Žičara Kotor-Lovćen isplativa – Vlada Crne Gore donijela je novi Koncesioni akt

0
Žičara

Vlada Crne Gore donijela je novi Koncesioni akt za žičaru Kotor -Lovćen, u kome se navodi da je realizacija ovog projekta, na bazi tridesetogodišnje koncesije, vrijednog 18 miliona eura ekonomski opravdana.

Za izgradnju žičare, ranije su interesovanje pokazivali “Novi Volvox”, “Zetagradnja” ali i čuvena italijanska kompanija “Lajtner”, ali ni jedna od ovih firmi nije poslala konkretnu ponudu.

Donošenje dopunjenog Koncesionog akta je znak da će Vlada ubrzo raspisati novi tender za gradnju žičare, iako nekoliko postupaka u protekloj deceniji nije uspjelo.

Vlada je kao obavezan i eliminatorni uslov na novom tenderu navela “iskustvo u izgradnji i opremanju sistema žičare”. Učesnik na tenderu ili član konzorcijuma, mora imati iskustvo u izgradnji i opremanju najmanje jednog operativnog sistema žičare koji je izgrađen u posljednjih pet kalendarskih godina.

A kao dopunski uslov, koji nije eliminatoran, već donosi bodove na tenderu, da učesnik na tenderu ima iskustvo u upravljanju žičarama putem koncesije/javno-privatnog partnerstva, u posljednjih pet kalendarskih godina, gdje su minimalni troškovi izgradnje 20 miliona eura.

U obimnom Koncesionom aktu napisanom na 200 strana, a objavljenom krajem maja, Vlada se uzda u kruzer turiste da će biti sigurni putnici ove panoramske žičare.

U dokumentu se navodi da su prošle godine u kotorsku luku uplovila 462 kruzera sa 615.215 putnika. Ukupan broj jahti u Luci Kotor za ovaj period je iznosio 3.961, a na jahtama je registrovano 22.586 putnika. Dodatno, dubrovačko područje je imalo oko dva miliona turista, od čega je oko 250.000 posjetilo Kotor.

“Ovaj podatak jasno ukazuje na činjenicu da razvoj žičare predstavlja jedinstvenu priliku za dalji razvoj turizma u Crnoj Gori. Rast broja putnika žičare treba da slijedi rast turizma u Crnoj Gori”, kaže se u dokumentu.

Autori Koncesionog akta predviđaju da će broj korisnika žičare na godišnjem nivou biti između 170.300 i 222.600 za prvu godinu rada, sa prihodima od 3,2 do 4,2 miliona eura. Računica je izvedena tako da povratna karta košta 20 eura za strane turiste, dok bi za domaće turiste iznosila 15 eura.

Ako je minimalna investicija u žičaru 18 miliona, a minimalni godišnji prihod 3,2 miliona eura, onda bi se projekat isplatio za manje od pet godina.

Malinska dobila „Rivu velike barke“

0
Riva-velike-barke – Foto: Kvarnerski.com / Facebook

Malinska je dobila uređen dio lučkog područja. Naime, obnovljen je dio luke koji je dobio novi “štih” za koji su zaslužni Opština i lučka uprava.

Opština je pokrila 75% troškova, a ostatak lučka uprava koja samostalno nije mogla odraditi uređenje lučkog područja i rekonstrukciju obalnog zida. Opština je uložila 4,5 milijuna kuna, dok je lučka uprava uložila 1,2 milijuna kuna, prenosi Kvarnerski.com.

Sve je ovo korak prema sveukupnim uređenjima, a dio kojih je i budući Interpretacijski centar  i prostor ispred crkve Sv. Nikola. Na tom bi područkju – tokom 2021. – trebalo krenuti uređenje obalnog pojasa i urediti površina za javna okupljanja.

Srbija nastavlja s ublažavanjem mjera

0
Srbija – ilustracija

Srbija danas nastavlja s ublažavanjem mjera uvedenih zbog pandemije koronavirusa, dok službena statistika u posljednja 24 sata bilježi 31 novozaraženog i jednog umrlog od covida-19.

