Plažama i ove godine slijedi nasipanje hiljada kubika novog pijeska i šodera.

Vlada dala saglasnost Morskom dobru za aktivnosti koje je kritikovao Institut za biologiju mora pod opravdanjem priprema turističke sezone. Očekuje se da isto urade i brojni zakupci kupališta

Javno preduzeće Morsko dobro namjerava da i ove godine u susret početku ljetnje turističke, odnosno kupališne sezone, nastavi sa dugogodišnjom kontroverznom praksom “prihranjivanja” plaža u primorskim opštinama, odnosno nasipanjem hiljada kubika novog pijeska i šodera.

U Planu korišćenja sredstava JP Morsko dobro za 2026, na koji je saglasnost dala Vlada, stavka “nasipanje plaža u svim primorskim opštinama” pojavljuje se u poglavlju “Izvođenje radova i nadzor” za koji je ukupno opredijeljeno 12.661.728 eura, ali nije sama precizno izdvojena i kvantifikovana u pojedinačnom novčanom iznosu.

“Javno preduzeće je planiralo kroz poziciju “Sredstva za izvršenje radova (Služba za uređenje i izgradnju morskog dobra) sljedeće aktivnosti: Nabavka i postavljanje mobijalara u zoni morskog dobra, nasipanje plaža u svim primorskim opštinama….”,piše, pored ostalog na strani 12 tog dokumenta.

Na strani 13 međutim, pominje se nova stavka “Tekuće i komunalno održavanje zone morskog dobra” za koju je planirano ukupno 3.090.000 eura, a u njoj se opet navodi nasipanje plaža.

“Ova stavka obuhvata radove za koje nije potrebna građevinska dokumentacija i koji se izvode u cilju poboljšavanja komunalne uređenosti, nesmetanog korišćenja i funkcionisanja obale i plaža, kao i vraćanja obale u pređašnje stanje nakon vremenskih nepogoda koje u većini slučajeva oštete obalnu infrastrukturu, plaže i šetališta, kao i za uklanjanje objekata i vanredno čišćenje. Ova stavka obuhvata troškove redovnog nasipanja plaža pijeskom, uređenje staza i šetališta postavljanjem parkovskog mobilijara, malih kupališta i slično”, piše u obrazloženju, uz napomenu da sve te aktivnosti, uključujući i nasipanje plaža, pored ostaloga, omogućavaju “pravovremenu pripremu i podršku turističkoj sezoni te usklađenost sa zakonskim nadležnostima i strateškim ciljevima razvoja obalnog područja”.

Svake godine pred početak kupališne sezone na Crnogorskom primorju je na djelu “organizovani ekološki zločin”, kako se u javnosti popularno naziva akcij tzv. prihranjivanja plaža. Ta negativna praksa posebno je izražena u zalivu Boke Kotorske gdje je sprovodi kako samo JP Morsko dobro na lokacijama koje nisu ustupljene u zakup, tako i brojni zakupci kupališta koji svake godine nastoje da sebi obezbijede što veću povšrinu plaže na koju će postaviti ležaljke, suncobrane i ostale sadržaje čije korišćenje potom naplaćuju korisnicima kupališta.

Pod opravdanjem navodnog uređenja plaža i saniranja djelovanja erozije mora na kupališta, na brojnim lokalitetima duž obale u more se obično u aprilu i maju, nasipaju na hiljade kubika kamena i pijeska, pri čemu neke od plaža značajno rastu u površini, na uštrb mora koje se nemilice zatrpava tim materijalom. Takva praksa inače, izuzetno je štetna sa ekološkog stanovišta, posebno kada je akvatorijum Boke Kotorske u pitanju, što je do sada u više navrata potvrđeno i iz Instituta za biologiju mora u Kotoru (IBMK).

Generalni stav te jedine naučno-istraivačke ustanove u državi koja se bavi proučavanjem i zaštitom morskog ekosistema je da je sezonsko prihranjivanje plaža veoma štetna aktivnost za živi svijet u zalivu, odnosno u njegovom priobalnom dijelu – litoralu.

Naučnici iz IBMK-a navode da je jasno da je erozija obale konstantan proces i da na nekim lokacijama treba prihranjivati plaže da ne bi došlo do većih oštećenja priobalne infrastrukture, ali upozoravaju da je u posljednjim godinama taj proces dosta zloupotrebljen, tj. primjenjuje se i tamo gdje nije bilo potrebe, a sve pod izgovorom povećanja turističkih kapaciteta. Nasuti pijesak i kamenje pod morskom površinom prave pravu pustinju sličnu Sahari, potpuno mijenjajući habitat brojnim životinjskim i biljnim vrstama koje žive u osjetljivom i biološki izuzetno značajnom priobalnom pojasu, a milioni živih organizama – školjski, rakova, nekih vrsta riba, algi i ostalih živih bića, bivaju bukvalno živi zatrpani, kako bi se proširile plaže i kupačima koji plaćaju mobilijar, ulazak u more učinio udobnijim. Sve to, u državi koja je na papiru zvanom Ustav i ekološka, dešava se uz gromoglasno ćutanje ekoloških NVO i aktivista za zaštitu prirode.

Porazna je i činjenica da ekološka država za višegodišnju prakse zatrpavanja mora koje se popularno naziva sezonskim prihranjivanjem plaža, prema trenutno važećoj zakonskoj regulativi, naučno misljenje Instituta po ovom pitanju, uopšte ne smatra obavezujućim.

S druge strane, i Agencija za zaštitu životne sredine kada su ove i slične aktivnosti uništavanja mora, najčešće ćuti. Do sada najilustrativniji primjer takvog njenog ponašanja je sa kraja prošle godine kada je Agencija izdala zvanično rješenje da uopšte nije potrebna izrada Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu od megalomanskog zatrpavanja čak 14.500 kvadrata akvatroijuma u Baošićima, pod maskom “izgradnje investicionog kupališta”. Za taj ekološki i urbanistički zločin u međuvremenu je uhapšen je vlasnik kompanije “Carine” iz Podgorice koja gradi novo kupalište, biznismen Čedo Popović, a privođen je i sekretar za urbanizam Opštine Herceg Novi koja mu je izdala građevinsku dozvolu za taj kontroverzni projekat Vladimir Velaš.

Kada su god bili u (rijetkim) prilikama da se u zvaničnom upravnom postupku izjašanjavaju oko toga koliko će ovakve i slične aktivnosti aktivnosti zatrpavanja mora negativno uticati na prirodu i živi svijet u moru, stručnjaci IBMK-a gotovo uvijek su izražavali rezervu, ili eksplicitan negativni stav u odnosu na namjere investitora, odnosno Morskog dobra ili zakupaca kupališta da konstantno “prihranjuju plaže”, svake godine na njima prosipajući u more hiljade tona novog pijeska i kamena.

/S.Luković/