U Dubrovačko-neretvanskoj županiji četvrti dan nema novozaraženih koronavirusom pa je ukupan broj oboljelih i dalje 112, izvijestio je u nedjelju županijski Stožer civilne zaštite.
Od sedamnaest uzoraka poslanih na analizu u subotu deset je negativno, a sedam je u obradi. Od početka pandemije na analizu u Zagreb poslano je 1961 uzoraka.
U dubrovačkoj bolnici hospitalizirano je dvanaest pozitivnih pacijenta, od kojih njih jedanaest na Zaraznom odjelu, a jedan u Jedinici intenzivnog liječenja i nije intubiran.
Ukupno su 204 osobe u samoizolaciji, a u posljednja 24 sata utvrđen je jedan novi slučaj kršenja mjere samoizolacije, odnosno treći u posljednja tri dana, pa ih je sad ukupno 27.
Županijski stožer civilne zaštite i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera, posebice što se tiče zabrane okupljanja i fizičkog distanciranja.
Epidemiološki parametri u Srbiji sve su povoljniji, broj novozaraženih i umrlih je u padu, saopštio je u nedjelju Krizni štab, a srbijanska premijerka Ana Brnabić nagovijestila je skoro ukidanje izvanrednog stanja.
Brnabić je za danas za TV Prva, komentirajući početak ublažavanja restriktivnih mjera od 4. maja, upozorila kako će, ne budu li se broji novozaraženih i dalje smanjivao, mjere biti ponovno uvedene.
Isto upozorenje uputio je danas i član Kriznog štaba infektolog dr. Goran Stevanović, naglasivši kako je potrebno da “još nekoliko dana broj novooboljelih bude nizak da bi se razmatralo ukidanje policijskog sata”, koji sada traje od 18 navečer do pet ujutro.
U Srbiji su u zadnja 24 sata potvrđena 102 slučaja koronavirusa, a testirane su 5264 osobe. Umrlo je još četvrero oboljelih od covida-19, dosad ukupno 193, dok je izliječen 1551 pacijent. Stopa smrtnosti je 2,04 posto.
Od trenutno hospitaliziranih 2116 pacijenata, 54 su na respiratorima.
Od početka epidemije koronavirusa u Srbiji 6. ožujka, zaražene su 9464 osobe, a testirano je 101.911 ljudi.
Građani Crne Gore će od ponedjeljka, 4. maja, u zatvorenom javnom prostoru morati da nose maske, ili marame kojima će prekriti nos i usta.
Iz Instituta za javno zdravlje kazali su da je, kada se zna da je udio onih koji nemaju simptome mnogo veći i da je njihova uloga u širenju obolijevanja ogromna, jedini način da se smanji dalje „sijanje“ virusa da svi prekrivaju usta i nos.
Oni su rekli da će od sjutra svi biti obavezni da maskom, maramom – pamučnom ili nekom drugom, prekrivaju usta i nos kada god su u javnom zatvorenom prostoru – prodavnicama, bankama, poštama, frizerskim i kozmetičkim salonima…
“Jedino na ovaj način ćemo zaštititi druge od sebe i spriječiti kontaminiranje prostora i površina. Iako nije obavezno, snažna preporuka Instituta je da se uvijek i svuda – pa i na otvorenom, prekrivaju nos i usta”, poručili su iz Instituta.
Kako je saopšteno iz Vlade, od sjutra će biti omogućen rad prodavnica tekstila, obuće, tehničke robe, građevinskog materijala, zanatskih radnji, servisa, frizerskih i kozmetičkih salona, teretana i fitnes centara, knjižara, stomatoloških ordinacija, auto-škola, rent-a-car usluga, muzeja i galerija, prenosi Mina.
Biće omogućen rad gradskog taksi prevoza, lokalnog javnog gradskog prevoza u jedinicama lokalne samouprave u kojima Institut za javno zdravlje nije registrovao slučajeve zaraze koronavirusom, kao i odlazak građana u kuće/vikendice i na porodična poljoprivredna gazdinstva.
