Predsjednik Opštine Kotor Željko Aprcović se zahvalio kineskom ambasadoru u Crnoj Gori Liu Jinu kao i ambasadoru Crne Gore u Narodnoj Republici Kini Darku Pajoviću, radi donacije respiratora tipa Puritan Benet 840, koji je Kotoru donirao grad pobratim Xian.
“Poznato je koliko je Kinu pogodio COVID19, međutim, oni nas nijesu zaboravili već u jeku pandemije Kotoru pošalju ovakav respirator. Ništa nije urađeno tek tako i samo da se ispuni obećanje, već ljudski i odgovorno. Hvala u ime Opštine Kotor, u ime kotorske Opšte bolnice i moje lično ime. Kotor će znati da cijeni vašu predusretljivost”, istakao je predsjednik Aprcović.
Ovaj respirator ima moćan procesor koji omogućava napredne načine ventilacije pacijenata i kod najtežih oštećenje pluća. Spada u najsavremenije medicinske uređaje ovog tipa, a proizvođač je renomirana firma “Covidien”.
Potpredsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) Adnan Striković kazao je da je deportacija Bošnjaka 1992. iz Herceg Novog jedna od najružnijih epizoda ratne politike 90-ih za koju još uvijek nema odgovornih niti pravde za žrtve.
Striković navodi da kada tako puno vremena prođe a ne utvrdi se istina tada zločin, koliko god bio veliki, bude još veći.
“Ono što možemo je da podsjećamo i upozoravamo sve dok se ne sazna istina i obezbijedi pravda. Ne samo da su iz ove države ljudi poslati u smrt nego ova država nije u stanju da porodicama žrtava bar malo olakša time što će kazniti odgovorne”, navodi se u saopštenju.
SDP je, kako je kazao, tu kao i svih ovih godina, da ne dozvoli da ovaj zločin prekrije zaborav.
“Ako dozvolimo da zaboravimo, a mnogo ih je u CG koji bi to htjeli, nemamo šansu kao društvo da idemo naprijed.
Utvrđivanje istine o ratnim zločinima je i obaveza na kojoj insistiraju i naši evropski partneri. Jasno je da se u krug evropskih društava ne može ući sa raznim sjenkama i hipotekama prošlosti,a deportacija Bošnjaka je možda i najveća hipoteka ove države”, navodi se u saopštenju Strikovića.
Tri dana nakon objave Carnival Cruise Linea da 1. avgusta namjerava nastaviti krstarenja na svojih osam brodova broj rezervacija porastao je za 600 posto. Rezervacije za avgust 2020. tog operatera povisile su se 200 posto u odnosu na one za avgust 2019. godine, kada se niko nije brinuo oko toga hoće li zaglaviti na ‘brodovima smrti’.
Zbog najavljene cijene – čak i za naše prilike smiješnih 28 dolara na noć – moći će krstariti nezaposleni Amerikanci i primatelji socijalne pomoći.
Kad se početkom ove godine počela svijetom širiti pandemija Covida-19, s kruzera su stizale neke od najgorih horor priča o opakoj bolesti. Tokom februara na ‘brodovima smrti’ lutalo je od luke do luke 12.000 putnika poput ukletih Holandeza, jer im zbog straha od zaraze niko nije dopuštao pristajanje, piše Tportal.
Hong Kong nije dopustio pristajanje broda Dream Cruises s 1800 putnika, talijanske luke odbile su uplovljavanje Coste Smeralde sa 6000 putnika. Od Čilea do Paname niti jedna luka nije željela primiti kruzer Zaandam s 85 zaraženih članova posade i 53 putnika, uključujući četiri preminula. Najgore je prošao Diamond Princess jer je mjesec dana stajao usidren u Yokohami s 3700 putnika. Sa 712 zaraženih i 14 preminulih, postao je sinonim za krstarenja iz noćne more.
