Infrastrukturni radovi u kotorskoj Opštini odvijaju se planiranom dinamikom, uprkos vanrednim okolnostima. Kako je kazao predsjednik Opštine Kotor Željko Aprcović, 1,4 milion eura vrijedni radovi na pothodniku koji će spajati rivu i Stari grad, biće završeni i prije predviđenog roka.
“Pothodnik u Kotoru biće završen prije planiranog roka, negdje već početkom jula. Tokom ove sedmice dolazi uzorak kamena iz Italije koji će biti dostavljen projektantu. Smatram da su se stekli svi potrebni uslovi da se nabavi potrebna količina kamena kako bi se ogradio budući pothodnik“ – kazao je on.
U toku su radovi na šetnici koji treba da poveže Ljetnju pozornicu sa Citadelom.
Kotor – radovi infrastrukture
„Moram da naglasim da smo izabrali izvođača radova koji će u narednom periodu krenuti sa radovimama povezivanja šetnice od dijela Gurdića do Citadele. Tako da ćemo imati jedan vrlo kvalitetan prostor sa kojeg su vizure nevjerovatne, i mislim da ćemo svakim danom imati sve ljepši grad što je i želja nas iz lokalne samouprave i Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora, ai benefit svih građana Kotora i turista koji će se , siguran sam, nakon okončanja ove pandemije vratiti u Kotor“, kazao je Aprcović.
On se zahvalio svim sugrađanima koji poštuju mjere koje je Vlada donijela.
“Takođe, zahvaljujem se brojnom medicinskom osobolju, zaštitarima, Službi za bezbjednost Kotor, inspekcijama koje kontrolišu punu implementaciju mjera koje su donešene. U Kotoru nema inficiranih, sada kada vidim odnos naših sugrađana prema ovoj situaciji, mogu reći da će Kotor iz ove situacije izaći da jednom dobrom i kvalitetnom epidemiloškom situacijom“ – zaključio je Aprcović.
Usljed pandemije koronavirusa rad od kuće, online učenje, informisanje, pa i razonoda nezamisliva je bez interneta, međutim, i pored preopterećenosti mreže, crnogorski operateri za sada izlaze na kraj sa povećanim internet saobraćajem.
Iz Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP) su kazali da je u martu ostvareno 54 odsto više internet saobraćaja nego u istom mjesecu prošle godine.
“Do najvećeg povećanja saobraćaja došlo je u drugoj polovini marta kada je ostvareno 25 odsto više telefonskih poziva u odnosu na prvu polovinu mjeseca, a skoro u istom obimu je porastao i internet saobraćaj. Nikada prije elektronske komunikacije nijesu imali ovakav značaj za zdravlje i živote ljudi i društvo u cjelini”, saopštili su iz EKIP-a.
Iz kompanije M:tel su Dnevnim novinama saopštili da, bez obzira na pojačanu potrošnju, uspijevaju da održe kvalitet signala, kako fiksnog, tako i mobilnog interneta.
“Svjesni smo činjenice da je naš servis od velikog značaja u ovakvim trenucima i naše instalaterske ekipe su kontinuirano na terenu i uspješno rješavaju svaki problem”, rekli su iz M:tel-a.
Trenutno opterećenje mreže upoređuju sa onim u novogodišnjoj noći, kada svi pozivaju, šalju poruke viberomm ili putem drugh servisa.
“Poređenja radi, internet potrošnja u martu je za 50 odsto veća u dijelu fiksnog interneta u odnosu na mart prošle godine, a ono što je karakteristično prošle godine je najviše bilo opterćenje u večernjim satima, a sada je tako tokom cijelog dana”, kazali su predstavnici M:tel-a.
Oni su dodali da je, što se tiče mobilnog interneta, duplo veća potrošnja ove godine, u odnosu na prošlu.
“Korisnici duplo više na društvene mreže postavljaju video materijale, tako da bilježimo veliki rast u upstreamu. Takođe je izuzetno poraslo korišćenje online plaćanja svih vrsta”, objasnili su iz M:tel-a.
Kompanija Telemach je u martu, nakon uvođenja preventivnih mjera u cilju suzbijanja epidemije koronavirusa, zabilježila povećanje internet saobraćaja u odnosu na kraj februara i to od 42 odsto, što je ujedno i apsolutni rekord.