Novim mjerama propisano je da je poslodavac obavezan da za zaposlene, tokom rada u objektima, prostorijama i vozilima, obezbijedi korišćenje zaštitne maske i sredstva za dezinfekciju.
Novim mjerama propisano je da su privredna društva i preduzetnici koji se bave trgovinom na malo, uključujući i zelene pijace obavezni da obezbijede na ulasku/izlasku iz objekta potrošačima sredstva za dezinfekciju ruku.
„Privredna društva i preduzetnici su u obavezi da ograniče broj potrošača koji se istovremeno mogu nalaziti u objektu, tako da na deset kvadratnih metara prodajnog objekta može da se nalazi samo jedan potrošač, uz obavezu poštovanja fizičke distance od najmanje dva metra“, kaže se u saopštenju.
Iz Vlade su naveli da je novim mjerama propisano da u frizerskim i kozmetičkim salonima istovremeno može da boravi samo jedna osoba na deset metara kvadratnih ili dvije uz obavezu poštovanja fizičke distance od najmanje dva metra.
Takođe je potrebno da obezbijede sredstva za dezinfekciju ruku korisnika usluga na ulasku/izlasku iz objekta.
„Zaposleni i korisnici usluga su u obavezi da nose zaštitnu masku, a u slučaju da se korisniku pruža usluga brijanja ili kozmetičkog tretmana kada korisnik ne nosi masku, zaposleni je dužan da osim zaštitne maske nosi i vizir ili naočare“, pojasnili su iz Vlade.
Covid 19
Novim mjerama propisano je da u fitnes centrima i teretanama istovremeno može da boravi samo jedna osoba na deset metara kvadratnih ili dvije uz obavezu poštovanja fizičke distance od najmanje dva metra.
Navodi se da su stomatološke zdravstvene ustanove obavezne da rad organizuju na način da obezbijede sistem obaveznog zakazivanja pacijenata.
“U isto vrijeme u čekaonici može da boravi samo jedan pacijent na deset kvadratnih metara, uz poštovanje fizičke distance od najmanje dva metra između pacijenata“, kaže se u saopštenju.
Propisano je i da taksi vozilima mogu da budu najviše dvije osobe koje su smještene na zadnjem sjedištu vozila i da one i vozač nose zaštitne maske.
„Vozač ima obavezu da, nakon završene vožnje, dezinfikuje površine koje najčešće dodiruju putnici – kvake i unutrašnji djelovi vrata i sjedišta, sredstvima za dezinfekciju, u skladu sa uputstvom IJZ“, kaže se u saopštenju.
Iz Vlade su kazali da poljoprivredni proizvođači i osobe koje imaju kuće ili vikendice sa zemljištem u drugim opštinama mogu da se prevezu do svog poljoprivrednog gazdinstva odnosno kuće ili vikendice, uz odgovarajuću potvrdu koju treba preuzeti sa Internet sajta IJZ i popuniti.
Navodi se da će podaci popunjeni u potvrdi i stvarni boravak na navedenoj adresi biti kontrolisani.
Državni sekretar u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Damir Davidović, kaže da će epidemiolozi odlučivati o tome kada će granice biti otvorene.
On objašnjava da je planirano da se 18. maja otvore svi ugostiteljski objekti i da su već u pripremi zdravstveni standardi koji će morati da se obezbjede za njihov bezbjedan rad.
“Svima nam je cilj zaštita zdravlja i svi se već navikavamo na novi standard socijalne distance koji će biti takav sve dok ne bude vakcine”, navodi Davidović, za TV Prva.
“Biće to neki novi vid turizma, kontrolisanog turizma”, kaže Davidović i objašnjava šta bi to moglo da znači.
“Na 16 kvadratnih metara plaže biće dozvoljeno da se postave po dvije ležaljke i jedan suncobran, osim ako nije riječ o višečlanoj porodici, a tako će biti i za one koji ne žele ležaljke već budu htjeli da borave na svojim peškirima”, navodi Davidović.
