Kako kadrovi bivšeg Arsenala „dižu iz mrtvih“ srpsku brodogradnju

5

Kompanija „Arsenal-Rem“ iz Kraljeva kojoj je na čelu bivši tehnički direktor vojnog brodogradilišta Arsenal u Tivtu, mornaričko-tehnički pukovnik u penziji Vasilije Pecić, i za koju radi jedan broj bivših inženjera i iskusnih majstora Arsenala, dobiće punu podršku Vlade Srbije u svojim nastojanjima da revitalizuje brodogradnju u toj državi.

To je istakla premijerka Srbije Ana Brnabić koja je minulog vikenda posjetila Apatin i tamošnje brodogradilište na rijeci Dunav, a čiji je n“Arsenal-Rem“ vlasnik od prošle godine.

„Brodogradilište u Apatinu je dokaz koliko su važne domaće investicije. Od avgusta 2019. konačno smo imali jako dobru privatizaciju i zahvalila bih kompaniji “Arsenal Rem” iz Kraljeva i cijelom timu i porodici Pecić, jer su pokazali ne samo interesovanje, već i hrabrost da uđu u ovako ambiciozan projekat”- rekla je Brnabićeva koja je minulog vikenda obišla brodogradlište u Aatinu i upoznala se sa planovima njegovog novog vlasnika. Ona je Peciću i njegovoj kompaniji poručila da će “imati podršku Vlade Srbije i lokalne samouprave” u svojim nastojanjima i ambicioznim planovima da obnove proizvodnju u tom brodogradilištu koje je nekada zapošljavalo i do 800 ljudi.

“Ovo je ogroman resurs i ogroman potencijal. Nažalost brodogradilište Apatin je potpuno uništeno, ne samo zbog nesrećnih decenija ratova i sukoba na ovim prostorima, već i nakon 2000. godine uslijed više nego problematičnih privatizacija”- podsjetila je Brnabićeva, dodajući da je novi vlansik brodogradilišta odlučan da brodogradnji koja u Srbiji ima dugu tradiciju, vrati dio starog sjaja i uspjeha.

Kompanija „Arsenal Rem“ Kraljevo, a koja ima i istoimenu crmogorsku kćerku-kompaniju u Tivtu, vlasništvo bivšeg tehničkog direktora tivatskog Arsenala Vasilija Pecića, je za 2,1 milona eura lani kupila Brodogradilište Apatin i u međuvrenu u njega uložila 800.000 eura.  Inače, brodogradilište je nakon niza neuspjelih privatizacija proteklih godina, završilo u stečaju. Apatinsko brodogradilište bilo je najveće riječno brodogradilište u bivšoj Jugoslaviji, i drugo je po veličini riječno brodogradilište u Evropi. Osnovano prije talno 100 godina, brodograiulište Apatin bilo je najveći poslodavac u tom vojvođanskom gradu i jedna od najuspješnijih izvoznih kolektiva u Srbiji, a  raspolaže tehničkim kapacitetima koji su omogućavali da se u njemu grade riječni, ali i morski brodovi različitog tipa i namjena – od tankera i balk kerijera, preko tegljača, potiskivača, barži, plovnih bagera i plovila za naftnu i off shore industriju, dužine do 135 metara i veličline do 6.000 tona deplasmana. Apatinsko brodogradilište je tokom svoje istorije sagradilo više od 400 brodova koji su plovili rijekama širom Evrope, ali i mnogim svjetskim morima jer su izvoženi u više evropskih i država Bliskog i Srednjeg Istoka.

Brnabicka u brodogradilistu Apatin

Smješteno na parceli površine 9 hektara uz rukavac na lijevoj obali Dunava, apatinsko brodogradilište ima šest zatvorenih hala za izgradnju  remont brodova, sinhro lift nosivosti 1.500 tona za brzu manipulaciju prilikom podizanja i porinuća brodova u vodu, dva otvorena navoza za remont i izgradnju brodova, halu za izgradnju aluminijumskih brodova, halu pripreme i radionice za obradu metala, brodomontersku, bravarsku, mehaničarsku, motornu, cjevarsku, elektro radionicu, stolarsku i radionice za pjeskarenje i bojadisanje.