“Takav trend nastavio se i u prvim danima aprila. Naša kompanija svake godine u ovo vrijeme proširuje kapacitete zbog pripreme za turističku sezonu kada imamo povećan internet protok”, rekli su iz Telemach-a.
internet mreža
Oni su kazali da ih je situacija sa koronavirusom navela da te radove dodatno ubrzaju, pa imaju mrežu koja može da odgovori povećanim zahtjevima korisnika.
“Svjesni smo koliko je u ovim izazovnim danima važno da telekomunikacija funkcioniše besprekorno, pa svakodnevno pratimo situaciju na terenu i reagujemo ukoliko primijetimo problem sa opterećenjem mreže”, naveli su iz Telemacha.
Rast internet saobraćaja zabilježio je i Telekom.
“Krajem marta su korisnici Telekom mobilne mreže razmjenjivali više podataka i više koristili mobilni internet nego tokom avgusta prošle godine, kada bilježimo vrhunac razmjene podataka, a bilježimo i porast korišćenja fiksnog interneta”, ocijenili su u Telekomu.
Prema njihovim podacima porastao je i download i to prvenstvneno zbog većeg korišćenja društvenih mreža, programa za streaming filmova i serija kao i YouTube-a.
“Sa druge strane, u poređenju sa istim periodom posebno je interesantan podatak o veoma značajnom porastu saobraćaja kada je riječ o slanju podataka, kako na mobilnoj mreži, tako i preko fiksnog interneta”, objasnili su u Telekomu.
Ti podaci, kako su dodali, govore o promjenama u navikama korisnika, jer se koriste brojni servisi koji ranije nisu bili u upotrebi, ili su se manje koristili, a neophodni su za učenje na daljinu – podizanje i kačenje sadržaja za učenike, organizovanje dodatnih časova preko aplikacija za razmjenu poruka, Skype i Zoom, kao i rad na daljinu-upravljanje projektima i koordinacija timovima putem platformi poput Microsoft Teams-a, veća razmjena materijala i informacija među kolegama koje rade od kuće.
I Telenor ulaže dodatne resurse kako bi obezbijedili stabilno funkcionisanje mreže.
“Tokom prvih dana, nakon pojave koronavirusa i uvođenja preventivnih mjera, registrovali smo rekordne vrijednosti ostvarenog govornog saobraćaja u Telenor mreži, koje su za preko 35 odsto veće u odnosu na prethodni period, i nekih 12 odsto veće u odnosu na prethodni rekord koji je ostvaren tokom ljetnje sezone ili nakon većih događaja, na primjer zemljotresa u Albaniji”, naveli su iz Telenora.
Oni su kazali da se taj procenat smanjio, ali i dalje svakodnevno registruju porast govornog saobraćaja u odnosu na uobičajene vrijednosti u redovnim okolnostima.
Primjetan je, kao su kazali u Telenoru, i stalni porast internet saobraćaja.
“Potrošnja interneta, odnosno količina prenesenih podataka, porasla je za 24 odsto u odnosu na prethodni period i preko 70 odsto u odnosu na isti period prošle godine”, naveli su iz Telenora.
Udarni periodi potrošnje su, kako objašnjavaju, od 11 do 13 sati za govorni saobraćaj, kada većina ljudi radi od kuće i intenzivnije komunicira, odnosno od 21 do 23 sati za internet saobraćaj.
“Od sredine marta, konstantan rast ostvarenog saobraćaja bilježe aplikacije Viber i WhatsApp koje se najviše koriste za komunikaciju. Recimo samo podatak da je saobraćaj ostvaren preko Viber aplikacije, za proteklih 15 dana, porastao preko 50 odsto”, zaključili su iz Telenora.
Kao zemlja koja nema niti jedan smrtni slučaj, a broj zaraženih koronavirusom kreće se u nekoliko stotina, Vijetnam je dobio pohvale Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i može služiti kao primjer države koja je uspjela obuzdati pandemiju.
Iako graniči s Kinom, Vijetnam je ranim i odlučnim mjerama poput raširenog testiranja i stroge karantene te društvenim jedinstvom zasad izbjegao situaciju u kakvu je koronavirus doveo Europu i Sjedinjene Države.
Broj zaraženih u Vijetnamu prema brojaču sveučilišta Johns Hopkins je 262, u zemlji koja broji više od 95 milijuna stanovnika.
