Više stotina hiljada protestanata okupilo se u srijedu na ulicama najvećih američkih gradova zahtijevajući pravdu za ubijenog Afroamerikanca Georgea Floyda tokom hapšenja u Minneapolisu, kao i za ostale afroameričke žrtve policijske brutalnosti.
Uglavnom mirni prosvjedi sa stotinama hiljada sudionika događali su se na ulicama New Yorka, Los Angelesa, Philadelphije, Washingtona, Atlante, San Francisca, Seattlea i drugih gradova. U većini gradova nije bilo potrebe za intervencijom policijskih snaga, ali najmanje jedan policajac je ozlijeđen u sukobu s protestantima u New Yorku.
Do sukoba je došlo kad su policajci spriječili prosvjednicima napredovanje ulicama Brooklyna, a manja skupina koja se izdvojila je okružila policijski auto. Prema izvještaju CNN-a tada je došlo do sukoba nakon kojeg je nekolicina prosvjednika privedena.
Smirivanje situacije na ulicama američkih gradova mnogi pripisuju drugačijem pristupu policijskih snaga.
Od četvrtka 4. juna u 21 sat u nekoliko gradova u Severnoj Makedoniji ponovo je počeo policijski sat. Građani Skoplja, Tetova, Kumanova i Štipa neće moći da izađu iz svojih domova do ponedeljka u 5 sati. U ostalim gradovima policijski sat će trajati do petka u 5 ujutro, a u ostalim danima od 16 do 5 sati.
Ovu odluku je donela Vlada po preporuci Komisije za zarazne bolesti. Ministar zdravstva Venko Filipče na večerasnjoj pres konferenciji je saopštio da se ova mera donosi zbog nepoštovanja mera predostrožnosti od strane građana, što je rezultovalo velikim brojem novozaraženih od korona virusa. On je informisao da se u narednim danima zabranjuje poseta grobljima u celoj zemlji, jer se od sutra do nedelje obeležava Duhovdan, pa pravoslavni hrišćani uobičajeno u velikom broju odlaze na grobove svojih bližnjih.
Samo u toku poslednja 24 sata je registrovan 101 novi slučaj korona virusa, kao i 4 umrlih. Najveći deo novih slučajeva su u Skoplju, Tetovu, Kumanovu i Štipu, pa se zato u ovim gradovima uvode strožije mere.
U poslednjih nekoliko dana broj novoobolelih se povećava, što dolazi nakon perioda u kome su se te cifre smanjivale. Ministar Filipče je istakao da je najviše novih slučajeva rezultat porodičnih skupova za vreme muslimanskog ramazanskog posta, nepoštovanje mera za nošenje zaštitne maske, kao i nepravilan transport zaposlenih u štipskim konfekcijskim fabrikama. On je dodao da osim toga, svoj udeo ima i nekažnjavanje prekršioca od strane policije.
Otpor čudnim aršinima NKT-a u vezi karantinskog zadržavanja naših pomoraca koji se vraćaju u državu, u odnosu na strane turiste koji dolaze u Crnu Goru, polako raste.
Tako je juče jedna od poznatih naših pomorskih kapetana, Petar Brakočevič iz Bara koji uskoro nakon više od osam mjeseci navigacije treba da se vrati kući, najavio da neće pristati da ga smjeste u karantin i da će, ukoliko se to desi, sedam dana koliko bi u izolaciji trebao provesti u karantinu, iz protesta štrajkovati glađu.
“Uz dužno poštovanje prema doktorima, kao pomorac i čovjek zdravog razuma moram reći da je ova odluka blago rečeno nerazumna. Pomorac iz viđemjesečne izolacije na brodu pri iskrcaju, ide pravo sa broda na aerodrom i onda je tokom puta ka Crnoj Gori na aerodromima u tranzitu. Po meni je sasvim svejedno da li je takav aerodrom u “zelenoj” ili “crvenoj” državi jer se na aerodromima mijeđaju putnici iz svih država – i onih koje imaju manje od 25 slučajeva Covida-19 na 100.000 stanovnika a koje NKT pušta da u Crnu Goru uđu bez karantina, i onih koje imaju više od toga. Pomorce su trebali po meni, tretirati kao da dolaze iz države “brod” koji ima 0 aktivnih slulajeva obolijevanja od 100.000, te shodno tome prema njima postupati. Ja se uskoro iskrcavam i poručujem da ću u karantin samo pod prisilom, nikako svojevoljno. A ako tamo dospijem, štrajkovaću glađu tih 7 dana i podstaći ću ostale pomorce da mi se pridruže. Nadam se da ce NKT ipak dozvati razumu i tretirati nas onako kako zaslužujemo.”- napisao je kapetan Brakočević juče na fejsbuku.