Na 37 kruzera od februra bilo je zaraženo 3000 putnika, od kojih je 80 podleglo virusu. U Australiji je 21 smrt od koronavirusa povezana s Ruby Princess. Kapetan je u Sydneyju pustio putnike s broda, a budući da je među njima bilo zaraženih, virus se munjevito širio gradom.
Zbog toga se računalo da će kruzerske kompanije u doba ‘nove normale’ biti najveći luzeri turističke branše, među njima posebno britansko-američka Carnival Cruise Line, jer su u njihovu vlasništvu ozloglašeni Diamond Princess i Ruby Princess. Od početka godine, kada se virus počeo širiti, pa do prvih dana marta, vrijednost dionica tog operatora, jednog od najvećih na svijetu, pala je za 57 posto.
No čini se da ni broj zaraženih ni mogućnost opetovanja zaraze neke nisu odvratili od namjere da se ukrcaju na ploveće hotele. Tri dana nakon objave Carnival Cruise Linea da 1. avgusta namjerava nastaviti turistička putovanja na osam svojih brodova broj rezervacija porastao je za 600 posto, izvještava Cruise Planners, mreža franšiza American Express Travela za organiziranje krstarenja. Bit će to prvi operator koji se vraća u posao u doba Covida-19, a brodovi će isploviti iz Galvestona u Teksasu i Miamija i Port Canaverala na Floridi.
Posebno iznenađuje podatak da su se rezervacije za avgust 2020. povećale 200 posto u odnosu na one za avgust 2019. godine, kada se niko nije brinuo oko toga hoće li zaglaviti na ‘brodovima smrti’.
Otkud toliki porast rezervacija?
Prije korone na kruzerima su ljetovali dobrim dijelom vremešni gosti, a prema novim podacima Cruise Planersa, riječ je poglavito o mladim i zdravim ljudima koji vjeruju da im se ništa neće dogoditi, dozlogrdila im je izolacija u četiri zida, a privlači ih i cijena: 28 dolara dnevno.
Štoviše, prateći američke stavove o pandemiji, anketa tvrtke za istraživanje tržišta Harris Poll pokazuje da su Amerikanci doista spremni prihvatiti rizik. Mada ih 85 posto izjavljuje da će izbjegavati putovanja zemljom, dobar dio želi krstariti: 33 posto spremno ih je čekati na ukrcaj šest mjeseci, 22 posto do tri mjeseca, a 12 posto ispitanika želi isploviti na ocean odmah ili u roku od 30 dana. I to uprkos tomu što ih 65 posto smatra da će ih ekonomska kriza pogoditi više nego sam virus i da neće imati para.
Međunarodna pomorska udruženja i poslodavci dali su mjesec dana vladama da riješe problem promjena brodskih posada u skladu sa IMO protokolom od 5.5.2020. prenosi portal Udruženja pomorskih kapetana Crne Gore.
Rok je postavljen nedavno nakon posljednje runde razgovora između Zajedničke pregovaračke grupe (JNG) koja predstavlja poslodavce i Međunarodne federacije radnika u saobraćaju (ITF) koja predstavlja sindikate pomoraca i njihove članove.
Prethodno je Međunarodna pomorska organizacija (IMO) detaljno odredila okvir protokola kako bi se osiguralo da se promjene posade mogu obaviti sigurno i što prije.
Protokol je rezultat protesta sindikata i nevladinih organizacija da okončaju probleme pomoraca koji su bili zaustavljeni na moru mnogo duže nego što im je bilo predviđeno ugovorima, a što je uticalo na njihovo fizičko i psihičko zdravlje i mogućnost obavljanja dužnosti.
Prema ovom izvoru čak 150.000 pomoraca mora biti prebačeno na brodove i sa brodova, kako bi se osiguralo poštovanje međunarodnih pomorskih propisa radi osiguranja, zdravlja i dobrobiti posade i prevencije umora.
S obzirom na trenutnu situaciju, JNG i ITF su se složili da se trenutna situacija u vezi sa nedostatkom izmjene posade više ne može nastaviti i složili se da više ne produžavaju ugovore.