Gotovo potpuno ekonomski uništeno brodogradilište ali koje je sačuvalo svoje glavne tehničke resurese – među kojima i sinhrolift, nakon kupovine, Pecić je proteklih mjeseci već počeo polako vraćati u život. Trenutno u brodogradilištu radi 20 stalnih radnika, ponovno su počeli remonti riječnih brodova i plovila, ali su planovi Arsenal-Rema mnogo ozbiljniji, pa je tako Pecić već sklopio sporazum o poslovno-tehničkoj saradnji sa Srednjom tehničkom školom u Apatinu gdje će biti uveden sistem dualnog obrazovanja mladih za deficitarna zanimanja u brodogradilištu – prvenstveno zavarivače i brodomontere. „Arsenal-Rem“ je zavarivačima ponudio početnu platu od 600 eura, ali ona zavisno od njihove vještine i toga da li mogu variti prohrom, aluminijum i slične lake ili legirane metale, iznosi i do 1.200 eura.

Detalj iz brodogradiliista Apatin – www.shipyardapatin.com,

„Kada već nismo uspjeli da spasimo brodogradnju u Tivtu i Crnoj Gori, bar da Tivćani probaju da spasu brodogradnju u Srbiji“-prokomentarisao je ovaj svoj poslovni potez Vasilije Pecić.

On je naime, proteklih desetak godina od kada je zatvoren Arsenal u Tivtu i Jadransko brodogradlište Bijela nastojao da preko svojih firmi iz Kraljeva i Tivta održi kontinuitet brodograđevne i brodoremonte djelatnosti u Boki koja ima viševjekovnu tradiciju, ali za to nije bilo razumijevanja kod crnogorske Vlade. Svi Pecićevi predlozi da se makar dio kapaciteta Arsenala ili Bijele sačuva i nastavi brodograđevna djelatnost su odbijeni sa obr azloženjem da budulnost Boke i Crne Ghore nije u industriji, već u turizmu. To je urađeno uprkos tome što je bilo prostora na tržištu da makar jedna brodogradilišna kompanija u Boki nastavi da živi i dobro zarađuje, pogotovo u domenu ratne brodogradnje. „Arsenal-Rem“ naime, proteklih je godina uspješno poslovao i remontovao u inostranstvu ratne brodove i podmornice Libije, Kenije i još nekih država, a lani je ta firma završila i obiman posao rekonstrukcije i modernizacije raketne topovnjače RTOP-405 Mornarice Vojske Crne Gore koaj je pretvorena u patroni brod P-105 „Durmitor“, a što je koštalo oko milion ipo eura. „Arsenal-Rem“ i njegovi radnici i inženjeri predvođeni Pecićem su proteklih godina uradili i niz drugih manje ili više komplikovanih poslova na održavanju ili remotorizaciji drugih brodova i plovila Mornarice VCG, ali u državnom vrhu nije bilo razumijevanja za njihova upozorenja da se u Crnoj Gori mora sačuvati tehnički i kadrovski nukleus brodogradnje, makar i zbog samo crnogorskih potreba za tim uslugama. Naime, nakon prodaje sva četiri plutajuća doka iz Arsenala i Bijele i uništenja sinhro-lifta Tivtu, u Crnoj Gori više ne postoji tehnička mogučnost da se dokuje bilo koji veći ovdašnji brod, pa Mornarica VCG, kao ni kompanija Pomorski saobraćaj Kamenari ili drugi brodari koji imaju veća turističko-izletnička plovila, više nemaju gdje u svojoj državi da obave dokovanja u druge ozbiljnije remontne zahtjeve na svojim brodovima. Istovremeno, „Arsenal-Rem“ je imao stabilan niz poslova u inostranstvu koji su mu i omogućili da uše u do sada svoj najambiciozniji poslovni poduhvat – kupovinu posrnulog, ali nekada veoma uspješnog brodogradilišta u Apatinu za koje Pecić ima i veoma interesantne planove i već obezbijeđene poslove, kako u remontu, tako i u novogradnji brodova za domaće i strane naručioce, odnosno proizvodnji brodske opreme.