Od početka epidemije 6. marta umrle su 243 osobe od ukupno 11.412 zaraženih. Postotak smrtnosti je 2,13 posto u odnosu na 2,06 posto početkom maja.

U ponedjeljak će se nastaviti dodatno ublažavanje mjera koje su bile na snazi od uvođenja izvanrednog stanja 15. marta i nastavile se nakon ukidanja 8. majaa, objavili su u nedjelju zdravstveni zvaničnici.

Dopustit će se okupljanje do 1.000 osoba na otvorenom prostoru, što uključuje i publiku na sportskim događajima, uz održanje fizičke distance od jednog metra.

U zatvorenom prostoru i dalje može okupiti maksimalno 100 ljudi.

Od 1. juna građani se mogu na osobni zahtjev testirati na koronavirus, a cijena testa bit će nešto više od deset eura.

Američki gradovi zbog nereda produžili policijski sat, raspoređuju vojsku

0
Policijski-automobil Photo: MARIO TAMA / GETTY IMAGES NORTH AMERICA / GETTY IMAGES VIA AFP

Nakon vala prosvjeda u subotu navečer zbog smrti Georgea Floyda, Afroamerikanca koji je, zbog brutalne policijske fizičke sile, umro tokom policijskog privođenja u Minneapolisu, u brojnim gradovima uveden je policijski sat.

Tako su ga uveli i gradovi Los Angeles, Chicago, Detroit i Washington, dok je jugozapadna država Arizona uvela za cijeli tjedan policijski sat u cijeloj državi nakon što su prosvjednici izišli na ulice i sukobili se s policijom, koja je upotrijebila suzavac i gumene metke.

Ograničenje kretanja koje će pogoditi milijune ljudi stupilo je na snagu istodobno s raspoređivanjem preko 5.000 propadnika Nacionalne garde, koji su aktivirani u 15 država i glavnom gradu kako bi dali potporu lokalnim snagama reda.

U nedjelju poslijepodne već su se stotine prosvjednika okupljale na više lokacija u Los Angelesu, uz nekoliko pljački u obližnjoj Santa Monici, kao naznaci novih sukoba. U Minneapolisu, u kojem je prilikom privođenja Floyd izgubio život, jedna se cisterna s gorivom zabila u tisuće ljudi okupljene na prosvjedima na autocesti, pokazala je video snimka na društvenim mrežama.

Lokalne vlasti u Minneapolisu objavile su da je incident “bio uznemirujući”, no da nije bilo ozlijeđenih među prosvjednicima, a da je vozač uhićen. Mnoge lokalne vlasti bore se kako bi uravnoteženo odgovorile na, kako i same ističu, opravdani gnjev nakon Floydove smrti, dok istodobno osuđuju nasilje “gomile”, navodeći da ono nije pitanje rasne pravde.  “Prošle noći smo vidjeli neke od najružnijih slika u našem prekrasnom gradu”, kazao je gradonačelnik Los Angelesa Eric Garcetti. “Oni su oteli trenutak i pokret i promijenili razgovor”, kazao je.

Provala bijesa diljem SAD-a protiv policijske brutalnosti prema Afroamerikancima čini se da je, u situaciji pandemije koronavirusa, pojačana nakupljenim frustracijama zbog pandemije, a također i objavljivanjem nizom videozapisa koji prikazuju maltretiranje Afroamerikanaca prilikom prosvjeda.

Predsjednik Donald Trump u svojoj je reakciji na nemire pozvao demokratske gradonačelnike i guvernere da pokažu “čvrstinu” optužujući istodobno Antifu, labavu mrežu ljudi koja često promiče krajnje ljevicu, za sijanje nemira. On je u nedjelju najavio kako će proglasiti Antifu terorističkom organizacijom, iako se čini da predsjednik nema ovlasti za to.

Policija je u Los Angelesu objavila da je u nedjelju uhitila 400 prosvjednika. Nemiri i prosvjedi potaknuli su i zabrinutost zbog masovnih okupljanja unatoč mjerama socijalne distance, koji bi mogli dovesti do pogoršanja krize u pandemiji koronavirusa.