Herceg – Novi
On kaže i da će ležaljke i druga oprema biti dezinfikovane na dnevnom nivou jer je želja svih “da se osjećamo bezbjedno, ali i da zadržimo osećaj odmora”.
Kada je u pitanju otvaranje granica, Davidović kaže da je situacija sa koronavirusom u Crnoj Gori dobra, ali da je za otvaranje granica neophodno da i u drugim zemljama bude tako.
“Ako znamo da negdje postoji žarište ne bi bilo prirodno da otvorimo granice i primamo turiste iz tih država”, kaže on i podsjeća i da je na nivou EU razmatraju ideje o uvođenju zdravstvenih pasoša i potvrda koje bi omogućavale ljudima da putuju iz jedne zemlje u drugu.
Polarni kruzer “Scenic Eclipse” uplovio u riječku luku
Polarni kruzer ““Scenic Eclipse”, koji je za australsku Scenic Grupu izgrađen u pulskom Uljaniku, uplovio je u riječku luku u kojoj će ostati na mrtvom vezu do kraja godine i do sljedeće sezone, odnosno dok se ne smiri pandemija koronavirusa.
Brod je uplovio s minimalnim brojem članova posade, a posada je na moru već dva mjeseca, doznaje se iz riječke Lučke uprave.
Dolazak broda “Scenic Eclipse” na vez u riječku luku potvrđen je prošloga tjedna, kada je u riječkom brodogradilištu 3. maju održana svečanost rezanja limova i početak gradnje sestrinskog luksuznog polarnog kruzera “Eclipse II”, prvog od ukupno pet takvih brodova, koje australski naručitelj planira graditi u 3. maju.
Polarni istraživački kruzer “Scenic Eclipse” porinut je s navoza u pulskom brodogradilištu u siječnju 2018., a isporučen je u srpnju 2019., unatoč teškoćama i stečaju Uljanika.
Riječ je o jedinstvenom luksuznom putničkom brodu tog tipa u svijetu, dugačkom 168 metara i širokom 21,5 metar.
Namijenjen je za prijevoz 237 putnika, za plovidbu svim morima, uključujući i polarna i tropska područja, za što je posebno opremljen.
Posebno je ojačan ne bi li se prilagodio plovidbi u otežanim vremenskim uvjetima i zaleđenim morima te zadovoljava visoke ekološke standarde.
Kako bi držali širenje korona virusa pod kontrolom, ljudi će morati živjeti pod restriktivnim mjerama još dvije ili više godina, smatra znanstvenik koji vodi švicarski stožer za borbu protiv tog virusa.
Epidemiolog i stručnjak za javno zdravlje je u razgovoru za novine NZZ am Sonntag rekao kako se nada da će rašireno cijepljenje krenuti za godinu dana, no upozorio je da još ima puno prepreka.
„Zasad slabo poznajemo virus. Moguće je da ćemo otkriti neugodne kvalitete koje će zakomplicirati i usporiti razvoj djelotvornih i sigurnih cjepiva“, dodao je.
Upozorio je kako će ljudi i dalje morati nositi maske, poštivati higijenu i međusobnu distancu kako bi se širenje virusa kontroliralo.
Uoči švicarskog otvaranja osnovnih škola 11. svibnja Egger je poručio roditeljima da se ne trebaju brinuti jer ne postoje precizno dokumentirani slučajevi u kojima su djeca zarazila odrasle, te skoro nijedan slučaj zaraze među djecom.
„U svijetu ima 3 milijuna slučajeva covida-19. Podaci pokazuju da djeca ne igraju veliku ulogu u širenju virusa“, kazao je, no nije odbacio da je zaraza od djece moguća, pa zamolio roditelje da ipak budu oprezni.