Crnogorski državni zvaničnici, nakon katarstrofalnih posljedica koronavirusa na ovdašnju turističku privredu, sada su „pomijenili ploču“ i počeli govoriti o potrebi restrukturiranja naše privrede u pravcu većeg udjela industrije i proizvodnje, jer su shvatili da je strategija oslanjanja države samo na turizam i usluge, bila potpuni ekonomski promašaj. Za brodogradnju kasno, jer su oni koji su bili zainteresovani da je razvijaju u Crnoj Gori poput „Arsenal-Rema“, u međuvremenu svoje poslovne planove preusmjerili na Srbiju koja je za njih imala više razumijevanja.

CGO i HRA: Odmah ukinut karantin i testirati sve povratnike

1
karantin

Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za građansko obrazovanje (CGO) pozivaju NKT i ministra zdravlja da odmah obezbijede testiranje svih osoba u karantinu i njihovo puštanje u kućnu samoizolaciju do prijema rezultata testa.

“Jedino takvo postupanje će spriječiti dalje neopravdano razlikovanje (diskriminaciju) u odnosu na osobe koje su takođe došle u Crnu Goru iz država sa povećanim obimom zaraze (više od 25 oboljelih na 100.000), a kojima je omogućeno da u Crnu Goru uđu privatnim jahtama i avionima, sa testovima koji nisu stariji od dva dana, ili drugim posebnim dozvolama, bez upućivanja u karantin ili samoizolaciju, kao i u odnosu na one koji su smješteni u samoizolaciju ili su pušteni iz karantina prije isteka roka od 14 dana, a da nijesu čekali rezultate testiranja. Na ovu diskriminaciju smo ukazali i kroz primjer sistemskog kršenja prava crnogorskih pomoraca koji trenutno čine najveći broj osoba u karantinu” saopštile su izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević i izvršna direktorka Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević.

CGO i HRA ukazuju na “neujednačenu, nejasnu i zabrinjavajuću praksu zdravstveno-sanitarnih inspektora da proizvoljno skraćuju pojedinim osobama period boravka u karantinu na manje od 14 dana (“vrijeme maksimalne inkubacije”) koliko je propisano naredbom od 29. maja i kako preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija, a bez pratećeg obrazloženja.”

U prilogu dostavljamo primjere takvih rješenja, (uz zatamnjene lične podatke) u kojima inspektori vrijeme inkubacije, tj. boravka u karantinu skraćuju na 7 i 4 dana. Očigledno je da mjera karantina nije neophodna, kao i da nisu svi jednaki pred zakonom, što govori u prilog zahtjevu da se svi odmah testiraju i puste u samoizolaciju do dobijanja rezultata testa. Imajući u vidu vijest da je Institut za javno zdravlje nabavio dovoljnu količinu testova, apelujemo da se na državnim granicama organizuje testiranje o trošku države (za državljane i rezidente), a uz nadoknadu i za sve ostale, da se rezultati sačekaju u kućnoj izolaciji i da se obustavi zatvaranje ljudi u karantine”, zaključeno je u saopštenju.

Bella Boka nastavlja sa radom

1
Ekološki brodovi Foto – Bellaboka brodovi

Kompanija Bella Boka prinuđena je da reaguje na tvrdnje objavljene u pojedinim medijima koje dovode u pitanje dalju budućnost i održivost našeg projekta.

Za početak jasno saopštavamo da se naš projekat nastavlja i da smo, uz velike napore, obezbijedili investicije i za kupovinu novih ekoloških brodova.  Svaka drugačija tvrdnja je zlonamjerna i neistinita.