On zapovijeda megakontejnerašem “MSC Rifaya” od 19.934 TEU-a koji drži liniju između Kine, odnosno jugositčne Azije i Evrope. Tokom proteklih mjesevi trajanja korona-krize u svijetu, Brakočević je insistirao da se na njegovom brodu primjenjuju maksimalne mjere zaštite posade od Covida-19, pa je prilikom svakog uplovljavanja u luke „MSC Rifaye“ njena posada koristila punu zaštitnu opremu -od kombinezona, preko rukavica, maski i zaštitnih vizira. Tako obučeni, kapetan Brakočević i njegovi oficiri i mornarii obavljali su svoje redovne dužnosti na brodu dok bi on bio u luci. Na kopno nisu izlazili mjesecima, a nije bilo ni slučajeva obolijevanja od korone na tom 400 metara dugačkom kontejsnerskom brodu italijansko-švajcarske kompanije MSC.
“Brod na kome sam kapetan, zajedno sa vrijednošću robe koju nosi u skoro 20.000 kontejnera koje transportuje, vrijedi i preko milijardu eura. Strani brodar uvažava naše kapetane kojima povjeri zapovjedništvo nad ovakvim jednim company asset-om, dok u Crnoj Gori naše vlasti u ovom trenutku ne cijene naše mišljenje i nas iste kada se vraćamo doma, strpaju u zatvor – karantin, nemajući u nas povjerenje da ćemo ispoštovati samoizolaciju u svojoj kući! Odlukom NKT-a turisti nemaju ove problem, iako dolaze zajedno sa nama sa istih aerodroma, stanica i destinacija.” – ukazuje Brakočević.
NKT je prekjuče donijelo odluku da crnogorski pomorci koji ulaze iz zemalja stope aktivnih slučajeva koronavirusa manje od 25 na 100.000 stanovnika, ne moraju po dolasku u Crnu Goru da idu u karantin niti u samoizolaciju.
Ako su se iskrcali a broda na kojem su praktično mjesecima već bili u karantinu u državi koja ima stopu zaraženih veću od 25 na 100.000 stanovnika, ili u tranzitu do Crne Gore prošli kroz takvu zemlju što je najčešći slučaj, svi napi pomorci se o odluci NKT-a, moraju prisilno staviti u karantin u trajanju od 7 ili 14 dana.
Institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore juče je u Tivtu organizovala promociju brošura o zabrani svih oblika seksualnog iskorišćavanja i zlostavljanja djece.
Skupu organizovanom za profesionalce koji se ovom temom bave u svojim institucijama na području Boke, prisustvovali su predstavnici Uprave policije- Odjeljenja bezbjednosti Tivat, NVO koje se bave dječijim pravima, Centra za socijalni rad, kao i prosvjetnih ustanova iz Tivta i Kotora, odnosno Dječijeg doma “Mlladost” u Bijeloj. Sa njima je razgovarala zamjenica zaštitnika ljudskih prava za prava djeteta, mlade i socijalnu zaštitu Snežana Mijušković. Ona je istakla da promovišu brošuru koja djeci na prihvatljiv način prezentuje sve što se tiče seksualnog iskorištavanja.
“Brošura ima za cilj da se djeca osnaže, da je prepoznaju i onda kada se dogode da znaju kome i na koji način mogu da se obrate za pomoć. Prošle godine smo imali intenzivan rad sa djecom u školama. Daklje, upravo radeći sa njima, pričajući o ovoj temi i nizu drugih, nastojali smo da ih osnažimo i osvjestimo o ovom problem.”-istakla je Mijušković.
Kako je naglašeno, seksualno zlostavljanje djece je tema od koje svi zaziru i najčešće ostane obavijena velom tajne. Zbog toga je veoma važno da se djeca osnaže i prijave sve takvce slučajeve. Onda kada ih prijave, oni treba da da budu sigurni da će reakcija nadležnih organa biti kvalitetna, a dijete žrtva maksimalno zaštićeno u postupcima koji su najčešće iscrpljujući i nimalo prijatni.
