Dražen Grgić je šibenski oftalmolog koji se prije nekoliko mjeseci otisnuo iz Dalmacije do Brazila preko Atlantskog oceana.
Otisnuo se s naših obala prema Brazilu, ni više ni manje. Zašto? Zbog djece. A i vuklo ga je more. Uredno je preplovio Atlantik, htio se vratiti natrag, ali spletom okolnosti, zapeo je na karipskom otočju.
“Ovo putovanje plod je još davne želje i ljubavi prema moru. Kako sam rođen u Šibeniku i cijelo djetinjstvo proveo uz more i brodove, od malena se razvila ljubav prema moru. Kad god sam imao priliku s bilo kojom vrstom plovila, plovio sam i obilazio u početku bogato razvedeni šibenski arhipelag, a kasnije i sve šire gotovo cijeli Jadran” – priča Dražen Grgić
“Cilj putovanja bilo je brazilsko otočje Fernando de Noronha. Više je razloga za to, prvo to je prelazak na drugu zapadnu stranu Atlanitika do južne Amerike, zatim tu je prelazak ekvatora na južnu hemisferu, a treće to otočje vjerojatno zadnje najočuvanije zaštićeno morsko područje na planeti i jedino na Atlantiku takve vrste koje zaista vrijedi posjetiti. Htjeli smo ovim putovanjem privući i pažnju javnosti na sve veći problem onečišćenja mora, pogotovo plastičnim otpadom i pomoći humanitarnoj udruzi SOS Dječje selo Hrvatska prikupljanjem sredstava za udrugu pozivom na njihov humanitarni telefon 060 9055 na koji način svi mogu donirati simbolični iznos za pomoć djeci bez adekvatne roditeljske skrbi” – prepričava Šibenčanin.
U regionu je, u odnosu na broj stanovnika, najviše zaraženih koronavirusom registrovano u Srbiji, na drugom mjestu je Slovenija, a na trećem Sjeverna Makedonija.
U Srbiji je registrovano 1.108 zaraženih na milion stanovnika, u Sloveniji 671, a u Sjevernoj Makedoniji 657 inficiranih na milion stanovnika.
Na četvrtom mjestu je Crna Gora sa 508 zaraženih na milion stanovnika, zatim slijede Hrvatska sa 494, Bosna i Hercegovina (BiH) sa 418 i Albanija sa 247 inficiranih na milion stanovnika.
Broj inficiranih izražava se na milion stanovnika radi kvalitetnijeg upoređivanja.
U odnosu na broj inficiranih najveća smrtnost je u Sloveniji, 5,84 odsto, zatim Sjevernoj Makedoniji sa 4,32 odsto, BiH 3,89 i Albaniji 3,79.
Stopa smrtnosti u Hrvatskoj je 2,68, Srbiji 1,94 i Crnoj Gori 1,88 odsto.
Najviše testiranih u odnosu na milion stanovnika je u Sloveniji, 23.052 na milion stanovnika, na drugom mjestu je Crna Gora sa 9.814 , a na trećem mjestu Srbija sa 8.612.
Na četvrtom mjestu je Sjeverna Makedonija sa 8.592, Hrvatska sa 7.595 na million stanovnika, i BiH sa 6.985 testirana na milion stanovnika.
U Crnoj Gori koronavirusom zaraženo je ukupno 320 osoba.
Kao što je ni zakonski propisi koji jasno ograničavaju zapošljavanje u javnoj upravi tokom trajanja predizborne kampanje, nisu spriječavali da od momenta kada su raspisani lokalni izbori u Tivtu do momenta njihovog odlaganja zbog pandemije koronavirusa, raspiše dvadesetak oglasa za zapošljavanje na mahom novootvorenim radnim mjestima u lokalnoj upravi i njenim preduzečima i ustanovama, lokalnu DPS-SDD-HGO vlast Tivta u tome ne može da spriječi ni sama zaraza Covid-19 virusom.
Iako je od sredine marta kada su uvedene prve vanredne mjere Nacionalnog koordninacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti, redukovan i rad lokalne uprave a večina službenika upućena da ionako smanjene radne obaveze obavlja od kuće, Opština Tivat je i u takvim uslovima ipak našla za shodno da se kadrovski ojača.
