Uticaj dešavanja u svijetu na crnogorsku ekonomiju se osjeća, a trenutno je najpogođeniji jedan od ključnih sektora – turizam, koji sa srodnim uslugama, čini skoro 25 odsto bruto-društvenog proizvoda države i posljednjih godina donosi više od milijardu eura prihoda. Nakon završetka pandemije i pobjede nad korona virusom kada profunkcioniše saobraćaj na globalnom nivou, i kada se turistički konzumenti budu fokusirali na putovanja tek tada trebamo pažljivo sagledati situaciju i posvetiti se individualnim i ,,last minute“ gostima, ali i gostima iz regiona, zbog najveće prijemčivosti u smislu drumskog putničkog saobraćaja.

Profesor na budvanskom Fakultetu za biznis i turizam iz oblasti upravljanja krizom i rizikom, finansijama, održivim turizmom i benchmarkingom, prof. dr Ivo Županović kazao je za Pobjedu da je alarmantna situacija u čitavom svijetu, koja se ne može posmatrati samo iz ugla Crne Gore i jedne turističke sezone. Smatra da situaciju treba pratiti na dnevnom nivou i ekspresno ragovati.

Prognoze

– Treba podsjetiti da prognoze mnogih reputabilnih institucija, poput OECD-a prognoziraju značajan negativan uticaj pandemije kovid-19 na nivou globalne ekonomije, ali i ekonomija svih kontinenata. Naravno, finalni scenario niko ne može do kraja predvidjeti, jer zavisi od termina konačnog usporavanja pandemije i stoga se na nivou negativnog uticaja na svjetski BDP-a te prognoze OECD-a početkom marta po NIGEM makroekonomskom modelu kreću od 0,5 do 1,5 odsto – kazao je Županović dodajući da neke prognoze ukazuju i na još drastičniji negativni efekat na ukupnu svjetsku ekonomiju.

Navodi podatke da bi u zavisnosti od spreda pandemije, McKinsey u projekciji od 13. aprila 2020. godine prognozira pad svjetskog GDP od 1,5 do 4,4 odsto, a u Eurozoni od 4,4 do 9,7 odsto.

– ICAO (organizacija međunarodnog civilnog vazduhoplovstva), u optimističkom scenariju, po kojem bi smirivanje pandemije na globalnom nivou krajem maja, za devet mjeseci 2020. godine, predviđa pad broja putnika od 41 do 56 odsto na globalnom nivou, odnosno 160 do 218 milijardi dolara kada su u pitanju prihodi. UNWTO (Svjetska turistička organizacija) u svom istraživanju od 24. marta 2020. godine procjenjuje da bi ovoj godini globalni turistički dolasci mogli pasti između 20 do 30 odsto, što značajno odstupa od predikcija predviđenog rasta od 3 do 4 odsto početkom januara 2020. godine – navodi Županović.

To bi, kaže, moglo prerasti u gubitak od 30 do 50 milijardi američkih dolara potrošnje od strane međunarodnih posjetilaca, odnosno međunarodnih primitaka od turizma.

– U izvještaj od 17. aprila, UNWTO navodi da čak 96 odsto zemalja u svijetu je uvelo potpune restrikcije, kada su putovanja u pitanju, a u Evropi 93 odsto. UNWTO naglašava da prema bilo kojoj procjeni treba postupati oprezno zbog nestabilnog i neizvjesnog razvoja događaja u kontekstu trajanja pandemije, koji bi mogao dovesti do daljnjih revizija projekcija. MMF procjenjuje negativni impakt na globalni GDP od tri odsto, ali sa značajnim rastom od 5,8 odsto u odnosu na 2021. godinu – kaže Županović dodajući da prognoze negativnog impakta na GDP zapadnoevropskih zemalja se kreću negdje u rasponu od minus 6,5 do minus 9,1 odsto što takođe treba da sagledamo u smislu buduće potrošnje turističkih konzumenata – kazao je Županović.

