U toku 2025.godine riješeno više od 2/3 predmeta formiranih po osnovu nekog od oblika diskriminacije i govora mržnje
Sud za prekršaje u Budvi je u toku 2025.godine postupao je u ukupno 26 premdeta formiranih po osnovu nekog od oblika govora mržnje i diskriminacije po osnovu raznih tipova pripadnosti.
Od ukupnog broja predmeta okončano je njih 18, dok je 8 predmeta još uvijek u radu i očekuje se njihovo prioritetno rješavanje u narednom periodu. U ukupno 11 predmeta (61 %) su donijete osuđujuće odluke, u kojima dominiraju novčane kazne, ali je izrečena i jedna zatvorska kazna.
Ukupno 24 predmeta su formirana po optužnim aktima Uprave policije, dok su dva predmeta formirana po optužnim aktima Višeg državnog tužilaštva u Podgorici.
Dominantna struktura formiranih predmeta odnosi se na diskriminaciju po osnovu vjere ili nacije, potom vrijeđanje LGBT osoba, a u dva slučaja je zabilježen i govor mržnje po osnovu nacionalne pripadnosti, saopštio je predsjednik Suda za prekršaje Marko Đukanović.
Juče je istekao zakonski rok od 15 dana otkako sam Opštini Tivat uputio Zahtjev za pristup informacijama u vezi sa izgradnjom sportske balon hale. Odgovora, naravno nema. “Ćutanje administracije” na djelu – saopštio je odbornik Evropskog saveza u SO Tivat Ćazim Lisičić.
Podsjećam na činjenice: Ugovor je potpisan još 17.02.2025. Rok za završetak radova bio je svega 40 dana. Danas, godinu dana kasnije, i dalje tražim jasne odgovore: Da li su naplaćeni penali od 5% zbog ovolikog kašnjenja? Đe je izvještaj nadzornog organa o (ne)završenim radovima? Na osnovu kojih kriterijuma su potpisivani aneksi za produženje rokova”, navodi Lisičić.
Transparentnost, naglašava Lisičić, nije samo prigodna riječ za kampanje, već zakonska obaveza prema svakom građaninu Tivta.
“Ako u naredna tri dana ne dobijem traženu dokumentaciju, slijedi žalba Agenciji (AZLP).
Građani imaju pravo da znaju kako se troši njihov novac i zašto radovi od 40 dana traju duže od godine. Odgovornost, a ne izgovori.
“Elektroprivreda Crne Gore želi da bude jedan od važnih nosilaca energetske tranzicije. Cilj nam je da povećavamo udio obnovljivih izvora, uz očuvanje stabilnosti i sigurnosti snabdijevanja. Trenutno smo u snažnom investicionom ciklusu, razvijamo solarne i vjetroelektrane, modernizujemo postojeće kapacitete i jačamo mrežu“, kazao je izvršni direktor EPCGZdravko Dragaš obrativši se učesnicima uvodnog panela posvećenog značaju zelenog vodonika u energetskoj tranziciji, prvog dana međunarodne “H2 konferencije 2026”.
Vodeći regionalni skup, koji se održava danas i sjutra u Beogradu, okupio je stručnjake iz enegetskog sektora, predstavnike vodećih kompanija, investitore i donosioce odluka iz regiona i svijeta, fokusirajući se na budućnost vodonika kao najvažnijeg elementa nulte emisije.
Dragaš je učešće na prestižnoj konferenciji iskoristio da predstavi rezultate koje je Crna Gora postigla u procesu energetske tranzicije, sa posebnim osvrtom na realizaciju projekata u oblasti obnovljivih izvora energije. Istakao je da Crna Gora ima značajan potencijal za razvoj vodonične infrastrukture te da je, zahvaljujući tome što smo prvi u regionu usvojili Program razvoja zelenog vodonika, strateški dokument usklađen s Nacionalnim energetskim i klimatskim planom i evropskim ciljevima, Crna Gora pozicionirana kao aktivni igrač u evropskoj tranziciji.
“Zeleni vodonik je tehnologija koja sve više dobija na značaju u Evropi i mi pažljivo pratimo taj razvoj. Crna Gora je već definisala određene planove u tom pravcu, a EPCG podržava razvoj pilot projekata i partnerstava usmjerenih na buduće investicije u vodoničnu infrastrukturu”, podsjetio je Dragaš.
Dodao je da se energetska tranzicija ne može posmatrati samo na nivou jedne države te da sistemi sa velikim udjelom obnovljivih izvora mnogo bolje funkcionišu kada su povezani i kada postoji aktivna razmjena energije u regionu.