Italijanski hidrografski brod koji dolazi u Crnu Goru
Sektor za hidrografiju i okeanografiju (SHO) Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore (ZHMS) izradio je novu pomorsku kartu zaliva Boke Kotorske, a koja je od prije par dana, dostupna nautičarima na tržištu. Riječ je o karti razmjera 1: 25.000, a koja pored kartografske prezentacije cijelog akvatorijuma zaliva Boke, sadrži i dvije manje, tzv.karte-plana dvije najnovije marine u Boki – Lazure marine u Meljinama, odnosno Portonovog u Kumboru.
„Nova pomorska karta „Boka 25“ sadrži sve izmjene i dopune, odnosno ažurirana je sa stanjem na dan 1. mart a ove godine. Osim najnovijih podataka o izmjeni obalne linije i akvatorija u međuvremenu sagrađenih novih marina u Meljinama i Kumboru, u nju su unešeni i ažurirani podaci sa hidrografskih premjera vršenih tokom prošlih godina . Karta je ažurirana i sa stanovišta svih podmorskih instalacija – cjevovoda, ispusta, elektro i komunikaciionih kablova koji su položeni na dno zaliva, na osnovu kontrolnih premjera u kojem su zajedno učestvovali timovi Pomorskog odreda Mornarice VCG i Sektora za hidrografiju i okeanografiju“ –kazao nam je direktor ZHMS Luka Mitrović.
On je istakao da su SHO i ZHMS u međuvremenu, potpisali i poseban memorandum o poslovno-tehničkoj saradnji sa Hidrografskim institutom Ratne Mornarice Italije (IIM) iz Đenove, kao i da imaju odličnu saradnju sa Hrvatskim hidrografskim institutom iz Splita.
Sa potpisivanja memoranduma sa IIM
Prema riječima pomoćnika direktora Radovana Kandića nova karta „Boka 25“ urađena u tzv. WGS 84 Datum-u, što omogućava njenim korisnicima da sve pozicije dobijene pomoću satelitskih navigacijskih sistema kakav je GPS, mogu direktno prenositi na ovu kartu, što do sada nije bio slučaj.
„Budući da je Boka Kotorska sa stanoviša pomorskog saobraćaja najopreterećniji dio crnogorskog akvatorijuma, izradili smo novu i ažurnu kartu koja je spremna za početak nautičke sezone. Jedan tiraž je već odštampan i biće u prodaji preko lanca nautičkih prodavnica kompanije „Una“ iz Tivta u svim gradovima na primorju, a imamo i opciju štampanja karte na poseban zahtjev korisnika (print on demand)“- istakao je magistar hidrografije, kapetan korvete Branislav Gloginja, oficir Mornarice Vojske Crne Gore, koji je istovremeno angažovan i kao glavni hidrograf u SHO.
Italijanski hidrografski brod koji dolazi u Crnu Goru
„Na sastanku predstavnika ZHMS, IIM i Ministarstva odbrane Crne Gore je već dogovorena posjeta Crnoj Gori jednog manjeg hidrografskog broda IIM-a do koje će doći u zadnjem kvartalu ove godine. Brod će u našim vodama boraviti desetak dana tokom kojih će naši i italijanski stručnjaci zajedno obaviti i detaljne hidrografske premjere više djelova našeg teritorijalnog mora i unutrašnjih morskih voda. Prikupljeni podaci koristiće se kako za potrebe našeg Ministarstva odbrane i Mornarice VCG, tako i za potrebe ažuriranja pomorskih karata.“- istakao je Gloginja.
On i drugi stručnjaci SHO trenutno, koristeći specijalno opremljeni hidrografski čamac ČH-1 i druga manja plovila za plitke djelove akvatorijuma, obavljaju posao detaljnog hidrografskog snimanja ukupno 14 manjih pristaništa u zalivu Boke, ali i obali otorenog mora, za potrebe JP Morsko Dobro.