Ističe takođe da treba da sagledamo i procjenu MMF-a kada je Crna Gora u pitanju, gdje je predviđen pad GDP-a od 9 odsto, ali i projektovani rast od 6,5 odsto u 2021.godini.

Uticaji

– Mislim da navedeno dovoljno ukazuje da je uticaje nemoguće, rekao bih i možda nedovoljno ozbiljno prognozirati na nivou jedne grane i jedne destinacije u ovom trenutku. Kao profesor upravljanja krizom i rizikom, naglašavam da dodatno treba sagledati efekat skepse kada su u pitanju putovanja kod turističkih konzumenata koji proizvodi ovakva situacija, ali ću napomenuti i koje su reperkusije bile u prethodnom periodu kada su slične epidemije u pitanju – kaže Županović.

Navodi podatak da MMGY, jedna od najvećih globalnih agencija za integralne komunikacije u hospitaliti industriji, ukazuje da potencijalni turisti počinju da razmišljaju o putovanju 45 do 90 dana od vrhunca epidemije na određenom emitivnom tržištu.

O mjerama koje je Vlada nedavno usvojila kako bi pomogla turističku privredu kaže da su one stabilizacione i ukazuju na usmjerenost Vlade na očuvanje i održivost kompletnog makroekonomskog sistema, te stoga ne možemo turizam posmatrati izolovano.

Kako navodi ovdje se najbolje vidi da se navedene mjere ne mogu posmatrati samo sa efekta uticaja na turizam, već uvezano sa bankarskim sektorom i fiskalnim sistemom, kao i djelovanjem mehanizama Investiciono-razvojnog fonda u kontekstu povoljnih kreditnih linija u smislu očuvanja likvidnosti, ali i ukupne održivosti poslovanja.

– Mislim da su svojevrstan bajpas u mjeri mogućeg, uvažavajući nivo javnog duga i održivost javnih finansija, ali i vodeći računa o nekom narednom zapošljavanju u periodu nakon postepene stabilizacije privrede. Usmjerene su na očuvanje likvidnosti i radnih mjesta kao i na pokriće neizbježnih operativnih troškova, što je u ovom trenutku najznačajnije. U komunikaciji sa privrednim udruženjima i socijalnim partnerima sam siguran da će ukoliko bude bilo potrebno, biti i detaljnije iskomunicirane u smislu njihove operacionalizacije i adekvatnog targetiranja svakog subjekta koji je prestao da radi ili subjekta čije je poslovanje djelimično ugroženo – naglasio je Županović.

Dodaje da u vezi sa ovom mjerom, ali i posmatrano mimo iste, svaki od navedenih turističkih subjekata mora da ima jasan, izbalansiran sanacioni plan na kratak i srednji rok, jer novac treba biti uložen upravo u očuvanje pune operabilnosti objekata, ali i očuvanja radnih mjesta, što ćemo najbolje vidjeti putem njegovog toka gotovine (cash flow-a) na kratak i srednji rok, ali i sagledavanja svih kategorija bilansa uspjeha.

– Takođe, mislim da je jako bitna uloga IRF-a i da su njihove postojeće kreditne linije za likvidnost, tako i eventualno neke buduće u narednom periodu kvalitetna logistika ovom paketu mjera. Od krucijalnog značaja je i uloga bankarskog sektora, od čije će fleksibilnosti i prilagodbi novim okolnostima značajno zavisiti privredni oporavak – kazao je Županović.

Sagledavajući ovu situaciju i sa aspekta makroekonomskog sistema Crne Gore, mišljenja je da je potrebno sagledati i drugačiju diverzifikaciju crnogorske privrede, sa manjim oslanjanjem na sektor usluga, i određenim zaokretom ka poljoprivredi i energetici.

Opreznost

A kada se sve ovo završi i ,,pobijedimo“ korona virusa, Županović smatra da treba biti oprezan kada su prognoze u pitanju.

– Vidim da polako počinje licitiranje kada će početi turistička sezona i koji će procenat prometa biti ostvaren. Mislim da je u ovom trenutku to deplasirano, bitno je očuvati supstancu, napraviti maksimalnu ekstenziju ljetnjeg dijela sezone, jer su ovo kontrolisani uslovi i ne možemo ih upoređivati sa stanjem redovnog turističkog prometa – kazao je Županović.