Službena statistika pokazuje kako je u Vijetnamu u karanteni ili izolaciji trenutno 75 tisuća ljudi. Država je zasad provela više od 121 tisuća testova.
U toj komunističkoj zemlji na jugoistoku Azije zasad nema preminulih od covida-19, a stopa zaraze značajno je niža nego u razvijenijoj Južnoj Koreji, Singapuru ili čak Tajvanu – državama koje su hvaljene zbog svog odgovora na krizu.
Kidong Park, predstavnik WHO-a za Vijetnam, vjeruje kako je za njegov uspjeh ključno bilo rano djelovanje.
„Vijetnam je na pandemiju odgovorio rano i proaktivno. Njihova prva vježba procjene rizika dogodila se početkom siječnja, nedugo nakon što su prijavljeni prvi slučajevi u Kini“, ističe Park.
Država je brzo uspostavila Nacionalni upravljački odbor za prevenciju i kontrolu covida-19 pod koje je brzo implementiralo nacionalni plan odgovora na krizu, dodaje Park.
Iako ima mali broj potvrđenih slučajeva, i Vijetnam je 1. aprilaa stavio cijelu državu u karantenu, puno brže i odlučnije nego Velika Britanija i Italija koje su to učinile tek kad im se broj zaraženih počeo mjeriti u tisućama.
Vlade u svijetu uvode karantene da bi se bolje nosile s postojećim epidemijama. Vijetnam je to učinio kako bi spriječio nacionalnu krizu koja se može izbjeći.
Velik dio vijetnamskog uspjeha može se pripisati njegovom društvenom jedinstvu.
Glavni tajnik vijetnamske Komunističke partije Nguyen Xuan Phuc nedavno je borbu protiv zaraze proglasio „proljetnom općom ofenzivom 2020.“, što je namjerna referenca na ključnu „Tet ofenzivu“ iz 1968. koju je Viet Kong pokrenuo tijekom Vijetnamskog rata i koja je rezultirala povlačenjem američke vojske.
Gotovo 500 viceva i pošalica na temu koronavirusa i uredbi o fizičkoj distanci prikupljeno je dosad u akciji slovenskoga Etnografskog muzeja započetoj 23. marta, jedanaestog dana nakon što je u Sloveniji proglašena epidemija covida-19.
Muzej je trenutačno zatvoren za posjetitelje i ima samo virtualne prezentacije svojeg postava na internetu, trudeći se da radom “na daljinu” i dalje zadovolji istraživače i posjetitelje.
Vodstvo te ustanove odlučilo se na prikupljanje humora nastalog u vrijeme epidemije, kada mnogi zapadaju u tjeskobna stanja, kao nematerijalnih tragova tog traumatičnog društvenog razdoblja te da bi se potvrdilo da humor “u doba korone” može pomoći u prevladavanju trenutačnog osjećaja nesigurnosti i straha.
Ljudi duhovite priloge šalju na elektroničku adresu vici.SEMuzej@gmail.com, a skidaju ih i sami s društvenih mreža.
Ima tu i viceva “s bradom”, koji su samo prilagođeni aktualnoj zdravstvenoj i političkoj situaciji, ali i originalnih, autorskih, kazao je za medije Miha Špiček iz slovenskog Etnografskog muzeja.
Jedna od prvih pristiglih korona šala bila je u obliku oglasa u novinskoj rubrici koja spaja srodne duše: “Mlad, simpatičan dečko u samoizolaciji, s većom zalihom ulja, kvasca i tjestenine, traži odgovarajuću djevojku s većom zalihom toalet papira”.
Našao se tu i neizbježni protagonist viceva Chuck Norris, koji je, došavši u Sloveniju dobio koronavirus, na što je policija koroni odredila dvotjednu karantenu, kaže šala.
Na kraju krize, muzej će s određenom vremenskom distancom sve prikupljene šale i viceve objaviti pod oznakom “koronahumor”, u godišnjaku svojega kustodijata za duhovnu kulturu.
Policija je procesuirala 66 građana zbog kršenja mjere zabrane izlaska iz objekta stanovanja od nedjelje u 11 do ponedjeljka u pet sati, saopšteno je na Tviter profilu Uprave policije.