Tako je 20. marta Opština na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore raspisala oglas za popunjavanje privremeno upražnjenog radnog mjesta samostalnog savjetnika II za preduzetništvo, u Sekretaritjatu za turizam i preduzetništvo koga vodi Petar Vujović (DPS). Iako su mjere NKT-a za spriječavanje širenja korone uvedene sedam dana ranije upravo razorile turizam i preduzetništvo jer je rad tih djelatnosti i dan-danas blokiran, to nije spriječilo lokalnu DPS-SD-HGI vlast Tivta da u sred epidemije, prepozna potrebu da novim kadrom, popuni radno mjesto koje je privremeno upražnjeno zbog odlaska službenice na trudnično, odnono porodiljsko odsustvo. Ovaj oglas inače, objavljen je na dan kada je kasno uveče, predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, suočen sa narastajućim političkim i javnim pristiskom da zbog korone, otkaže lokalne izbore u Tivtu zakazane za 5.april, konačno i donio odluku da se oni odgode do okončanja vanredne situacije u državi.
Opština je 3. aprila raspisala i oglas za popunjavanje novootvorenog radnog mjesta samostalnog savjetnika III za informacionu podršku i „Sistem 48“. Iako je ovo posao koji prije svega zahtijeva informatičara, u traženim kvalifikacijama međutim, uopšte se ne insistira na kvalifikacijama za IT stručnjaka, već se samo traži da zaintersovani kandidat ima nespecificirano „visoko obrazovanje – VII 1 novi kvalifikacija“ i da „poznaje rad na računaru“. Ovo novo radno mjesto inače, otvoreno je u Službi predjednika Opštine, čime je najuži kabinet gradonačelnika dr Siniše Kusovca (DPS) po broju uposlenika, „prešišao“ čak i neke mnogo bitnije sekretarijate u lokalnoj upravi Tivta.
Tivat – Centar
Još dok je trajala izborna kampanja za u međuvremenu odložene lakalne izbore, nastavljeno je i sa intenzivnim zapošljavanjima u novoformiranoj opštiskoj Javnoj ustanovi „Dnevni centar za djecu i mladee sa smetnjama i teškoćama u razvoju“. Tako su 6.marta raspisani oglasi za prijem na neodređeno radno vrijeme na novotvorenim radnim mjestima čak 5 zaposlenih i to domara, portira, sekretarice, te samostalnog savjetnika za personalnu evidenciju, odnosno samostalnog savjetnika za ekonomska pitanja.
Ta JU koja još nije zvanično ni počela sa radom jer je objekat Dnevnog centra na Seljanovu još uvijek u opremanju, je već prije toga 26. februara na sajtu ZZP-a raspisala oglase za popunu devet novotvorenih radnih mjesta. JU Dnevni centar tada je tražio po jednog defektologa, domaćicu, domara, njegovateljicu, psihologa, koordinatora, savjetnika za administrativno-finansijske poslove i rukovoditelja službe za pravno-ekonomske poslove, sve na neodređeno vrijeme. Ranije je Upravi odbor te JU koju je Opština Tivat osnovala lani, u februaru već raspisao i oglas za zapošljavanje direktora u punom mandate na 4 godine, iako Dnevni centar već ima određenu vršiteljku dužnosti direktorice – bivšu gradonačelnicu Tivta dr Snežanu Matijević (DPS), a vd stanje, po zakonu, može trajati do šest mjeseci.
Prostorije Dnevnog centra nalaze u novosagrađenom objektu u Zagrebačkoj ulici na Seljanovu ali je zbog korone i mjera NKT-a, potpuno neizvjenso da li će i kada ta JU uopšte početi sa praktičnimk radom. Ipak, sudeći prema aktuelnoj kampanji zapošljavanja u toj opštinskoj JU, kada on konačno i bude otvoren, Dnevni centar će imati više radnika nego korisnika usluga- djece sa posebnim potrebama.
Narodna biblioteka Budve je prethodnih godina raznovrsnim programima u Biblioteci bila dio projekta Noć knjige. I ove godine na način kako je to jedino moguće, praznik knjige obilježili smo virtuelno, pod sloganom S knjigom nisi izolovan! Tokom dana, 23.aprila na fb stranici Biblioteke našli su se zaniljivi video zapisi naših autora. Naime, neki od autora kojima je Biblioteka izdavač, preporučili su knjige i poručili zašto je važno čitati, a neki su ovom prigodom podijelili i djelić svoga stvaralaštva.