“Zbog toga za EPCG regionalna saradnja ima veliki značaj. Prije svega kroz jačanje prekograničnih interkonekcija i veću trgovinu električnom energijom. U suštini, što je region povezaniji, tranzicija je stabilnija i ekonomski održivija”, istakao je izvršni direktor EPCG.
Izvršni direktor EPCG Zdravko Dragaš
Na uvodnom panelu, prvog dana Konferencije, pored Dragaša, govorili su i Saša Đorđević iz Elektroprivrede Srbije, Anes Kazagić iz Elektroprivrede Bosne i Hercegovine te Duško Krsmanović, direktor UK Export Finance za Centralnu i Istočnu Evropu i Balkan.
Na marginama Konferencije, koju je otvorila ministarka rudarstva i energetike u Vladi Republike Srbije Dubravka Đedović, planiran je i niz bilateralnih sastanaka Dragaša sa potencijalnim partnerima, investitorima i relevantnim institucijama. Fokus razgovora biće razmjena znanja i identifikacija konkretnih mogućnosti za saradnju, posebno u oblasti razvoja projekata zelene energije, izgradnje vodonične infrastrukture i integracije obnovljivih izvora u energetski sistem.
Učešće EPCG na “H2 konferenciji 2026” dodatno potvrđuje snažnu opredijeljenost naše kompanije ka energetskoj tranziciji. Prateći savremene tehnološke i tržišne trendove, EPCG ostaje posvećena održivom razvoju, smanjenju emisija CO₂ i jačanju dugoročne energetske stabilnosti Crne Gore.
Od Tabačine do Vilinih vrata, uz sipar do kamenitog vrha, pa nazad preko Krsca i Žanjevog dola do Praćišta i Staroga grada, grupa zaljubljenika u Boku Kotorsku u radosti i sa osmijehom zaokružila je jedan divan dan u prirodi
Krševiti vrh podno koga je ponikao drevni grad Kotor izazov je za ljubitelje adrenalinskih staza, a oni iz Planinarskog kluba “Vjeverica” savladali su ga nedavno, guštajući u svakom pedlju strmog uspona od nule do iznad hiljadu metara nadmorske visine. Neki su potvrdili svoje divno iskustvo od ranije, a mnogima je ovo bilo otkriće koje će pamtiti i možda ponoviti. U odvažnoj grupi tog 8. marta našle su se i brojne planinarke koje su na ovaj način obilježile Dan žena.
Uživanje u panoramskom pogledu
Sa iskusnim vodičem Draganom Jovanovićem, uz podršku Željka Obradovića i Marka Markovića, ovaj poduhvat postao je ostvariv čak i za one koji nemaju iskustva u penjanju uz sajle, velike stijene, nezgodni sipar. Posebna čar ove ture je prolazak ispod “Viline pećine”, gdje je, prema legendi stolovala Vila Alkima, a zatim i kroz “Vilina vrata”, prirodni prerast kojim je priroda sama obilježila poveznicu primorsko-planinskog areala. Nakon uspona na Pestingrad i uživanja u fantastičnom panoramskom pogledu, grupa se stazom ispod Đerinskog vrha vratila preko prevoja Krstac i Žanjevog dola u Kotor.
Zahtjevan uspon
-Na turi smo imali ukupno 21 osobu od čega 11 pripadnica ljepšeg pola. Pestingrad – je najnevjerovatniji način za dame koje su izabrale da svoj praznik za 8. mart provedu penjući se na jedan od najljepših vidikovaca ovog dijela zaliva. Došli su i naši drugari iz bratskog kluba “Subra” iz Herceg Novog kao i individualci iz Bečića, Nikšića, tako da je ova “vjeveričja družina” uspjela izvesti pohod na Pestingrad.
U oko 13,5 km dugačkoj turi prešli smo oko 1.150 nadmorske visine za nekih 10 sati ukupno hoda od čega 7 ipo aktivnog. Uz divnu pauzu za okrepu na Krscu, grupa je nakon Pestingrada šetnjom preko Žanjevog dola kroz šumu sišla do Praćišta, opet jednog čarobnog vidikovca na samo 600 m nadmorske visine. I ono najvažnije – u radosti i sa osmijehom cijela grupa je sišla u kotorski Stari grad, odakle smo se, prepuni utisaka, razdvojili i otišli svi na svoje strane, opisao nam je svoj doživljaj ture Dragan Jovanović.
Prošlog vikenda, 14. marta, grupa “Vjeverica” je obišla poluostrvo Luštica na relaciji od Krašića do Gošića, a turu je vodila Dijana Matković Francesković iz Tivta.