“Mjera se kršila na području Bara 13, Nikšića, Ulcinja 8, Kotora 6, Podgorice i Danilovgrada po 5, Herceg Novog i Cetinja po 4, Budve 3, Berana, Mojkovca i Plava po 2 i Bijelog Polja 1”, navode u Upravi policije.
Usljed pandemije koronavirusa rad od kuće, onlajn učenje, informisanje, pa i razonoda je nezamisliva bez interneta. A koliko crnogorski građani koriste internet, najbolje svjedoče podaci operatora koji jasno pokazuju da su svi dosadašnji rekordi u potrošnji oboreni.
Međutim, i pored preopterećenosti mreže, crnogorski operatori ističu, da za sada izlaze na kraj sa povećanim internet saobraćajem.
Duplirana potrošnja
Iz Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP) ističu da je u martu ostvareno 54 odsto više internet saobraćaja nego u istom mjesecu prošle godine.
– Do najvećeg povećanja saobraćaja došlo je u drugoj polovini marta kada je ostvareno 25 odsto više telefonskih poziva u odnosu na prvu polovinu mjeseca, a skoro u istom obimu je porastao i internet saobraćaj. Nikada prije elektronske komunikacije nijesu imali ovakav značaj za zdravlje i živote ljudi i društvo u cjelini – kažu u EKIP-u.
Kao da je Nova godina
Kako su saopštili iz kompanije M:tel, bez obzira na pojačanu potrošnju uspijevaju da održe kvalitet signala, kako fiksnog, tako i mobilnog interneta.
– Svjesni smo činjenice da je naš servis od velikog značaja u ovakvim trenucima i naše instalaterske ekipe su kontinuirano na terenu i uspješno rješavaju svaki problem – rekli su u M:tel-u.
Trenutno opterećenje mreže upoređuju sa onim u novogodišnjoj noći, kada svi pozivaju, šalju poruke vajberom ili putem drugh servisa.
– Poređenja radi, internet potrošnja u martu je za 50 odsto veća u dijelu fiksnog interneta u odnosu na mart prošle godine, a ono što je karakteristično prošle godine je najviše bilo opterćenje u večernjim satima, a sada je tako tokom cijelog dana. A što se tiče mobilnog interneta, duplo je veća potrošnja ove godine, u odnosu na prošlu godinu. Korisnici duplo više na društvene mreže postavljaju video materijale, tako da bilježimo veliki rast u upstreamu. Takođe je izuzetno poraslo korišćenje on line plaćanja svih vrsta – objasnili su u M:tel-u.
Oboren rekord
Kompanija Telemach je u martu, nakon uvođenja preventivnih mjera u cilju suzbijanja epidemije korona virusa, zabilježila povećanje internet saobraćaja u odnosu na kraj februara i to od 42 odsto, što je ujedno i apsolutni rekord.
– Takav trend nastavio se i u prvim danima aprila. Naša kompanija svake godine u ovo vrijeme proširuje kapacitete zbog pripreme za turističku sezonu kada imamo povećan internet protok. Situacija sa virusom korona navela nas je da te radove dodatno ubrzamo pa imamo mrežu koja može da odgovori povećanim zahtjevima korisnika. Svjesni smo koliko je u ovim izazovnim danima važno da telekomunikacija funkcioniše besprekorno pa svakodnevno pratimo situaciju na terenu i reagujemo ukoliko primijetimo problem sa opterećenjem mreže – ističu u Telemachu.
Roming
Raste upload
Rast internet saobraćaja zabilježio je i Telekom.
– Krajem marta su korisnici Telekom mobilne mreže razmjenjivali više podataka i više koristili mobilni internet nego tokom avgusta prošle godine, kada bilježimo vrhunac razmjene podataka, a bilježimo i porast korišćenja fiksnog interneta – ocijenili su u Telekomu.
Prema njihovim podacima porastao je i download (preuzimanje sadržaja) i to prvenstvneno zbog većeg korišćenja društvenih mreža, programa za streaming filmova i serija, YouTube-a…
– Sa druge strane, u poređenju sa istim periodom posebno je interesantan podatak o veoma značajnom porastu saobraćaja kada je riječ o slanju podataka (upload), kako na mobilnoj mreži (upload je porastao za oko 50 odsto), tako i preko fiksnog interneta (čak oko 70odsto) – objasnili su u Telekomu.