SHO priprema i izdavanje nove publikacije „Peljar“ za plovidbu crnogorskim dijelom južnog Jadrana sa svim za nautičare neophodnim podacima o akvatorijumu, obali, opisima luka, marina i pristaništa, preovlađujućim meteorološkim i okeanografskim prilikama, te pravilima i savjetima za plovidbu našim teritorijalnim i unutrašnjim morskim vodama. Aktuelni „Peljar“ izrađen je 2013.godine pa je sazrela potreba za njegovim ažuriranjem i izradom nove takve publikecije koju koriste bukvalno svi strani nautičari koji jahtama, ali i velikim trgovačkim brodovima uplovljavaju u naše vode.
„U saradnji sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma, odnosno Agencijom za zaštitu prirode i Institutom za biologiju mora, radimo i na mapiranju područja duž obale Crne Gore na kojima se nalaze veće površine pod zaštićenom vrijednom algom posidonia oceanica, a u tu svrhu side scan sonarom i dubinomjerima premjerićemo i mapirati zone morskog dna pod tom algom u podmorju Kruča, Starog Ulcinja i petrovačkom akvatorijumu“- dodao je Mitrović.
Dubrovnik je u ocjenjivanju održivosti destinacije Globalnog vijeća za održivi turizam (GSTC) postigao ukupni rezultat od 70 posto, što je pokazatelj njegove usmjerenosti prema održivoj budućnosti turizma i grada, ističu iz Grada Dubrovnika u povodu završnog izvješća GSTC-a o tom ocjenjivanju.
GSTC je osnovan na inicijativu 32 globalne organizacije posvećene održivom razvoju i posebice održivom turizmu, među kojima su i UNWTO, UNEP i druge, a ocjenjivanje održivosti Dubrovnika provedeno je u studenom i prosincu prošle godine u suradnji s Turističkom zajednicom grada Dubrovnika i Dubrovačkom razvojnom agencijom (DURA). Pritom je pregledana pravna i politička dokumentacija koja određuje upravljanje gradom te se konzultiralo sa 70-ak ključnih dionika i vodećih organizacija iz nacionalne i lokalne uprave, privatnog sektora, nevladinih organizacija i sveučilišnih ustanova, te stanovnicima.
To je ujedno dio ranije pokrenutog gradskog projekta “Poštujmo grad” te sastavnica sporazuma o suradnji Grada Dubrovnika i Međunarodnog udruženja industrije brodskih kružnih putovanja-CLIA, kojim je i omogućeno to ocjenjivanje, po čemu je Dubrovnik sada i među 30 svjetskih destinacija za koje je GSTC to proveo i izradio izvješće.
Četiri stupa održivosti odredišta
GSTC standard obuhvaća četiri glavna stupa održivosti odredišta – odredišnu politiku i planiranje, uključivanje i koristi zajednice, upravljanje kulturnim i prirodnim dobrima te upravljanje okolišnim i prirodnim resursima.
Ukupni rezultat od 70 posto (od 100 posto) Dubrovnik je na skali GSTC-a ostvario za ukupnu izvedbu destinacije u održivosti, a od 105 pokazatelja u standardu GSTC-a 12 ih je ili 11,4 posto ocijenjeno izvrsnima, a 47 ili 45 posto dobrima s potrebnim poboljšanjima. Nešto malo iznad 35 posto ili 37 pokazatelja je prepoznato kao područja sa srednjim rizikom, dok ih je devet ili 8,6 posto označeno kao područja visokog rizika.
Franković: Imamo sjajnu priliku za novi početak s održivim upravljanjem gradom i turizmom
Realizacijom tog projekta u suradnji sa CLIA-om zadovoljan je i, kako ističu iz Grada Dubrovnika, gradonačelnik Mato Franković, koji je na predstavljanju završnog izvješća ovog tjedna u Kazalištu Marina Držića, kazao kako “vjeruje da će taj dokument biti jedan novi početak priče o održivom Dubrovniku i održivom načinu upravljanja glavnom gospodarskom granom turizmom”.
Govoreći o održivom turizmu u teškom vremenu sadašnje globalne krize zbog pandemije covid19, u kojoj je Grad ostao bez glavne gospodarske grane, prisjetio se kako su UNESCO-vi promatrači nakon bombardiranja 6. prosinca 1991. u svojim zapisima spomenuli obnovu i budućnost Dubrovnika u kojoj treba razmišljati o održivosti turizma.