Pandemija korona virusa koja je pogodila cijeli svijet uticala je svakako i na naše planove, ali nijednog trenutka nijesmo razmišljali o prekidu prvog projekta javnog transporta ekološkim brodovima u Crnoj Gori. Virus nas je samo usporio zacrtane planove za ovu godinu, ali nije ozbiljno ugrozio održivost i budućnost našeg projekta.

Brodovi Gracijana i Eletra su spremne za prevoz putnika. Čak i spremnije nego prošle sezone jer su odrađeni kompletni servisi i u velikoj mjeri poboljšane njihove performanse.

Ekološki brodovi Graciana i Elettra

Svakog dana pratimo situaciju na domaćoj i međunarodnoj sceni, kao i upute nadležnih institucija u Crnoj Gori i na osnovu toga ćemo odlučiti o datumu otvaranja naših linija o čemu će javnost biti blagovremeno obaviještena.

Demantujemo tvrdnje da je naša kompanija otpustila kompletnu posadu. Namjera kompanije nije bila da otpusti nijednog radnika, već im je, zbog pandemije i činjenice da mjesecima nijesmo mogli raditi, ponuđen aneks ugovora koji je predviđao smanjenje plate dok ne počnemo sa radom, što je dio njih odbio da potpiše. Svim radnicima koji su odbili da potpišu aneks isplaćene su pune otpremnine predviđene zakonom. Uprava za inspekcijske poslove je potvrdila da smo sve uradili u skladu sa zakonom.

Na zadovoljstvo brojnih mještana i turista jedva čekamo da zajedno nastavimo “Đir za čistu Boku”.

Humanitarna zabava “Tivat pazi svoje ljude”

0
jk delfin

Jedriličarski klub Delfin i prijatelji pozivaju na cjelodnevnu humanitarnu zabavu naslovljenu „Tivat pazi svoje ljude“,  pomoć za liječenje naše sugrađanke, jdriličark Jelene Prekajski. Zabava će biti održana u subotu, 6.juna od 10 do 22 sata na mulu ispred kluba, a uključuje zabavni, gastro i edukativni program.

Program se sastoji od tri segmenta- prezentacije, edukacije i konzumacije. Gosti će biti u prilici da uživaju u muzici bokeljskih bendova, uče da prave priganice i palačinke, poziraju za profesionalni portret, nauče osnove tehnike makrame u društvu Meštara o’ konopa. Ali i da guštaju u marendi, objedu i večeri, koje će renomirani lokalni kuvari pripremati na licu mjesta.

„Za marendu imamo palačinke, priganice i burek. Objed nam pada i u ribu i u meso na gradele, dok ćemo za večeru, zahvaljujući sponzorstvu lokalnih picerija, posjetiocima ponuditi pizzu,“ objašnjava šef organizacije, Eldin Kuba Omeragić.

Na svojevrstan način, koristimo priliku da se zahvalimo svima koji su do sada pomogli akciju „Jelena#BudiOptimist“, koju nastavljamo u svom stilu. Danas smo zajedno da pošaljemo Jeleni lijepe misli i dodatnu podršku, ali i da pozdravimo ljeto i početak jedriličarske sezone,“ kaže Kuba.

Privedena posada italijanske ribarice sa 105 kg ulovljene ribe

0
Pomorska policija

Nakon što je Postaja pomorske policije Dubrovnik u ponedjeljak, 1. juna od strane Nacionalnog pomorskog centra za prikupljanje podataka Zadar obavještena da je uočen ulazak talijanske ribarice u teritorijalno more Republike Hrvatske ribarica je zatečena s vanjske strane otoka Mljeta te je sprovedena u Luku Dubrovnik, piše Morski.hr.

Na ribarici su se nalazili zapovjednik plovila i četiri člana posade, svi državljani Italije, s ulovom 105,5 kg razne ribe.

Nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja koje je provedeno u saradnji s ribarskim inspektorom zapovjednik plovila prekršajno je procesuiran i kažnjen novčanim iznosom od gotovo 20 tisuća kuna zbog nezakonitog prelaska državne granice i nezakonitog ribolova.

Montenegro airlines za Beč leti 15. juna, a za Pariz dan kasnije

0

Na svim letovima primjenjivaćemo sve neophodne mjere bezbjednosti u skladu sa najvišim standardima, kao i uputstvima nadležnih domaćih i međunarodnih regulatornih tijela.

– Imajući u vidu ublažavanje restrikcija u većem broju zemalja Evrope, te otvaranje granica, Montenegro erlajnz očekuje da će u narednih mjesec dana uspostaviti letove i ka svim ostalim destinacijama za ljetnju sezonu. Konačni red letenja zavisiće od odluka i smjernica domaćih i međunarodnih tijela nadležnih za oblast civilne avijacije, odnosno od ukidanja zabrana letenja, izmjena ograničenja u putovanjima i zdravstvenih mjera u zemljama do kojih Montenegro erlajnz  leti – navodi se u saopštenju.

Bolnicama u Risnu i Dobroti i Domu zdravlja Tivat više od milion eura za energetsku efikasnost

0
Bolnica Risan - foto Boka News
Bolnica Risan – foto Boka News

Ministri zdravlja i ekonomije, Kenan Hrapović i Dragica Sekulić, potpisali su ugovor sa JV LD GRADNJA – RAMEL -ENING za izvođenje radova u Specijalnoj bolnici ”Dr Vaso Ćuković” u Risnu, Specijalnoj bolnici za psihijatriju ”Dobrota” u Kotoru, kao i Domu zdravlja Tivat u okviru druge faze projekta ”Energetska efikasnost u Crnoj Gori”. Vrijednost ugovora je 1.027.780 eura, a odnosi se na zamjenu fasadne bravarije, postavljanje termo izolacije na fasadi, postavljanje termo izolacije krovnih ravni, zamjenu i unapređenje sistema za osvjetljenje, grijanje i hlađenje.

Kako se navodi u zajedničkom saopštenju dva ministarstva, ministar zdravlja je rekao da je zadovoljan uspješnom implementacijom projekta koji sprovode resori zdravlja i ekonomije sa ciljem adaptacije objekata u dijelu energetske efikasnosti i stvaranja boljih i komfornijih uslova za boravak u zdravstvenim objektima.

“Do sada je kroz projekat u zdravstvene objekte uloženo oko 8,14 miliona eura. Ukupna potrošnja energije smanjena je za oko 600.000 eura godišnje, dok je zadovoljstvo pacijenata unutrašnjim komforom nakon primjena mjera energetske efikasnosti povećano na više od 95 odsto”, kazao je Hrapović.

 

Ponovo policijski sat u nekoliko makedonskih gradova

0
Sjeverna Makedonija – Skopje – foto Macedonia Timeless

U nekoliko gradova u Severnoj Makedoniji od četvrtka (4. jun) u 21 sat ponovo je stupio na snagu policijski sat.

Građani Skoplja, Tetova, Kumanova i Štipa neće moći da izađu iz svojih domova do ponedeljka (8. jun) u 5 sati ujutro.

U ostalim gradovima policijski sat je trajao do petka u 5 ujutro, a u ostalim danima će biti od 16 do 5 sati.

Ovu odluku je donela Vlada po preporuci Komisije za zarazne bolesti.

Ministar zdravstva Venko Filipče je saopštio je da se ova mera donosi zbog toga što građani nisu poštivali mere predostrožnosti, što je rezultiralo velikim brojem novozaraženih korona virusom.

“Na nekoliko lokacija imamo brzo širenje bolesti, što je rezultat nepoštivanja mera i to je donelo do mnogo novoobolelih u Skoplju, Kumanovu, Tetovu i Štipu. Dobro je što je u ostalim delovima zemlje stanje stabilno”, rekao je Filipče na konferenciji za novinare 4. juna.