Maloljetnik koji ima 14 godina osumnjičen je za krađu i protiv njega je podnijeta krivična prijava, saopšteno je iz Uprave policije.
Kako su naveli, riječ je o državljaninu Hrvatske, koji je stalno nastanjen u Tivtu.
Sumnja se da je u toku noći, između 25. i 26. februara, uz upotrebu podesnog sredstva i fizičke snage otvorio prozor na garaži koja se nalazi pored porodične kuće oštećenog i ukrao više mašina i komada alata, kao i paket pića.
“Po nalogu tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru koji je upoznat sa događajem krivična prijava protiv maloljetnika podnijeta je u redovnom postupku”, zaključuju iz policije.
Vlada je uputila Skupštini Predlog zakona o uslovima rada na ribarskom brodu, kojim se uređuju radni i životni uslovi ribara u komercijalnom ribolovu, njihova prava, obaveze poslodavaca, kao i standardi bezbjednosti i zdravstvene zaštite na brodovima.
Predloženim zakonom uređuju se uslovi rada, prava i obaveze ribara i vlasnika ribarskih brodova, kao i pitanja zaštite zdravlja i bezbjednosti na radu na brodovima koji plove u komercijalnom ribolovu pod zastavom Crne Gore.
-Zakon će se primjenjivati na sve ribare zaposlene na ribarskim brodovima crnogorske državne pripadnosti, ali i na sva lica koja se nalaze na brodu kada su u pitanju uslovi smještaja i zaštite na radu-piše u predlogu zakona.
Prijedlog propisuje obaveze vlasnika broda, koji je dužan da obezbijedi dovoljan broj članova posade, vodi evidenciju o ugovorima o radu, omogući normalne životne i radne uslove na brodu, kao i zdravstvenu zaštitu, medicinsku pomoć i socijalnu sigurnost za ribare.
-Zapovjednik broda bi bio odgovoran za organizaciju rada na brodu, kontrolu primjene mjera zaštite na radu i osposobljavanje posade za bezbjedan rad, dok ribari imaju obavezu da postupaju po njegovim naredbama i prijave sve vanredne situacije koje mogu ugroziti bezbjednost broda ili životnu sredinu.
Predviđeno je i da svaki ribarski brod mora imati minimalan broj članova posade sa odgovarajućim kvalifikacijama, kao i obavezan spisak posade koji se dostavlja nadležnoj lučkoj kapetaniji-navodi se u dokumentu.
Ovim zakonom uvode se pravila o radnom vremenu.
-Prosječno radno vrijeme ribara ne smije biti duže od 48 sati sedmično u okviru perioda od 12 mjeseci.
Dnevno radno vrijeme ne može biti duže od 14 sati, dok sedmično ne smije prelaziti 72 sata. Noćni rad definisan je kao rad između 22 i šest sati narednog dana.
Posebna zaštita predviđena je za mlađe od 18 godina, koji ne mogu raditi noću, a njihovo radno vrijeme ograničeno je na osam sati dnevno, odnosno 40 sati sedmično-naglašeno je u Predlogu zakona.
Predlog zakona uređuje i uslove života na brodu.
-Vlasnik broda mora obezbijediti adekvatan smještaj i prostorije za odmor, besplatnu hranu i pitku vodu odgovarajućeg kvaliteta, kao i ličnu zaštitnu opremu za ribare.
Predviđena je i obaveza stalnog pristupa internetu na brodu u razumnim okvirima-piše u Vladinom predlogu.
Ribarima se garantuje i zdravstvena zaštita, uključujući hitan pristup ljekovima, medicinskoj opremi i savjetima ljekara sa kopna putem radio ili satelitske veze, kao i pravo na liječenje i stomatološku pomoć u lukama pristajanja.
-U slučaju povrede ili bolesti na radu, vlasnik broda snosi troškove liječenja, a dužan je i da obezbijedi osiguranje za slučaj smrti ili gubitka radne sposobnosti ribara.
Predlog zakona propisuje i pravo ribara na repatrijaciju, odnosno povratak u mjesto prebivališta ako se iskrcaju sa broda van luke ukrcaja.
Za kršenje zakona predviđene su novčane kazne od 2.000 do 20.000 eura za pravna lica, dok odgovorna lica mogu biti kažnjena iznosima od 200 do 2.000 eura-naglašeno je između ostalog u Predlogu zakona.
Iz Vlade navode da je osnovni razlog donošenja zakona usklađivanje crnogorskog zakonodavstva sa pravnom tekovinom Evropske unije u okviru pregovaračkog Poglavlja 19 – Socijalna politika i zapošljavanje.
