijelo EU-a je na redovnoj sedmičnoj sjednici raspravljalo o turizmu, jednom od najpogođenijih sektora zbog pandemije koronavirusa.
“Kako bi se omogućio oporavak turističkog sektora, kolegij povjerenika smatra da se ograničenja za putovanja moraju ukinuti što prije, izbjegavajući pritom bilo kakvu diskriminaciju na temelju državljanstva i uzimajući u obzir epidemiološku situaciju”, rekla je Jourova nakon sastanka.
Dodala je da se nije razgovaralo o ideji tzv. covid-19 pasošu koja bi vrijedio za sve zemlje EU-a pri odlasku i dolasku turista.
Jourova je najavila da će EK sredinom maja predstaviti prijedloge za potporu turizmu i smjernice za pojedine vrste prometa.
Prema EK-u, turizam se suočava s tri skupine problema: likvidnošću i povjerenjem potrošača, posljedicama koje se sobom nose ograničenja putovanja te socijalnim i ekonomskim posljedicama.
Povjerenici smatraju da se prava putnika moraju poštovati, pri čemu zbog problema likvidnosti treba učiniti više da vaučeri koji se putnicima nude u zamjenu za otkazana putovanja budu atraktivniji.
Brojne agencije umjesto povrata novca, kako predviđaju evropski propisi, nude vačure putnicima koji su uplatili putovanje, a koja su otkazana zbog pandemije.
U Sloveniji su od juče zbog povoljnije epidemiološke situacije vezane uz zarazu koronavirusom, opet otvorene knjižare, galerije i muzeji, od idućeg ponedjeljka se dopušta rad restorana i kafića na otvorenim prostorima.
Slovenska vlada je nakon sinoćnje sjednice objavila da je od srijede vrata otvaraju knjižare, galerije i muzeji, a ponovo mogu djelovati agencije za promet nekretninama i obavljati se dimnjačarske usluge.
Od ponedjeljka će biti dopušteno posluživanje gostiju lokala na otvorenim prostorima – terasama i baštama.
Takođe, od ponedjeljka će opet biti dopušteno poslovanje radionica za popravku odjeće i obuće, za izradu ključeva, svoje usluge kupcima će opet nuditi fotografi, fotokopirnice, krojači, urari i zlatari, krznari i proizvođači kožne galanterije.
Tada će se otvoriti i kozmetički saloni, usluge manikure i higijenske njege, moći će se opet obavljati masaža i pedikura, dok ostale djelatnosti, kao rad sauna, kupki wellness centara, usluge piercinga, tetoviranja i slične i dalje ostaju “zatvorene” jer se njihovo djelovanje u vrijeme epidemije i dalje smatra rizičnim za prenos koronavirusa.
JP Morsko dobro dobilo je saglasnost glavnog gradskog arhitekte na Idejno rješenje za nastavak izgradnje šetališta na Jazu.
Trenutno je u toku izrada glavnog projekta, nakon čega će se pristupiti izboru izvođača radova, saopštili su iz Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, ističući da su za to u Planu korišćenja sredstava za 2020. godinu predvidjeli 208.000 eura, te da radove, ako se tenderska procedura završi uspješno, možemo očekivati na jesen.
“Nastavak šetališta će se prostirati obalnim zidom ispod katastarske parcele 70 K.O. Prijevor I do zapadnog kraja plaže Jaz na katastarskoj parceli 96 K.O. Prijevor uz rijeku, dužine cca 226 metara i ukupne površine 1050 kvadratnih metara. Za posao projekovanja je izdvojeno 15.550 eura”, navode u Morskom dobru.
Jaz – foto Boka News
“Podsjećamo da su radovi na popločavanju i uređenju prve faze šetališta duž budvanske plaže Jaz završeni u potpunosti krajem marta. Dužina prve faze iznosi 380 metara, a staza je obogaćena novim stubovima javne rasvjete, led osvjetljenjem šetališta i plaže, parkovskim klupama i primorskim borovima. Javno preduzeće je u prvu fazu radova uložilo 162.000 eura”, nagasili su u Morskom dobru.