Tijekom privođenja Georgea Floyda policajac koji ga je uhitio prikliještio mu je vrat koljenom, zbog čega uhićenik nije mogao disati. Protiv policajca podignuta je optužba za ubojstvo.

Otvoreni aerodromi u Tivtu i Podgorici

0
Aerodrom Tivat

Aerodromi u Podgorici i Tivtu od danas su otvoreni za građane zemalja u kojima je stopa aktivnih slučajeva koronavirusa manja od 25 na 100.000 stanovnika, saopštila je kompanija Aerodromi Crne Gore.

U objavi na Facebook stranici kompaniji navodi se da su listi zemalja Slovenija, Hrvatska, Slovačka, Gruzija, Švajcarska, Albanija, Austrija, Norveška, Monako, Kosovo, Njemačka, Grčka, Mađarska, Danska, Litvanija, Letonija, Azerbejdžan, Luksemburg, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Izrael, Češka, Finska i Estonija.

Podsjećamo, Crna Gora je od danas otvorila sve putne granične prelaze prema susjednim državama, koji su bili zatvoreni u okviru mjera protiv širenja koronavirusa.

Turisti, uglavnom iz zapadnoevropskih zemalja, počeli su da ulaze u Crnu Goru odmah iza ponoći, čim je stupila na snagu mjera ulaska bez karantina za građane država sa manje od 25 aktivnih slučajeva korona virusa na 100.000 stanovnika.

Prvi turisti stigli u Crnu Goru

1

Turisti, uglavnom iz zapadnoevropskih zemalja, počeli su da ulaze u Crnu Goru odmah iza ponoći, čim je stupila na snagu mjera ulaska bez karantina za građane država sa manje od 25 aktivnih slučajeva korona virusa na 100.000 stanovnika.

Crna Gora od danas je otvorila sve putne granične prelaze prema susjednim državama, koji su bili zatvoreni u okviru mjera protiv širenja korona virusa.

Kako je kazali prvi turisti, nije bilo problema pri ulasku u Crnu Goru.

Otvaranje granica- Debeli brijeg

Predstavnici Ministarstva održivog razvoja i turizma i Nacionalne turističke organizacije dijelili su turistima koji su ulazili u Crnu Goru prigodne poklone.

Otvaranje granica- Debeli brijeg

Na listi zemalja koje, za sada, ispunjavaju epidemiološke kriterijume nalaze se Slovenija, Island, Hrvatska, Slovačka, Švajcarska, Albanija, Austrija, Norveška, Monako, Kosovo, Njemačka, Grčka, Mađarska, Danska, Litvanija, Letonija, Azerbejdžan, Luksemburg, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Izrael, Češka, Finska i Estonija.

Ostaje privremeno zatvoren putni granični prijelaz Vraćenovići – Deleuša sa Bosnom i Hercegovinom na putnom pravcu Nikšić – Bileća koji je zatvoren 27. februara zbog gradnje granične infrastrukture.

Split i dalje prazan, neizvjesnost caruje

1
splitska riva

Iako su prvi gosti u splitsku zračnu luku stigli, posla za mnoge i dalje nema.

Koronakriza je uništila vjerojatno jednu od najboljih turističkih sezona koju smo trebali imati. Umjesto rezervacija diljem Dalmacije uslijedilo je otkazivanje istih, umjesto gužve ulice su prazne, baš kao i terase kafića i restorana.

Cijeli turistički sektor našao se u neizvjesnoj situaciji, a najave za sad ne obećavaju. Ulična svirka tek za rijetke prolaznike, a kroz uske ulice nema više guranja s brojnim turistima. Tek rijetki uživaju u polupraznom gradu.

”Kod vas gotovo nije bilo koronavirusa, bilo je vrlo malo. Baš zato smo i došli”, kazao je Schubert iz Njemačke.