“Od tada do danas smo naučili puno lekcija, kako treba, a i kako ne treba. Nadam se da nam se u budućnosti neće dogoditi ono što nam se događalo prije par godina, da Dubrovnik osim svoje ljepote postane i simbolom grada prekomjernog turizma sa velikim brojem gostiju, uz činjenicu smanjenja kvaliteta života građana. To nam se u budućnosti ne smije dogoditi, i zato imamo sjajnu priliku za novi početak u kojem smo mi ti koji ćemo definirati kriterije kako bi naš grad bio ugodno mjesto za život, ali i da istovremeno respektira glavnu gospodarsku granu turizam”, poručio je Franković.
Predanost Grada u razvoju održivog turizma na predstavljanju izvješća pohvalila je i predsjednica i izvršna direktorica CLIA-e Kelly Craighead, naglasivši da u Dubrovniku vide i spremnost za pokretanje inovacija, utvrđivanje najboljih praksi i dogovor o prioritetima za buduće djelovanje.
“Vjerujemo da će ova ocjena odredišta pomoći Dubrovniku da još više poboljša svoj učinak, a ponosni smo što smo kao industrija brodskih kružnih putovanja pridonijeli tom ocjenjivanju, jer je i CLIA posvećena održivom upravljanju turizmom. Partnerstvo sa Dubrovnikom je i primjer onoga što se može postići suradničkim turističkim inicijativama za očuvanje baštine i okoliša omiljenih svjetskih odredišta za buduće generacije”, kazala je Craighead.
Na predstavljanju tog izvješća putem video veze javio se i glavni procjenitelj u ocjenjivanju, direktor Mediteranske regije GSTC-a Ioannis Pappas, a prisustvovali su i brojni predstavnici dubrovačkog turizma koji su aktivno i sudjelovali u projektu.
Organizacija SOS Méditerranée upozorila je u srijedu da je humanitarna kriza na središnjem Mediteranu, gdje se kod malteških teritorijalnih voda u blokadi nalazi 425 migranata, dosegla „nezapamćene razmjere”, prenosi AFP
Organizacija je u priopćenju zatražila da se spašene migrante „odmah iskrca na sigurno” i pozvala evropske države da „uvedu koordinirani mehanizam premještanja ljudi spašenih na središnjem Mediteranu”.
„Evropske države moraju hitno uspostaviti operaciju globalnog i učinkovitog spašavanja na moru, koju bi same vodile i koja bi poštivala pomorsko pravo i spašavala živote na moru”, dodaje se u priopćenju, upozoravajući da na „središnjem Mediteranu nastaje spirala kaosa i smrti”.
SOS Méditerranée ističe da je 425 migranata u ovome trenutku blokirano na moru, ispred malteških teritorijalnih voda, na četiri privatna turistička broda koje je unajmila malteška vlada.
„Umjesto da su iskrcani na sigurno mjesto kako nalaže međunarodno pravo, te spašene migrante koristi se u svrhu političkih pregovora između država članica Europske unije, koja, unatoč hitnosti situacije, nije predložila praktički nikakvo koordinirano rješenje za njihov premještaj”, navodi se.
Human Rights Watch (HRW) zatražio je 22. maja od Malte da „odmah” dopusti da se više od 160 migranata, blokiranih na moru, iskrca na njezinu teritoriju.
Po podacima malteške vlade, početkom ove godine na otok je stiglo gotovo 1400 migranata, što je 438 posto više nego u istom razdoblju lani.
Po SOS Mediterranéeu, uz to “više od stotinu drugih migranata čeka da ih se iskrca s trajekta na kojem su u karanteni, što su organizirale talijanske vlasti”.
Malta i Italija zatvorile su početkom travnja luke zbog pandemije novog koronavirusa, a od početka svibnja obustavljene su sve civilne operacije spašavanja na moru nakon što je talijanska obalna straža zabranila rad dvama brodovima.
SOS Méditerranée je poručio da će nastaviti sa svojim akcijama spašavanja brodom Ocean Viking što je brže moguće.
Potpisani ugovori o sufinansiranju projekata za izdavačku djelatnost
U Kabinetu predsjednika Opštine Tivat danas je upriličeno potpisivanje ugovora sa realizatorima projekata koji su sredstva dobili na osnovu Odluke o sufinansiranju projekata za izdavačku djelatnost za 2020.godinu.