Na nedavno održanom kolegijumu Skupštine Kotora kao odbornica URE istakla sam stav da se o mjerama podrške kotorskim privrednicima, čiji je rad ugrožen mjerama zabrane rada usljed aktuelne pandemije, mora raspravljati već na prvoj sjednici lokalnog parlamenta, ali je aktuelna vlast odlučila da se predlog odluke stavi na dnevni red tek na narednoj sjednici koja će se održati sredinom maja mjeseca što je kasno, smatra Ljiljana Popović-Moškov odbornica URE u kotorskoj skupštini.
Ona napominje da su se mnogi privrednici u Kotoru, kao i na teritoriji cijele države, usljed mjera u suzbijnju pandemije koronavirusa, našli u teškoj poslovnoj situaciji.
“Iz takve situacije, osim mjera koje peduzima Vlada Crne Gore, svakako da svoj doprinos treba da daju i lokalne skupštine iz svog domena djelovanja i spram svojih mogućnosti. GP URA je uputila svoje predloge svim lokalnim samoupravama, ali lokalni parlamenti pomalo nerazumljivo ne stavljaju predloge mjera na skupštinskim zasijedanjima, već ih i dalje prolongiraju iz URI nerazumljivih razloga. Umjesto da već na sjutrašnjoj skupštinskoj sjednici raspravljamo i donesemo lokalni paket mjera, aktuelna vlast u Kotoru odlučila je da se ova tačka uvrsti u dnevni red 39. sjednice koja će se vjerovatno održati sredinom maja mjeseca”, kaže Popović-Moškov.
Ističe da je “tajming i pravovremeno djelovanje od izuzetne važnosti za privrednike, kako zbog smirivanja panike i neizvjesnosti, tako i zbog pripreme privrednika na ono što ih očekuje i na šta mogu računati i pripremiti svoje poslovanje u okolnostima koje slijede”.
“Kotorski privrednici su uglavnom okrenuti uslužnim djelatnostima čiji je rad odlukama NKT-a zabranjen tokom sredine marta mjeseca a najveći dio njih je svoju egzistenciju vezao za turističku privredu, kako preko ugostiteljskih djelatnosti tako i preko trgovina suvenirima. Turizam će po mojem mišljenju i svim dostupnim pokazateljima doživjeti potpuni kolaps u ovoj godini”, ocjenjuje Popović-Moškov.
Pojašnjava da je razlog jednostavan jer “ljudi u čitavom svijetu strijepe od ovog nepoznatog virusa i niko razuman neće sebe i svoju porodicu izložiti riziku po zdravlje, neizvjesnosti putovanja zbog godišnjeg odmora”.
Ljiljana Popović – Moškov
“Kruzing industrija od koje su kotorski preduzetnici i ugostitelji uglavnom živjeli je jedna od zadnjih industrija koja će se nakon ove pandemije oporaviti tako da će situacija biti realno mnogo gora nego što smo svi skupa spremni da priznamo. No, strategija razvoja bazirana samo na “jednu kartu” je neka druga tema i koliko je bila pogrešna upravo se pokazuje i još više će se pokazati u narednim godinama”, ukazuje Popović-Moškov.
Kaže da ono što kotorska lokalna samouprava za svoje privrednike, i to one najugroženije, može uraditi jeste da ih maksimalno rastereti velikog broja dažbina koje plaćaju u opštinsku kasu.
“To su u prvom redu oslobađanja od plaćanja zakupnina svih poslovnih prostora koji su u opštinskom vlasništvu, zatim oslobadjanja od plaćanja turističkih članskih doprinosa, prireza porezu, svih komunalnih taksi, prilazu opštinskim putevima, sve dok se njihov rad kako tako ne dovede u normalu” predlaže Popović-Moškov .
“Naravno ove mjere nikako ne treba da važe za one koji imaju dugovanja iz prethodnih godina, kao i za one čiji rad nije ugrožen mjerama NKT-a (kao što su na primjer građevinske firme, benzinske stanice, marketi, prodavnice prehrambene robe, apoteke, trgovine pokućstvom i građevinskim materijalom). Smatram da mjere pomoći moraju biti ciljane samo na one čiji je rad zabranjen i poslovanje ugroženo, a ne linearno i jednako za sve, jer bi to bio čisti populizam. Sa tim u vezi i bez i trunke politikanstva i populizma kotorka URA će dati, kao i do sada, svoj konstruktivni doprinos raspravi u donošenju najboljeg mogućeg paketa mjera podrške kotorskim privrednicima”, poručuje na kraju Popović-Moškov.