Tito u Igalu – foto kolekcija Miodraga Gaba Golubina
Nakon duge agonije i nekoliko dana prije 88. rođendana, 4. maja 1980, umro je Josip Broz Tito, doživotni predsjednik SFRJ i njenog saveza komunista, piše francuski AFP o jugoslavenskom vođi koji je ”odbio pokroviteljstvo Sovjetskog Saveza i čvrstom rukom vladao mozaikom naroda i vjera”.
U povodu 40. godišnjice Titove smrti, France Presse prisjetio se izvještavanja o njegovoj smrti nakon gotovo četiri mjeseca liječenja u bolnici u Ljubljani, žalovanja u državi i pogreba u Kući svijeća na Dedinju, u Beogradu.
Te nedjelje jugoslavenske su novine izašle s naslovima da je Tito u kritičnom stanju, a onda je navečer stigla vijest da je umro.
“Radničkoj klasi, radnim ljudima i građanima, narodima i narodnostima Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije: Umro je drug Tito”, objavljeno je u saopćenju Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije koje je na televiziji pročitao Miroslav Lilić.
Kada mu se život ugasio, taj starac nije težio više od četrdesetak kilograma.
Tito je u januaru hospitalizovan zbog problema s cirkulacijom povezanim s dijabetisom, amputirana mu je lijeva noga, a uslijedile su brojne komplikacije: zatajenje bubrega, uzastopne upale pluća, unutarnje krvarenje, sepsa, oštećenje jetre i na kraju stanje kome.
Sedam dana žalosti
Državna televizija počela je emitirati program u kojem se slavio bivši vođa otpora jugoslavenskih partizana u Drugom svjetskom ratu i utemeljitelj narodne republike 1945.
Josip Broz uzeo je ime Tito 30-ih godina 20. stoljeća, nakon petogodišnje zatvorske kazne zbog pripadnosti Komunističkoj partiji koja je u to vrijeme bila zabranjena.
Politički je formiran u Moskvi gdje je prije rata radio u Kominterni, a njegovom kraju postaje postaje komunistički vođa zemlje koju je razdirala unutarnja mržnja i čije je jedinstvo očuvao željeznom rukom.
Sa Staljinom je raskinuo 1948. i postao jedan od suosnivača Pokreta nesvrstanih.
Ali bio je i ljubitelj cigara i raskošnih, sjajnih ili pak potpuno bijelih uniformi, koji je na Brijunima ili na jahti u Jadranskom moru častio brojne svjetske čelnike i holivudske zvijezde.
Nakon njegove smrti proglašeno je sedmodnevno službeno žalovanje s televizijskim i radijskim programima posvećenim njegovom veličanju, simfonijama i tužnim pjesmama.
Tito na Vangi
Plavi voz i stotine hiljada ljudi u Zagrebu
U ponedjeljak 5. maja iz Ljubljane je prema Beogradu krenuo Plavi vlak s njegovim mrtvačkim kovčegom koji je zastajao putem kako mu bi građani mogli odati počast. U vozu su bili i njegovi sinovi Žarko i Mišo.
Na zagrebačkom Glavnom kolodvoru, u Titovoj rodnoj Hrvatskoj, voz su dočekale stotine hiljada ljudi.
Građani širom Jugoslavije su na vijest o smrti izašli na ulice, često u suzama, i kleli se “da nikada neće skrenuti s njegovog puta”.
U Beogradu su u izlozima dućana izloženi njegovi portreti s crnim florom i slogani u u njegovu slavu: “Tito, tvoje ime je sloboda”.
Nekoliko sati prije dolaska Plavog vlaka u Beograd, masa ljudi se po kiši uputila pred zgradu savezne vlade gdje mu je staro i mlado danonoćno, čekajući prije toga satima u redu, odavalo počast do 8. maja, prije nego mu je lijes omotan jugoslavenskom zastavom sa crvenom zvijezdom.