Autorka, mr Božena Jelušić čestitala je Svjetski dan knjige uz metaforu Nasima Taleba koja govori o ćurki koju ljudi hiljadu dana hrane i ona vjeruje da su joj oni najbolji prijatelji sve do hiljadu i prvog dana kada je zakolju za Dan zahvalnosti. Ona je poručila: “Ako književnost i knjiga ne mogu spasiti svijet, knjiga može pomoći da se čovjek hiljadu i prvog dana ne osjeća kao ćurka iz Talebove metafore”.
Profesor i pjesnik Krsto Vuković preporučio je knjige zanimljivih naslova, “u kojima možete naći izvjesne odgovore na novopostavljene rebuse modernog društva.” On je izdvojio knjigu “Izgubljena umetnost razmišljanja” Nila Nidlija “za ljubitelje moderne psihologije, student zainteresovane za akademski rast i lični razvoj”, zatim knjigu Čarlsa Tejlora “Bolest modernog doba” uz preporuku da se obrati pažnja na sintagmu “gvozdeni kavez gdje se mogu utvrditi paralele sa vremenom u kojem se nalazimo” i na kraju knjigu brazilskog filozofa Lorana de Sitera “Narkokapitalizam” u kojoj se “između ostalog govori o komparaciji tzv. jučerašnjih i sadašnjih vladara koji obožavaju da instrumentalizuju strah zarad političkog profita i time da ojačavaju pozicije moći.”
U slavu knjige profesorica i književnica Zorica Joksimović pročitala je kratak i prigodan odlomak iz knjige “Poetika sanjarije” Gastona Bašlara.
Uvaženi dr Miroslav Luketić koji svaki naš događaj na kojem učestvuje i kojem prisustvuje, sem što od njega saznamo odmah, bez traganja, sve što ne znamo ili smo zaboravili, jer je on Čovjek-Enciklopedija znanja- svaki događaj oplemeni pjesmom, pa je i praznik knjige čestitao pjesmom.
Dvjema duhovitim kratkim pjesmama koje baštine narodno jezičko blago i čuvaju ga od zaborava, Svjetski dan knjige čestitala je naša umjetnica, grafička dizajnerka, dječija pjesnikinja i poetesa Sandra Đurbuzović.
Povodom Svjetskog dana knjige i autorskih prava obratio se predsjednik Savjeta JU Narodna biblioteka Budva i naš autor, dr Predrag Zenović. On nije samo predsjednik Savjeta, već svesrdno i posvećeno učestvuje i daje doprinos realizaciji programa Biblioteke. Zenović je pomenuo veliku ulogu u izdavaštvu koju je Narodna biblioteka Budve ostvarila prethodnih godina i podsjetio da su u pitanju budvanski autori i budvanske teme, “dakle zavičajna biblioteka na kojoj je naša ustanova jako puno radila u prethodnih nekoliko godina a veliki dio te građe je digitalizovan i kao takav može se naći u okviru digitalne biblioteke naše ustanove koja je dostupna svima putem interneta (https://digital.nbbd.me) i vjerujemo da ćete u tim izdanjima, na koja smo mi ponosni, naći nešto što će vam biti interesantno u ovom vremenu i period izolacije. Vjerujem da knjiga u ovoj situaciji može biti dobar sagovornik, da knjiga možda i krije neke odgovore na pitanja i problem pred kojima nas vrijeme u koje smo se našli postavlja, zato vjerujem da ovaj datum treba da nas podsjeti na to koliko je knjiga važna za čovjeka, čovječanstvo i čovječnost” – poručio je dr Predrag Zenović uz želju da se što prije vratimo redovnim aktivnostima i da Biblioteka otvori svoja vrata za publiku.
Preporuku za čitanje ponudio je i književnik Đorđe V. Gregović. Na njegovoj listi su se našli sljedeći naslovi: ratni roman “Patologije” Zahara Prilepina, koji je po njegovoj ocjeni napisan iz drugačije perspektive i djeluje kao dokumentarni film, zatim zbirku priča reditelja Paola Sorentina “Nevažne tačke gledišta” i “Priručnik za male avanturiste” jer potrebu da bude avanturista, kako je istakao, osjeća i sada a ovog puta ima i drugara za to. Na kraju video obraćanja on je poručio: “Čitajte knjige, budite bolji ljudi.”
Redovni posjetilac svih programa u Biblioteci i učesnik, dramaturg i pjesnik Miloš Boreta čestitao je Svjetski dan knjige i autorskih prava uz citat iz romana Bijele noći Dostojevskog.