Split je u svibnju prošle godine imao više od 200 tisuća noćenja. Ali sad brojni zjape prazni. Iz grupacije luksuznih I jedinstvenih hotela okrenuti su uglavnom američkim gostima, a noćenja mogu izbrojati na prste. Ipak dva su objekta otvorili, a uskoro će i treći.

“Hotel otvaramo od sutra od 1.6., ali najave i booking svakim danom dolaze otkazi, koji nas dovode u situaciju da ne znamo šta će biti u sedmom, osmom i devetom mjesec. Ništa nemamo da je unaprijed rezervirano …čekamo last minute rezervacije”, prokomentirao je Nenad Nižić, vlasnik hotela.

Iako su prvi gosti u splitsku zračnu luku stigli, posla za mnoge i dalje nema. Osobito teška situacija je za turističke vodiče.

“Nama nedostaje tržište, nije samo u pitanju sad da smo mi savladali koronavirus, nego nama nedostaje tržište, a to su druge zemlje koje su još dijelom ugrožene i nije epidemiološka slika najbolja”, rekla je Anita Birimiša koja radi kao turistički vodič.

Restorani se uhodavaju i očekuju malo veću navalu kako stranih tako i domaćih gostiju.

“Evo već sad je trenutak da je likvidnost pri kraju i da ne možemo izdržati cijelu zimu ako ništa od sezone ne bude, a pošto sezonu imamo inače do kraja desetog mjeseca, tako ako i ova krene nadam se da će učiniti bar do tri do četiri mjeseca”, kazao je vlasnik restorana Luka Bokavšek.

Mnogi se pitaju jesu li vladine mjere možda bile korisnije na jesen.

“Kakva je sad situacija bilo bi bolje da te mjere budu 10., 11. i 12. mjesec nego sad i to je za pozdraviti. Ne znamo što će biti s budućnosti, što će biti s covidom, što će biti s idućom godinom”, kazao je Nižić.

Najave za sezonu nikad nisu bile bolje, ali onda je s koronom nastupilo vrijeme brige i neizvjesne budućnost za hrvatski turizam, pišu Vijesti.hr.

Mještani Gornjeg Grblja koji se protive otvaranju kamenoloma imaju podršku Opštine Kotor

1
Gornji Grbalj – foto Boka News

Mještani Šišića – Pelinske rudine u Gornjem Grblju koji se protive raspisivanju koncesije Ministarstva ekonomije Crne Gore za eksploataciju tehničko-građevinskog kamena u ovom naselju imaju podršku Opštine Kotor, kazao je za naš portal predsjednik Željko Aprcović.

„Upoznat sam sa inicijativom Ministrastva ekonomije koje nam se obratilo kao lokalnoj samoupravi, kao i da građani tog  dijela naše opštine se protive toj namjeri i žele stopirati proces otvaranja kamenoloma. Mi smo Ministarstvu ekonomije posali podnesak našeg viđenja problematike. Na tom dijelu Opštine Kotor bilo je i koncesiono polje koje je eksploatisalo naše Komunalno preduzeće i imali smo višegodišnje primjedbe građana. Tehnologija rada u samom kamenolomu Nalježići je bila takva da je ugrožavala životni ambijent ljudi i prirodnu okolinu.

Smatram da imamo naše „kameno more“ koje se nalazi takođe na teritoriji naše Opštine, Krivošije i moramo ići ka tome da sva eksploatacija kamena kao rudnog bogatsva treba da ide u tom smjeru“ – kazao je predsjednik Aprcović.

Gornji Grbalj

Podsjetimo, dodjeljivanje koncesije na ovom lokalitetu planirano je na period od 20 godina.

Inače, građani Gornjeg Grblja inicijativu su proslijedili Vladi Crne Gore, nadležnim ministarstvima i kancelarijama UNESCO-a i EU.

Svi putni granični prelazi otvaraju se u ponoć

0
GP Debeli brijeg – foto Boka News

Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti (NKT) donijelo je danas odluku da od sutra 1. juna, Crna Gora otvori sve putne granične prelaze prema susjednim državama koji su bili zatvoreni u okviru mjera protiv širenja koronavirusa.