Brežnjev na pogrebu
Na sahrani 8. maja bili su prisutni čelnici iz cijelog svijeta, uključujući i predsjednika SSSR-a Leonida Brežnjeva, kancelara tadašnje zapadne Njemačke Helmuta Schmidta, čelnika DDR-a Ericha Honeckera i britansku premijerku Margaret Thatcher.
Tito je pokopan uz taktove Internacionale i jugoslavenske himne, a u gradovima i lukama širom države odjekivale su sirene.
Za posljednje počivalište izabrao je mjesto uz svoju bivšu privatnu rezidenciju u Užičkoj ulici. Na njegovom grobu u Kući cvijeća zlatnim slovima piše tek “Josip Broz Tito 1892 – 1980”, bez zvijezde petokrake, simbola komunističkog pokreta.
Mnogi su se pitali hoće li Jugoslavija nakon Titove smrti uspjeti očuvati svoje jedinstvo i neovisnost. Neki su se pribojavali sovjetskog ekspanzionizma nakon što je nekoliko mjeseci ranije SSSR izvršio invaziju na Afganistan
Međutim, evropski komunistički režimi, uključujući i sovjetski, počeli su od 1989. padati jedan za drugim.
Jugoslavija je potonula u ekonomsku i političku krizu koja će oživjeti nacionalističke težnje i federacija će eksplodirati u nizu ratova 90-ih čime je zauvijek zatvorena stranica titoizma, zaključuje AFP.
Na sjednici Senata Univerziteta Crne Gore, na prijedlog vijeća Pomorskog fakulteta Kotor, Plaketa Univerziteta Crne Gore, kao nagrada za završene studije sa najboljim uspjehom iz oblasti tehničkih nauka, dodijeliće se na naknadno organizovanoj prigodnoj svečanosti i dodjeli plaketa i diploma, studentu Pomorskog fakulteta Kotor, Krstu Šućuru (9,93), saopštio je Univerzitet Crne Gore.
“Nagrada za najboljeg studenta u oblasti tehničkih nauka, za koju sam izabran ove godine jeste dodatno priznanje rada i truda koji sam u kontinuitetu ulagao. Ovo postignuće će služiti kao motivator za dodatno usavršavanje kako u stručnom tako i u životnom pogledu”, rekao je najbolji student Pomorskog fakulteta Kotor.
Da bi došli do uspjeha, kaže Krsto, moramo biti spremni i na određena odricanja.
“Odricanje je bilo svakako sastavni dio ovog procesa, ali bih to isto odricanje okarakterisao kao neophodnu žrtvu koju je potrebno preuzeti kako bi se došlo do boljih rezultata”, rekao je on, a prenosi portal Univerziteta CG.
Kada su u pitanju aktivnosti na fakultetu, a tiču se sticanja određenih znanja i vještina, Šućur se bavio laboratorijskim vježbama i radom na simulatorima za koje kaže da su ključni faktor u sticanju viještina koje se kasnije potpuno primjenjuju u praksi.
“Aktivnosti na Pomorskom fakultetu obuhvataju sve u opsegu od izučavanja različitih prirodnih nauka, pa do sticanja znanja o načinu rada modernih tehnologija, kako u povezanosti sa pomorstvom, tako i generalno u životu i na kraju dobijanju svijesti o prirodi rada i funkcionisanju različitih sistema organizacije u industriji koja obuhvata čitav svijet kao što je pomorstvo”, kazao je Krsto.
Nakon završetka osnovnih studija, Krsto će nastaviti sa daljim studijama i uporedo graditi karijeru u pomorskoj industriji, što za njega predstavlja veliku motivaciju sada.
“Motivaciju tokom studija su činili jasno definisani ciljevi i određena vizija osobe koja želim da budem u budućnosti, sa dodatnim akcentom na razvoj sopstvenih viještina i znanja, kao nečega što doprinosi ne samo mom usavršavanju već i dodatnom razvoju društva”.