Poezijom iz nove zbirke “Karneval u amnionu”, čiji je izdavač Narodna biblioteka Budve, praznik knjige čestitala je moderatorka programa u Biblioteci, Stanka Stanojević.
Za kraj programa obilježavanja Svjetskog dana knjige i autorskih prava, na fb stranici Biblioteke postavljen je film “155 godina trajanja Narodne biblioteke Budve”.
Ohrabruje činjenica da Vlada Crne Gore razmatra pažljivo kontrolisan program ponovnog otvaranja poslovanja bisnisa, kako bi se održala ekonomija u zemlji, što je posljedica dobrog upravljanja mjerama za suzbijanje virusa posljednjih mjeseci.
Tako su iz Porto Montenegra prokomentarisali najnovije mjere Nacionalnog koordinacionog tijal za speiječavanje širenja zaranih bolesti, a koje je preksinoć odlučilo da ukine zabranu uplovljavamja jahti u crnogorske marine i luke, što je bila na snazi od sredine marta.
Po novim mjerama, omogućeno je kontrolisano otvaranje marina uz poštovanje mjere samoizolacije, što znači da jahte koje budu u njih uplovljavale iz inostranstva, moraju ostati 28 dana na vezu, a za to vrijeme njihova posada i druga ukrvcama lica ne smiju izlaziti sa plovila, već biti u samoizolaciji “uz preduzimanje mjera zdravstveno-sanitarnog nadzora od strane nadležne zdravstvene ustanove, u skladu sa preporukama Instituta za javno zdravlje Crne Gore, a na osnovu rješenja zdravstveno Sanitarne inspekcije”.
Zakupac ili koncesionar luke nautičkog turizma – marine i trgovačke luke otvorene za međunarodni saobraćaj, Bar, Budva, Kotor, Luka Kumbor – Portonovi i Tivat (Gat I i Gat II) kojoj je po o vim mjerama NKT-a, odobren prihvat stranih plovnih objekata u samoizolaciju, obavezan je da preduzima mjere za sprečavanje unošenja u zemlju, suzbijanje i sprečavanje prenošenja novog koronavirusa, na osnovu preporuka Instituta za javno zdravlje Crne Gore.
“Prema našem razumijevanju, svaka marina koja prihvata dolazak brodova, prema najnovijoj odluci NKT-a, mora sprovoditi stroge postupke nadzora i upravljati svakim pojedinačnim dolaskom broda u uskoj konsultaciji sa nacionalnim pomorskim i zdravstvenim institucijama, što će učiniti i Porto Montenegro.” – kazao je senior PR i marketing menadžer komanije Adriatic marinas – Porto Montenegro iz Tivta, Danilo Kalezić.
Prema njegovim riječima, brojni vlasnici jahti i kapetani, njihovi klijenti čiji su brodovi trenutno u vodama drugih zemalja država Mediterana, “prepoznali su da je Crna Gora dobro reagovala na pandemiju koronavirusa, što ih dodatno uvjereva u visok stepen zdravstvene sigurnosti u našoj zemlji.”
“Oni takođe smatraju da dobro upravljanje situacijom ima za rezultat šire benefite, poput činjenice da neće biti većih ometanja u nabavkama osnovnih dobara i usluga u Tivtu. Uz sve to, nije floskula da naši klijenti pamte gostoprimstvo svojih domaćina iz Crne Gore, brige i ličnog pristupa koje kao Tivat i Boka nudimo svojim posjetiocima.”- istakao je Kalezić koji očekuje da se uskoro neke od tih jahti i pojave u Porto Montenegru.
On je dodao da menadžment tivatskog nautičko-turističkog centra svoje partnere, vlasnike stanova, jahti i goste kontinuirano informiše o “pozitivnim aktivnostima koje se tokom pandemije sprovode u Boki.”
Porto Montenegro
“Vjerujemo da će oni, kao profesionalci u svom poslu, dobro znati da je razdoblje samoizolacije odgovorna i potrebna mjera za održavanje sigurnosti stanovnika zemlje koju žele da posjete i mjera koja ima dugoročni benefit kako za desitinaciju koju biraju, tako i za njih same. Oni takođe dobro znaju da će Crna Gora koju vole biti tamo i kad im prestane izolacija, odnosno kad putovanje u druge gradove ponovo postane moguće.”- istakao je Kalezić podvlačeći da ne treba smetnuti sa uma ekonomske koristi kontrolisanog dolaska većih jahti u Tivat – od pružanja konsijerž usluga, servisa, nabavke i sličnih uvezanih lokalnih manjih biznisa koje tradicionalno angažuju veći brodovi, kao i značajan broj ljudi, uglavnom članova posade, koji su, “kao i uvijek, lojalni potrošači u lokalnim prodavnicama i podržavaju male biznise.”