Nakon što je radni vijek proveo kao podmorničar u ruskoj Sjevernoj floti, Ivanu Černišjovu nije se problem naviknuti na život u karanteni, posebno stoga što, kao i mnogi drugi Rusi, može pobjeći na selo.
“Ovdje je dobro. Uzgajat ćemo mrkve i jagode, a možda i krumpire”, kaže 78-godišnji umirovljeni mornar dok mu supruga Ljudmila obrezuje ruže u vrtu.
Suprotno od stotina milijuna ljudi koji zbog koronavirusa zaglavili u gradovima, mnogi Rusi imaju drugu opciju – bijeg u svoje dače, male kuće na selu, podignute na parcelama koje su sovjetske vlasti velikodušno dijelile radnicima iz gradova.
Naraštaji Moskovljana provodili su vikende i ljetne praznike u dačama, obično na sat ili dva vožnje od grada. Najčešće su to drvene ili ciglene kućice s pripadajućim vrtom.
A pošto broj oboljelih od koronavirusa raste, dače su ovo vrijeme postale i dobrodošlo utočište od bolesti.
“Izvrsno je biti vani, možemo šetati prirodom bez maski”, kaže Arina Bannikova, 26-godišnja arhitektica koja s majkom, sestrom, dvjema mačkama i psom boravi i u dači u Sokolnikiju, naselju udaljenom sat vremena vožnje sjeverozapadno od Moskve.
Gotovo pola ruske populacije ima daču i kada su vlasti počele uvoditi mjere ograničavanja kretanja u Moskvi, tisuće su pobjegle iz grada.
Povratak na selo
Usto, u prva dva tjedna travnja pet puta su porasli zahtjevi za unamljivanjem dača, po podacima portala za nekretnine cian.ru.
“To je zanimljivo jer je posljednjih deset godina fenomen dača bio u ozbiljnoj krizi”, kaže antropolog Mihail Aleksejevski.
“Sada ih se mnogo odjednom sjetilo da je posjeduju i počeli su hitni popravci. Instalacije i dobra internetska veza u tome su imale prioritet”, rekao je.
Dače su bile silno popularne u SSSR-u i u godinama neposredno nakon njegova raspada, kada su mnogi svoja dvorišta pretvorili u povrtnjake kako bi nadomjestili nestašice hrane.
Ali kako je ruska ekonomija rasla u 21. stoljeću, mnogi su odustali od svojih vikendica i vikende počeli provoditi u trgovačkim centrima, novim restoranima i u kinima. Zloglasne prometne gužve petkom na izlasku iz grada dodatno su dačama smanjile privlačnost.
“Dača je u SSSR-u bila bijeg od realnosti. Ali u globaliziranom svijetu ponekad ima zanimljivijih stvari od sadnje povrća”, rekao je Aleksejevski.
Ali s dolaskom koronavirusa otpale su mnoge opcije za zabavu i Rusi su se počeli vraćati na selo. A ondje se i osjećaju sigurnije.
“Ne mogu reći da sam potpuno zaštićena od virusa, ali ovdje se osjećam 90 posto sigurnom”, rekla je Natalija Sapiga, 53-godišnja učiteljica, u svojoj dači u Sokolnikiju.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo omogućio je testiranje pomoraca na koronavirus prije odlaska na brod, za one pomorce čiji poslodavci to zahtijevaju, potvrdili su jučer za Novi List Neven Melvan, glavni tajnik Sindikata pomoraca Hrvatske (SPH) i Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture.
Sindikat je, zajedno s Hrvatskom udrugom posrednika pri zapošljavanju pomoraca (CROSMA) još prije dvadesetak dana od Ministarstva pomorstva i Ministarstva zdravstva zatražio mogućnost testiranja pomoraca uoči ukrcaja na brod, jer je negativan test sve češće uvjet za ukrcaj koji pred pomorce postavljaju njihove kompanije ili države u kojima se ukrcavaju na brod.