U ponoć se otvaraju do sada zatvoreni granični prelazi:

Sa Republikom Hrvatskom Kobila – Vitaljina, na putnom pravcu Herceg Novi – Vitaljina – Dubrovnik.

Sa Bosnom i Hercegovinom:

– Šćepan Polje – Hum, na putnom pravcu Plužine – Foča,
– Šula – Vitina, na putnom pravcu Pljevlja – Foča,
– Sitnica – Zupci na putnom pravcu Herceg Novi – Trebinje i
– Meteljka – Metaljka na putnom pravcu Pljevlja – Čajniče.

GP Vitaljina – foto Boka News M. Dobrilović

Sa Republikom Srbijom:

– Ranče – Jabuka, na putnom pravcu Pljevlja – Prijepolje,
– Vuče – Godovo na putnom pravcu Rožaje – Tutin, i
– Čemerno na putnom pravcu Pljevlja – Priboj.

Sa Republikom Albanijom:

– Grnčar – Baškim, na putnom pravcu Plav – Skadar i
– Sukobin – Murićan na putnom pravcu Ulcinj – Skadar.

Iz Vlade je saopšteno da će se na tim putnim graničnim prelazima saobraćaj putnika i robe odvijati u skladu sa važećim mjerama NKT, dakle i sa mjerom donijetom u četvrtak kojom je propisano da prilikom ulaska u Crnu Goru mjera karantina ne propisuje građanima Crne Gore i strancima sa stalnim ili privremenim boravkom u našoj zemlji koji ulaze iz država stope potvrđenih aktivnih slučajeva infekcije koronavirusom manjom od 25 slučajeva na 100.000 stanovnika sa liste Instituta za javno zdravlje kao i stranim državljanima koji su rezidenti država sa liste i ulaze iz država sa te liste.

Na listi zemalja koje, za sada, ispunjavaju epidemiološke kriterijume nalaze Slovenija, Island, Hrvatska, Slovačka, Švajcarska, Albanija, Austrija, Norveška, Monako, Kosovo, Njemačka, Grčka, Mađarska, Danska, Litvanija, Letonija, Azerbejdžan, Luksemburg, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Izrael, Sjeverna Makedonija, Republika Irska, Češka, Finska i Estonija.

Ostaje privremeno zatvoren putni granični prijelaz Vraćenovići – Deleuša sa Bosnom i Hercegovinom na putnom pravcu Nikšić – Bileća koji je zatvoren 27. februara zbog gradnje granične infrastrukture.

U Beču obilježen Dan bijelih traka: Nikada nećemo zaboraviti ono što se desilo

0
Bbeč – Foto: Aşkın Kıyağan – Anadolu Agency

U Beču je danas povodom Dana bijelih traka održan javni skup u znak sjećanja na progon i ubistvo 3.176 građana, Bošnjaka i Hrvata na području opštine Prijedor u periodu 1992.-1995.

Na poznatom bečkom trgu Heldenplatzu tim povodom postavljena su 102 profila i fotografije ubijene djece.

U toku skupa prikupljene su igračke, koje će biti poklonjene djeci s posebnim potrebama.

Ambasador Bosne i Hercegovine u Republici Austriji Kemal Kozarić je u obraćanju prisutnima podsjetio da se među žrtvama u gradu Prijedoru nalazilo i 102 djece, uključujući i bebe od samo dva-tri mjeseca.

Poručio je kako se nikada ne bi trebalo zaboraviti ono što se dogodilo u tom bh. gradu.

“Nikada nećemo zaboraviti ono što se dogodilo i počiniteljima nećemo oprostiti”, kazao je ambasador.

Srpske snage su 31. maja 1992. godine putem javnog glasila naredile da svo nesrpsko stanovništvo okači na kuće bijele čaršafe, a da, ukoliko izlaze van, oko ruke vežu bijele trake.

Na ovaj datum je osnovan i bivši logor “Omarska“, kroz koji je prošlo više od 3.300 zatvorenika.