Budućim studentima šalje sljedeću poruku: “Pomorski fakultet u Kotoru predstavlja jednu veoma perspektivnu ustanovu i pruža mogućnost da budete dio svjetske industrije koja je univerzalna i na taj način usavršite sebe po svjetskim standardima i budete konkurentni na svjetskom tržištu. Pomorstvo je veoma interesantna industrija koja se stalno mijenja i zahtijeva visoko znanje i vještine koje se vrednuju iznad svega ostalog, i kao sastavni dio sebe nosi velike odgovornosti, ali i zasluge, opasnosti ali i poštovanje, odricanje ali i nagrade i predstavlja jednu veliku životnu avanturu i pouku”.
Savinska dubrava gradsko park šetalište, pluća grada, kako je mnogi definišu, više od jednog vijeka je omiljeno mjesto za rekreaciju i odmor Hercegnovljana, a na popularnosti je ponovo dobilo u vrijeme pandemije korona virusa. „Herceg Novi bez Savine je kao stablo bez svog zelenila” zapisao je nepoznati autor u Glasu Boke iz 1939. godine.
Prve radove na uređenju ovog područja pokrenuo je episkop Gerasim Petranović 1855 godine, kada je o svom trošku uposlio nekoliko ljudi da očiste dio dubrave i naprave nove staze. Boraveći u manastiru Savina svake godine po nekoliko mjeseci, sve više je ulagao u uređenje Dubrave praveći nove staze, postavljajući klupe… U hronikama Manastira Savine čuvaju se detaljni zapisi o izvedenim radovima od 1875. do 1888. godine i kako je od neprohodne šume nastajao rekreacioni park. U znak zahvalnosti postavljena je i ploča “Štedrome ukrasitelju dubrave episkopu Gerasimu Petranoviću -1988 godine .
U 20 vijeku brigu o dubravi preuzelo je Društvo za pošumljenje i uljepšanje „Savina“ osnovano je 1933 godine.Društvo je imalo pravila kojima su određeni ciljevi i način organizovanja. Društvo je moglo imati redovne, pomažuće i počasne članove, utemeljivače i dobrotvore, zatim upravu od 9 lica koju je birala Skupština Društva. Uprava se birala na tri godine. Redovni član društva mogao je biti samo stanovnik Savine. Oni su zasadili mnogobrojne čemprese, alepske borove, pinije, oleandere i dr. duž puteva, prilaza i oko spomenika u cijeloj dubravi.
“Svojim postojanjem u gradskom tkivu, ovaj šumski kompleks utiče na unapređenje životne sredine i optimizaciju ekoloških uslova u gradu -poboljšanje mikroklimatskih uslova, umanjenje zagađenosti vazduha, omogućavanje boravka u prirodnoj sredini . Šumski sistem ima i zaštitnu funkciju koja se ispoljava kroz očuvanje biološke raznovrsnosti, očuvanje staništa, protiveroziono djelovanje, a svojim estetsko – vizuelnim karakteristikama doprinosi unapređenju urbanog predjela”, ocjenjuje dipl.ing.pejzažne arhitekture Milica Berberović..
Formalna zaštita nije spriječila devastaciju
Berberović navodi da je zbog izuzetnih prirodnih vrijednosti, 1966. Skupština opštine Herceg Novi donijela Odluku o zaštiti Savinske dubrave, što je 1968. potvrdio i Republički zavod za zaštitu prirode CG, donijevši Rješenje o zaštiti dubrave kao rezervata prirodnog predjela, sa obrazloženjem da je „…Savinska dubrava sastavni dio Herceg Novog, njegov prirodni park, šetalište sa izvanrednim vidikovcima i istorijskim i prirodnim spomenicima a naročito sa originalnom i bujnom zimzelenom florom“. Agencija za zaštitu životne sredine Crne Gore je 2014. je izradila Studiju Zaštite – Predlog za stavljanje pod zaštitu kao zaštićenog prirodnog dobra: Predio izuzetnih odlika „Savinska dubrava“. A odluku o proglašenju zaštićenog prirodnog dobra: predio izuzetnih odlika III kategorije „Savinska Dubrava“ donijela je Skupština Opštine Herceg Novi 2015 godine.