Testiranja su, prema informacijama kojima raspolaže Sindikat pomoraca, zasad omogućena u nastavnim zavodima za javno zdravstvo u Rijeci, Zadru i Splitu.
Dodaje kako problema s propusnicama za putovanje između županija zbog testiranja dosad nije bilo, jer pomorcima koji idu na testiranje propusnice izdaje ili njihova kompanija, ako je riječ o hrvatskom brodaru, ili posrednik preko kojeg su zaposleni na stranim kompanijama.
Problema zato i dalje ima sa smjenama pomoraca na brodovima. Melvan ističe kako dio kompanija još uvijek ne dopušta smjene na brodovima, a još je veća prepreka nemogućnost organiziranja smjene u dobrom dijelu svijeta, zbog zatvorenih granica i ukinutih avionskih linija.
„Smjene se uglavnom obavljaju u Europi i nešto u Americi, dok je Azija praktički zatvorena, a i u afričkim zemljama je uglavnom vrlo teško organizirati smjenu, tako da dobar dio pomoraca i dalje ima isti problem – oni koji su na brodu ne mogu kućama, a oni kod kuće ne mogu na brod“ – kaže Melvan.
U Sindikatu pomoraca pozdravljaju tumačenje odredbi Pomorskog zakonika u dijelu koji se odnosi na oporezivanje pomoraca, objavljeno je iz Ministarstva pomorstva prije nekoliko dana.
Prema tom tumačenju, pomorci koji u ovoj godini ne skupe 183 dana navigacije, zbog nemogućnosti ukrcaja uslijed pandemije koronavirusa, neće morati platiti porez, jer se prema Zakoniku od obaveze plaćanja i inače izuzimaju pomorci koji nisu ispunili uvjet od 183 dana, ako je to bilo uzrokovano poslovno uvjetovanim razlozima, a ne njihovim vlastitim postupcima i odlukama.
U zakonu je već bilo određeno da pomorac ne plaća porez, bez obzira na to što nije skupio potrebna 183 dana navigacije, ako je to zbog poslovno uvjetovanih razloga, primjerice nemogućnosti ukrcaja zbog gubitka posla uslijed poslovnih odluka kompanije, a ne vlastitom krivnjom. Ovo tumačenje je ispravan potez ministarstva, jer bilo koje drugo rješenje bi moglo imati negativne posljedice.
Intencija naših zahtjeva i ovog tumačenja Ministarstva je samo to da oni pomorci koji zbog pandemije ne mogu na brod, ne budu dvostruko kažnjeni – prvo gubitkom zarade, a onda još i plaćanjem poreza, kaže Melvan.
U samoj uputi o provedbi Zakonika po pitanju oporezivanja pomoraca, navodi se kako velik dio pomoraca uslijed poremećaja u pomorskom prometu uzrokovanih pandemijom neće ostvariti planirani broj dana u plovidbi tijekom ove godine.
– Stoga je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, svjesno nepravednosti koje bi trpjeli pomorci u nedostatku odredbi koje podrazumijevaju uvažavanje i okolnosti koje su ih snašle pojavom koronavirusa, donijelo uputu kojom se priznaju dani plovidbe i dani putovanja koje bi pomorac ostvario temeljem uobičajenog godišnjeg rasporeda rada.
Sukladno danoj uputi pomorcima koji plove u međunarodnoj plovidbi u broj potrebnih 183 dana računaju se i dani provedeni na liječenju od posljedica epidemije koronavirusa, odnosno dani provedeni u izolaciji, samoizolaciji ili karanteni. Osim toga, priznaju se i dani koji nisu ostvareni zbog poslovno uvjetovanih razloga kao i dani boravka pomoraca na brodu u situacijama kada je nastupio prekid ugovora o radu, a pomorac nije bio u mogućnosti iskrcati se s broda, stoji u objašnjenju Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture.
Predsjednik CROSMA-e Mario Zorović potvrdio je da su od jučer moguća testiranja pomoraca na koronavirus u Rijeci, Zagrebu i Splitu.