Ovi podaci, dodaju, govore o promjenama u navikama korisnika, jer se koriste brojni servisi koji ranije nisu bili u upotrebi, ili su se manje koristili, a neophodni su za učenje na daljinu (podizanje i kačenje sadržaja za učenike, organizovanje dodatnih časova preko aplikacija za razmjenu poruka, Skype, Zoom-a i slično) i rad na daljinu (upravljanje projektima i koordinacija timovima putem platformi poput Microsoft Teams-a, veća razmjena materijala i informacija među kolegama koje rade od kuće).
Stalni porast
I Telenor ulaže dodatne resurse kako bi obezbijedili stabilno funkcionisanje mreže.
– Tokom prvih dana, nakon pojave korona virusa i uvođenja preventivnih mjera, registrovali smo rekordne vrijednosti ostvarenog govornog saobraćaja u Telenor mreži, koje su za preko 35 odsto veće u odnosu na prethodni period, i nekih 12 odsto veće u odnosu na prethodni rekord (ostvaren tokom ljetnje sezone ili nakon ve ćih događaja, na primjer zemljotresa u Albaniji). Taj procenat se smanjio, ali i dalje svakodnevno registrujemo porast govornog saobraćaja u odnosu na uobičajene vrijednosti u redovnim okolnostima – kazali su Telenoru.
Primjetan je, tvrde u Telenoru, i stalni porast internet saobraćaja.
– Potrošnja interneta, odnosno količina prenesenih podataka, porasla je za 24 odsto u odnosu na prethodni period i preko 70 odsto u odnosu na isti period prošle godine – ocijenili su u Telenoru.
Udarni periodi potrošnje su, kako objašnjavaju, od 11 do 13 časova za govorni saobraćaj, kada većina ljudi radi od kuće i intenzivnije komunicira, odnosno od 21 do 23 časa za internet saobraćaj.
– Od sredine marta, konstantan rast ostvarenog saobraćaja bilježe aplikacije Viber i WhatsApp koje se najviše koriste za komunikaciju. Recimo samo podatak da je saobraćaj ostvaren preko Viber aplikacije, za proteklih 15 dana, porastao preko 50 odsto – zaključuju u Telenoru.
Prema posljednjem dnevnom presjeku epidemiološke slike, u Njemačkoj je više osoba izliječeno nego li ih je trenutno zaraženih koronavirusom, javlja Anadolu Agency (AA).
Institut “Robert Koch“ saopćio je danas da je u Njemakoj od zaraze koronavirusom u potpunosti izliječeno 60.200 osoba, a da trenutno u toj zemlji ima 57.606 zaraženih ljudi.
Isti izvor javlja da taj podatak ulijeva nadu da su efikasne preventivne mjere koje su njemačke vlasti uvele u jeku borbe protiv pandemije COVID-19.
U Njemačkoj je koronavirusom zaraženo ukupno 120.479 ljudi, uključujući i polovicu koji su izliječeni.
U Njemačkoj je od posljedica zaraze koronavirusom umrlo ukupno 2.673 oboljelih, uključujući i 129 smrtnih slučajeva zabilježenih u protekla 24 sata.
Iako je Njemačka peta zemlja po broju zaraženih osoba u svijetu, broj smrtnih slučajeva je daleko manji u toj zemlji u poređenju sa situacijom u SAD-u, Španiji, Italiji i Francuskoj.
Njemačke vlasti provode masovno testiranje ljudi na koronavirus, a u kratkom roku su skoro udvostručile kapacitete bolničkih odjela za intenzivnu njegu pacijenata. Prošlog mjeseca je u Njemakoj uveden i niz restriktivnih mjera s ciljem prevencije širenja koronavirusa. Upravo to se smatra jednim od faktora što ta zemlja ima bolje rezultate u borbi protiv COVID-19 u odnosu na druge zemlje koje su teško pogođene koronavirusom.
Koronavirus se krajem prošle godine pojavio u kineskom gradu Wuhanu, a Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je 11. marta ove godine proglasila globalnu pandemiju COVID-19.
Prema podacima Univerziteta “Johns Hopkins”, u svijetu je koronavirusom zaraženo više od 1,78 miliona osoba. Od posljedica zaraze umrlo je blizu 110.000 oboljelih, a izliječene su blizu 412.000 osobe.