Za sufinansiranje projekata za izdavačku djelatnost Opština Tivat je ove godine obezbijedila sredstva u iznosu od 5.000 eura, u okviru čega su podržane tri monografske publikacije: “Tradicija maškaranja u Tivtu“ – NVU „Maškarada“, „Lica mog vremena“ – d.o.o. „Puzzle“ i „Da nam kolo ne zastane“ autora Predraga Šušića.
U obraćanju prisutnima predsjednik Opštine, dr Siniša Kusovac istakao je značaj izdavačke djelatnosti iz oblasti kulture, obzirom da je, kako kaže „bitna za svaku zajednicu, jer pisana riječ najbolje prezentuje kulturnu baštinu“. Predsjednik je dodao i da se izdavačka djelatnost mora njegovati i unaprijediti s obzirom na značajnu kulturnu baštinu Tivta.
Sekretarka Sekretarijata za kulturu i društvene djelatnosti, mr Dubravka Nikčević, se zahvalila Komisiji za raspodjelu sredstava za izdavačku djelatnost te istakla da je cilj donošenja Odluke o kriterijumima, načinu i postupku raspodjele sredstava za izdavačku djelatnost bio da se uredi oblast izdavaštva kako bi zahtjevi koji se tiču navedene oblasti imali svoju proceduru. Takođe je naglasila da u opštini Tivat ima izuzetnih potencijala kako kod pojedinaca, tako i institucija, u smislu sposobnosti i stručnosti pisanja kvalitetnih publikacija.
Pohvalivši lokalnu upravu, predsjednica Komisije, mr Jelena Božović, istakla je da „konkurs za izdavačku djelatnost predstavlja svojevrsno ohrabrenje za sve koji imaju šta da kažu o kulturi i tradiciji i to prenesu na papir, kako bi ostavili nama i budućim generacijama.“
Realizatori projekata, Lazar Božović – NVU „Maškarada“ i Predrag Šušić zahvalili su se na dodijeljenim sredstvima ističući da je na ovaj način lokalna uprava pružila podstrek za sve buduće kvalitetne projekte iz ove oblasti.
Tivat – foto Boka News
Tri publikacije koje su za sufinansiranje odabrane na konkursu, ispunjavale su kriterijume definisane Odlukom i javnim konkursom: umjetnički kvalitet i značaj za razvoj crnogorske i lokalne kulture; međunarodna afirmacija crnogorske kulture; publikacija od značaja za Tivat i Boku Kotorsku; kao i usklađenost predloženog iznosa sredstava sa planiranim aktivnostima projekta.
Prioritet za sufinansiranje imali su autori iz Tivta, odnosno autori čija je publikacija od značaja za Tivat i Boku Kotorsku.
Na osnovu dosadašnje uspješne saradnje kompanija “Terna Crna Gora“ d.o.o. iz Podgorice donirala je vozilo marke Mitshubishi Pajero 3.2 za potrebe kotorske Službe zaštite i spašavanja.
Imajući u vidu da se na teritoriji opštine Kotor nalazi veliki broj lokalnih nekategorisanih puteva, na kojima nije moguć pristup vozilima kojima raspolaže Služba zaštite i spašavanja, ovo vozilo će zaposlenima olakšati pristup i obavljanje poslova.
Donacija služi isključivo za prevoz određenog broja vatrogasaca do lokacije na kojoj je potrebno izvršiti intervenciju.
Načelnik Službe zaštite i spašavanja Kotor Maksim Mandić danas je preuzeo vozilo gdje je i potpisao potvrdu o predatoj donaciji koja je sastavni dio Ugovora, saopšteno je iz Kabineta predsjednika Opštine Kotor.
Aerodromi Tivtu i Podgorici od 1.juna su zvanično otvoreni za komercijalne letove za građane zemalja u kojima je stopa aktivnih slučajeva koronavirusa manja od 25 na 100.000 stanovnika.
Tu listu kako je najavljeno, jednom sedmično će ažurirati Nacionalno koordninaciono tijelo za borbu protiv zaraznih bolesti. Na njoj su od evropskih država trenutno Slovenija, Hrvatska, Slovačka, Gruzija, Švajcarska, Albanija, Austrija, Norveška, Monako, Kosovo, Njemačka, Grčka, Mađarska, Danska, Litvanija, Letonija, Azerbejdžan, Luksemburg, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Izrael, Češka, Finska i Estonija. Među njima mešutim, nema nekih od država koje su prije koronavirusa bile vodeće po brojhu putnika na redovnim avio linijama za Crnu Goru, poput Srbije, Rusije, Turske, Velike Britanije, Francuske ili Italije.