U cilju povećanja bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju, Sekretarijat za investicije Opštine Kotor nastavio je s ugrađivanjem sistema za osvjetljavanje pješačkih prelaza na lokacijama u Dobroti, kod studentskog doma, kao i u naselju Sveti Stasije kod Aroma marketa.
Postavljanjem ovih sistema dodatno se poboljšava vidljivost pješačkih prelaza, naročito u večernjim satima i u uslovima smanjene vidljivosti, čime se doprinosi većoj sigurnosti pješaka i vozača.
Radove je izvelo privredno preduzeće „DMV“ iz Niša, u vrijednosti od 38.296,50 eura sa uključenim PDV-om.
Minulog vikenda u organizaciji JK Lahor a uz podršku TO Kotor održana je Martovska regata za jedrilice klase Optimist i ILCA.
Takmičenje je okupilo 56 takmičara (42 OPT i 14 ILCA) iz četiri bokeška kluba što je za ovo doba godine izuzetan broj i najava dobre i kvalitetne jedriličarske sezone.
Organizator se nadao boljem vjetru, prije svega buri koja je karakteristična za ovo doba godine ali su uslovi bili marginalni pa je tokom dva dana odjedrena svega jedna regata od planiranih 6.
Izložba „Andrić i Višegrad: od prvih koraka do nezaborava“ biće otvorena u foajeu Dvorane Park u utorak, 17. mart u 19 časova. Izložba posvećena obilježavanju 50 godina od smrti Iva Andrića, jednog od najznačajnijih književnika južnoslovenskog prostora i dobitnika Nobelove nagrade za književnost, biće otvorena za posjetioce do 30. marta.
Prema riječima urednice programa u Kući nobelovca Iva Andrića, Gospave Kosović, izložba će biti realizovana u saradnji sa Andrićevim institutom iz Višegrada.
– Oni su prošle godine, povodom 50 godina od upokojenja Iva Andrića, otvorili jednu sjajnu dokumentarnu izložbu pod nazivom „Andrić i Višegrad: od prvih koraka do nezaborava“. Kako mi sa njima sjajno sarađujemo i dogovaramo se, pitali smo da izložba dođe i kod nas ove godine u martu oni su, naravno, rado prihvatili – navodi ona.
Kosović informiše da će izložbu otvoriti autorke, Gordana Stanić i Gorica Ćećez, a dan nakon otvaranja biće upriličen i prateći program.
Tanker Maran Homer, kojim upravlja grčka kompanija Maran Tankers Management, oštećen je u napadu dok je čekao ukrcaj nafte u blizini ruskog Novorosijska na Crnom moru.
Prema informacijama grčkog ministarstva pomorstva, brod je pogođen nepoznatim objektom u ranim jutarnjim satima u subotu, oko 04:35 po lokalnom vremenu. U trenutku incidenta tanker se nalazio u međunarodnim vodama i čekao je upute za ukrcaj kazahstanske nafte na terminalu Caspian Pipeline Consortium (CPC), navodi The Maritime Executive.
Kompanija koja upravlja brodom navodi da je šteta relativno mala i da je zahvaćen samo dio palube i palubne opreme. Tanker je u trenutku napada bio u balastu, a nije zabilježeno nikakvo onečišćenje mora.
Nakon incidenta brod je napustio područje i nastavio plovidbu.
Ukrajina zasad nije preuzela odgovornost za napad. Međutim, područje oko Novorosijska već je ranije bilo meta napada povezanih s ratom između Rusije i Ukrajine, posebno kada je riječ o infrastrukturi za izvoz nafte.
U luci Novorosijsk postoje dva ključna naftna terminala. Jedan je Sheskharis terminal unutar luke koji služi za ukrcaj ruske nafte i već je više puta bio meta ukrajinskih napada. Drugi je CPC terminal koji se nalazi na otvorenom moru i služi uglavnom za izvoz kazahstanske nafte koja do Crnog mora dolazi naftovodom kroz Rusiju.
CPC sustav važan je za globalno tržište jer je riječ o glavnom izvoznom kanalu za naftu iz velikog kazahstanskog polja Tengiz. Upravo zbog toga infrastruktura ovog projekta ima velik strateški značaj.
U vlasničkoj strukturi CPC-a sudjeluju i velike zapadne energetske kompanije poput Chevrona i ExxonMobila, koje imaju udjele u kazahstanskom polju Tengiz. Najveći dioničar samog naftovoda je ruska kompanija Transneft.
Sigurnosne prijetnje na ovoj ruti već su ranije izazvale zabrinutost među energetskim kompanijama i brodarskim sektorom jer bi eventualni prekidi mogli utjecati na opskrbu globalnog tržišta nafte.