Ministar zdravstva Crne Gore Kenan Hrapović kazao je da vjeruje da bismo drugu polovinu maja mogli dočekati sa postepenim ukidanjem nekih mjera. Ipak, naglasio je da, to šta ćemo raditi u drugoj polovini maja, zavisi od našeg ponašanja juče, danas, sjutra i svih narednih dana.
“Iako najveći dio crnogorskih građana poštuje mjere i preporuke Ministarstva zdravlja, na čemu sam im posebno zahvalan, postoji jedan dio koji odbija da prihvati da je rizično ponašanje u ovim danima nešto što nas sve skupa dovodi u veliku opasnost”, kazao je Hrapović za Dnevne novine.
On je istakao da naš motiv mora biti visok.
“Ako se sada uzdržimo od svih izazova koje nam, prije svega, lijepo vrijeme donosi ovih dana, onda ćemo biti u prilici da ljeto koristimo onako kako treba. Ako sada budemo neozbiljni, naše šanse da budemo kraće u ovom vakuumu, mogu biti neizvjesne”, kazao je on.
Hrapović je naglaso da trenutno u crnogorskom zdravstvenom sistemu imamo 149 respiratora.
“Očekujemo da će tri stići za nekoliko dana. Sa UNDP-om je dogovorena nabavka još 100, a prvih 40 respiratora iz ovog ugovora stići će do kraja mjeseca”, istakao je ministar.
Od kada je registrovan prvi slučaj obolijevanja od virusa korona u Crnoj Gori 17. marta, kako je rekao, testirane su 3.272 osobe, inficirano je 272, na bolničkom liječenju je 41 pacijent, a tri osobe su nažalost izgubile bitku sa ovom bolešću. Pod nadzorom epidemioloških službi je 7.605 osoba.
O kraju epidemije korova virusa je, kako kaže, još rano govoriti.
“Da možemo biti optimisti, samo ukoliko se budemo svi do jednog pridržavali uputa struke, nema sumnje da smo na dobrom putu. Svjedoci smo i ponovne importacije virusa u Kini, kao i njegove pojave kod već izliječenih pacijenata. Svijet još uči, i ovaj virus i dalje je velika nepoznanica svjetskoj stručnoj javnosti. Ne smijemo biti neodgovorni i dozvoliti zabludama da nas dovedu do pogrešnih zaključaka i odgovora. Sada je svaki korak važan. Na čelu naše borbe je struka i mi moramo čuti šta nam oni govore. Kada oni daju zeleno svijetlo za kraj, onda ćemo znati da je to i zaista kraj epidemije”, kazao je Hrapović.
On je rekao da je odgovor crnogorskog zdravstvenog sistema i države na kovid-19 u cjelini bio dobar, ističući da je to većinsko mišljenje građana Crne Gore, te da to pokazuju i sva istraživanja javnog mnjenja ovih dana.
Covid 19 Crna Gora – foto Boka News
“Mi smo prve preporuke i preventivne mjere uveli i prije importacije virusa. Podaci sa graničnih prelaza, koji govore o tome da smo u periodu od kraja januara do sredine marta imali više od milion ulazaka i izlazaka iz zemlje, jasno govore o velikoj frekvenciji putnika, i isto tako ogromnom naporu koji su iznijele službe zdravstveno sanitarne inspekcije i granične policije prilikom sprovođenja preventivnih mjera. Moram priznati da nije bilo lako i jednostavno uvoditi mjere u situaciji kada nemate registrovane slučajeve. Iako smo stalno govorili da je samo pitanje trenutka kada će prvi slučaj biti potvrđen i stepen tog rizika podizali od niskog preko umjerenog do visokog, u javnosti se osjećala nada da će nas možda virus “zaobići” jer smo bili posljednja evropska zemlja koja je imala prvi importovani slučaj koronavirusa”, istakao je Hrapović.
Pandemija Korona virusa u zdravstvu predstavlja određeni tip tsunamija prilikom kojega su mnogi problemi, figurativno rečeno, isplivali.