“U samoizolaciji je to kroz narudžbine i isporuku, a kasnije i lično, nakon što se smanje mjere socijalne distance u zemlji.”- optimističan je Kalezić.
UČINI MU ĆEIF, POSAO MU NE ZAVRŠI
Poznavaoci prilika u nautičkom turizmu i jahtingu ipak, većinom sumnjaju da će najnovije mjere NKT-a ovako kako su sada postavljene, učiniti da u naše marine ponovno počne dolaziti iole značajniji broj jahti iz inostranstva.
Naime, rema mišljenu više naših sagovornika ovakvo otvaranje marina za dolazak jahti u kommbinaciji sa zadržavanjem aktuelne potpune zabrane međugradskog saobraćaja u Crnoj Gori te daljim držanjem katanca na ugostiteljskim i uslužnim objektima, teško da u ovom trenutku može privući nekog stranog nautičara dasa svojom jahtom dođe u Crnu Goru.
“Nerelano je očekivati da će neko iz bijeloga svijeta, pohitati da jahtom dođe u Crnu Goru da bi onda 28 dana bio zatvoren na vlastitom brodu i sa njega samo gledao Porto Montenegro, Portonovi, Kotor ili Bar. Ako i bude takvih slučajeva, poslaće samo neka čarter firma ili vlasnik koji čarteruje brod, jahtu sa posadom da ovdje odrade karantin, u vrlo, vrlo tankoj nadi da će možda ljeti i biti neke skoromne čarter sezone na Jadranu, pa da mu onda brod i posada eventualno, budu spremni za unajmitelja. No, budući da će ako išta od turizma i bude narednih mjeseci, sve države će primjenjivati karantinske mjere koje su prosto nespojive sa uobičajenim čarter biznisom u jahtingu, skoro je izvjesno da i takvih slučajeva neće biti.”- smatra jedan od sagovornika iz agencija koje se bave pružanjem ili posredovanjem u pružanju usluga jahtama. On tvrdi da je najnovija mjera NKT-a, sa stanovišta komercijalnih interesa ovog dijela turističke privrede Crne Gore, jednaka efektu narodne poslovice “Učini mu ćeif, posao mu ne završi”.
Pred nama su dani kada moramo slušati struku, poručio je na konferenciji za novinare potpredsjednik Vlade i predsjednik Nacionalnog koordinacionog tijela Milutin Simović.
Od 4. maja biće omogućen rad prodavnica, zanatskih radnji, servisa, frizerskih i kozmetičkih salona, fitnes centara, knjižara, stomatoloških ordinacija, auto-škola, rent-a-car usluga, muzeja i galerij, kazao je predsjednik NKT Milutin Simović.
Ako se uspješno savlada druga faza, Simović je najavio da će treća faza ublažavanja početi 18. maja a četvrta 1. juna.
Ako se uspješno savlada druga faza, Simović je najavio da će treća faza početi 18. maja.
Četvrta faza bi počela 1. juna i u njoj bi bio uspostavljen drumski, željeznički i plovni, gradski i međugradski saobraćaj uz odgovarajuće mjere zaštite.
Simović je kazao da je važno ispuniti šest ključnih ciljeva, među kojima je da se širenje infekcije drži pod kontrolom i da se nastavi sa značajnim testiranjem, praćenjem izolacija i praćenjem kontakata. Potrebno je posebnu pažnju voditi i o zdravstvenim objektima i domovima za stare i drugim ranjivim kategorijama.
Potrebno je uspostaviti i jasno propisane preventivne mjere na svakom radnom mjestu, poručio je Simović, ali i maksimalno smanjiti rizik unosa virusa iz drugih država.
Simović je naglasio i važnost punog angažovanja svih građana.
Simović je uputio saučešće porodicama koje su izgubile svoje najbliže u epidemiji koronavirusa.
On je poželio brz oporavak svima koji su na bolničkom i kućnom liječenju.
Crnogorsko ministasrtvo obrane saopštilo je da je Vojska Crne Gore evakuisala u subotu iz Prištine tri hrvatska vojnika i jednog službenika crnogorskog ministarstva obrane, koji su bili stacionirani u misiji KFOR-a na Kosovu, nakon što je testiranjem utvrđeno da su pozitivni na koronavirus.