“Prema međunarodnoj Uniji za konzervaciju prirode (IUCN), ovaj zaštićeni predio je svrstan u kategoriju V (Protected landscape/seascape) tj zaštićeni predio kopna/mora koji obuhvata ona područja gdje je dugotrajna interakcija čovjeka i prirode proizvela jedinstvene ekološke, biološke, kulturne i estetske vrijednosti i gdje je održavanje tog odnosa neophodno da bi se ove vrijednosti očuvale. U tom smislu podrazumijeva se aktivna uloga čovjeka u cilju očuvanja prirodnih vrijednosti područja sa posebnim osvrtom na staništa koja služe očuvanju rijetkih, zaštićenih i ugroženih vrsta flore, fungije kao i rezidentnih i migratornih vrsta faune”, objašnjava Berberović..
Formalna zaštita nije uspjela da spriječi ekološku i urbanističu devastaciju tog vrijednog dijela hercegnovske opštine, već se ona nastavlja. Od nekadašnjih 40 ha pod šumskom vegetacijom, danas se može očuvati i zaštititi oko 18 ha.
Savinska dubrava
Berberović zato predlaže da se, između ostalih, uključi lokalno stanovništvo u sistem zaštite i korišćenja razvojnih potencijala;da se konomski stimuliše i predfinansiranje nekomercijalnih aktivnosti, koje obezbeđuju uređenje područja; bezbeđivanje uslova za dalja istraživanja čiji bi rezultati podigli nivo značaja Savinske dubrave i unapredili naučna saznanja o njoj; kao i formiranje baze podataka o zaštićenom području, na osnovu detaljnih naučnih istraživanja.
Mnoge vrste na listi ugroženih
Na relativno malom području Savinske dubrave je značajno bogatstvo predstavnike rijetkih i značajnih elemenata flore i faune Crne Gore koje uživaju zaštitu kako na nacionalnom tako i na međunarodnom nivou.
Studija zaštite je dala detaljnu analizu geološke podloge, zemljišta, flore i vegetacije, hortikulture, gljiva, faune, predjela, kulturne baštine, i svih drugih relevantnih elemenata. “Na području Savinske dubrave su dvije šumske zajednice. Južnu padinu karakteriše zimzelena vegetacija česvine i crnog jasena, lovora i kostrike. Na južnim padinama značajno je prisustvo introdukovanih flornih elemenata i ukrasnog bilja, u okviru zelenih površina različitih oblika korišćenja i namjena. Vegetacijska komponenta sjeverne padine predstavljena je dobro očuvanom zajednicom bjelograbića i kostrike”, navodi Berberović.
Na osnovu sprovedenog istraživanja utvrđeno je da se na području Savinske dubrave nalazi, između ostalih: 150 biljnih taksona (tri vrste su zaštićene nacionalnim zakonodavstvom – preko, 80 hortikulturnih taksona, 62 taksona gljiva (7 vrsta gljiva se nalazi na listi zaštićenih vrsta u Crnoj Gori dok se 5 vrsta nalazi na Crvenoj listi ugroženih gljiva Evrope, 9 vrsta vilinih konjica (jedna vrsta se nalazi na crvenoj listi Mediterana , 7 vrsta tvrdokrilaca , 19 vrsta leptira, 8 vrsta puževa , 3 vrste vodozemaca , 12 vrsta gmizavaca od kojih su svi na nacionalnoj listi zaštićenih vrsta, 13 vrsta ptica I sve se nalaze na listi zaštićenih vrsta u Crnoj Gori, 12 vrsta sisara .
Vrijedni kulturno istorijski spomenici
Savinska dubrava nije samo jedinstveni prirodni park Herceg Novog, već je I mjesto sa vrijednim kulturno istorijskim spomenicima.