Nedostatak kadra, manjak kreveta i opreme, nesuglasnost oko same geneze virusa, pa sve do potpunog razilaženja u mišljenjima o opasnostima već spomenutoga virusa. S druge pak strane, u ekonomskoj sferi, pandemija je već uhvatila stihijski zamah, te ako se ubrzo ne suzbije, velik broj malih igrača bit će spaljen do temelja, a oni mali, ali neregularni, koji ipak prežive, stradat će u nekoj narednoj razini ovoga globalnog nadmetanja i naguravanju na liticama koje vode do samoga vrha. Pogled s vrha je predivan, barem tako kažu oni koji su bili ili još jesu na njemu. Silazak je, s druge pak strane, izuzetno gorkoga okusa.
Upravo takav okus u posljednje vrijeme najčešće se nalazi u ustima vlasnika i radnika tvrtki koje su povezane s brodovima za kružna putovanja. Velik je ovo udarac za kruzere, ali realno, preživjeli su i veće katastrofe. Najveća koju pamtimo ovoga stoljeća je svakako napad na „Blizance” kobnoga 11. septembra, te najava terorista da će mjesta masivnoga okupljanja postati njihove glavne mete, te da će boljke koje njih muče platiti bilo tko povezan s državama koje su intervenirale u njihovim zemljama. Utjeralo je to strah u kosti i određenom broju ljubitelja putovanja, pa se tada zabilježio pad prodaje.
Još jedan krucijalan događaj bio je i prevrtanje Costa Concordia-e. Prošlo je od toga već osam godina, ali dobro se pamti prevrtanje broda s gotovo četiri tisuće putnika u obalnom pojasu Tirenskoga mora. Danas te iste pravne osobe muči famozni Korona virus koji je preplavio naslovnice diljem svijeta, a od kojega je do sada stradalo gotovo devedeset tisuća ljudi. Preko njih, neposredno, virus je uvelike utjecao i na sektor brodogradnje.
Brodogradnja bilježi pad u odnosu na isto razdoblje prošle godine, jedan dio narudžbi je otkazan, a dio je u „statusu quo”. U ovoj partiji visokoga rizika, zapravo nitko ne želi odustati jer povlačenjem jednoga igrača gube svi. Brodogradnja je sektor koji ovisi o uvozu – od materijala, preko sredstava za rad, pa do sofisticirane elektronike.
Zatvaranje imaginarnih granica koje čine tek nekakve limene kućice na autoputovima pokazao se kao djelomično uspješan potez. Sva neuspješnost leži u ovisnosti o proizvodnji drugih. To je pak utjecalo na pad prijevoza, kako pomorskim putem, tako i drugim načinima prometovanja. Nadalje, to je utjecalo na cijenu nafte koja je oborena zbog pada potražnje, ali i valutnog rata na svjetskim burzama, da bi u konačnici sve rezultiralo slamanjem onoga „maloga čovjeka” o kojemu svi bruje i za koga se čuje samo u stanjima velikih recesija.
Takvi mali ljudi rade, između ostaloga, i u industriji proizvodnje brodova. Brodogradnja je prinuđena na radikalne poteze zbog pandemije, ali ju ugovori u većini slučajeva ne štite od kašnjenja isporuke. Da bi zakašnjenje bilo opravdano, valja zadovoljiti tri uvjeta: događaj više sile, kašnjenje uzrokovano višom silom i izdana upozorenja na višu silu. U nepredvidivom vrtlogu ekonomskih, prirodnih i političkih zbivanja, gotovo je nemoguće dati upozorenje na višu silu koja će se zbiti za nekoliko godina, a države mahom prate trendove lidera, izuzev nekih, poput recimo – Švedske.
Uviđajem u situaciju, Kina upozorava na moguće nastajanje epidemije, pa i pandemije mnogo ranije od svih ostalih u svijetu. Time jedina, praktički, zadovoljava treći uvjet. Ugovorima o pothvatu građenja, događaj više sile tretira se isključivo kao prisustvo te više sile u granicama brodogradilišta, odnosno da je netko od radnika bio COVID19 pozitivan. To nisu slučajevi svugdje, ali u Kini mahom jesu. I posljednji uvjet, prethodno naveden kao drugi, kašnjenje uzrokovano višom silom, opet ide Kinezima u prilog jer oni uvoze elektroničku esenciju iz zemalja koje su svoju proizvodnju zatvorile kako bi spriječile širenje Korona virusa. Sve je to dovelo do jednog rigoroznoga pada ekonomije, ali ne u toliki dol iz kojeg se kineska brodogradnja planom „Made in China 2025” ne bi mogla postaviti na prvo mjesto i imati većinu svih narudžbi gradnje brodova u svijetu.