“Svi su dobrog i stabilnog zdravstvenog stanja, a liječenje će nastaviti u svojim državama”, navodi se u saopštenju crnogorskog ministarstva obrane, u kojem je također navedeno da će hrvatski vojnici u subotu biti prevezeni helikopterom crnogorskog zrakoplovstva do Splita.
Saopštili su i da ova akcija predstavlja još jedan dokaz da je Crna Gora posvećen i pouzdan partner svim saveznicima, te „da je uvijek uz svoje i vojnike partnerskih zemalja, pa će tako biti i kada god se za tim ukaže prilika”.
U interesu prometa i trgovine na obali Bokokotorskog zaliva vrlo rano su zaživjele ustanove koje su se bavile kontrolom pomorske i sanitetske aktivnosti. Lazareti kao zdravstvene ustanove nalazili su se u lukama ili njihovoj neposrednoj blizini i služili su za kontrolu i zadržavanje zaraženih ili od zaraze sumnjivih brodova, posade, putnika i robe.
Lazaret u Meljinama pored Herceg Novog izgrađen između 1728 i 1732 godine, u vrijeme mletačke uprave našim krajevima, bio je jedan od najbolje organizovanih i najdjelotvornijih ustanova te vrste. Mletačke vlasti imale su namjeru da od Herceg Novog stvore veći trgovački cenar kao konkurenciju Dubrovniku, pa je zato trebalo podići reperezentativni lazaret za pomorsku i karavansku trgovinu šireg južnog područja . Iako se Kotor tome protivio, obarazlažući to nepodesnošću Herceg Novog s navigacijske osnove, Venecija je ipak bila odlučila žrtvovati ranije privilegije i tradicije Kotora koje je imao zbog postojanja lazareta u tom gradu.
Odluku o otvaranju Lazareta u Herceg Novom, odnosno u Meljinama 1732. godine, donio je Senat u Veneciji. Od tada je zabranjena kontaminacija brodova u bilo kom mjestu Dalmacije I Boke, izuzev u lazaretima u Splitu I Herceg Novom ( Meljinama)
“Meljinski lazaret vrlo je kvalitetno koncipiran i sagrađen kompleks, realizovan u najboljoj maniri mletačkog graditeljstva svoga vremena. Lazaret je bio zamišljen kao reprezentativna građevina, čije je pročelje trebalo imati stilske karakteristike barokne epohe, s arkadama u prizemlju središnjeg dijela i monumentalnim vanjskim stubištem s obje strane, do prostorija na spratu u kojim je bilo sjedište priora. Međutim, u realizaciji projekta, pored drugih manjih odstupanja, odustalo se od reprezentativne fasade centralnog dijela, a stubište je izgrađeno u dvorištu, vjerojatno iz sigurnosnih razloga, kao i druga stubišta i ulazi”, napisao je dr Ilija Lalošević u njegovom djelu Lazareti u Boki.
Prije početka zidanja novog lazareta izvršeni su obimni pripremni radovi i uređenje terena, nabavk e materijala i dovođenje vode sa Savine posebno napravljenim kanalom. Prema nekim dokumentima prilikom gradnje lazareta mletačke su vlasti odnijele sav isklesan kamen koji je bio pripremljen za gradnju velike manastirske crkve u baroknom stilu, o čemu svjedoči žalba monaha iz 1732. godine u hercegnovskom arhivu.
prof. dr Ilija Lalosevic
Lalošević navodi da je kompleks bio sa svih strana okružen visokim kamenim ogradnim zidom. Izvorno je imao samo jedan ulaz kontrolisan s morske strane,a drugi bočni, pomoćni, otvoren je tokom radova na obnovi 1767. godine i do njega se dolazilo mostom preko kanala ispunjenog vodom. S kopnene strane na uglovima su dvije stražarske kule. Iz glavnog dvorišta s česmom na sredini komuniciralo se s bočnim, gdje su s jedne strane bili zaraženi, a s druge sumnjivi putnici i roba. U centralnom dvorištu, u blizini česme, je kapela posvećena sv. Roku, a na suprotnoj strani od glavnog ulaza nalazio se veliki bazen s vodom koji je služio za potapanje i čišćenje zaražene odnosno sumnjive robe.
A za raskuživanje robe polovinom 18 vijeka korišćeni su so, ostika ( sirće) dim i vatra, tamjan, bobice od smreke, katran.