Dvije strane složile su se da podrže period implementacije koji nije duži od 30 dana (do 15. juna 2020.), tako da vlade imaju vremena za sprovođenje okvira protokola.
Kompanije su se složile da će razmotriti, ako je to finansijski održivo i moguće, finansijsku podršku pomorcima kojim je istekao ugovor o radu, a koji je nastavio da radi, kao i onim koji čekaju da budu raspoređeni.
Pomorci
Kompanije su takođe navele da će pomorcima, kako bi mogli komunicirati s porodicama, onda kada je to moguće, omogućiti i poboljšan pristup internetu.
Takođe je dogovoreno da prioritet prilikom smjenjivanja posade imaju pomorci koji su bili najduže na brodu, bez obzira na rang.
Konačno, ITF i JNG upozorili su države zastave, P&I klubove, operatere i iznajmljivače da, u slučaju da Okvir protokola o promjeni posade ne stupi na snagu sredinom juna ove godine, posljedice bolesti povezanih sa stresom kod pomoraca i nemogućnost da uvijek imaju pristup medicinskoj podršci, može negativno uticati na komercijalnu održivost brodskih operacija.
Na gradilištu mosta Pelješac prvi element rasponske konstrukcije dignut je dizalicom i postavljen na stup S5 Pelješkog mosta.
Na ostalim stupovima postavljaju se elementi čelične konstrukcije, koji će biti potpora za montiranje elemenata rasponske konstrukcije čijih je 29 elemenata već na gradilištu
‘Bazni segment’ kolničke konstrukcije Pelješkog mosta s obale se čini malen. No dugačak je 10 metara, a širok 23,5. Unatoč težini od 250 tona, tisuću-tonska ga je dizalica za nekoliko minuta podignula na stup visok 40 metara. Prva dva bazna segmenta kolničke konstrukcije postavljena su na treći stup od kraja. Sljedeći bazni segmenti postavit će se na dva središnja stupa. Budući da je između njih plovni koridor, visoki su 55 metara, a potporne skele koje će konstrukcije privremeno držati na toj visini svakim su danom sve veće’, piše HRT.
Most bi, podsjećaju, trebao biti završen do 31. srpnja sljedeće godine, no s obzirom na to da zbog epidemije izazvane koronavirusom tvornice u Kini neko vrijeme nisu radile, moguće je da će se taj rok produljiti za nekoliko mjeseci.
Gradska galerija Kotor, nakon dvomjesečne pauze, nastavlja sa realizacijom svog likovnog programa i to izložbom crteža Davida Gravesa iz Los Anđelesa.
Otvaranje izložbe crteža u Gradskoj galeriji Kotor zakazano je za srijedu, 27. maja u 20 sati.
Poštujući preporučene mjere zdrastvene zaštite, samo otvaranje izložbe će biti u galerijskom dvorištu, a posjetioci će moći da pogledaju izložbu u Galeriji poštujući propisanu fizičku distancu, saopštavaju iz Gradske galerije.
David Graves je rođen u Los Anđelesu, gdje je naprije završio studije kulturne antropologije i arheologije. Likovnoj umjetnosti se posvetio od 1984. godine, te je u posljednjih 40-ak godina imao na desetine samostalnih izložbi (uglavnom grafika) širom SAD-a. Dobitnik je brojnih prestižnih nagrada i priznanja za svoj likovni rad. Njegove grafike, slike i crteži izloženi su u mnogim muzejima, kao i u javnim i privatnim kolekcijama. Njegovi umjetnički radovi su veoma često korišćeni u produkcijama filmske industrije: u filmovima, televizijskim emisijama i reklamama. David Graves prvi put izlaže u Evropi, pa naravno i prvi put u Crnoj Gori.
Mađarska je otvorila granice za državljane Srbije, saopštio je ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto (Siarto).