Filipče je pojasnio da se u narednim danima zabranjuje poseta grobljima u celoj zemlji, jer se od petka do nedelje (od 5. do 7. juna) obeležava Duhovdan, pa pravoslavni hrišćani uobičajeno u velikom broju odlaze na grobove svojih bližnjih.

Poslednjih nekoliko dana su registrovane stotine novoobolelih, što je najviše od početka pandemije i to dolazi nakon perioda u kome su se te cifre smanjivale.

Ministar Filipče je istakao da je najviše novih slučajeva rezultat porodičnih skupova za vreme muslimanskog ramazanskog posta, nepoštivanje mera za nošenje zaštitne maske, kao i nepravilan transport zaposlenih u štipskim konfekcijskim fabrikama.

Percepcija o ozbiljnosti situacije

Univerzitetska profesorica i aktivistkinja za ljudska prava Mirjana Najčevska kaže da je nepoverenje građana ka institucijama i merama koje oni preduzimaju razlog za nepoštivanje mera i da se to ne može promeniti za kratko vreme.

“Ne možemo očekivati da se preko noći promeni taj aspekt delovanja i moramo krenuti sa te pozicije ako gradimo bilo kakvu politiku o ovom pitanju. Ljudi ne veruju institucijama, znači treba naći neki drugi način da bi im se prezentovala opasnost od virusa. Tako će ljudi drugačije reagovati i počeće da se adekvatno ponašaju”, kaže Najčevska.

Profesor sociologije Ali Pajaziti ističe da građani imaju problema sa percepcijom istine o korona virusu, a takvu neozbiljnost on povezuje i sa mentalitetom ovdašnjih ljudi.

“U tom smeru, mislim da je sada više nego potrebno da se počne ispočetka. To podrazumeva pravilno informisanje građana da se radi o ozbiljnom fenomenu koji ne može proći tek tako te da se to shvati realno i najozbiljnije, bez predrasuda i teorije zavere koje kruže već tri meseca”, kaže Pajaziti.

On dodaje da su pogrešnu percepciju o ozbiljnosti situacije pomogli političari i verske institucije, koji su se izjavama u javnosti postavili kao da su eksperti za medicinu i time doveli građane u zabludu.

U Severnoj Makedoniji je na snazi vanredno stanje, koje završava u subotu, 13. juna.

Delfini se nisu vratili u Veneciju, a labudovi su u kanalu Burano bili i ranije…

0
venecija

U doba globalne pošasti koronavirusa mnogi su svjetski mediji objavili informaciju kako se more toliko razbistrilo u Veneciji da se u njemu napokon vide ribe, na površini labudovi, a navodno su se vratili i dupini. Razumljivo je kako su svi u poplavi loših vijesti htjeli prezentirati i neke vesele vijesti, barem kad je u pitanju ekologija, ali se na kraju pokazalo kako je vijest samo dijelom tačna. Istragu je proveo National Geographic pa se pokazalo sljedeće – more jest čistije i u njemu se vide ribe, ali je dupin slikan daleko od Venecije, preciznije rečeno uz obalu na Sardiniji.

Što se labudova tiče, oni su snimljeni u kanalu Burano u širem području Venecije, gdje su i prije postojali. – Mi bismo željeli da je sve objavljeno o ovoj temi istina i da su se životinje vratile, ali je pojava dupina i labudova napumpana, steroidna informacija.

Istina glasi: kvaliteta zraka u gradu jest puno bolja bez navale turista, a zbog toga je i more bistrije i male ribe se vide jer više ne plove brojne brodice i ne podižu sediment s dna – tvrde iz National Geographica.

(Ž. S.)

Neograničen rok za legalizaciju

0
Krašići – foto Boka News

Podnošenje zatjeva za legalizaciju bespravno podignutih objekata nije oročeno, odnosno nema zastarijevanja. To je ključna novina u prijedlogu izmjena zakona o planiranju i izgradnji, koji je Vlada usvojila u četvrtak.