“Kroz vodu i so ispirala se domaća i divlja perad (živa i zaklana), te svi četvoronožci, jaja, vosak i metal. Svinjsko meso raskuživalo se vatrom, a pismene pošiljke i papir dimom. Svježe meso se moglo unositi u grad samo ako je bilo zaklano u prisustvu sanitetskog organa”, zapisao je Maksim Zloković u njegovom radu “Zdravstvene ustanove u hercegnovskom kraju za vrijeme mletačke republike”.
Lazaret danas
Putnici su morali imati zdravstveni list ( teskeru) sa kojom su se prijavljivali karantinskom uredu. Ali I u to vrijeme bilo je falsifikata dokumenata sanitetske službe.U arhivskim spisima ostalo je zabilježeno da su kapetan luka Kamenarović iz Dobrote, Antun Grabar iz Perasta i Matija Đurović zvani Grilo odgovarali jer su otplovili sa falsifikovanim dokumentima.
Teret sa prispjelih brodova bilježio se komad po komad i ako nije bio iz sumnjivih krajeva izdavalo se uvjerenje o nastavku plovidbe.
Zdravstveni kolegij koji je bio osnovan 1.juna 1735 godine, između ostalog, registrovao je dolazak i odlazak svakog broad, izdavao i kontrolisao zdravstvene isprave , intervenisao u slučaju sumnje na zarazu i vodio računa o pravilnom izdržavanju karantina brodova, posade, putnika i robe.
Hercegnovski Lazaret i zdravstveni kolegij nastavili su nesmetano raditi i poslije pada Mletačke republike, samo je austrougarska uprava izvršila neke izmjene kako bi propise prilagodila njihovim zakonima.
Lazaret je ukinut 1934. godine. Od tada su ga koristile vojne vlasti,a jedno vrijeme bio je I dječije odmaralište.
Kapela Svetog Roka
Sveti Roko ikona
U krugu prostranih zgrada i skladišta postojala je kapelica sv. Roka od samog ustanovljenja lazareta da bi zadovoljila duhovne potrebe onih koji su baravili u njemu.
Sveti Roko, ili kako ga još nazivaju Roh iz Monpeljea, je katolički svetac koji je dobio popularnost kao zaštitnik od kuge .Samo u Italiji podignuto mu je u čast oko 3.000 crkava, kapela i oratorija. Sigurno najpoznatija je u Veneciji koju je oslikao Tintoreto. Najačešće ga prikazuju sa psom.
Unutrašnjost kapele u Meljinama, izgrađene u 18. vijeku, u više navrata je prefarbana, počevši od doba Austrougarske, zatim Kraljevine SHS potom i Jugoslavije. Slikar Nino Radoš bio je zadužen za obnovu oslikanih dijelova kapelice.
Slika Svetog Roka iz kapele u Meljinama koja je restaurirana prije 11 godina, veličine 135 sa 80 cm, rad nepoznatog majstora iz 19. vijeka, sada se nalazi u crkvi Svetog Jeronima u Herceg Novom.
Solidna gradnja
Meljinski lazaret jedan je od najbolje očuvanih objekata mletačke arhitekture u Boki Kotorskoj. U Državnom arhivu u Veneciji za njega postoji izuzetno bogata dokumentacija o gradnji, desetak projekata, crteži izvedenog stanja i adaptacija, kao i brojni troškovnici, predmjeri, predračuni
“Lazaret je građen od lokalnog kamena vapnenca, dijelom već ranije pripremljenog za gradnju velike crkve obližnjeg manastira Savine. Budući da je lazaret građen praktično na samoj obali, posebna pažnja posvećena je izradi temelja. Pored uobičajene tehnike gradnje temelja u kvalitetnom malteru od crvenice („terra rossa“), ovdje su, sudeći po sačuvanim planovima, primjenjivani i šipovi. .Najbolja potvrda kvaliteta ove građevine je njezino korištenje do današnjih dana.
Lazaret Meljine – foto Boka News arhiv
U potresu 1979. godine nije pokazao značajnija oštećenja, što je prava rijetkost s obzirom na njegovu starost, veličinu, lokaciju u blizini morske obale i velika oštećenja okolnih objekata”, ističe dr Lalošević.
Negativan odnos prema graditeljskoj baštini
Kompanija Imperio Holdings u Meljinama u kompleksu bivšeg Lazareta izgradila je uksuzan turistički kompleks sa marinom .