Građani Srbije od 25.maja mogu da ulaze u Mađarsku na svih devet graničnih prelaza bez testa na Covid- 19 i bez karantina u susednoj zemlji, izjavio je mađarski ministar spoljnih poslova i trgovine Peter Sijarto, na graničnom prelazu Reske (Rezske).
“Danas ćemo omogućiti državljanima Srbije i Mađarske da mogu slobodno da prelaze granicu između dve zemlje”, rekao je Sijarto na konferenciji za medije nakon sastanka na graničnom prelazu Reske sa ministarkom Srbije za evropske integracije Jadrankom Joksimović.
Kako je naveo Sijarto, Srbija je prva zemlja van Evropske unije prema kojoj je Mađarska otvorila granice, odnosno, ublažila mere tokom epidemije korona virusa, jer su se obe zemlje uspešno izborile sa epidemijom.
Sijarto je rekao da se Vlada Mađarske odlučila na taj korak nakon što je Vlada Srbije 23. maja donela odluku da mađarski i drugi strani državljani mogu da uđu u Srbiju bez testa i karantina.
“To će doprineti da naši ekonomski odnosi dobiju novi uzlet”, dodao je Sijarto.
Ministarka Joksimović je istakla da je ovo važan događaj za građane sa obe strane granice.
“Ovim pokazujemo da je naša saradnja partnerska i rezultat pravog dobrosusedstva koje negujemo”, rekla je ministarka za evropske integracije.
Sastanku na mađarsko-srpskoj granici prisustvovao je i predsednik Skupštine Autonomne pokrajine (AP) Vojvodine Ištvan Pastor, kome su ministri zahvalili na konstruktivnom posredovanju.
Norveški brodovlasnici pridružili su se brodarskoj industriji na putu ka dekarbonizaciji najavljujući svoj cilj da cijela norveška flota do 2050. bude „klimatski neutralna“.
Konkretno, iz Norwegian Shipowners Association (NSA) komentirali su “ako ćemo uspjeti suzbiti njegove učinke, moramo djelovati brzo”, pozivajući se na Pariški sporazum i cilj ograničavanja globalnog zatopljenja za 1,5 stupnjeva.
UN-ovo međuvladino vijeće za klimatske promjene dalo je deset godina da se prepolovi emisija stakleničkih plinova i drži da oni moraju pasti na nulu do 2050. godine, napomenuli su iz NSA.
Igrajući svoju ulogu u ovom cilju, NSA je zajedno s norveškim brodarskim tvrtkama objavila četiri ambiciozna cilja koji navode:
Članovi će smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 50% po prevezenoj jedinici do 2030. godine (u odnosu na 2008. godinu)
Od 2030. godine članovi NSA naručivat će plovila samo s tehnologijom nulte emisije stakleničkih plinova
Od 2050. godine norveška flota bit će klimatsko neutralna.
Strategija uključuje i međunarodnu zabranu od 2050. godine za vrste goriva koje nisu klimatsko neutralne
Harald Solberg, izvršni direktor NSA, izjavio je:
„Imamo velike ambicije, čak i na područjima koja danas nemaju komercijalno dostupna tehnološka rješenja. To znači da se cijela industrija, u suradnji s nacionalnim i međunarodnim vlastima, mora uključiti u razvoj novih rješenja.“
NSA vidi mnoge poslovne prilike koje se javljaju u preuzimanju vodstva u razvoju inovativne tehnologije koja je pomorskoj industriji i svijetu potrebna, a također će igrati svoju ulogu u ublažavanju globalnog zagrijavanja i utjecaja na okoliš i industriju.
“Trebamo novu tehnologiju i nova održiva rješenja, a razvoj se mora dogoditi brzo. Možemo ispuniti globalne klimatske ciljeve stvarajući poslovne mogućnosti. Već smo postigli mnogo, a sada želimo učiniti još više.” – izjavio je Solberg
Aerodromi Crne Gore nijednog svog radnika u ovom vremenskom periodu neće ostaviti bez posla, iako su gotovo sasvim ostali bez prihoda, saopštio je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore Danilo Orlandić. Istakao je i da se, iz razgovora sa kolegama iz regiona i Evropske unije, može naslutiti da će ovog ljeta ipak biti putovanja i to bez testiranja na Kovid-19 i karantina.