“Rok za podnošenje zahtjeva za legalizaciju počinje stupanjem na snagu izmjena zakona. Ko je podnio zahtjev po važećem zakonu nije dužan da ponovo predaje zahtjev, već će biti obaviješten što da dopuni od dokumentacije”, kazao je Pobjedi generalni direktor Direktorata za razvoj stanovanja Marko Čanović. To, kako je kazao, znači da izmjene zakona ne utiču na postupke završene po važećem zakonu, a da će se postupci koji su u toku okončati po odredbama novog zakona.

Čanović je istakao da se mogu legalizovati samo objekti koji se identifikuju na orto foto snimku.

“Ova izmjena ima za cilj otklanjanje prepoznatih proceduralnih prepreka pri donošenju rješenja o legalizaciji, jer većina važećih planskih dokumenata sadrži smjernice kojim su u prostoru prepoznati bespravno sagrađeni objekti. Kroz planske dokumente su „uklopljeni“ svi objekti pod uslovom da ne narušavaju njihovu osnovnu razvojnu koncepciju. Međutim, većina ne ispunjava neki od urbanističkih parametara koji planska dokumenta propisuju za novu gradnju, pa se postupci prekidaju do donošenja plana generalne regulacije”, objašnjava Čanović i ističe da je, kako je namjera da ovi objekti ostanu u prostoru, jer već postoji planski dokument koji to stanje uvažava, cjelishodno bilo stvoriti pretpostavku za to.

Čanović je dodao i da je predloženo ukidanje obaveze izrade projekta izvedenog stanja bespravnog objekta, izvještaja i izjave o pozitivnoj reviziji projekta, što će, kako je ocijenio, pojeftiniti i pojednostaviti postupak legalizacije, te omogućiti legalizaciju zgrada.

legalizacija objekata

“Arhitektonski biroi će izdavati izvještaj o identifikaciji objekta na orto foto snimku i provjeru usklađenosti sa osnovnim parametrima i smjernicama planskog dokumenta. Izdavanje tog izvještaja podrazumijeva troškove za vlasnika bespravnog objekta, ali oni ne mogu biti ni približni cijeni izrade projekta izvedenog stanja, koja je ukinuta. Izrada projekta izvedenog stanja, naime, košta minimum deset eura po kvadratu, a troškovi revizije dva eura.”

Procedura za prijavljivanje

Čanović je objasnio i što sve treba od dokumentacije za legalizaciju po novom zakonu.

“Nadležnom opštinskom sekretarijatu treba dostaviti: zahtjev za legalizaciju (na propisanom obrascu), elaborat premjera izvedenog stanja izgrađenog objekta koju izrađuje ovlašćena geodetska organizacija a ovjerava katastar, fotografije svih fasada u jpg formatu minimalne rezolucije 2 megapiksela, izvještaj privrednog društva ovlašćenog za poslove revizije o postojanju bespravnog objekta na orto foto snimku i njegove usklađenosti sa osnovnim urbanističkim parametrima važećeg planskog dokumenta i izjavu revidenta da je izgrađen u skladu sa osnovnim urbanističkim parametrima važećeg planskog dokumenta, dokaz o zabilježbi postojanja objekta u katastru2, objasnio je on.

Nakon predaje zahtjeva, po pozivu nadležnog organa podnosilac dostavlja dokaz o plaćanju naknade za urbanu sanaciju.

“Potom dokaz o plaćanju posebne naknade za objekte na Primorju, analizu statičke i seizmičke stabilnosti koju izrađuje privredno društvo ovlašćeno za projektovanje ili izvođenje radova za objekte površine do 500 kvadrata, ili takvu analizu za veće objekte”, objašnjava Čanović i dodaje da je ostalo rješenje po kojem vlasnik objekta osnovnog stanovanja može dostaviti izjavu da odgovara za štetu nastalu upotrebom, a takva izjava važi i za pomoćne objekte.