“Jedva čekamo prve letove i putnike. Dobrodošli.”- poručili su na isntargramu tim povodom iz Aerodroma Crne Gore (ACG) jer je toj kompaniji, odlukama NKT-a da se ukine obavljanje redovnog vazdušnog saobraćaja sa Crnom Gorom, još od sredine marta praktično potpuno blokirana njena osnovna djelatnost.
Ipak, nezvanično u ACG najnoviju odluku NKT-a da dozvoli obnovu redovnog aviosaobraćaja sa zemljama koje su ispod prega od 25 slulajeva koronavirusa na 100.000 stanovnika a koju su ustanovili crnogorski epidemiolozi, vide kao potpuno beskorisnu jer ona, onako kako je postavljena sada, sigurno neće dovesti do skorije obnove komercijalnog aviosaobraćaja u našoj državi.
“Iluzorno je olčekivati od bilo koje aviokompanije da će ponovno početi da leti za Crnu Goru kada sa sigurnošću ne zna da li će se ti letovi odvijati samo jedan, dva ili sedam dana ili možda više jer uvijek postoji mogućnost da u međuvremenu dođe do povećanja broja oboljelih u državi iz koje bio ona letjela za Crnu Goru, iznad praga kojeg je postavilo NKT na 25 slučajeva Covida-19 na 100.000 stanovnika. Evo do juče naprimjer, na listi “dozvoljenih” bile su Irska i Sjeverna Makedonija kojih danas međutim, više nama na listi zemalja čiji građani mogu ući u Crnu Goru bez zadržavanja u karantinu. Niko ozbiljan u aviosaobraćaju ne može pod takvim “kliznim” uslovima gdje danas mošeš, a sutra ili prekosutra ne možeš letjeti, planirati obnovu saobraćaja za Crnu Goru. Avioindustrija je mnogo ozbiljnija i složenija djelatnost od toga.”- kazao je naš sagovornik iz vrha ACG koji je insuistirao na anonimnosti.
Prema njegovim riječima, ACG je u saradnji sa dijelom svojih poslovnih partnera – stranih aviokompamniej i Montenegro Airlinesom, ranije već bio isplanirao obnovu redovnog komercijalnog aviosaobraćaja sa naših aerdroma za drugu polovinu juna,”ali sada to sa ovakvom odlukom NKT-a sve pada u vodu i vraća nas najmanje 10 koraka unazad u odnosu na taj plan”.
Inače, sve države regiona bivše Jugoslavije već su obnovile redovan aviosaobraćaj ili to upravo čine pod daleko liberalnijim i fleksiblnijim uslovima za spriječavanje eventualnog širenja Covida-19 od Crne Gore koja je istovremeno, od svih njih daleko najviše zavisna upravo od aviosaobraćaja u kontekstu opostizanja iole opipljivijih komercijalnih rezultata ljetnje turističke sezone kao glavnog pokretača crnogorske ekonomije.
Odluke NKT-a da ne dozvoli ulazak u Crnu Goru građanima Srbije bez zadržavanja u karantinu su već prouzrokovale ogromnu štetu za aviosaobraćaj sa tom državom kao jednom od najbitnijih tržišta kako za ACG, tako i za nacionalnu aviokompaniju Montenegro Airlines kojoj su srpske vlasti, zbog takvog stava Crne Gore, zabranile slijetanje u Beograd. Nemogućnost da leti na svojim najprometnijim i ujedno najprofitabilnijim linijama iz Tivta i Podgorice za Beograd za MA je bukvalno “zakucavanje posljednjeg eksera u mrtvački sanduk” te kompanije opterećene brojnim dugovima Prekid aviosaobraćaja sa Srbijom za ACG takođe je veoma bolan imajući u vidu činjenicu da je Air Serbia jedan od najbitnijih poslovnih partnera naših aerodroma i da su na linije te kompanije i MA iz Beograda sa Crnom Gorom ovog ljeta trebale biti daleko najfrekjventnije u regionu bivše Jugoslavije i jedne od najfrekventnijih u cijeloj istočnoj Evropi.