Orlandić je istakao da su u potpunosti spremni za sve što propišu evropske i domaće institucije, ali se u međuvremenu situacija i tu promijenila. “Iz razgovora sa kolegama iz regiona i Evropske unije može se naslutiti da će ovog ljeta ipak biti putovanja i to vjerovatno bez testiranja na Kovid-19 i karantina”, rekao je Orlandić u intervjuu za Dnevne novine.
Osnovne stvari su ipak ključne: fizička distanca tamo gdje može od 1,5 metara, obavezno nošenje maske i česta dezinfekcija ruku.
Orlandić dodaje da će jučerašnja informacija da nema korone u Crnoj Gori pozitivno uticati na avio kompanije.
“Velike avio kompanije su izuzetno zainteresovane za ponovnim pokretanjem linija sa naših aerodroma. Vjerujem da će se već u drugoj polovini juna to i desiti, a u julu i avgustu će se napraviti ogroman iskorak u odnosu na sadašnju situaciju”, rekao je Orlandić.
Ozbiljnom i mudrom odlukom Vlade Crne Gore smo sačuvali nacionalnog avioprevoznika koji će u narednim godinama biti glavni oslonac i podrška razvoju turizma u našoj zemlji, navodi Orlandić.
“Što se tiče aerodroma, apsolutni prioritet je završetak projekta noćnog letjenja na aerodromu Tivat i donošenje odluke o gradnji novih putničkih terminala u Tivtu i Podgorici sa rekonstrukcijom i izgradnjom novih poletno-sletnih staza. Proširenim kapacitetima, novim sadržajima i realizacijom projekta noćnog letjenja u Tivtu možemo mnogo uraditi da oporavak bude brži, a u narednim godinama ponovo prevaziđemo postignute rezultate”, ističe Orlandić.
foto Aerodromi CG
Uspješnih primjera ulaganja novca u aerodromski biznis ima stotine u svijetu, ali da ne idemo dalje od našeg dokaza: Terminal 2 za odlazeće putnike u Tivtu. Tokom dva i po mjeseca rada prošle ljetnje sezone isplatili smo investiciju u vrijednosti od skoro 50 odsto uloženih sredstava, istakao je on.
Ukoliko naše aerodrome učinimo modernijim, obogatimo ih sadržajima i donesemo hrabre odluke o njihovoj budućnosti uspjećemo da Crnu Goru i u ovoj oblasti postavimo na odgovarajuće mjesto.
Njemački zračni prijevoznik Lufthansa najavio je ponovno pokretanje flota u junu letovima u turistička odredišta, među kojima je i Dubrovnik, objavljeno je u nedjelju.
“U drugoj polovini lipnja Lufthansa ponovno uvodi letove prema 20 turističkih destinacija”, potvrdio je jedan glasnogovornik Lufthanse pisanje dnevnika Bild am Sonntag.
Među tim ciljevima se pored Mallorce, Krete, Venecije, Rhodosa i Ibize nalazi i Dubrovnik.
Od juna bi u promet bilo uključeno ukupno 160 od 760 zrakoplova iz flote Lufthanse i kompanija poput Eurowingsa i Swissa koja se nalaze u sklopu ovog koncerna.
Istodobno traju pregovori između države i Lufthanse o spašavanju najveće njemačke zrakoplovne kompanije koja je zbog pandemije koronavirusa zapala u financijske poteškoće.
Prema nekim informacijama, vlada Lufthansi planira pomoći s oko devet milijardi eura. Zauzvrat bi država, barem na neko vrijeme, ušla u vlasničku strukturu Lufthanse.