Ako kriza potraje ili se virus povrati u skorijoj budućnosti, postavlja se pitanje – Što će biti s nekoliko stotina kruzera koji su trenutno na vezovima ili sidrištima, te što će biti s nekoliko desetaka koji su upravo u izgradnji. Odgovor je – preživjet će.
Ako se kriza okonča i život se na globalnoj razini vrati u normalu, industrija kružnih putovanja nastavit će nesmetano funkcionirati. Ukoliko, pak, ne dođe do takvoga scenarija, plan američkih vlasti je pretvoriti dio tih brodova u karantenske centre, po uzoru na brodove-bolnice u vlasništvu Američke mornarice.
Ta, relativno kratkoročna, pretvorba bi se izvela u veoma kratkom vremenu jer američka vojska ima visok potencijal u ljudstvu, obrazovanom i uvježbanom za medicinske pothvate velike rizičnosti. To ne samo da bi nadomjestilo gubitke od putovanja, već bi kroz ugovore o najmu tvrtke za krstarenja zaradile više no u klasičnom poslovanju. Zato je cilj takvih tvrtki, odnosno želja, da se pandemija završi čim prije ili da potraje čim dalje, gledano kroz ekonomski okvir. Ako kriza završi u skorije vrijeme, proći će uz nova kreditiranja, a ako se razdoblje produlji, tada vlasnicima kruzera i ulagačima prijeti kreditna nesposobnost, te otimanje imovine od strane vjerovnika i u konačnici – neslavni odlazak s tržišta. Ako dođe do toga da kriza potraje, kruzeri će biti prepoznati kao bijeli morski anđeli koji su spasili tisuće života, što će dovesti do početne skepse o putovanju na istima nakon krize, da bi se nedugo poslije dogodio ekstremni rast potražnje krstarenja.
Budućnost je, za sada, još uvijek, neizvjesna. Nastavak povlačenja ekonomija unutar nacionalnih granica rezultirao bi svjesnošću o ovisnosti o drugima, ali i rađanjem velikih želja odvojenih od realnih potreba, što bi nakon pandemije rezultiralo kao procvat proizvodnje, prodaje i transporta. Svi željno iščekuju kraj, ali što utakmica traje dalje, napetost je sve veća. Ako se napetost obustavi u primjerenome roku, naslijedit će procvat, a u protivnom će doći do nasilne preraspodjele onoga što je ostalo u zamišljenim granicama koje će se pretvoriti u realne, te će svijet postati drugačiji. To ne ide na ruku globalistima, stoga znanstvenici neumorno rade na pronalasku lijeka za suzbijanje COVIDa19 i tako reanimiraju uspavanu, ali još uvijek živu, umreženu svjetsku ekonomiju.
Od jutrošnjeg presjeka pa do 21 sat laboratorije Instituta za javno zdravlje su završile analizu 128 uzorka među kojima je otkriveno pet novih slučajeva infekcije novim koronavirusom, saopšteno je iz Instituta.
Četiri novooboljela su iz Podgorice i jedan iz Tivta. Četiri osobe su iz kontakata, dok se kod jednog iz Podgorice utvrđuje izvor obolijevanja.
U Crnoj Gori su do sada od Kovida-19 oboljele 272 osobe.
TIVAT – Što se tiče trećeg slučaja koronavirusa u Tivtu, u pitanju je osoba koja je stigla iz inostranstva i smještena odmah u karantin. Nema opasnosti da je po ovom osnovu u Tivtu iko mogao da bude zaražen.
Osoba iz Tivta je u Crnu Goru doputovala iz inostranstva, smještena je odmah u karantin, gdje je dva puta testirana, pri čemu je drugi put rezultat bio pozitivan.
“Po ovom slučaju u Tivtu neće biti sprovedeno uzorkovanje i testiranje jer ovo lice nije imalo fizičkih kontakata ni sa jednom osobom u Tivtu, budući da je, po dolasku avionom, odmah smješteno u karantin”, saopštio je predsjednik Opštine dr Siniša Kusovac.
Druge dvije oboljele osobe iz Tivta su stabilnog zdravstvenog stanja, jedna je na liječenju u Opštoj bolnici u Baru a druga je na kućnom liječenju i u stalnom kontaktu sa ljekarima.