Ono što, kaže, takođe moramo biti svjesni, da će i nakon relaksiranja mjera, početak rada za ugostiteljske i hotelske objekte biti ulazak u ,,novu realnost“, jer se ne možemo zavaravati da će ostajanjem na snazi mehanizma fizičke distance (a po procjeni zadravstvenih eksperata ista je ključna u ovom trenutku kada je u pitanju očuvanje javnog zdravlja) i poštovanja svih protokola u tom smislu, biti moguć povratak na pređašnje stanje.

– U kontekstu navedenog, vidim da se već predlažu određeni koraci. Recimo direktorica klastera Hilton hotela Josipa Jut Ferlan na virtuelnom okruglom stolu Restart Hrvatske, već predlaže mjere u smislu korišćenja liftova na bazi parnog i neparnog broja sobe, podsticanje konzumacije pića iz mini bara, biranje usluge konzumacije pića i jela u sobi ili restoranu, postavljanja pleksiglasa kojima će biti zaštićeni gosti i radnici na recepciji, u barovima itd. Nakon toga, mišljenja sam da se pažljivo treba posvetiti individualnom turističkom prometu, pogotovo gostima koji mogu doći putem drumskog saobracaja ,,last minute“ gostima i sagledati mogućnosti cjenovnog prilagođavanja u tom domenu, jer je pitanje koliko se u ovakvim okolnostima, i u periodu neposredno nakon njega, može uticati na organizovati turistički promet – naglašava Županović.

Dodaje da je optimalan momenat i za detaljniju analizu regionalnog turističkog tržišta i gradiranja u segmentu diskrecionog dohotka.

– Mišljenja sam da će određenu prednost, zbog mogućnosti izolacije, imati mali porodični hoteli, kvalitetan apartmanski smještaj, kao i porodične vile. Posebne izazove u operativnom radu i organizaciji turističkog prometa će po mojoj procjeni imati turistički segmenti sa izraženim stepenom kolektiviteta, poput kruzing turizma, resort hotela, plaža i izletničkog turizma.

Pomenuo bih i mogućnost korištenja vaučera, u smislu da ukoliko ste u ovom periodu uplatili aranžman da ga možete iskoristiti i nakon toga. Francuska je već usvojila zakon po ovom osnovu, dok Hrvatska razmatra navedenu opciju – kaže Županović.

Ono gdje treba, kako dodaje, obratiti posebnu pažnju i napraviti posebnu procjenu rizika je u kom trenutku, u kom obimu i kojim protokolom omogućiti dolazak i turista iz zemalja gdje je bio epicentar pandemije, ali tu odluku treba donijeti u konsultaciji sa zdravstvenim radnicima.

Ali, ono što je najvažnije, smatra on, situaciju treba pratiti bukvalno na dnevnom nivou u svakom smislu i ekspresno reagovati.

Iskoristiti mogućnost digitalnog marketinga

U marketinškom smislu, Županović smatra da treba maksimalno iskoristiti mogućnost digitalnog marketinga.

– Po meni, adekvatan ogledan primjer je Grčka, koja pokreće onlajn platformu ,,Grčka od kuće“, koja afirmiše ostanak kod kuće tokom ovog perioda, ali i upravo korišćenje istog za afirmisanje imidža destinacije, što privlači pažnju potencijalnih emitivnih tržišta na globalnom nivou. Slično je i sa kampanjom Hrvatske ,,Croatia long distance love“.

Relaksiranje mjera sprovoditi fazno i studiozno

Kada je u pitanju relaksiranje mjera, Županović je mišljenja je da ih treba sprovoditi fazno i studiozno, ne ruinirajući rezultate koje su postigli zdravstveni stručnjaci.

– Takođe mislim da moraju postojati jasno ispisani protokoli kada je u pitanju svaki segment turističke djelatnosti u odnosu na postojeću situaciju sa kovid-19 – precizira profesor Županović.