“Cijena testiranja je 1.450 kuna, ali neće je plaćati pomorci, nego poslodavci. Procedura je takva da se dan ranije najavljuje dolazak pomorca na testiranje, kao i za uobičajene liječničke preglede. Sve je dogovoreno s predstavnicima Nastavnih zavoda za javno zdravstvo. Inače, iz našeg iskustva, dio kompanija je već uveo obvezu testiranja prije ukrcaja, a dio će tek uvesti” – rekao je Zorović.
Korona virus-region-srbija-mapa – foto telegraf rs.
U regionu je, u odnosu na broj stanovnika, najviše zaraženih koronavirusom registrovano u Srbiji, na drugom mjestu je Sjeverna Makedonija, a na trećem Slovenija.
U Srbiji je registrovano 1.243 zaraženih na milion stanovnika, u Sjevernoj Makedoniji 693, a u Sloveniji 685 inficiranih na milion stanovnika.
Na četvrtom mjestu je Crna Gora sa 510 zaraženih na milion stanovnika, zatim slijede Hrvatska sa 505, Bosna i Hercegovina (BiH) sa 473 i Albanija sa 266 inficiranih na milion stanovnika.
Broj inficiranih izražava se na milion stanovnika radi kvalitetnijeg upoređivanja.
U odnosu na broj inficiranih najveća smrtnost je u Sloveniji, 6,28 odsto, zatim Sjevernoj Makedoniji sa 5,06 odsto, Albaniji 3,92 i BiH 3,8.
Stopa smrtnosti u Hrvatskoj je 3,25, u Crnoj Gori 2,18 i Srbiji 1,98 odsto.
Najviše testiranih u odnosu na milion stanovnika je u Sloveniji, 24.692 na milion stanovnika, na drugom mjestu je Srbija sa 11.342, a na trećem mjestu Crna Gora sa 11.071.
Na četvrtom mjestu je Hrvatska sa 8.471 na million stanovnika, BiH sa 8.117 i Sjeverna Makedonija sa 7.754 testirana na milion stanovnika.
U Crnoj Gori koronavirusom zaražena je ukupno 322 osoba.
Od jučerašnjeg popodnvenog presjeka pa jutors do 08:30 laboratorije Instituta završile su analizu 122 uzorka među kojima nije novopozitivnih slučajeva infekcije koronavirusom. To znači da ukupan broj inficiranih od početka epidemije u Crnoj Gori iznosi 322. Broj oporavljenih povećan je za tri (Podgorica dva i Budva jedan) tako da trenutno iznosi 206, trenutno oboljelih je 109.
Na bolničkom liječenju se nalazi 10 osoba, a pod nadzorom 1819 građana.
U Crnoj Gori je od početka infekcije COVID 19 preminulo sedam osoba koje su bile pozitivne na koronavirus.
JU Pomorski muzej Crne Gore Kotor koristi vrijeme zabrane posjeta zbog pandemije korona virusa za realizaciju investicija koje će značajno unaprijediti uslove za posjetioce, zaposlene, i za čuvanje vrijedne baštine, eksponata i arhivske građe.
U toku su završni radovi na ugradnji novog video nadzora sa 41 kamerom, i novog protivpožanog i protivprovalnog sistema u svim prostorijama. Nakon sprovedene tenderske procedure radovi su povjereni firmi ,,SAB security” iz Herceg Novog u vrijednosti od 27.800 eura.
Pomorski muzej – kamere
U toku je i postavljanje nove muzejske rasvjete, 208 reflektora. Vrijednost ove investicije iznosi 14.950 eura, a shodno tenderskom postpuku radovi su povjereni firmi ,,VATT” iz Podgorice. Ugradnjom profesionalne muzejske rasvjete izložbene prostorije Pomorskog muzeja dobiće adekvatno osvjetljenje u skladu s muzejskim propisima i pružiti još ljepši dojam posjetiocima.
Završetkom ovih radova uslovi za posjetioce biće značajno poboljšani, a Pomorski muzej biće u prilici da i dalje bude reprezent bogate kulturne baštine Kotora i Crne Gore.
Uz pomenute radove, zaposleni u Pomorskiom muzeju obavljaju redovnu istraživačko i konzervatorsko-restauratorsku djelatnost.