Najznačajniji je Manastir Savina , kompleks koji se sastoji od tri crkve: mali hram Uspenija Presvete Bogorodice, Veliki hram Uspenija Presvete Bogorodice i Hram Svetog Save po kome je i manastir dobio ime. Mali hram Uspenija Presvete Bogorodice je gradjen 1030, a obnovljen polovinom 18 vijeka dolaskom izbjeglih monaha iz manastira Tvrdoš kod Trebinja.
Hram Svetog Save, nalazi van manastirskog kompleksa I postoje indicije da je sagradjen na temeljima nekog antičkog hrama. Veliki hram Uspenja Presvete Bogorodice je sagrađen između 1777. i 1799. godine, a gradio ga je majstor Nikola Foretić sa ostrva Korčule.
Crkvu Sv. Ana iz 16 vijeka sagradila je porodica don Ferantea Gonzage, koji je sa španskom flotom 1538. godine, za kratko vrijeme oslobodio Herceg-Novi od Turaka.
U Savinskoj dubravi su I spomen kompleks palim borcima NOB sa spomen kosturnicom borcima i žrtvama fašizma I spomenik streljanim rodoljubima u I svjetskom ratu.Spomenik koji je poznat I kao Bezmetković djelo je vajara Luke Tomanovića.
U Savini su i četri groblja – gradsko, pravoslavno, katoličko i islamsko.
Od 11. maja Croatia Airlines počinje s djelomičnom obnovom letova unutar Hrvatske i to uvođenjem dva dnevna leta (jutarnji i večernji) na linijama Zagreb – Split – Zagreb i Zagreb – Dubrovnik – Zagreb, a nova mjera nošenja zaštitnih maski odnosi se i na trenutno jedine međunarodne letove koji se obavljaju na liniji Zagreb – Frankfurt – Zagreb, jedanput na dan.
Od početka epidemiološke krize nisu zabilježeni slučajevi zaraze na letovima Croatia Airlinesa, a iz te kompa nije poručuju kako će se i dalje prilagođavati aktualnoj situaciji te službenim odlukama i uputama javnozdravstvenih i regulatornih tijela.
Od 4. svibnja obvezno korištenje maski ili pokrivala za lice na letovima CA
Na svim letovima Croatia Airlinesa, nacionalnog avioprijevoznika i člana udruge Star Alliance, od 4. maja obvezno je korištenje zaštitnih maski ili pokrivala za lice.
Slijedeći odluke i upute javnozdravstvenih i civilnih zrakoplovnih vlasti, ovu zaštitnu mjeru kompanija je preventivno donijela kako bi se smanjio potencijalni rizik prenošenja koronavirusa tijekom leta, navode u subotu u priopćenju.
U skladu s novom mjerom, putnici na let trebaju doći sa zaštitnim maskama ili pokrivalima za lice te ih koristiti tijekom cijelog boravka u putničkoj kabini zrakoplova. Prihvatljiva pokrivala za lice podrazumijevaju dvoslojne pamučne maske za lice, medicinske (kirurške) maske za lice te filtrirajuće polumaske s ventilom i bez ventila.
U cilju zaštite zdravlja putnika i osoblja kompanija nastavlja i s provođenjem mnogih drugih već implementiranih mjera. Članovi kabinske posade koji dolaze u izravan kontakt s putnicima i zemaljskim osobljem opremljeni su odgovarajućim zaštitnim sredstvima, zrakoplovi se svakodnevno dezinficiraju, prilikom redovitog čišćenja putničke kabine provode se pojačane higijenske mjere, a osoblju su na raspolaganju različita dezinfekcijska sredstva.
Iz Croatia Airlinesa naglašavaju i kako suzrakoplovi opremljeni visokokvalitetnim filterima za pročišćavanje zraka u putničkoj kabini, koji se uz stalan protok dovodi iz atmosfere, a zrak u putničkom prostoru cirkulira vertikalno.