“Kroz proces adaptacije u potpunosti su uništeni ili uklonjeni gotovo svi autentični elementi: skinute su i odnesene grede drvene međuspratne i krovne konstrukcije, izrađene pretežno od kvalitetne borovine – ariša, skinut je stari crijep kanalica – „kupa“, obijene su izvorne fuge od vapnenog maltera i zamijenjene novim cementnim, demontirani su pločnici od đuričkog kamena itd. Na ovaj je način integralno i autentično sačuvano kulturno dobro po ukusu i potrebama investitora pretvoreno u svojevrsnu ljušturu, gotovo kulisu. Pri tom nije iskorištena čak ni šansa da se kulturno dobro adekvatno istraži i prouči te da se nalazi in situ usporede s podacima iz bogate povijesne dokumentacije”, tvrdi dr. Lalošević.
Lazaret na Toploj
Stari hercegnovski lazaret bio je sagrađen u samom gradu, ispod manastira sv. Antona, jugozapadno od kule Burovića, na putu prema Toploj (i danas se taj lokalitet u Herceg-Novom zove Lazaret), nakon potpisivanja Karlovačkog mira (1699.), kojim su Mlečani potvrdili granice osvojenih područja, odnosno legalizirali vlast nad osvojenim teritorijama.
Lazaret na Toploj radio je tri decenije, ali je zbog klizišta doživio oštećenja, pa se zbog toga, ali I zbog nepodesnosti dugotrajnog siderenja u tom dijelu zaliva, pristupilo izgradnji lazareta u Meljinama.
Izazovi borbe sa pandemijom korona virusa teški su i nesvakidašnji, kako za pojedinca, tako i za građanstvo kao kolektiv, a na prvoj liniji fronta, uz medicinsko osoblje su humanitarni radnici – volonteri opštinske organizacije Crvenog krsta Herceg Novi. U znak zahvalnosti i ličnog doprinosa, predsjednik Opštine Stevan Katić donirao je svoju mjesečnu zaradu Crvenom krstu, uz poruku volonterima da je odricanje za potrebe socijalno ugroženih, starih i nemoćnih, u vremenu pandemije čin humanosti na kojem svi trebamo biti zahvalni.
U posjeti volonterima danas su bile i potrpedsjednica Danijela Đurović i savjetnica predsjednika Tamara Vujović, koje su ukazale na veliki značaj volonterskog tima i opštinske organizacije Crvenog krsta kao centra za humanitarni rad. Dobra komunikacija, predan rad i entuzijazam, kvalitetne su pretpostavke uspješne saradnje lokalne samouprave i organizacije koja brine o egzistencijalno ugoženom dijelu stanovništva, poručeno je tokom razgovora sa volonterima i predstavnicama Crvenog krsta Herceg Novi, Mirom Krsmanović i Milicom Kovačević.
Predsjednik Katić poručio je da je zadovoljan organizacijom rada i efikasnošću Crvenog krsta u našem gradu.
-Otkad je počela pandemija, svi su bili na visini zadatka. Oni su pomagali starima i bolesnima, socijalno ugroženima, podijeljeno je više stotina paketa pomoći, hrane, ljekova i namirnica, a veliku i nesebičnu pomoć pružili su i tokom trajanja karantina u Igalu. Uradili su značajne stvari za koje smo im svi dužni reći veliko hvala, poručio je predsjednik Katić.
Donacija mjesečne zarade predstavlja skroman doprinos aktivnostima organizacije Crvenog krsta Herceg Novi, kazao je predsjednik Opštine i dodao da je siguran da će biti upotrebljena na pravi način.
Prema riječima programske koorinatorke Crvenog krsta Crne Gore, Milene Šćekić, opštinske organizacije širom zemlje u ovom trenutku imaju blisku saradnju i visok stepen razumijevanja i podrške lokalnih vlasti. Sa Opštinom Herceg Novi je taj odnos na zaista zavidnom nivou, koja je svoje resurse stavila na raspolaganje Crvenom krstu, dodala je Šćekić.
Sekretarka opštinske organizacije Herceg Novi Mira Krsmanović istakla je da se gotovo dva mjeseca vode intenzivne aktivnosti sa volonterima i Opštinom Herceg Novi, koja je početkom pandemije pomogla donacijom sredstava za nabavku osnovnih životnih namirnica. Naglasila je i da su do sada pomogli preko 650 porodica, a donacije su stigle i od Turističke organizacije Herceg Novi, turističkih agencija i preduzetnika.
